{"id":6064,"date":"2019-07-04T08:52:24","date_gmt":"2019-07-04T08:52:24","guid":{"rendered":"https:\/\/site2.ombudsman.hr\/hr\/?p=6064"},"modified":"2019-09-23T14:00:18","modified_gmt":"2019-09-23T12:00:18","slug":"pucka-pravobraniteljica-sudjelovala-na-godisnjoj-konferenciji-medunarodnog-udruzenja-povjerenika-za-jezike-ialc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pucka-pravobraniteljica-sudjelovala-na-godisnjoj-konferenciji-medunarodnog-udruzenja-povjerenika-za-jezike-ialc\/","title":{"rendered":"Pu\u010dka pravobraniteljica sudjelovala na godi\u0161njoj konferenciji Me\u0111unarodnog udru\u017eenja povjerenika za jezike (IALC)"},"content":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 je 26. i 27. lipnja u Torontu sudjelovala na godi\u0161njoj konferenciji Me\u0111unarodnog udru\u017eenja povjerenika za jezike (IALC \u2013 International Association of the Language Commissioners) koja se ove godine odr\u017eala po \u0161esti puta. Dvodnevno doga\u0111anje na temu \u201eZa\u0161tita jezi\u010dnih manjina, izgradnja ja\u010deg dru\u0161tva\u201c okupilo je visoke predstavnike me\u0111unarodnih organizacija i dr\u017eavnih tijela, kao i jezi\u010dne povjerenike, pravobranitelje te ostale stru\u010dnjake iz podru\u010dja za\u0161tite manjnskih jezika i ljudskih prava iz mnogih zemalja \u0161irom svijeta. Osnovni cilj konferencije je dijalog i razmjena iskustava o klju\u010dnoj ulozi povjerenika za jezike i pravobranitelja u podru\u010dju za\u0161tite manjinskih jezika, kao neizostavnog alata dru\u0161tvene integracije, prevencije sukoba i izgradnje mira u multietni\u010dkim i vi\u0161ejezi\u010dnim sredinama.<\/p>\n

Kao jedna od sudionica rasprave na temu u\u010dinkovitog zastupanja jezi\u010dnih manjina kroz neovisne institucije, pravobraniteljica Vidovi\u0107 predstavila je rad Pu\u010dkog pravobranitelja u Hrvatskoj, kao i va\u017enost ove institucije u podru\u010dju za\u0161tite i promicanja prava nacionalnih manjina. Posebno se osvrnula na kori\u0161tenje manjinskih jezika u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina \u010dine najmanje tre\u0107inu stanovni\u0161tva, a u svom izlaganju istaknula je da je za\u0161tita prava nacionalnih manjina bila jedan od uvjeta i za me\u0111unarodno priznanje Republike Hrvatske, kao i za pristupanje na\u0161e zemlje Europskoj uniji. Upravo iz tih razloga, dana\u0161nji zakonski okvir za\u0161tite manjinskih prava u Hrvatskoj, po razini prava i stupnja dru\u0161tvene i politi\u010dke integracije nacionalnih manjina koja su njime zajam\u010dena, smatra se jednim od opse\u017enijih i cjelovitijih europskih modela.<\/p>\n

Me\u0111utim, iako je postoje\u0107i zakonski okvir dobar, njegova provedba \u010desto nije, a to je posebno vidljivo u odnosu na pripadnike srpske i romske nacionalne manjine. Iako je u nekim podru\u010djima, poput kulturne autonomije, postignut visok stupanj implementacije manjinskih prava, izazovi su vidljivi u podru\u010dju zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda u javnoj upravi i sudstvu te u podru\u010dju javnog kori\u0161tenja manjinskih jezika i pisma, gdje se s pote\u0161ko\u0107ama suo\u010davaju upravo pripadnici srpske manjine.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de prava na slu\u017ebeno kori\u0161tenje manjinskog jezika i pisma, zakonski je regulirano da se ono ostvaruje u onim zajednicama u kojima najmanje tre\u0107inu stanovni\u0161tva \u010dine pripadnici neke nacionalne manjine, a prema posljednjem popisu stanovni\u0161tva, u Hrvatskoj taj uvjet ispunjava 27 jedinica lokalne samouprave. No, ho\u0107e li ta prava u stvarnosti biti realizirana uvelike ovisi i o dijalogu, toleranciji i uva\u017eavanju izme\u0111u pripadnika ve\u0107inskog naroda i nacionalne manjine pa su u razli\u010ditim dijelovima na\u0161e zemlje vidljive velike razlike. Tako u nekim jedinicama lokalne samouprave, primjerice u Istri, postoji dvojezi\u010dnost i slu\u017ebeno kori\u0161tenje talijanskog jezika, iako ona nije obvezna, a sli\u010dni primjeri mogu se prona\u0107i i u drugim dijelovima zemlje za \u010de\u0161ki i ma\u0111arski jezik. S druge strane, srpski jezik i \u0107irili\u010dno pismo i dalje su stigmatizirani, pogotovo u podru\u010djima pogo\u0111enim ratom, te ih se smatra provokacijom unato\u010d zadovoljenju svih propisanih zakonskih odredbi o njihovom kori\u0161tenju.<\/p>\n

Stoga je upravo edukacija o ljudskim pravim i va\u017enosti uva\u017eavanja razli\u010ditosti, tolerancije i dijaloga, i to na svim obrazovnim razinama, od vrti\u0107ke dobi do fakulteta, kao i stru\u010dnjaka koji zakone primjenjuju tijekom profesionalne karijere, temelj po\u0161tivanja ne samo zajam\u010denih prava nacionalnih manjina, nego svih ljudskih prava op\u0107enito.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 je 26. i 27. lipnja u Torontu sudjelovala na godi\u0161njoj konferenciji Me\u0111unarodnog udru\u017eenja povjerenika za jezike (IALC \u2013 International Association of the Language Commissioners) koja se ove godine odr\u017eala po \u0161esti puta. Dvodnevno doga\u0111anje na temu \u201eZa\u0161tita jezi\u010dnih manjina, izgradnja ja\u010deg dru\u0161tva\u201c okupilo je visoke predstavnike me\u0111unarodnih organizacija i dr\u017eavnih tijela, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6065,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[759,432,1288],"class_list":["post-6064","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-medunarodna-suradnja","tag-nacionalne-manjine","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6064"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6069,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6064\/revisions\/6069"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6065"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}