Pu\u010dka pravobraniteljica se u svojim primjedbana i prijedlozima, koje je 14. listopada dostavila Ministarstvu, osvrnula na potrebu boljeg reguliranja socijalnog stanovanja, zajam\u010dene minimalne naknade, statusa i prava besku\u0107nika, novi oblike socijalne pomo\u0107i, zajam\u010denu \u00a0minimalnu naknadu, probleme hipoteka i vlasni\u0161tva socijalno ugoro\u017eenih osoba.<\/p>\n
<\/p>\n
Predlo\u017eeno je da se novim Zakonom o socijalnoj skrbi bolje regulira socijalno stanovanje. Zakonsku obvezu osiguravanja privremenog smje\u0161taja u socijalnom stanu obiteljima s maloljetnom \u00a0djecom koje su ostale bez stana, a zbog spre\u010davanja odvajanja djece od odraslih \u010dlanova obitelji, ve\u0107ina jedinica lokalne samouprave ne provodi, jer nemaju u svojem stambenom fondu raspolo\u017eivih stanova. Predlo\u017eeno je da Republika Hrvatska putem Agencije za upravljanje dr\u017eavnom imovinom jedan dio svojih stanova daruje ili ih dade na kori\u0161tenje jedinicama lokalne samouprave za ovu namjenu. Osim dodjele socijalnih stanova ovim obiteljima, privremeni nu\u017eni smje\u0161taj trebalo bi se osigurati i drugim socijalno ugro\u017eenim osobama, posebice besku\u0107nicima, radi njihovog socijalnog uklju\u010divanja u lokalnoj zajednici.<\/p>\n
Vezano za novu socijalnu pomo\u0107, zajam\u010denu minimalnu naknadu koja bi od 1. sije\u010dnja 2014. trebala \u201eobjedinjavati” pomo\u0107 za uzdr\u017eavanje (Ministarstvo socijalne politike i mladih), produ\u017eenu nov\u010danu naknadu nezaposlenih osoba (Hrvatski zavod za zapo\u0161ljavanje), te opskrbninu branitelja i civilnih \u017ertvi rata (Ministarstvo branitelja), ukazano je da se o opravdanosti, pravnoj osnovi i posljedicama ove bitne novine uop\u0107e nije prethodno raspravljalo, a niti je u Nacrtu obrazlo\u017eeno. Proizlazi da \u0107e se izmjenom Zakona o posredovanju o zapo\u0161ljavanju s 1. sije\u010dnja 2014. ukinuti pravo na produ\u017eenu naknadu, a izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja i \u010dlanova njihovih obitelji i Zakona o za\u0161titi vojnih i civilnih invalida rata pravo na opskrbninu. Dosada\u0161nji korisnici ovih prava bi se uputili u centar za socijalnu skrb radi eventualnog priznavanja prava na minimalnu zajam\u010denu naknadu. Obzirom da sustav socijalne skrbi ima najstro\u017ei prihodovni i imovinski cenzus mi\u0161ljenja smo da jedan broj korisnika ne bi mogao ostvariti zajam\u010denu minimalnu naknadu (u tekstu Nacrta nema podatka o ovom broju). Stoga je predlo\u017eeno da se dosada\u0161njim korisnicima produ\u017eene naknade, kao i korisnicima opskrbnine, dade mogu\u0107nost da zadr\u017ee ova prava sukladno odredbama koje su bile na snazi do 1. sije\u010dnja 2014., ako je to za njih povoljnije. Tako\u0111er je predlo\u017eeno da se prethodno provede rasprava s udrugama koje \u0161tite prava branitelja, odnosno civilne \u017ertve rata te nezaposlene osobe i izradi analiza stanja te procijene posljedice koje \u0107e proiste\u0107i ukidanjem navedenih prava, jer se ne radi se o pukom objedinjavanju vi\u0161e vrsta pomo\u0107i, ve\u0107 je mogu\u0107e da ve\u0107i broj korisnika ovih pomo\u0107i ne\u0107e ispunjavati uvjete za priznavanje zajam\u010dene minimalne naknade u sustavu socijalne skrbi, a u svakom slu\u010daju bi vi\u0161e mjeseci ostali bez ikakve pomo\u0107i dok se ne provedu novi postupci. Nadalje, ukazano je da predlo\u017eena ljestvica ekvivalencije nije dobro postavljena, dapa\u010de va\u017ee\u0107a ljestvica je pravednija i omogu\u0107ava bolju ciljanost pomo\u0107i.<\/p>\n
