Prije sedam godina Hrvatski sabor je donio odluku da se 6. lipnja u Hrvatskoj obilje\u017eava Dan prava osoba s du\u0161evnim smetnjama, s ciljem osvje\u0161tavanja javnosti na \u010dinjenicu da su oni izrazito ranjiva dru\u0161tvena skupina, \u010desto suo\u010dena s \u00a0predrasudama i stigmatizacijom, a stoga i u riziku od socijalne isklju\u010denosti, izolacije i kr\u0161enja prava.<\/p>\n
Informacije o pote\u0161ko\u0107ama s kojima se susre\u0107u, pu\u010dka pravobraniteljica dobiva putem pritu\u017ebi, ali i tijekom nenajavljenih obilazaka mjesta u kojima su li\u0161eni slobode, a koje obavlja temeljem Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja. Obilasci psihijatrijskih ustanova imaju za cilj oja\u010dati njihovu za\u0161titu te sprije\u010diti svaki oblik nehumanog i neeti\u010dnog postupanja prema njima.<\/p>\n
Stoga se i u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2018. ukazuje na probleme s kojima se suo\u010davaju osobe s du\u0161evnim smetnjama i daje niz preporuka o potrebi stvaranja adekvatnih uvjeta za funkcionalan smje\u0161taj i lije\u010denje onih koji borave u institucijama. Primjerice, u psihijatrijskim ustanovama koje smo obi\u0161li, uvjeti smje\u0161taja i nadalje nisu na odgovaraju\u0107oj razini. Prije primjene mjera sputavanja ne provode se deeskalacijski postupci, a unato\u010d preporukama iz prethodnih izvje\u0161\u0107a, osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je odlukom suda odre\u0111en prisilni smje\u0161taj borave na otvorenim odjelima zajedno s onima koji su tamo dobrovoljno, unato\u010d tome \u0161to to mo\u017ee zna\u010dajno utjecati na u\u010destalost primjene sredstava za ograni\u010davanje kretanja, a time i na kr\u0161enje njihovih prava. Tako\u0111er, jo\u0161 uvijek nisu ustrojene posebne evidencije o mjerama prisile, iz kojih bi bilo mogu\u0107e utvrditi u\u010destalost njihove primjene.<\/p>\n
Iz pristiglih pritu\u017ebi, vidljivo je i da su osobe s du\u0161evnim smetnjama nezadovoljne radom odvjetnika koji su im dodijeljeni po slu\u017ebenoj du\u017enosti u postupku prisilnog smje\u0161taja, smatraju da im ne posve\u0107uju dostatno vrijeme niti ih kvalitetno zastupaju, \u0161to posebno zabrinjava. Kako je utvrdio Europski sud za ljudska prava u predmetu \u010cutura protiv Republike Hrvatske (2019), pasivnim, neu\u010dinkovitim pravnim zastupanjem u postupcima prisilnog smje\u0161taja, kr\u0161i se pravo osoba s du\u0161evnim smetnjama na slobodu i sigurnost.<\/p>\n
Tako\u0111er, usprkos ranijim preporukama pu\u010dke pravobraniteljice, osobama s du\u0161evnim smetnjama koje nemaju regulirano dopunsko zdravstveno osiguranje i dalje se napla\u0107uje participacija tijekom prisilnog smje\u0161taja u psihijatrijske ustanove, ako njihova dijagnoza nije navedena u odluci HZZO-a o popisu dijagnoza za koju u cijelosti lije\u010denje pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, \u0161to svakako treba promijeniti. Naime, takva pravna regulativa u podru\u010dju zdravstva dovodi do apsurdne situacije da se pacijentima koji su prisilno zadr\u017eani ili smje\u0161teni u psihijatrijsku ustanovu napla\u0107uje sudjelovanje u tro\u0161kovima lije\u010denja, koje oni ne mogu svojevoljno prekinuti.<\/p>\n