\u017divimo u vremenu opravdano rastu\u0107e zabrinutosti za stanje i o\u010duvanje prirode i okoli\u0161a, a istovremeno i u povijesnom trenutku, jer je u prosincu 2018. nakon Konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Poljskoj, zapo\u010deo globalni \u0161kolski \u0161trajk za klimu kojeg je inicirala \u0161vedska aktivistica i u\u010denica Greta Thunberg, a organiziran je i podr\u017ean i u Hrvatskoj.<\/p>\n
Klimatske promjene sve su aktualnija tema jer ekstremne vremenske pojave poput velikih po\u017eara, poplava, erozija, oluja ili visokih vru\u0107ina poga\u0111aju gotovo sve dijelove Zemlje, pa tako i Hrvatsku, ostavljaju\u0107i razli\u010dite i vrlo ozbiljne posljedice na prirodu i ljude. Jasno je da se klima mijenjala i mijenja uslijed prirodnih okolnosti, no naglasak je na promjeni klime, odnosno globalnom zagrijavanju koje je posljedica ljudskih aktivnosti. Na njega najzna\u010dajnije utje\u010de uglji\u010dni dioksid koji se osloba\u0111a sagorijevanjem ugljena, nafte, naftnih derivata i plina te uzrokuje zna\u010dajno pove\u0107anje stakleni\u010dkih plinova u atmosferi.\u00a0Oko 22 milijarde tona CO2 ispusti se u atmosferu svakoga dana, a takav bi trend emisija mogao pove\u0107ati prosje\u010dnu Zemljinu temperaturu za 1,4 \u2013 6,4 \u00b0C do kraja ovog stolje\u0107a. Pritom, pove\u0107anje temperature ve\u0107 iznad 2 \u00b0C dovelo bi do opasne promjene klime i razornog utjecaja na biljne i \u017eivotinjske zajednice. Specijalni\u00a0izvje\u0161taj<\/a> Me\u0111uvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zatopljenju iz listopada 2018., pokazuje kako je ograni\u010davanje globalnog zagrijavanja na 1,5 \u00b0C jo\u0161 uvijek mogu\u0107e, no dr\u017eave bi hitno trebale napustiti kori\u0161tenje fosilnih goriva te u idu\u0107ih 10 do 20 godina uvesti korjenite promjene u svim sektorima, sa sna\u017enim zaokretom prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj u\u010dinkovitosti.<\/p>\n U cilju ograni\u010davanja porasta temperature te preuzimanja odgovornosti dr\u017eava da do toga ne do\u0111e, dogovaraju se i ugovaraju me\u0111unarodni sporazumi. Tako je od 1994. na snazi Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCC) u \u010dijoj preambuli stranke potpisnice priznaju da su ljudske aktivnosti znatno pove\u0107ale atmosferske koncentracije stakleni\u010dkih plinova, \u0161to \u0107e dodatno zagrijati Zemljinu povr\u0161inu i atmosferu s lo\u0161im u\u010dinkom na prirodne ekosustave i \u010dovje\u010danstvo, zbog \u010dega su odlu\u010dne za\u0161tititi klimatski sustav za sada\u0161nju i budu\u0107e generacije. Okvirna konvencija definira klimatske promjene kao negativne posljedice promjene klime sa zna\u010dajnim pogubnim posljedicama na sastav, elasti\u010dnost ili produktivnost prirodnih ili vodenih ekosustava ili na funkcioniranje dru\u0161tveno-gospodarskih sustava te ljudsko zdravlje i blagostanje. U njoj se promjena klime izravno ili neizravno pripisuje ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere, a promatra se kroz usporediva vremenska razdoblja. Osim Okvirne konvencije, od 2007. je na snazi i njen Kyoto protokol, od 2015. i Izmjena iz Dohe Kyotskog protokola te Pari\u0161ki sporazum od 2017., koji obvezuje na smanjenja emisija stakleni\u010dkih plinova u razli\u010ditim sektorima. Budu\u0107i da su klimatske promjene sastavni dio podru\u010dja za\u0161tite okoli\u0161a, za za\u0161titu ljudskih prava va\u017ena je i Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu\u010divanju i pristupu pravosu\u0111u u pitanjima okoli\u0161a, tzv. Arhu\u0161ka konvencija koja je dio pravne ste\u010devine EU, a Hrvatska ju je ratificirala 2007.