Prvi sastanak Koordinacije za rje\u0161avanje problematike bezdr\u017eavljanstva odr\u017ean je 14. lipnja u Uredu pu\u010dke pravobraniteljice u Zagrebu, u organizaciji Projekta gra\u0111anskih prava Sisak i u okviru projekta \u201ePrevencija bezdr\u017eavljanstva u Republici Hrvatskoj\u201c. Podr\u0161ku inicijativi u ime pu\u010dke pravobraniteljice u pozdravnom je govoru dala zamjenica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter, istaknuv\u0161i da je problem ote\u017eanog stjecanja dr\u017eavljanstva osoba koje u Hrvatskoj \u017eive desetlje\u0107ima i njihovih potomaka, ve\u0107 istican u vi\u0161e izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n
Cilj sastanka Koordinacije je uspostavljanje budu\u0107e suradnje, podizanje svijesti te razmjena informacija i saznanja o ovoj temi, kao i prikupljanje statisti\u010dkih podataka izme\u0111u svih dionika Koordinacije. Prema podacima iz popisa stanovni\u0161tva 2011., u Hrvatskoj je evidentirano oko 2800 osoba bez ili u riziku od gubitka dr\u017eavljanstva, a iako je taj broj manji od europskog prosjeka, problem apatridije uzrokuje cijeli niz te\u0161ko\u0107a, kako za same osobe u tom statusu, tako i za zajednicu u kojoj \u017eive, pri \u010demu se naj\u010de\u0161\u0107e radi o pripadnicima romske nacionalne manjine.. Zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter naglasila je kako je u Europi prisutan problem apatridije Roma, koji posljedi\u010dno onda nemaju pristup brojnim pravima koja se temelje na dr\u017eavljanstvu, pa u tom smislu Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vije\u0107a Europe (ECRI) u svojoj Op\u0107oj preporuci preporu\u010da dodjeljivanje dr\u017eavljanstva kao jedan od na\u010dina suzbijanja diskriminacije Roma Osim toga, podsjetila je i na mi\u0161ljenje Ustavnog suda da se odredbe Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu koje propisuju pretpostavke za naturalizaciju stranaca u hrvatsko dr\u017eavljanstvo moraju odgovaraju\u0107e tuma\u010diti, ako se radi o slu\u010dajevima primitka u hrvatsko dr\u017eavljanstvo osoba koje su bile dr\u017eavljani biv\u0161e SFRJ, jer se radi o pravnoj situaciji koja ima tranzicijske elemente. Ustavni sud naveo je i da, kada primitak u hrvatsko dr\u017eavljanstvo tra\u017ei osoba koja je utvr\u0111ena strancem u Hrvatskoj uslijed raspada biv\u0161e dr\u017eave, i koja je zajedno s cijelom svojom obitelji trajno nastanjena u njoj, onda pitanje njezina dr\u017eavljanstva prerasta u pitanje ljudskih prava i njihove za\u0161tite. Stoga su u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2018. godinu Ministarstvu unutarnjih poslova upu\u0107ene preporuke kojima je cilj unaprijediti postupke stjecanja dr\u017eavljanstva.<\/p>\n
Predstavnica UNHCR Hrvatska Kristina Bani\u0107 Belavi\u0107 naglasila je da je UNHCR uklju\u010den u rje\u0161avanje ovih pitanja od samih po\u010detaka, a intenzivnije radi na njoj od 2014. godine kad je pokrenuo kampanju Ibelong (Ja pripadam) s ciljem iskorjenjivanja bezdr\u017eavljanstva do 2024. Pritom je kao dva najva\u017enija dokumenta istaknula Konvenciju o pravnom polo\u017eaju osoba bez dr\u017eavljanstva iz 1954. godine koja definira osobe bez dr\u017eavljanstva te Konvenciju o smanjenju slu\u010dajeva bezdr\u017eavljanstva iz 1961. godine. Dragan Mili\u0107 iz PGP-a Sisak predstavio je iskustva u pru\u017eanju pravne pomo\u0107i osobama bez dr\u017eavljanstva i u riziku od gubitka dr\u017eavljanstva. Naj\u010de\u0161\u0107e su ga pravnu pomo\u0107 tra\u017eile osobe koje nisu nigdje upisane u mati\u010dne knjige, te je tijekom 2018. godine slijedom takvih zahtjeva izvr\u0161eno oko 100 upisa u knjige dr\u017eavljana Republike Srbije te Bosne i Hercegovine, a posebne pote\u0161ko\u0107e pritom do\u017eivljavaju osobe bez ikakvih identifikacijskih dokumenata.<\/p>\n
Na okruglom stolu raspravljalo se i o problemu oko 200 Roma s Kosova koji \u017eive u Primorsko-goranskoj i Istarskoj \u017eupaniji sa statusom privremenog boravka. U Hrvatskoj \u017eive na tom podru\u010dju preko dvadeset godina, a zbog bilateralnih problema izme\u0111u Kosova i Srbije ne uspijevaju ishoditi putne isprave, unato\u010d ispunjenju svih propisanih uvjeta, zbog \u010dega ne mogu regulirati ni svoj status u Hrvatskoj. Zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter smatra da bi se njihovo pitanje, kao i neka druga, moglo rje\u0161avati putem bilateralnih sporazuma.<\/p>\n
Slu\u017ebenica iz Uprave za migracije i dr\u017eavljanstvo MUP-a, Vi\u0161nja Stani\u0107 \u0160ajatovi\u0107 dodala je da pri rje\u0161avanju njihovih slu\u010dajeva treba primjenjivati konvencije iz 1954. i 1961., kao i Zagreba\u010dku deklaraciju iz 2011., no upozorila je i na \u010dinjenicu da tijela drugih dr\u017eava se vrlo \u010desto oglu\u0161uju na slu\u017ebene upite MUP-a. Savjetnik pu\u010dke pravobraniteljice Igor Leki\u0107 kazao je da bi se ova pitanja mogla rije\u0161iti promjenama Zakona o strancima, s \u010dim se slo\u017eila i predsjednica PGP-a Sisak Milana Kre\u0107a.<\/p>\n
Na kraju sastanka Koordinacije, izme\u0111u ostalog je zaklju\u010deno da je u nju potrebno uklju\u010diti i predstavnike Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i veleposlanstava Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i uklju\u010diti predstavnike Koordinacije u rad Radne skupine Povjerenstva za pra\u0107enje nacionalne strategije uklju\u010divanja Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prvi sastanak Koordinacije za rje\u0161avanje problematike bezdr\u017eavljanstva odr\u017ean je 14. lipnja u Uredu pu\u010dke pravobraniteljice u Zagrebu, u organizaciji Projekta gra\u0111anskih prava Sisak i u okviru projekta \u201ePrevencija bezdr\u017eavljanstva u Republici Hrvatskoj\u201c. Podr\u0161ku inicijativi u ime pu\u010dke pravobraniteljice u pozdravnom je govoru dala zamjenica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter, istaknuv\u0161i da je problem ote\u017eanog stjecanja dr\u017eavljanstva osoba […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6695,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629],"class_list":["post-6694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6694"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6694\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6696,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6694\/revisions\/6696"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6695"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}