Osobe s du\u0161evnim smetnjama jedne su od najranjivijih skupina u na\u0161em dru\u0161tvu. Njihove \u017eivote jo\u0161 uvijek obilje\u017eava sna\u017ena stigmatizacija; od \u0161utnje i skrivanja ove bolesti unutar obitelji u kojoj \u017eive, preko straha i zazora od njih, do izolacije i posvema\u0161njeg isklju\u010divanja na razini zajednice i dru\u0161tvenih odnosa. \u010cinjenica da su osobe s du\u0161evnim smetnjama \u010desto isklju\u010dene iz svijeta rada i da borave u naju\u017eem krugu obitelji, a dio njih du\u017ee ili kra\u0107e vrijeme borave u psihijatrijskim ustanovama i domovima socijalne skrbi, u kojima im je ponekad ograni\u010dena sloboda kretanja, govori nam o tome da ove osobe lak\u0161e mogu biti \u017ertve zloporaba te da su vi\u0161e izlo\u017eene riziku od kr\u0161enja ljudskih prava.<\/p>\n
<\/p>\n
Ured pu\u010dke pravobraniteljice do sada je u vi\u0161e navrata postupao po pojedina\u010dnim pritu\u017ebama osoba s du\u0161evnim smetnjama, njihovih obitelji te organizacija civilnoga dru\u0161tva, na na\u010din smje\u0161taja osoba s du\u0161evnim smetnjama u psihijatrijske ustanove te na tretman osoba u domovima, ispituju\u0107i zakonitost postupanja nadle\u017enih tijela. Pri tome, cijene\u0107i neovisnost sudbene vlasti te po\u0161tuju\u0107i integritet lije\u010dni\u010dke struke, ne upu\u0161tamo se u komentiranje sudskih postupaka niti ulazimo u sadr\u017eaj psihijatrijskih dijagnoza, no promatramo pojave i postupke u cjelini, s gledi\u0161ta za\u0161tite ljudskih prava osoba s du\u0161evnim smetnjama.<\/p>\n
Nakon provedenih ispitnih postupaka povodom pritu\u017ebi gra\u0111ana, u 2013. godini uputili smo preporuke nadle\u017enim tijelima \u010diji je cilj bio ja\u010danje kontrolnih mehanizama za sprje\u010davanje mogu\u0107nosti kr\u0161enja ljudskih prava osoba s du\u0161evnim smetnjama, no do sada nismo dobili sve povratne informaciju o u\u010dinjenom. Osim \u0161to postupamo po pojedina\u010dnim slu\u010dajevima, posebnu pa\u017enju posve\u0107ujemo i propisima koji pru\u017eaju okvir za postupanje s osobama s du\u0161evnim smetnjama te su stoga va\u017eni za unapre\u0111enje prava ove skupine gra\u0111ana.<\/p>\n
Tako smo u listopadu 2013. godine Ministarstvu pravosu\u0111a dostavili mi\u0161ljenje na Nacrt prijedloga Zakona o za\u0161titi osoba s du\u0161evnim smetnjama \u010dije se dono\u0161enje o\u010dekuje uskoro. Iz rada na pritu\u017ebama gra\u0111ana te na temelju obilaska psihijatrijskih ustanova uo\u010dili smo potrebu izmjena i dorade postoje\u0107eg Zakona o za\u0161titi osoba s du\u0161evnim smetnjama, na \u0161to smo ukazivali u nekoliko zadnjih godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a o radu pu\u010dkog pravobranitelja. Stoga podr\u017eavamo izradu novog Zakona koji, u odnosu na postoje\u0107i, predla\u017ee sna\u017enije kontrolne mehanizme od kojih o\u010dekujemo da u zna\u010dajnoj mjeri smanje mogu\u0107nost zloporabe instituta prisilnog smje\u0161taja.<\/p>\n
Naime, postoje\u0107i Zakon sadr\u017ei institut \u201esmje\u0161taja bez pristanka\u201c, koji omogu\u0107ava da se jedan dio osoba s du\u0161evnim smetnjama hospitalizira u psihijatrijske ustanove bez njihove suglasnosti i bez sudske kontrole, \u0161to smatramo dvojbenim. Tako su u odre\u0111enim slu\u010dajevima, uz suglasnost centara za socijalnu skrb, mogle biti hospitalizirane osobe koje nisu bile li\u0161ene poslovne sposobnosti, a prema mi\u0161ljenju psihijatra nisu bile sposobne dati svoj pristanak na smje\u0161taj. S druge strane, osobe li\u0161ene poslovne sposobnosti mogle su biti smje\u0161tene, uz suglasnost skrbnika, u psihijatrijsku ustanovu bez vlastite suglasnosti i usprkos ponekad vrlo izra\u017eenom protivljenju. Novi prijedlog Zakona u tom smislu \u010dini pomak i vra\u0107a pod sudsku kontrolu smje\u0161taj osoba s du\u0161evnim smetnjama koje nisu sposobne dati pristanak. Uz ocjenu kako je ovakav prijedlog zakonskog rje\u0161enja pozitivan korak, predlo\u017eili smo i niz dopuna u cilju ja\u010danja za\u0161tite prava ove posebno ranjive grupe. Dr\u017eimo, primjerice, va\u017enim skratiti rok u kojem je sudac du\u017ean posjetiti osobu prisilno zadr\u017eanu u psihijatrijskoj ustanovi i obavijestiti je o razlogu i svrsi sudskog postupka. Nadalje, pozdravljamo uvo\u0111enje \u201eosobe od povjerenja\u201c kao novog rje\u0161enja u hrvatski pravni sustav jer bi se na taj na\u010din moglo izbje\u0107i nepotrebno stavljanje pod skrbni\u0161tvo osoba s du\u0161evnim smetnjama isklju\u010divo radi potreba lije\u010denja.<\/p>\n
