Dragi gra\u0111ani i gra\u0111anke,<\/p>\n
Ulazak u novu godinu uvijek je prigoda da jedni drugima za\u017eelimo, da nam u bitnim stvarima bude bolja od prethodne. Stoga mi se u ovome trenutku \u010dini potrebnim osvrnuti se i sagledati koje nam je poruke poslala 2013. godina kada je u pitanju osnovna misija institucije pu\u010dke pravobraniteljice, a to je za\u0161tita i promicanje ljudskih prava kao temeljne dru\u0161tvene i ustavne vrijednosti. Naime, 2013. je u mnogo\u010demu obilje\u017eena doga\u0111ajima koji su se \u0161to izravno, a \u0161to neizravno ticali za\u0161tite ljudskih prava pojedinaca i skupina u na\u0161emu dru\u0161tvu.<\/p>\n
<\/p>\n
Ako \u0107e se oko i\u010dega ljudi razli\u010ditih svjetonazora u Hrvatskoj slo\u017eiti, to je svakako da godina na izmaku nije bila ona u kojoj smo na razini po\u0161tivanja ljudskih prava, politi\u010dkih ili socijalnih te demokratskih postupaka koji ih prate – u\u010dinili pozitivan iskorak. Klju\u010dno je pitanje, me\u0111utim, kako i za\u0161to nam se to dogodilo, odnosno \u0161to su nam poru\u010dili doga\u0111aji iz 2013., a da to mo\u017eemo i moramo popraviti u 2014.? Dr\u017eim da je protekla godina pokazala tri klju\u010dna momenta presudna za daljnji razvoj po\u0161tivanja ljudskih prava, pa i hrvatsko dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n
U prvome redu, pokazalo se kako se konstruktivna rasprava o ljudskim pravima mo\u017ee voditi jedino u tolerantome ozra\u010dju, \u0161to na \u017ealost, nije odlika javnih rasprava u Hrvatskoj. Neprimjeren, uvredljiv i sva\u0111ala\u010dki govor, ali i diskriminatoran govor i govor mr\u017enje obilje\u017eili su javne rasprave o referendumu o braku, o pravima nacionalnih manjina, ali i rasprave o temama vezanim za sport, obrazovanje, zdravstvo, reformu javne uprave. Verbalno nasilje i diskriminatoran govor vrlo brzo stvaraju temelje za fizi\u010dko nasilje, \u010demu smo, na\u017ealost, tako\u0111er bili svjedoci. Nasilje nad simbolima nacionalnih i vjerskih manjina, na sportskim utakmicama, nad aktivistima gra\u0111anskih inicijativa, govori o koraku unatrag u sposobnosti da saslu\u0161amo i \u010dujemo drugoga, da poku\u0161amo razumijeti i dopustimo druga\u010diji \u017eivotni stil, stav ili jednostavno pripadnost nekoj skupini. Na tome na\u0161 obrazovni sustav i sve nadle\u017ene isnititucije, ali i javne osobe i mediji, trebaju raditi puno vi\u0161e u sljede\u0107oj i svim narednim godinama. Samo jake, stabilne i neovisne institucije sustava te sna\u017eno civilno dru\u0161tvo, mogu biti jamac ostvarenja ljudskih prava, a zakonodavna i izvr\u0161na vlast trebaju usmjeravati energiju u dono\u0161enje takvih zakona, odluka i strategija, koji \u0107e zaustaviti opasan trend erozije socijalnih prava gra\u0111ana.<\/p>\n
Nadalje, 2013. je pokazala jo\u0161 jednu vrlo va\u017enu \u010dinjenicu: \u010dak i kada su nam namjere da za\u0161titimo prava neke skupine ili pojedinca, po\u0161tovanje demokratske procedure i institucija sustava koji su nostitelji demokratskog procesa, jedini je ispravan put da se to u\u010dini. Tome smo se osvjedo\u010dili pri propu\u0161tanju da se referendumsko pitanje po\u0161alje na ocjenu ustavnosti Ustavnome sudu, kao i planiranoj vrlo kratkoj javnoj raspravi povodom izmjena Ustava. Naime, jedino zrela demokracija, u kojoj se dosljedno po\u0161tuje demokratska procedura i institucije te napose institut javne rasprave, jedini je okvir u kojem se ljudska prava mogu ostvarivati.<\/p>\n
Na kraju \u2013 ali ne i najmanje va\u017eno, ova nas je godina podsjetila i na to kako je, kada su socijalna prava gra\u0111ana ugro\u017eena, ogor\u010dena ve\u0107ina podlo\u017ena i\u0107i za ograni\u010davanjem prava drugih, naj\u010de\u0161\u0107e onih koji su u manjini. Naime, u godini u kojoj smo svjedo\u010dili slikama radnika koji prosvjeduju zbog neisplate pla\u0107a, ljudi koji ostaju bez jedine ku\u0107e ili stana, redovima nezaposlenih, lije\u010dnicima bez adekvatne pla\u0107e i pacijentima bez adekvatne skrbi, goru\u0107a dru\u0161tvena tema u podru\u010dju ljudskih prava postalo je prikupljanje potpisa i odr\u017eavanje referenduma s ciljem da se brak i ustavno definira kao zajednica isklju\u010divo mu\u0161karca i \u017eene, iako takva odredba ve\u0107 stoji u zakonu. Sva dru\u0161tvena energija, materijalni resursi i javni fokus rezultirali su svjetonazorskom polarizacijom dru\u0161tva uo\u010di referenduma o braku, koja se nastavila i povodom inicijative da se ograni\u010de prava na ravnopravnu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina.<\/p>\n
Potreba za njegovanjem tolerantnog ozra\u010dja u kojem se po\u0161tuje pravo na razli\u010ditost manjina, po\u0161tovanje demokratske procedure te zaustavljanje trenda uru\u0161avanja socijalnih prava gra\u0111ana, odgovornost je prvenstveno Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, svih dr\u017eavnih tijela i samih politi\u010dara, ali naravno, i svakoga od nas, da u okviru svoje obitelji, udruge, posla, zajednice u kojoj \u017eivimo, djelujemo u tom smjeru. Samo takvim promi\u0161ljanjem i pona\u0161anjem u\u010dinit \u0107emo 2014. druga\u010dijom od godine koja je na izmaku.<\/p>\n
Uz najbolje \u017eelje svim gra\u0111anima i gra\u0111ankama, upu\u0107ujem poziv da zajedno u\u010dinimo da 2014. bude godina zaokreta u svijesti o ljudskim pravima i, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, bar jedan korak naprijed u njihovom ostvarivanju u praksi.<\/p>\n
Lora Vidovi\u0107, pu\u010dka pravobraniteljica<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dragi gra\u0111ani i gra\u0111anke, Ulazak u novu godinu uvijek je prigoda da jedni drugima za\u017eelimo, da nam u bitnim stvarima bude bolja od prethodne. Stoga mi se u ovome trenutku \u010dini potrebnim osvrnuti se i sagledati koje nam je poruke poslala 2013. godina kada je u pitanju osnovna misija institucije pu\u010dke pravobraniteljice, a to je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[1288],"class_list":["post-521","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=521"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/521\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5765,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/521\/revisions\/5765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}