7. listopada obilje\u017eava se Svjetski dan dostojanstvenog rada koji se temelji na uvjerenju da su za stvaranje najboljih perspektiva dru\u0161tvenog napretka i razvoja nu\u017ene sve \u010detiri njegove komponente: zapo\u0161ljavanje, prava, za\u0161tita i dijalog.<\/p>\n
To podrazumijeva ostvarivanje ustavnog prava na rad otvaranjem novih radnih mjesta i zapo\u0161ljavanje osoba koje to \u017eele bez diskriminacije, redovitu i primjerenu pla\u0107u koja omogu\u0107uje dostojanstven \u017eivot radnika i njegove obitelji, potpuno po\u0161tivanje socijalnih i radni\u010dkih prava, kako kroz radno i socijalno zakonodavstvo, tako i u praksi, socijalnu sigurnost i za\u0161titu u slu\u010daju bolesti, privremene nezaposlenosti, umirovljenja, kao i rad bez izrabljivanja te slobodu radnika na sindikalno organiziranje.<\/p>\n
Iseljavanje radno sposobnog stanovni\u0161tva u Hrvatskoj predstavlja velik problem, a podaci Eurostata pokazuju da se u posljednjih 10 godina udio hrvatskih radnika u dobi od 20 do 64 godine, koji \u017eive i rade u nekoj od \u010dlanica EU-a, pove\u0107ao s 12,2 na 14 posto, dok je taj prosjek na razini cijele EU 3,8 posto. Na ovaj rastu\u0107i problem, zbog \u010dega na\u0161a zemlja u mnogim djelatnostima, a najvi\u0161e u gra\u0111evini, brodogradnji, metalnoj industriji, prometu, ugostiteljstvu i turizmu bilje\u017ei nedostatak odgovaraju\u0107e radne snage, poslodavci reagiraju tra\u017eenjem ve\u0107eg broja dozvola za zapo\u0161ljavanje stranaca, pa je tako za 2019. godinu odobreno ukupno 65.100 radnih dozvola, u odnosu na 31.000 pro\u0161le godine ili svega 7.026 u 2017. Posebno zabrinjava podatak da je \u010dak 44 posto dozvola predvi\u0111eno za graditeljstvo te turizam i ugostiteljstvo, \u0161to ukazuje na veliki manjak dostupnih radnika u nekim od temeljnih djelatnosti hrvatskog gospodarstva.<\/p>\n
Iako bi rastu\u0107e nezadovoljstvo uvjetima rada, poja\u010dano iseljavanje radno sposobnog stanovni\u0161tva i o\u010dit nedostatak radne snage za posljedicu trebali imati i pozitivne promjene u pristupu poslodavaca radnicima, pu\u010dka pravobraniteljica i dalje zaprima velik broj pritu\u017ebi, upita i predstavki gra\u0111ana upravo iz podru\u010dja rada \u0161to ukazuje da tome nije tako.<\/p>\n
Zaposleni i u privatnom i u javnom sektoru i dalje se obra\u0107aju zbog kr\u0161enja prava iz radnog odnosa, sve \u010de\u0161\u0107e i uz zlostavljanje na radu, isti\u010du\u0107i izrazito naru\u0161ene me\u0111uljudske odnose koji im bitno ote\u017eavaju svakodnevno obavljanje poslova i negativno utje\u010du na uvjete rada. Me\u0111utim, zbog nedovoljne pravne regulative na koju pravobraniteljica ukazuje niz godina, ovom aspektu radnih odnosa poslodavci i dalje ne posve\u0107uju dovoljnu pa\u017enju, iako je za\u0161tita dostojanstva radnika jedna od njihovih temeljnih zakonskih obveza, bilo da je ono ugro\u017eeno ili povrije\u0111eno postupanjem nadre\u0111enih, suradnika ili drugih osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Primjerenom i u\u010dinkovitom za\u0161titom dostojanstva, kao i prevencijom stresa na radnom mjestu, u mjeri i na na\u010din kako je to mogu\u0107e, osiguravaju se i uvjeti rada koji ne ugro\u017eavaju njihovo zdravlje i sigurnost, a pridonose i dobrobiti cijelog radnog kolektiva.<\/p>\n
Ina\u010de, Svjetski dan dostojanstvenog rada obilje\u017eava se prema Agendi Me\u0111unarodne organizacije rada o dostojanstvenom radu usvojenoj 1999. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
7. listopada obilje\u017eava se Svjetski dan dostojanstvenog rada koji se temelji na uvjerenju da su za stvaranje najboljih perspektiva dru\u0161tvenog napretka i razvoja nu\u017ene sve \u010detiri njegove komponente: zapo\u0161ljavanje, prava, za\u0161tita i dijalog. To podrazumijeva ostvarivanje ustavnog prava na rad otvaranjem novih radnih mjesta i zapo\u0161ljavanje osoba koje to \u017eele bez diskriminacije, redovitu i primjerenu […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":6890,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[1288],"class_list":["post-6889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6889"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6898,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6889\/revisions\/6898"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}