Tolerancija u hrvatskome dru\u0161tvu<\/p>\n
Tolerancija nije formalno zalaganje za neke apstraktne pojmove, ve\u0107 prakti\u010dna primjena vrijednosti za koje smo se kao dru\u0161tvo opredijelili, a koja se pokazuje i rije\u010dima i djelima. Istovremeno, ona ne zna\u010di ignoriranje i pasivno promatranje kr\u0161enja prava drugih. Ugro\u017eavanje prava drugih uvijek nas se mora ticati. Tolerancija je stoga aktivno zauzimanje za po\u0161tivanje jednakih prava za sve, neovisno o tome jesu li \u017eene ili mu\u0161karci, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom, izvanbra\u010dni ili bra\u010dni parovi, hetero ili homoseksualne orijentacije, ove ili one nacije, vjere, ovog ili onog uvjerenja ili statusa. Ne zaboravimo da smo svi mi razli\u010diti od drugih u nekom aspektu i da svatko od nas po ne\u010demu pripada nekoj manjini. Stoga svatko od nas mo\u017ee postati \u017ertvom predrasuda i stereotipa.<\/p>\n
<\/p>\n
Doga\u0111anja u 2013. pokazuju nam da je razina tolerancije za koju smo dosada\u0161njih godina mislili da je postignuta, ozbiljno dovedena u pitanje. Nasilje povodom dvojezi\u010dnih natpisa u Vukovaru, javni govor o pripadnicima LGBT manjine, starijim osobama, migrantima i strancima svjedo\u010de o razvoju nesno\u0161ljivosti u Hrvatskoj. Jednako tako, fizi\u010dki napadi na simbole i bogomolje manjina ili pak na aktiviste gra\u0111anskih inicijativa, o\u010dit su dokaz da institucije i pojedinci u hrvatskome dru\u0161tvu nisu dovoljno u\u010dinili kako bi razvili na\u010dela tolerancije.<\/p>\n
Prihva\u0107anje razli\u010ditih sposobnosti osoba s invaliditetom i puno po\u0161tivanje njihovih ljudskih prava u praksi zna\u010di obavezu dru\u0161tva da ukloni prepreke i osigura podr\u0161ku, i u tome smislu hrvatsko dru\u0161tvo treba prije\u0107i s rije\u010di na djela. Kao i drugim manjinama, osobama koje na razli\u010dit na\u010din obavljaju aktivnosti zbog toga jer su slijepe, gluhe, gluhoslijepe, imaju te\u0161ko\u0107a u kretanju, imaju intelektualne ili psihosocijalne te\u0161ko\u0107e, va\u017eno je da ih drugi prvenstveno do\u017eive i prihvate kao osobu, neovisno o njihovoj te\u0161ko\u0107i. Nekad se smatralo kako su te\u0161ko\u0107e koje osoba ima, prirodno ograni\u010denje njezinih ljudskih prava, no danas znamo da ta prava ograni\u010dava upravo dru\u0161tvo zbog svoje neprilago\u0111enosti razli\u010ditim potrebama.<\/p>\n
Netolerancija u pona\u0161anju odraslih i prihva\u0107anje agresivne komunikacije kao uobi\u010dajene u privatnom i javnom prostoru, na Internetu i drugdje, neizbje\u017eno utje\u010du na djecu pa se ista nesno\u0161ljivost i neprihva\u0107anje razli\u010ditosti odra\u017eava i kao vr\u0161nja\u010dko nasilje. No, dok se agresivni ispadi odraslih toleriraju, svjedoci smo izrazito netolerantnog odnosa odraslih prema djeci s problemima u pona\u0161anju, uz zahtjeve za o\u0161trijim kaznama. Nesno\u0161ljivost me\u0111u djecom zbog nacionalnih, regionalnih, ekonomskih, svjetonazorskih razlika, neprihva\u0107anje i izoliranje romske djece, djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju, siroma\u0161ne djece, napadi na mlade pripadnike seksualnih manjina \u2013 sve su to odrazi pona\u0161anja odraslih i zabrinjavaju\u0107i simptomi dugogodi\u0161nje nebrige dru\u0161tva i dr\u017eave za djecu i mlade.<\/p>\n
Pravno uobli\u010dena na\u010dela tolerancije koja prihva\u0107amo kroz me\u0111unarodne dokumente o ljudskim pravima ne predstavljaju kona\u010dan civilizacijski doseg, ve\u0107 ne\u0161to na \u010demu se neprestano mora raditi i o \u010demu gra\u0111ane treba kontinuirano i sustavno pou\u010davati. Stoga je potrebno da kona\u010dno za\u017eivi gra\u0111anski odgoj u obrazovnom sustavu, u punini i na svim obrazovnim razinama, kako bi djeca od rane dobi stjecala znanja i vje\u0161tine koje \u0107e im pomo\u0107i da se razviju u tolerantne \u010dlanove dru\u0161tva koji po\u0161tuju razli\u010ditosti, a ti sadr\u017eaji bi trebali biti i sastavni dio obrazovanja odraslih.<\/p>\n
U stvaranju tolerantnog okru\u017eja, posebno je va\u017ena uloga javnih osoba – politi\u010dara, istaknutih aktivista, sporta\u0161a, slavnih osoba, jer oni utje\u010du na oblikovanje javnog mnijenja, pa je njihova odgovornost za javni govor koji poti\u010de nesno\u0161ljivost ili mr\u017enju u dru\u0161tvu daleko ve\u0107a. U razvoju svijesti gra\u0111ana sve ve\u0107u ulogu imaju mediji koji nas mogu u\u010diti i navikavati na razli\u010ditosti, ali isto tako i poticati stereotipe i predrasude. Osnovna funkcija medija jest objektivno pra\u0107enje zbivanja te slobodno, kriti\u010dko preispitivanje dru\u0161tvenih pojava. No, nedvojbeno postoji specifi\u010dna odgovornost novinara kada govore o temama vezanim za pojedine manjinske i ranjive skupine.<\/p>\n
Tolerancija je nu\u017ean preduvjet ostvarivanja ljudskih prava, \u0161to zna\u010di da kao pojedinci i pojedinke, ali i kao dru\u0161tvo: NE toleriramo diskriminaciju, NE toleriramo govor mr\u017enje i zlo-\u010dine iz mr\u017enje, NE toleriramo homofobiju, NE toleriramo ksenofobiju, NE toleriramo niti jednu inicijativu i zahtjev da se nekome uskrate prava na slobodu, jednakost, ljubav i obitelj.<\/p>\n
Lora Vidovi\u0107, pu\u010dka pravobraniteljica
\nVi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
\nAnka Slonj\u0161ak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom
\nMila Jelavi\u0107, pravobraniteljica za djecu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tolerancija u hrvatskome dru\u0161tvu Tolerancija nije formalno zalaganje za neke apstraktne pojmove, ve\u0107 prakti\u010dna primjena vrijednosti za koje smo se kao dru\u0161tvo opredijelili, a koja se pokazuje i rije\u010dima i djelima. Istovremeno, ona ne zna\u010di ignoriranje i pasivno promatranje kr\u0161enja prava drugih. Ugro\u017eavanje prava drugih uvijek nas se mora ticati. Tolerancija je stoga aktivno zauzimanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[1288],"class_list":["post-520","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=520"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/520\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5751,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/520\/revisions\/5751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}