Posebno je istaknuto da se novom ljestvicom ekvivalencije neopravdano izjedna\u010davaju radno sposobne osobe s osobama potpuno nesposobnim za rad te starijim i\/ili nemo\u0107nim osobama. Prema sada\u0161njoj ljestvici radno sposobna osoba samac, bez ikakvih prihoda, ostvaruje 120% osnovice, tj. 600,00 kn, a po novoj ljestvici ako bi osnovica bila 800,00 kn iznos bi bio ve\u0107i. Me\u0111utim, osobe potpuno nesposobne za rad, samci, sada ostvaruju 120% osnovice uve\u0107ano 50 % osnovice je 180% tj. 900,00 kn. Dakle, po novoj ljestvici bi ostvarivali manji iznos iako su samci i jo\u0161 potpuno nesposobni za rad. Situacija je jo\u0161 te\u017ea u ku\u0107anstvu dvoje starih ili potpuno radno nesposobnih osoba. Po va\u017ee\u0107oj ljestvici ostvarivali bi 220 % osnovice ili 1.100,00 kn, a po novoj ljestvici 960 kn, \u0161to zna\u010di malo vi\u0161e nego samac po novoj ljestvici. Napomenuli smo da je zna\u010dajan udjel starijeg stanovni\u0161tva u Republici Hrvatskoj te da su potpuno nesposobne za rad i starije osobe jedna od socijalno ranjivijih skupina, pa bi im trebalo pove\u0107ati koeficijent, neovisno o tome jesu li samci ili \u017eive s bra\u010dnim drugom, odnosno partnerom\/icom. Kako Nacrtom prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi nije njihov polo\u017eaj pobolj\u0161an, dapa\u010de, prema va\u017ee\u0107em Zakonu ostvaruju povoljniju socijalnu pomo\u0107, ukazano je da ovu skupinu ne bi trebalo zanemariti, ve\u0107 im osigurati bolji i dostojniji \u017eivot. Tako\u0111er nije navedeno po kojim kriterijima Vlada utvr\u0111uje osnovicu za ovu pomo\u0107 svake godine iako se u raspravi o tezama navodio, kao kriterij, rast tro\u0161kova \u017eivota. Ve\u0107 dulje vrijeme, pa tako i tijekom ove rasprave, predlo\u017eeno je da se bolje uredi status besku\u0107nika i izrijekom propi\u0161e koja im se prava i socijalne usluge osiguravaju u okviru sustava socijalne skrbi.<\/p>\n
Nagla\u0161eno je da besku\u0107nicima ne bi trebala biti zapreka za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi okolnost \u0161to nemaju prebivali\u0161te ili boravi\u0161te na podru\u010dju Republike Hrvatske, ve\u0107 bi izrijekom trebalo propisati da prava iz socijalne skrbi ostvaruju na podru\u010dju centra za socijalnu skrb gdje se zateknu. Iako je novim Zakonom o prebivali\u0161tu propisano da se besku\u0107nici mogu prijaviti na adresu sjedi\u0161ta prihvatili\u0161ta i nadalje ostaje problem prijave prebivali\u0161ta nakon njihova izlaska iz prihvatili\u0161ta (jer je smje\u0161taj privremenog karaktera). Problem je jo\u0161 ve\u0107i kod besku\u0107nika koji nisu imali sre\u0107u smjestiti se u prihvatili\u0161te, nego su na ulici ili na nekim drugim mjestima koji nisu namijenjeni za stanovanje. Obzirom da su veliki gradovi i gradovi u sredi\u0161tu \u017eupanije du\u017eni financirati privremeni smje\u0161taj besku\u0107nika i osigurati usluge pu\u010dke