S obzirom da gra\u0111ani pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici ukazuju na pote\u0161ko\u0107e prilikom podno\u0161enja kaznenih prijava policiji, pu\u010dka pravobraniteljica uputila je Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost mi\u0161ljenje na prijedlog Zakona o policijskim poslovima i ovlastima kako gra\u0111ani, kad podnose kaznenu prijavu putem policije, ne bi morali dokazivati da se radi o djelu koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n
Naime, pritu\u017ebe gra\u0111ana na rad policije odnose se, me\u0111u ostalima, i na \u010dinjenicu da policijski slu\u017ebenici ne \u017eele zaprimiti kaznenu prijavu, zbog njihove ocjene da se ne radi o djelu za koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti, ili \u010dak da se uop\u0107e ne radi o kaznenom djelu. Takvu praksu policija temelji na \u010dlanku 62. stavku 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, iako je ta odredba u kontradikciji s ulogom koju u ocjeni kaznene prijave prema Zakonu o kaznenom postupku, ima Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo. Interpretacija prema kojoj policija ne zaprima kaznene prijave za djela koja se progone po slu\u017ebenoj du\u017enosti, daje policijskom slu\u017ebeniku mogu\u0107nost da prejudicira dr\u017eavnoodvjetni\u010dku odluku.<\/p>\n
Problem mo\u017ee biti i to \u0161to policijski slu\u017ebenik uzima prijavu tek na \u201eizri\u010dit zahtjev\u201c podnositelja, \u0161to gra\u0111anima i nadalje ne jam\u010di da \u0107e u policiji mo\u0107i prijaviti kazneno djelo, jer se ne zna koji zapravo intenzitet \u201eizri\u010ditosti\u201c treba postojati da bi bila zaprimljena. Pritom je upitno i postojanje odgovornosti policijskog slu\u017ebenika koji na temelju pogre\u0161ne procjene odbije zaprimiti prijavu, ako ju gra\u0111anin dostavi i dr\u017eavnom odvjetniku pa on ocjeni da se ipak radi o djelu koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Takav primjer istaknut je jo\u0161 u Izvje\u0161\u0107u Hrvatskom saboru za 2013., kada policija gra\u0111anki nije htjela zaprimiti prijavu radi kaznenog djela prijevare, tvrde\u0107i da ne postoje obilje\u017eja kaznenog djela, a nakon \u0161to ju je pu\u010dka pravobraniteljica uputila na obra\u0107anje dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu, kaznena prijava je zaprimljena. \u0160tovi\u0161e, tada pokrenut sudski postupak okon\u010dan je 2018. u njenu korist. Budu\u0107i da sli\u010dnih pritu\u017ebi ima vi\u0161e, potrebno bi bilo, osim izmjenama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, i Zakonom o kaznenom postupku izri\u010dito propisati da jedino dr\u017eavni odvjetnik mo\u017ee ocijeniti radi li se o kaznenoj prijavi radi djela koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti, \u010dak i ako je podnesena putem policije.<\/p>\n
Cjelovito mi\u0161ljenje mo\u017eete preuzeti na poveznici ispod teksta.<\/p>\n
![\"Icon\"](\"https:\/\/site2.ombudsman.hr\/wp-content\/plugins\/download-manager\/assets\/file-type-icons\/download_box.png\")
<\/div>\n