{"id":5990,"date":"2019-06-05T13:33:19","date_gmt":"2019-06-05T13:33:19","guid":{"rendered":"https:\/\/site2.ombudsman.hr\/hr\/?p=5990"},"modified":"2019-07-24T07:05:57","modified_gmt":"2019-07-24T07:05:57","slug":"odrzan-okrugli-stol-znate-li-sto-potpisujete-starije-osobe-i-rizici-dosmrtnog-uzdrzavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/odrzan-okrugli-stol-znate-li-sto-potpisujete-starije-osobe-i-rizici-dosmrtnog-uzdrzavanja\/","title":{"rendered":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cZnate li \u0161to potpisujete? – Starije osobe i rizici dosmrtnog uzdr\u017eavanja\u201d"},"content":{"rendered":"

U organizaciji pu\u010dke pravobraniteljice Lore Vidovi\u0107 odr\u017ean je okrugli stol pod nazivom \u201cZnate li \u0161to potpisujete? – Starije osobe i rizici dosmrtnog uzdr\u017eavanja\u201d na kojem su predstavljeni rezultati najnovijeg istra\u017eivanja o stavovima vezanim za sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, temeljnim razlikama u odnosu na do\u017eivotno uzdr\u017eavanje te dru<\/p>\n

gim pozitivnim i negativnim posljedicama ovog oblika skrbi o osobama starije \u017eivotne dobi. Osim pravobraniteljice Vidovi\u0107, u radu okruglog stola sudjelovali su i Marija Pletikosa, dr\u017eavna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Edita Brki\u0107, voditeljica Slu\u017ebe za op\u0107e propise gra\u0111anskog materijalnog prava i sustava besplatne pravne pomo\u0107i u Ministarstvu pravosu\u0111a, a iskustva iz prakse u podru\u010dju dosmrtnog uzdr\u017eavanja predstavili su Rankica Benc, predsjednica Povjerenstva za me\u0111unarodnu suradnju javnobilje\u017eni\u010dke komore, Tatjana Brozi\u0107 Peri\u0107, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb te Dunja Roi\u0107 iz udruge SOS Rijeka \u2013 Centar za nenasilje i ljudska prava.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je provedeno na slu\u010dajnom i reprezentativnom uzorku od 500 osoba u dobi od 65 i vi\u0161e godina, a rezultati su pokazali da je vi\u0161e od dvije tre\u0107ine ispitanika \u010dulo za dosmrtno, odnosno do\u017eivotno uzdr\u017eavanje, no zabrinjava \u010dinjenica da manje od \u010detvrtine zna koja je to\u010dna razlika izme\u0111u njih. To ukazuje na sna\u017enu potrebu da se o ovoj temi vi\u0161e progovori kako bi se podigla razina javne svijesti, posebno kod osoba starije \u017eivotne dobi, o mogu\u0107nostima, pravima, rizicima i ostalim okolnostima sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju. Upravo je ovaj pravni institut zami\u0161ljen kao jedan od na\u010dina na koji starije osobe mogu do\u0107i do adekvatne skrbi u trenucima kada im je ona najpotrebnija, no, umjesto toga, ova vrsta ugovora \u010desto je sredstvo zlouporaba, zbog \u010dega stariji ostaju i bez skrbi i bez svoje imovine.<\/p>\n

Tijekom rasprave koju je moderirala Lidija Lukina Kezi\u0107, zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice, nagla\u0161eno je da su ugovori o dosmrtnom\u00a0 znatno rizi\u010dniji od ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju. Naime, kod ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju vlasni\u0161tvo se prenosi u trenutak smrti primatelja uzdr\u017eavanja, dok se to kod ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju doga\u0111a odmah nakon potpisivanja ugovora, i upravo zbog trenutka prelaska vlasni\u0161tva, znatno su rizi\u010dniji ugovori o dosmrtnom uzdr\u017eavanju<\/p>\n

\u201e\u010cinjenica da ova tema nije dovoljno istra\u017eena, niti postoje slu\u017ebeni podatci o broju ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, kao niti o broju pokrenutih postupaka za njihovo razvrgavanje, potaknula nas je da provedemo ovo istra\u017eivanje, a rezultati su, izme\u0111u ostalog, potvrdili potrebu ja\u010danja informiranja i edukacije kako bi se sprije\u010dila zlouporaba ovakvih ugovora. Tako\u0111er, danas smo iskoristili i priliku da razmijenimo iskustva o ovoj temi te da pridonesemo raspravi o suzbijanju ovog na\u010dina ekonomskog zlostavljanja starijih osoba, kao i o potrebi za ja\u010dim za\u0161titnim mehanizmima za primatelje uzdr\u017eavanja kako bi im se osigurao dostojanstven \u017eivot i skrb\u201c, izjavila je pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107.<\/p>\n