kuhinje, standard tih usluga je prili\u010dno razli\u010dit od sredine do sredine. Stoga je predlo\u017eeno da se novim Zakonom o socijalnoj skrbi regulira sustavna skrb o besku\u0107nicima na dr\u017eavnoj razini (minimalni standardi), dok bi jedinicama lokalne samouprave i velikim gradovima ostala mogu\u0107nost da socijalna prava priznaju u ve\u0107em iznosu od minimalnog kojeg jam\u010di dr\u017eava. Dakle, besku\u0107nici se ne bi trebali \u201eupu\u0107ivati” u prihvatili\u0161ta ili preno\u0107i\u0161ta, ve\u0107 bi im centar za socijalnu skrb, prema mjestu gdje se zateknu, priznao privremeni smje\u0161taj. U slu\u010daju da im se ne mo\u017ee osigurati smje\u0161taj, trebalo bi im priznati zajam\u010denu minimalnu naknadu i jednokratnu naknadu, a jedinice lokalne samouprave pomo\u0107 za tro\u0161kove stanovanja ili privremeni nu\u017eni smje\u0161taj (socijalni stan). Uz to, valjalo bi propisati ovim Zakonom da su jedinice lokalne samouprave, prihvatili\u0161ta i centri za socijalnu skrb du\u017eni sura\u0111ivati i zajedni\u010dki raditi na socijalnoj uklju\u010denosti besku\u0107nika. Nadalje, napomenuto je da se prilikom izrade Zakona o socijalnoj skrbi iz 2011. predlo\u017eilo uvo\u0111enje nove pomo\u0107i u obliku zajma, privremenog trajanja, koja bi se odobravala samcu ili ku\u0107anstvu koje ostvaruje prihode grani\u010dno iznad propisanog cenzusa, ili su u izvanrednim okolnostima (primjerice, ovrhe na prihodima i imovini i sl., ili u situaciji o\u010dekivanja isplate odre\u0111ene naknade ili rente). Korisnik bi bio du\u017ean vratiti ovu pomo\u0107 pod povoljnijim uvjetima. Dr\u017eimo da bi se, danas u vrijeme sve \u010de\u0161\u0107ih ovrha kada obitelji ostaju bez svojih prihoda i stanova te nemaju sredstva niti za osnovne \u017eivotne potrebe (formalno imaju redovit prihod, ali je isti predmet ovrhe), trebala ponovno uvesti pomo\u0107 u obliku zajma, uz provo\u0111enje zabilje\u017ebe tra\u017ebine na njihovim nekretninama.<\/p>\n
Naprotiv, za korisnike zajam\u010dene minimalne naknade i korisnike smje\u0161taja ili boravka dr\u017eimo da uvo\u0111enje zabilje\u017ebe na njihovim nekretninama nije dobro rje\u0161enje. Ovaj pravni institut ve\u0107 je bio u sustavu socijalne skrbi preko 20 godina i nije pokazao svoju svrsishodnost i u\u010dinkovite rezultate. Iako korisnici navedenih prava socijalne skrbi kao vlasnici nekretnine mogu raspolagati nekretninom, bez obzira na zabilje\u017ebu, jer to nije zabranjeno ovim zakonom, tre\u0107e osobe, ipak zbog toga upisa, vjerojatno ne\u0107e ulaziti u pravni promet ovih nekretnina. Time se ograni\u010dava pravo vlasni\u0161tva, koje se ina\u010de mo\u017ee ograni\u010diti samo u interesu Republike Hrvatske, ali pod uvjetom da svako ograni\u010denje prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograni\u010denjem u svakom pojedinom slu\u010daju. Primjerice, korisnik bi te\u0161ko prodao stan koji mu ne zadovoljava minimalne stambene potrebe, a radi kupnje drugog stana koji bi vi\u0161e udovoljavao potrebama ku\u0107anstva, jer bi se brisanje zabilje\u017ebe provelo samo ako bi korisnik prethodno vratio ispla\u0107ene iznose pomo\u0107i. Nadalje, zabilje\u017ebom tra\u017ebine \u010dini se vidljivim socijalni status osobe koja zbog svoje socijalne ugro\u017eenosti, nemo\u0107i, nepovoljnih osobnih, materijalnih, socijalnih i drugih okolnosti je bila prisiljena zatra\u017eiti socijalnu pomo\u0107 i time se zapravo jo\u0161 vi\u0161e stigmatizira korisnik prava socijalne skrbi, posebice nakon digitalizacije zemlji\u0161nih knjiga i mogu\u0107no\u0161\u0107u uvida u zemlji\u0161ne knjige putem interneta.<\/p>\n