<\/p>\n Uzro\u010dno posljedi\u010dna veza klimatskih promjena i \u0161irokog spektra ljudskih prava ogleda se u njihovom utjecaju na cjelokupni \u017eivot na Zemlji, od ekosustava do ljudi, a posebice utjecaju na ljudsko zdravlje i \u017eivot. Zna\u010dajan me\u0111unarodni iskorak za povezivanje okoli\u0161a, a time i klimatskih promjena s ljudskim pravima dogodio se 2012. kada je Vije\u0107e za ljudska prava UN-a osnovalo mandat Posebnog izvjestitelja za ljudska prava i okoli\u0161, koji tvrdi da sva ljudska prava ovise o okoli\u0161u u kojem \u017eivimo te da je siguran, \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 neizostavan za puno ostvarivanje prava na \u017eivot, prava na zdravlje, hranu, vodu i sanitaciju. Posebni izvjestitelj pohvaljuje dr\u017eave koje su u svojim nacionalnim zakonodavstvima osigurale pravo na zdrav okoli\u0161 koje bi trebalo biti globalno, a propust da se osigura zdrav zrak predstavlja povredu prava na \u017eivot, zdravlje i blagostanje te prava na zdrav \u017eivot. Dr\u017eave stoga hitno moraju pobolj\u0161ati kvalitetu zraka i ispuniti svoje du\u017enosti u za\u0161titi ljudskih prava tako da smanje zaga\u0111enje zraka, pobolj\u0161aju zdravlje i usmjere se na rje\u0161avanje problema povezanih s klimatskim promjenama.<\/p>\n Hrvatska se mo\u017ee ponositi \u010dinjenicom da se nalazi me\u0111u zemljama koje jam\u010de pravo na zdrav \u017eivot, a o kojima pi\u0161e i Posebni UN-ov izvjestitelj, jer Ustav RH odre\u0111uje o\u010duvanje prirode i \u010dovjekova okoli\u0161a kao jednu od najvi\u0161ih vrednota i temeljem za njegovo tuma\u010denje. Na\u0161 Ustav propisuje i du\u017enost dr\u017eave da osigura uvjete za zdrav okoli\u0161, te du\u017enost svakoga da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti osobitu skrb posve\u0107uje za\u0161titi zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoli\u0161a, a omogu\u0107uje i iznimno zakonsko ograni\u010denje poduzetni\u010dke slobode i vlasni\u010dkih prava upravo radi za\u0161tite tih vrijednosti te interesa i sigurnosti RH.<\/p>\n Klimatske promjene najvi\u0161e su povezane s one\u010di\u0161\u0107enjem zraka, a dobro stanje okoli\u0161a jedan je od uvjeta za zdrav \u017eivot. Europska agencija za okoli\u0161 (EEA) isti\u010de nekoliko one\u010di\u0161\u0107iva\u010da zraka koji su komponente lebde\u0107ih \u010destica te istovremeno poja\u010davaju klimatske promjene, a to su ozon i crni ugljen, organski ugljik, amonijak, sulfati i nitrati, zbog \u010dega se pitanja one\u010di\u0161\u0107enja zraka i klimatskih promjena moraju rje\u0161avati istovremeno i zajedno. Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. izvje\u0161tava o kvaliteti zraka, a zadnjih godina posebno upozorava na povezanost one\u010di\u0161\u0107enja zraka s preuranjenom smrti od sr\u010danih i mo\u017edanih udara, plu\u0107nih bolesti i raka. Kratkoro\u010dna i dugoro\u010dna izlo\u017eenost one\u010di\u0161\u0107enju zraka kod djece i odraslih mo\u017ee dovesti do smanjenja funkcije plu\u0107a, respiratornih infekcija i astme te drugih zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a, pri \u010demu su najopasnije lebde\u0107e \u010destice, du\u0161ikov dioksid i prizemni ozon.<\/p>\n U Hrvatskoj, najpoznatiji primjer vi\u0161egodi\u0161njeg one\u010di\u0161\u0107enja zraka je Slavonski Brod, zbog prekograni\u010dnog utjecaja iz Rafinerije nafte Bosanski Brod. Osim toga, mjerne postaje evidentirale su vi\u0161estruko pove\u0107ane vrijednosti lebde\u0107ih \u010destica i sumporovodika, o \u010demu gra\u0111ani nisu bili adekvatno informirani, i 2017. tijekom po\u017eara u Splitu koji je zahvatio odlagali\u0161te otpada Karepovac. Najnoviji problem one\u010di\u0161\u0107enja zraka predstavlja i Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Mari\u0161\u0107ina, a gra\u0111ani koji \u017eive u njegovoj blizini pritu\u017euju se na neadekvatno pra\u0107enje kvalitete zraka, posebice na lebde\u0107e \u010destice za koje su ve\u0107 zabilje\u017eene vi\u0161estruko prekomjerne vrijednosti, zbog \u010dega strahuju za svoje zdravlje te tra\u017ee zatvaranje CGO-a ili zamjenski smje\u0161taj. Ovi primjeri upu\u0107uju na nedovoljnu i zaka\u0161njelu brigu dr\u017eave o za\u0161titi okoli\u0161a i zdravlju gra\u0111ana te ukazuju na nu\u017enost primjene svih na\u010dela za\u0161tite okoli\u0161a, u ovom kontekstu posebice na\u010dela predostro\u017enosti. Tako\u0111er se na primjeru Mari\u0161\u010dine vidi da je va\u017eno slijediti red prvenstva gospodarenja otpadom i kako bi se izbjegao ili maksimalno umanjio negativni utjecaj ovakvih zahvata na okoli\u0161 i ljude koji \u017eive u njihovoj blizini, kako postoje\u0107ih tako i budu\u0107ih CGO-a, no i jo\u0161 uvijek aktualnih odlagali\u0161ta otpada. Potrebno je oja\u010dati postupke procjenjivanja utjecaja istih zahvata na sve sastavnice okoli\u0161a, uklju\u010duju\u0107i i tlo te procjenu utjecaja na zdravlje.