Predla\u017eemo unapre\u0111enje reguliranja primjene mjera prisile prema osobama s du\u0161evnim smetnjama, navode\u0107i, izme\u0111u ostalog, kako vrste mjera prisile moraju biti propisane zakonom, a ne podzakonskim aktom, te inzistiramo na obveznoj izobrazbi zdravstvenih radnika za primjenu sredstava prisile koja se propisuju ovim Zakonom. Naposljetku, predla\u017eemo da Dr\u017eavno povjerenstvo za za\u0161titu osoba s du\u0161evnim smetnjama bude multiresorno, a ne samo multidisciplinarno tijelo kako predvi\u0111a postoje\u0107i Nacrt prijedloga Zakona, jer smo mi\u0161ljenja da bi se na taj na\u010din samo dodatno oja\u010dala njegova uloga na podru\u010dju ostvarivanja prava osoba s du\u0161evnim smetnjama i unaprje\u0111ivanja njihovog zdravlja. Nadalje, nakon razmatranja najnovijeg teksta Nacrta prijedloga Zakona, koji je danas na dnevnom redu 139. sjednice Vlade Republike Hrvatske, mi\u0161ljenja smo da je, pored ve\u0107 danih prijedloga, potrebno izmijeniti \u010dlanak 66. u smislu da se ne treba inzistirati na ograni\u010davanju obveze psihijatrijske ustanove da o primjeni mjere prisile obavijesti nadle\u017eni sud samo ako osoba s du\u0161evnim smetnjama to pisano zatra\u017ei, jer se mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e, u odre\u0111enom broju situacija, ba\u0161 zbog primjene mjera prisile biti to zna\u010dajno ote\u017eano osobi s du\u0161evnim smetnjama. Tako\u0111er, radi u\u010dinkovitosti sudske za\u0161tite, potrebno je navesti rok u kojem \u0107e sud donijeti odluke iz \u010dlanka 66.<\/p>\n
O\u010dekuje se da \u0107e Nacrt prijedloga Zakona o za\u0161titi osoba s du\u0161evnim smetnjama danas biti raspravljen na Vladi i potom upu\u0107en u saborsku proceduru, a mi \u0107emo i nadalje inzistirati na na\u0161im prijedlozima za ja\u010danje za\u0161tite osoba s du\u0161evnim smetnjama. Va\u017eno je da o procesu i sadr\u017eaju propisa koji reguliraju ovako delikatno podru\u010dje bude cjelovito informirana stru\u010dna, ali i \u0161ira javnost. U tom smislu Ured pu\u010dke pravobraniteljice, s mandatom za\u0161tite i promicanja ljudskih prava, koji k tome obavlja ulogu Nacionalnog preventivnog mehanizma za za\u0161titu od mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog postupanja, ima posebnu odgovornost. Upravo radi toga, smatramo kako je izuzetno va\u017eno s jedne strane raditi na promjeni dru\u0161tvene svijesti spram osoba s du\u0161evnim smetnjama, a s druge, u\u010diniti zakonski okvir koji \u0161titi prava osoba s du\u0161evnim smetnjama, \u0161to kvalitetnijim.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 PU\u010cKA PRAVOBRANITELJICA<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Lora Vidovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Osobe s du\u0161evnim smetnjama jedne su od najranjivijih skupina u na\u0161em dru\u0161tvu. Njihove \u017eivote jo\u0161 uvijek obilje\u017eava sna\u017ena stigmatizacija; od \u0161utnje i skrivanja ove bolesti unutar obitelji u kojoj \u017eive, preko straha i zazora od njih, do izolacije i posvema\u0161njeg isklju\u010divanja na razini zajednice i dru\u0161tvenih odnosa. \u010cinjenica da su osobe s du\u0161evnim smetnjama \u010desto […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[761,433,472],"class_list":["post-600","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","tag-npm","tag-nacionalni-preventivni-mehanizam-npm","tag-osobe-s-dusevnim-smetnjama"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/600","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=600"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/600\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5787,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/600\/revisions\/5787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=600"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=600"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=600"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}