ovdje<\/a>.<\/p>\nPrema podatcima s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatska je po brojnim demografskim pokazateljima na za\u010delju Europe te ju karakterizira nizak fertilitet, demografsko starenje s pove\u0107anim mortalitetom i iseljavanje zna\u010dajnijih razmjera. Kako bi se to promijenilo, u proteklih 20 godina doneseno je vi\u0161e razli\u010ditih dokumenata u \u010dijem je fokusu populacijska politika, primjerice Nacionalni program demografskog razvitka, Nacionalna obiteljska politika, Nacionalna populacijska politika, Obiteljska politika, no proveden je tek manji broj njihovih mjera. Me\u0111utim, najavljeno je dono\u0161enje nove Nacionalne demografske strategije revitalizacije Hrvatske, pa ostaje za vidjeti kojeg \u0107e biti sadr\u017eaja i kakve \u0107e u\u010dinke polu\u010diti, a postupak njene izrade svakako bi bilo va\u017eno uklju\u010diti \u0161to \u0161iri krug dionika, me\u0111u njima i predstavnike ruralnih podru\u010dja i otoka, \u0161to je i preporuka pu\u010dke pravobraniteljice Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Istovremeno, s ciljem zaustavljanja trenda iseljavanja i pove\u0107anja broja novoro\u0111ene djece ve\u0107 se provode odre\u0111ene mjere, primjerice, pove\u0107an je limit naknade za drugih \u0161est mjeseci porodiljnog dopusta, pove\u0107an je i broj korisnika dje\u010djeg doplatka te se otvaraju novi vrti\u0107i s radnim vremenom prilago\u0111enim potrebama zaposlenih roditelja, no kako se radi o novim mjerama, jo\u0161 nema podataka o njihovom u\u010dinku.<\/p>\n
Istra\u017eivanje portala MojPosao.net provedeno na 1.300 ispitanika, pokazuje kako iz Hrvatske \u017eeli oti\u0107i \u010dak 93% ispitanika (50% bi ih trajno preselilo u inozemstvo, 39% ih \u017eeli tamo boraviti od jedne do pet godina, a 4% do godinu dana), dok samo 7% izra\u017eava jasnu \u017eelju za ostankom. Kao razlozi iseljenja se, uz bolji \u017eivotni standard, isti\u010du i svjetonazor i moralne vrijednosti, velika i neu\u010dinkovita birokracija, nepo\u0161tivanje zakona i korupcija, dok je bolje pla\u0107eni posao u struci za 52% ispitanih tek na tre\u0107em mjestu razloga za preseljenje. Iz toga se name\u0107e jasan zaklju\u010dak kako ni ubrzani gospodarski rast ne bi bio dovoljan za zaustavljanje iseljavanja, nego su potrebne kontinuirane mjere kojima se doprinosi vi\u0161oj razini za\u0161tite ljudskih prava te jednakosti i ravnopravnosti gra\u0111ana.<\/p>\n
Stoga, u poku\u0161aju analize mogu\u0107ih uzroka ovog fenomena, svakako treba spomenuti nejednak regionalni razvoj, o \u010demu tako\u0111er pi\u0161emo u Izvje\u0161\u0107u za 2018., kao i nejednaku dostupnost usluga na podru\u010dju cijele zemlje. To se odnosi i na probleme nedostatne zdravstvene skrbi u krajevima koji su udaljeni i prometno nepovezani s ve\u0107im gradovima, \u0161to tragi\u010dno ilustrira smrtni slu\u010daj dje\u010daka u Metkovi\u0107u, zatim ukidanje linija javnog prijevoza i vozne redove koji nisu prilago\u0111eni potrebama gra\u0111ana ili u\u010denika putnika, neujedna\u010denost sudskih odluka i dugotrajnost sudskih postupaka od kojih mnogi