<\/p>\n Pu\u010dka pravobraniteljica od 2013. izvje\u0161tava Hrvatski sabor o podru\u010dju za\u0161tite okoli\u0161a, odnosno ostvarivanju prava na zdrav \u017eivot, s preporukama nadle\u017enim tijelima, kako bi se uklonili sustavni nedostatci i unaprijedila za\u0161tita ljudskih prava u ovom podru\u010dju. Osim toga, 2014. je podnijela posebno Izvje\u0161\u0107e o ljudskim pravima u katastrofi uzrokovanoj poplavom u Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji, koja se zbog velikih razmjera, geografske rasprostranjenosti te razornih posljedica dovodi u vezu s klimatskim promjenama. Preporuke iz ovog Izvje\u0161\u0107a odnose se na pobolj\u0161anje sustava za\u0161tite i spa\u0161avanja, socijalne skrbi i zdravstvene za\u0161tite, humanitarnu pomo\u0107, sanaciju i obnovu, informiranje i besplatnu pravnu pomo\u0107, a primjenjive su i za druge sli\u010dne situacije visokog rizika, bilo da su kategorizirane kao elementarne nepogode ili katastrofe, poput velikog po\u017eara u Splitu iz 2017. Upravo je 2017. bila iznimno jaka po\u017earna godina, pogotovo diljem dalmatinske obale za koju se zna da je najugro\u017eenije po\u017earno podru\u010dje, ali i po\u017eara u unutra\u0161njosti. Zbog globalnog zatopljenja, sve \u010de\u0161\u0107e nastaju dulja su\u0161na razdoblja pa opasnost od po\u017eara raste u dalmatinskom zale\u0111u i Lici, sjevernom Jadranu i isto\u010dnoj Hrvatskoj. Osim one\u010di\u0161\u0107enja zraka, klimatske promjene su povezane i s drugim vrstama one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a koje uzrokuje \u010dovjek, a jedno od najaktualnijih je one\u010di\u0161\u0107enje plastikom, posebice u Europskoj uniji \u010diji gra\u0111ani godi\u0161nje proizvode 25 milijuna tona plasti\u010dnog otpada, kojeg se tek 30% reciklira, 31% ga se odla\u017ee i 39% spaljuje. Od 5 do 13 milijuna tona plastike svake godine zavr\u0161i u oceanima i morima, morskim strujama se prenosi na velike udaljenosti, a mo\u017ee isplivati na tlo te formirati guste nakupine ili degradirati u mikroplastiku koju morski organizmi lako progutaju. Plastika se uvla\u010di u plu\u0107a i hranu, a jo\u0161 nije poznato kako mikroplastika u zraku, vodi za pi\u0107e i hrani utje\u010de na ljudsko zdravlje, stoga Europska unija svojom Europskom strategijom za plastiku nastoji i na globalnoj razini preuzeti vode\u0107u ulogu za rje\u0161avanje problema one\u010di\u0161\u0107enja plastikom. Direktiva za smanjenje jednokratne plastike koja je dio Europske strategije, od 2021. godine zabranjuje 10 jednokratnih plasti\u010dnih proizvoda koji su najve\u0107i izvor one\u010di\u0161\u0107enja, a rije\u010d je o plasti\u010dnim slamkama, \u0161tapi\u0107ima za u\u0161i, tanjurima, priboru za jelo, mije\u0161alicama za napitke, \u0161tapi\u0107ima za balone, okso-razgradivoj plastici te polistirenskim posudama za hranu i \u010da\u0161ama. Hrvatska je morska zemlja koja je svoje more stavila pod osobitu za\u0161titu, a i zna\u010dajno je pokriveno Naturom 2000 pa bi Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i energetike trebalo odmah krenuti s uskla\u0111ivanjem nacionalnog zakonodavstva i provedbom mjera protiv plasti\u010dnog one\u010di\u0161\u0107enja, \u0161to je i jedna od preporuka iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2018<\/a>.