Zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter i predsjedavaju\u0107a Izvr\u0161nog odbora Equinet-a, sudjelovala je na me\u0111unarodnoj konferenciji \u201cDobre prakse u borbi protiv zlo\u010dina iz mr\u017enje i govora mr\u017enje\u201d koja se u organizaciji Centra za mirovne studije i Ku\u0107e ljudskih prava Zagreb, 21. listopada odr\u017eala u Novinarskom domu. Na konferenciji, koja je okupila vi\u0161e od 100 sudionika iz 21 dr\u017eave \u010dlanice Europske unije, govorilo se\u00a0 o primjerima dobre prakse iz razli\u010ditih europskih zemalja uklju\u010duju\u0107i Austriju, Belgiju, Finsku, Hrvatsku, Italiju, Maltu, Poljsku, Sloveniju i \u0160panjolsku, a organizirana je u sklopu projekta Against Hate – Protiv mr\u017enje kojega provode Centar za mirovne studije, Ku\u0107a ljudskih prava Zagreb i Gong u suradnji s Ministarstvom pravosu\u0111a Republike Finske te finskom Udrugom za podr\u0161ku \u017ertvama.<\/p>\n
U uvodnom izlaganju zamjenica \u0160imonovi\u0107 Einwalter posebno je naglasila da govor mr\u017enje, i kao zlo\u010din, ali i u \u0161irem smislu kako je definirano Op\u0107om preporukom br. 15 (GPR15) Europske komisije protiv rasizma i netolerancije Vije\u0107a Europe (ECRI) \u0161to ne predstavlja kazneno djelo, stvaraju ozra\u010dje mr\u017enje i netrpeljivosti te mogu rezultirati zlo\u010dinima iz mr\u017enje, te ih stoga treba suzbijati. Na\u017ealost, mnoge zemlje suo\u010davaju se s izazovima u borbi protiv ovog rastu\u0107eg problema te je stoga iznimno va\u017eno neprestano tra\u017eiti nova i bolja rje\u0161enja, a upravo suradnja i razmjena dobrih praksi predstavljaju put u dobrom smjeru.<\/p>\n
Govore\u0107i o trenutnom stanju navela je da je trenutna koli\u010dina govora mr\u017enje zastra\u0161uju\u0107a te da je on, na\u017ealost, prisutan u gotovo svim podru\u010djima, od televizije, medija, sporta, obrazovnog sustava, kulture, pa \u010dak i u komunikaciji razli\u010ditih javnih tijela, a posebno zabrinjava njegova koli\u010dina na internetu i dru\u0161tvenim mre\u017eama, kao i rasprostranjenost me\u0111u mladima. Sve to poti\u010de zlo\u010dine iz mr\u017enje, dok je diskriminacija po razli\u010ditim osnovama, na\u017ealost, tako\u0111er vrlo prisutna. Jednakost kao vrijednost sve se vi\u0161e umanjuje i naru\u0161ava, a nakon desetlje\u0107a napretka, susre\u0107emo se ne samo sa stagnacijom, nego \u010dak sve ve\u0107im produbljivanjem netolerancije i nejednakosti.<\/p>\n
Kao \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica upozoravala u svom Godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u za 2018. godinu, a nagla\u0161eno je i Op\u0107om preporukom br. 15, problem predstavlja izostanak jasne i nedvosmislene osude svakog slu\u010daja govora i zlo\u010dina iz mr\u017enje, u odnosu na deklarativnu, \u0161to je \u010desto slu\u010daj u Hrvatskoj. To se odnosi i na sve ostale dru\u0161tvene anomalije, no, na\u017ealost, osude najbitnijih politi\u010dkih aktera znale su potpuno izostati, dok su neki \u010dak slali i poruke iz kojih se mogla i\u0161\u010ditavati netolerancija, \u0161to sve utje\u010de na udaljavanje dru\u0161tva od vrijednosti na kojima deklarativno po\u010diva.<\/p>\n
Problem predstavlja i \u010dinjenica da se zlo\u010dini po\u010dinjeni iz mr\u017enje \u010desto niti ne prijavljuju, a njihovo procesuiranje \u010desto je neadekvatno. Uz to, mr\u017enja kao motiv po\u010dinjenja kaznenih djela nije dovoljno prepoznata, dok neuspje\u0161no sankcioniranje i javno negiranje takvih zlo\u010dina doprinosi pojavi straha kod pripadnika manjinskih skupina koji su i naj\u010de\u0161\u0107e mete, ali i op\u0107oj atmosferi netolerancije. Upravo zbog nedostatka povjerenja u institucionalnu za\u0161titu i straha od viktimizacije, budu\u0107i zlo\u010dini iz mr\u017enje se ne prijavljuju pa izostaje i odvra\u0107aju\u0107i u\u010dinak, \u0161to dovodi do pojave novog nasilja, \u010dime se zatvara krug u kojem se trenutno i nalazimo.<\/p>\n
Osim izlaganja, zamjenica \u0160imonovi\u0107 Einwalter moderirala je i jedan od okruglih stolova odr\u017eanih u sklopu konferencije koji je bio posve\u0107en temi \u201eOdgovori dr\u017eave na govor mr\u017enje i zlo\u010dine iz mr\u017enje\u201c, a na kojem su sudjelovali Andrea \u0160urina Marton iz DORH-a, Kristof De Busser iz antwerpenske policije, Francisco Javier Bernaldez iz \u0160panjolskog opservatorija za rasizam i ksenofobiju (OBERAXE) te Griffin Ferry iz Ureda za demokratske inicijative i ljudska prava OESC-a<\/p>\n
U sklopu konferencije predstavljen je i “Priru\u010dnik o dobrim praksama suzbijanja govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje”, koji donosi pregled 24 razli\u010dita primjera prevencije, informiranja javnosti, podizanja javne svijesti, pra\u0107enja i procesuiranja te pru\u017eanja za\u0161tite \u017ertvama zlo\u010dina iz mr\u017enje i govora mr\u017enje, koji institucije i organizacije civilnog dru\u0161tva provode diljem Europske unije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter i predsjedavaju\u0107a Izvr\u0161nog odbora Equinet-a, sudjelovala je na me\u0111unarodnoj konferenciji \u201cDobre prakse u borbi protiv zlo\u010dina iz mr\u017enje i govora mr\u017enje\u201d koja se u organizaciji Centra za mirovne studije i Ku\u0107e ljudskih prava Zagreb, 21. listopada odr\u017eala u Novinarskom domu. Na konferenciji, koja je okupila vi\u0161e od 100 sudionika […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":6966,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629],"class_list":["post-6965","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6965"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6965\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6996,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6965\/revisions\/6996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6966"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}