u\u0111u u zastaru, poput kaznenog postupka zbog nesavjesnog lije\u010denja kojom je nakon 12 godina sudovanja zavr\u0161en slu\u010daj mladi\u0107a kojemu je nakon rutinske operacije slijepog crijeva amputirana noga, \u0161to sve stvara pravnu nesigurnost i ostavlja dojam nepravde prema naranjivijima, a pogodovanja mo\u0107nima, korupcije i arbitrarnog postupanja nadle\u017enih tijela, koja mimo propisanih kriterija ponekad nedosljedno odlu\u010duju o pravima gra\u0111ana.<\/p>\n
Prema posebnom izvje\u0161\u0107u Eurobarometra iz 2017., u porastu je tolerancija prema korupciji, tako da samo 45% ispitanika u Hrvatskoj smatra da je ona neprihvatljiva, dok je prosjek u EU 70%. Udio osoba koje smatraju da je korupcija porasla ili ostala na istoj razini je 91%, dok je prosjek u EU 79%. Istovremeno, 95% ispitanika koji su u korupciji sudjelovali ili joj svjedo\u010dili, tvrdi da je nisu prijavili jer bi to bilo besmisleno i te\u0161ko dokazivo, ili se boje odmazde. Na ljestvici Indexa percepcije korupcije Transparency Internationala, RH je ostvarila 48 bodova, znatno lo\u0161ije od prosjeka zapadne Europe i EU gdje je 66, i pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u RH smatra ra\u0161irenom pojavom koja izravno doprinosi uru\u0161avanju institucija, \u0161to posebno te\u0161ko poga\u0111a najslabije i najosjetljivije \u010dlanove dru\u0161tva. Europsko istra\u017eivanje o povjerenju gra\u0111ana u nacionalne institucije ERCAS, pokazalo je kako je od 2008. do 2013. povjerenje hrvatskih gra\u0111ana u parlament i regionalna predstavni\u010dka tijela palo za 4%. Netransparentno poslovanje, minoriziranje problema sukoba interesa, korupcijske afere, podila\u017eenje elitama i klijentelizam bez adekvatnog sudskog epiloga, kod gra\u0111ana stvaraju osje\u0107aj nepravde, uru\u0161avaju povjerenje u institucije i na taj na\u010din utje\u010du na iseljavanje. Slu\u010daj u kojemu su upravi trgova\u010dkog dru\u0161tva u propadanju ispla\u0107ene pune zaostale pla\u0107e, dok radnici \u010dekaju ionako male zaostatke, samo je jedan primjer postupanja koje, iako mo\u017eda i jest u skladu sa zakonom, moralno nije prihvatljiv i pridonosi percepciji i atmosferi besperspektivnosti.<\/p>\n
Pora\u017eavaju\u0107e statistike o o\u010dekivanom trajanju \u017eivota koji je u RH ni\u017ei nego u razvijenim zemljama EU, o neuspje\u0161nom lije\u010denju te\u0161kih bolesti u \u010demu smo na za\u010delju EU, nedostatku potrebne medicinske opreme i novijih u\u010dinkovitih lijekova, na \u0161to se ukazuje i u prijedlogu Nacionalnog plana za borbu protiv raka, zatim o financijskom sankcioniranju gra\u0111ana koji su ne\u017eeljeno prerano umirovljeni nasuprot odr\u017eavanja sustava povla\u0161tenih mirovina, tako\u0111er su dio pojava koje stvaraju osje\u0107aj nepravde i vjerojatno kod nekih utje\u010du na odluku o iseljenju. Iako se ve\u0107 gotovo 30 godina govori o istim projektima, poput navodnjavanja Slavonije, gospodarske obnove ili modernizacije pruga, i dalje najkra\u0107e vrijeme putovanja vlakom od Orahovice do Zagreba, u du\u017eini od oko 200km, traje preko \u010detiri sata.<\/p>\n