<\/p>\n Ipak, iako je Vlada RH po\u010detkom 2108. osnovala Nacionalno vije\u0107e za odr\u017eivi razvoj koje \u0107e predlagati, pratiti, analizirati\u00a0i koordinirati provedbu mjera i aktivnosti Ciljeva Programa odr\u017eivog razvoja do 2030., nije usvojena Strategija niskouglji\u010dnog razvoja RH koja je bila u javnoj raspravi jo\u0161 polovicom 2017., a radi se o temeljnom dokumentu za ubla\u017eavanje klimatskih promjena te krovnoj gospodarskoj, razvojnoj i okoli\u0161noj strategiji kojom bi se ostvarile promjene iznesene i u Specijalnom izvje\u0161taj<\/a>u Me\u0111uvladina panela o klimatskim promjenama iz 2018.<\/p>\n U lipnju je zavr\u0161ila javna rasprava o Nacrtu prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, za koji neke okoli\u0161ne organizacije smatraju da nije uskla\u0111en s Ciljevima odr\u017eivog razvoja, Specijalnim izvje\u0161taj<\/a>em Me\u0111uvladina panela o klimatskim promjenama iz 2018., niti s nacrtom Strategije niskouglji\u010dnog razvoja RH. Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. godine s pogledom na 2070. koji definira mjere prilagodbe u \u201enajranjivijim\u201c sektorima i koji je bio u javnom savjetovanju u svibnju 2019. neke okoli\u0161ne organizacije smatraju nedovoljno ambicioznim, a i tu je zabrinjavaju\u0107e \u0161to se ne poziva na zadnji Specijalni izvje\u0161taj<\/a> Me\u0111uvladina panela o klimatskim promjenama iz 2018. Podneseno je i Sedmo nacionalno izvje\u0161\u0107e o promjeni klime i Tre\u0107e dvogodi\u0161nje izvje\u0161\u0107e prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime, u kojem se navodi kako je Hrvatska ve\u0107 du\u017ee vrijeme izlo\u017eena negativnim u\u010dincima klimatskih promjena i zna\u010dajnim ekonomskim gubicima, po kojima je, uz \u010ce\u0161ku i Ma\u0111arsku, tre\u0107a u EU.<\/p>\n Klimatske promjene su sastavni i neizostavni dio podru\u010dja za\u0161tite okoli\u0161a i ljudskih prava koje obuhva\u0107a za\u0161titu zraka, vode, tla, mora, biljnog i \u017eivotinjskog svijeta, kao i ljudskog zdravlja kako bi se sprije\u010dilo neprihvatljivo djelovanje s negativnim posljedicama za okoli\u0161, prirodu i ljude, poput jo\u0161 uvijek aktualne uporabe fosilnih goriva te djelatnosti postupanja s otpadom. Ozbiljnost, kompleksnost i me\u0111uovisnost teme klimatskih promjena s temeljnim ljudskim pravima slu\u017ei nam kao polazi\u0161te za zahtjev koji upu\u0107ujemo svim institucijama da u skladu s Ustavom i zakonski propisanim ovlastima zaista i osiguraju uvjete za zdrav okoli\u0161. Nu\u017enost je i du\u017enost svakoga, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti osobitu skrb posveti za\u0161titi zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoli\u0161a, a u skladu sa svojim ovlastima, pu\u010dka pravobraniteljica nastavlja raditi na promicanju prava na zdrav \u017eivot kako kroz preporuke koje daje u Izvje\u0161\u0107u Hrvatskom saboru, tako i u radu na pojedina\u010dnim predmetima po zaprimljenim pritu\u017ebama gra\u0111ana i gra\u0111anskih inicijativa, te u postupcima zakonodavnih izmjena.<\/p>\n Analizu pripremila: Maja Hasanba\u0161i\u0107, savjetnica pu\u010dke pravobraniteljice<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u017divimo u vremenu opravdano rastu\u0107e zabrinutosti za stanje i o\u010duvanje prirode i okoli\u0161a, a istovremeno i u povijesnom trenutku, jer je u prosincu 2018. nakon Konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Poljskoj, zapo\u010deo globalni \u0161kolski \u0161trajk za klimu kojeg je inicirala \u0161vedska aktivistica i u\u010denica Greta Thunberg, a organiziran je i podr\u017ean i u Hrvatskoj. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6146,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[696,2012,1985,1288],"class_list":["post-6145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-zastita-okolisa","tag-analiza","tag-pravo-na-zdrav-zivot","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6145"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6151,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6145\/revisions\/6151"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}