Sporost i neu\u010dinkovitost svih dosada\u0161njih reformi socijalne skrbi, niska izdvajanja prora\u010dunskih sredstava za ovaj sustav, a posebno za socijalne naknade, zatim preoptere\u0107enost djelatnika, lo\u0161a me\u0111usektorska suradnja te nedostatnost socijalnih usluga, glavni su razlozi zbog kojih centri za socijalnu skrb ne mogu korisnicima osigurati potrebne usluge u lokalnoj zajednici i pomo\u0107i im u rje\u0161avanju pote\u0161ko\u0107a, \u0161to u kona\u010dnici mo\u017ee rezultirati i brutalnim slu\u010dajevima obiteljskog nasilja poput nedavnoga na otoku Pagu, koji je izazvao brojne kritike javnosti.<\/p>\n
No, emotivne reakcije gra\u0111ana nisu bile usamljene nego su se pu\u010dkoj pravobraniteljici obratili i djelatnici nekih centara, kao i jedna \u017eupanijska udruga socijalnih radnika, isti\u010du\u0107i nezadovoljstvo s reakcijama Ministarstva za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku i drugih dr\u017eavnih institucija, koji su o njima javno negativno govorili. Uz duboko \u017ealjenje zbog tragedije koja se dogodila djeci i nade se da \u0107e stru\u010dnjaci prona\u0107i najbolje rje\u0161enje za njihovu dobrobit i miran \u017eivot, pu\u010dka pravobraniteljica uputila je Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku niz preporuka, jer dugotrajne slabosti i problemi u organizaciji i na\u010dinu rada centara za socijalnu skrb te lo\u0161oj me\u0111uresorskoj suradnji ne mogu biti opravdanjem za propuste u stru\u010dnom radu, a posebice ako su uzrokom tragi\u010dnih doga\u0111aja, kao u Pagu, ili ranije u Puli, iako nedostatci sustava sna\u017eno doprinose tim doga\u0111ajima. Stoga bi prilikom dono\u0161enja novog Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona trebalo smanjiti https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistriranje stru\u010dnih radnika CZSS, uspostaviti efikasniju me\u0111uresorsku suradnju i jasniju odgovornosti svih dionika koji se bave s problemima pojedinca i obitelji, na nacionalnoj i regionalnoj razini.<\/p>\n
Naime, umjesto provo\u0111enja cjelovite reforme sustava socijalne skrbi, sve dosada\u0161nje reforme, na\u017ealost, bile su parcijalne i nisu rezultirale bitnijim pozitivnim pomacima. Donosile su se strategije i provodili projekti kojima se nakon svake promjene vlasti gubio kontinuitet, pa su se mijenjali ili donosili novi. Da mjere koje su se do sada provodile nisu dobro osmi\u0161ljene, najbolje pokazuju stope rizika od siroma\u0161tva, a radi smanjenja siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, osobito osoba starije \u017eivotne dobi, treba zna\u010dajno pove\u0107ati izdvajanja za socijalnu skrb, iznose socijalnih naknada, odnosno uvesti minimalni dohodak koji bi korisnicima omogu\u0107io dostojanstven \u017eivot, sukladno na\u010delima Europskog stupa socijalnih prava.<\/p>\n
Jedino sustav socijalne skrbi koji je dobro organiziran, s odgovaraju\u0107im kapacitetima i usmjeren prema korisniku mo\u017ee omogu\u0107iti adekvatnu socijalnu i obiteljskopravnu za\u0161titu svim gra\u0111anima Republike Hrvatske. Zato je izuzetno va\u017eno da se bez odga\u0111anja osigura provedba postoje\u0107ih strate\u0161kih dokumenata, kao i da se sustav socijalne skrbi modernizira tako da uistinu bude prilago\u0111en potrebama svojih korisnika, a da socijalne usluge budu dobro ciljane i dostupne potrebitima, neovisno o dijelu Hrvatske u kojem \u017eive.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sporost i neu\u010dinkovitost svih dosada\u0161njih reformi socijalne skrbi, niska izdvajanja prora\u010dunskih sredstava za ovaj sustav, a posebno za socijalne naknade, zatim preoptere\u0107enost djelatnika, lo\u0161a me\u0111usektorska suradnja te nedostatnost socijalnih usluga, glavni su razlozi zbog kojih centri za socijalnu skrb ne mogu korisnicima osigurati potrebne usluge u lokalnoj zajednici i pomo\u0107i im u rje\u0161avanju pote\u0161ko\u0107a, \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5182,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[597,607,1429,1288],"class_list":["post-5175","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-socijalna-skrb","tag-starije-osobe","tag-obitelj","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5175","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5175"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5175\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11345,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5175\/revisions\/11345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5182"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5175"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5175"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5175"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}