Iz prethodnog razdoblja poznato je da jedan broj osoba u socijalno za\u0161titnoj potrebi, posebice stara\u010dka poljoprivredna ku\u0107anstva, zbog nerazumijevanja ovoga pravnog instituta ili lo\u0161e upu\u0107enosti, nisu htjeli ostvarivati prija\u0161nju stalnu pomo\u0107 iako su \u017eivjeli na rubu \u017eivotne egzistencije. Vjerojatno \u0107e tako biti i sada ponovnim uvo\u0111enjem zabilje\u017ebe. Mi\u0161ljenja smo da bi bilo logi\u010dnije i pravednije propisati imovinski cenzus koji odre\u0111uje \u0161to korisnik socijalne pomo\u0107i smije posjedovati, odnosno \u010dega mo\u017ee biti vlasnik, a da mu se ostvarivanje pomo\u0107i ne uvjetuje prodajom nekretnine i zabilje\u017ebom, odnosno da se nakon prestanka kori\u0161tenja prava od njega ne potra\u017euje povrat ispla\u0107enih sredstava, kao niti od njegovih nasljednika (\u201epovrat duga”). Dakle, u socijalnoj dr\u017eavi trebalo bi pod jasnim uvjetima propisati bespovratnu socijalnu pomo\u0107, a ne korisnike stavljati u \u201evjerovni\u010dko – du\u017eni\u010dki odnos”. U \u201evjerovni\u010dko – du\u017eni\u010dki odnos” moglo bi se staviti samo korisnike privremene pomo\u0107i u obliku zajma, ali ona nije uvedena ovim Nacrtom. Ako predlagatelj Nacrta ustraje na ovom institutu predlo\u017eeno je da se ipak provodi samo za korisnike dugotrajnog smje\u0161taja, dakle ne i za korisnike privremenog smje\u0161taja i boravka. Vezano za radno sposobne nezaposlene osobe koji su prijavljeni na HZZ te aktivno tra\u017ee zaposlenje, pa \u010dak izvan struke, i ne uspiju se zaposliti, predlo\u017eeno je da se njima ne bi trebala ukidati zajam\u010dena minimalna naknada. Iako se pasivne korisnike htjelo potaknuti da se aktiviraju u tra\u017eenju zaposlenja, mi\u0161ljenja smo da bi ovakvim postupanjem, korisnici bez ikakvih prihoda bili prisiljeni raditi na crno i\/ili \u201ekopati po sme\u0107u”, radi golog pre\u017eivljavanja.<\/p>\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pu\u010dka pravobraniteljica se u svojim primjedbana i prijedlozima, koje je 14. listopada dostavila Ministarstvu, osvrnula na potrebu boljeg reguliranja socijalnog stanovanja, zajam\u010dene minimalne naknade, statusa i prava besku\u0107nika, novi oblike socijalne pomo\u0107i, zajam\u010denu \u00a0minimalnu naknadu, probleme hipoteka i vlasni\u0161tva socijalno ugoro\u017eenih osoba.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[597,607,1288],"class_list":["post-596","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","tag-socijalna-skrb","tag-starije-osobe","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=596"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/596\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5736,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/596\/revisions\/5736"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}