Prema podatcima Eurostata, gotovo petina stanovnika Hrvatske osobe su starije \u017eivotne dobi, a ubrzano starenje stanovni\u0161tva predstavlja velik dru\u0161tveni izazov, pogotovo u podru\u010dju dugoro\u010dnog planiranja skrbi i brige za njih, na \u0161to kontinuirano ukazuje i pravobraniteljica. Isto tako, prema posljednjim podatcima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, osobe starije od 65 godina u Hrvatskoj su i najizlo\u017eenije riziku od siroma\u0161tva, njih \u010dak 28,6 posto, dva postotna poena vi\u0161e nego u 2016., a one koje \u017eive u sama\u010dkim ku\u0107anstvima, jo\u0161 i vi\u0161e, gotovo polovica njih. To pokazuje da mjere koje se provode nisu dobro usmjerene i ne daju rezultate, ali isto tako to otvara prostor za poja\u010dani rizik starijih osoba od svih oblika zlostavljanja, uklju\u010duju\u0107i i ekonomsko u kojemu se posebno isti\u010de problem zloupotrebe ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, zbog \u010dega \u010desto ostaju i bez imovine i bez adekvatne skrbi u trenucima kada im je ona najpotrebnija. Na\u017ealost, u ve\u0107ini slu\u010dajeva se primatelji uzdr\u017eavanja nadle\u017enim tijelima javljaju nakon sklapanja ugovora, pa im preostaje jedino pokretanje sudskih postupaka radi njihova raskida, \u0161to je dugotrajan i neizvjestan proces koji ih posebno otegotno poga\u0111a s obzirom na njihovu dob.<\/p>\n

Kako bi se to sprije\u010dilo, uz ja\u010danje informiranja i edukacije gra\u0111ana, pu\u010dka pravobraniteljica ve\u0107 niz godina zagovara uvo\u0111enje dodatnih za\u0161titnih mehanizama za primatelje dosmrtnog uzdr\u017eavanja, poput osnivanja registra pru\u017eatelja uzdr\u017eavanja, ograni\u010davanje broja ugovora koji jedan uzdr\u017eavatelj mo\u017ee sklopiti, \u017eurnost u postupanju sudova u slu\u010dajevima razvrgavanja ugovora, kao i osiguranje socijalnih usluga starijima koji su takve postupke pokrenuli.<\/p>\n

Pozitivan pomak svakako predstavljaju i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi iz 2017. godine kojima su prihva\u0107ene preporuke pu\u010dke pravobraniteljice da se pru\u017eateljima socijalnih usluga, osobama koje su kod njih zaposlene te \u010dlanovima njihovih obitelji, zabrani sklapanje ugovora o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju. Naime, vi\u0161e je pritu\u017ebi pokazalo kako su vlasnici obiteljskih i privatnih domova inzistirali upravo na sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju uz ugovor o smje\u0161taju, a ove bi izmjene takvu praksu trebale onemogu\u0107iti.<\/p>\n

Isto tako, po\u010detkom 2018. godine na snagu je stupio i novi Zakon o za\u0161titi od nasilja u obitelji, koji je, upravo na prijedlog pu\u010dke pravobraniteljice, prepoznao starije osobe kao posebno ranjivu skupinu. \u201ePrvi podatci MUP-a o njegovoj primjeni pokazuju kako je tijekom 2018. prekr\u0161ajima iz Zakona bilo o\u0161te\u0107eno 1200 osoba starije \u017eivotne dobi, dok podatci o broju pravomo\u0107no osu\u0111enih osoba za po\u010dinjenje nasilja u obitelji nad starijom osobom za sada nisu dostupni. Na\u017ealost, nije propisana i obveza nadle\u017enih tijela socijalne skrbi da \u017eurno, po saznanju o po\u010dinjenju obiteljskog nasilja prema starijoj osobi, osiguraju mogu\u0107nost pru\u017eanja socijalnih usluga u vlastitom domu, kako bi se i tako sprije\u010dila institucionalizacija ove posebno ranjive skupine. Pozitivne promjene ohrabruju, no pred nama je jo\u0161 mnogo posla kako bismo pru\u017eili potrebnu za\u0161titu starijim osobama kao posebno ranjivoj dru\u0161tvenoj skupini\u201c, nagla\u0161ava Vidovi\u0107.<\/p>\n

Prezentaciju istra\u017eivanja o svjesnosti o rizicima ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju mo\u017eete preuzeti na poveznici ispod \u010dlanka.<\/p>\n