Mjere za rje\u0161avanje negativnih demografskih trendova donose se ad hoc i ve\u0107im dijelom svode na nov\u010dane podr\u0161ke pove\u0107anjem iznosa porodiljne naknade, jednokratne nov\u010dane pomo\u0107i za novoro\u0111eno dijete ili produljenje radnog vremena vrti\u0107a u mjestima u kojima ljudi vi\u0161e i ne \u017eele \u017eivjeti jer se nemaju gdje zaposliti, prometno su izolirani ili nema lije\u010dnika, i sli\u010dno. Iako i takve mjere doprinose pobolj\u0161anju kvaliteti \u017eivota mladih obitelji, one kao da nisu rezultat stvarne analize stanja i dugoro\u010dnog sagledavanja njihovih u\u010dinaka. Naime, jednokratna nov\u010dana pomo\u0107 za ro\u0111enje djeteta, makar i znatno pove\u0107ana, nije presudna za odluku o ra\u0111anju, budu\u0107i da se radi o iznosu koji \u0107e te\u0161ko zadr\u017eati obitelji kojima se u drugim zemljama nudi funkcionalno tr\u017ei\u0161te rada i cjelo\u017eivotna i sveobuhvatna dru\u0161tvena podr\u0161ka. Sasvim suprotna jest situacija dviju zaposlenica izdava\u010dke ku\u0107e koja je propala dok su one bile na porodiljnom dopustu. Iako za to nisu odgovorne, osim \u0161to se od njih tra\u017ei povrat ispla\u0107enih naknada, dodatno se navodi i kako im zbog ga\u0161enja tvrtke u kojoj su radile nema tko otkazati ugovor o radu, pa su formalno ostale zaposlene u nepostoje\u0107em trgova\u010dkom dru\u0161tvu, zbog \u010dega niti ne mogu tra\u017eiti novi posao. Stambene subvencije, koje su uvedene s ciljem zadr\u017eavanja mladih u RH, dostupne su prije svega imu\u0107nijim gra\u0111anima. \u010cinjenica da je najve\u0107i broj kredita odobren upravo za kupnju stana u Zagrebu, ukazuje kako mjera nije dobro ciljana s aspekta revitalizacije demografski najugro\u017eenijih dijelova zemlje. Za gra\u0111ane s manjim primanjima, koji ne ispunjavaju uvjete za bankovne stambene kredite, nema niti stambene politike.<\/p>\n
Prema istra\u017eivanju, \u010dak 55,3% iseljenika iz RH je prije iseljavanja bilo zaposleno. Ve\u0107ina ispitanika kao razlog iseljavanja isti\u010de nesposobnost politi\u010dara, neu\u010dinkovito pravosu\u0111e, nemoral politi\u010dkih elita, pravnu nesigurnost, nepotizam i korupciju. Prema podatcima istra\u017eivanja o kvaliteti \u017eivota koje je 2016. provedeno u EU, \u010dak 58% gra\u0111ana RH, za razliku od njih 36% u EU, isti\u010de da prili\u010dno, odnosno jako te\u0161ko kombiniraju pla\u0107eni posao i obiteljske odgovornosti. Fleksibilizacija radnog zakonodavstva uglavnom se odvijala na \u0161tetu radnika, tako da je \u010dak 69% ispitanika iz RH ukazalo i na pote\u0161ko\u0107e u ispunjavanju obiteljskih obveza zbog posla. Unato\u010d tome, kao i navodima NSH da radnici s obiteljskim obavezama ne napreduju na poslu, Eurofaund isti\u010de kako u RH nema niti rasprava o toj temi, niti odgovora politike na pitanje izgaranja na poslu koje je, u pravilu, posljedica te\u0161kog radnog optere\u0107enja, dugog radnog vremena i prekovremenog rada, nepravdi na poslu te napetih odnosa i sukoba. Pritom su posebno osjetljiva skupina radnici na odre\u0111eno vrijeme koji, strahuju\u0107i za radno mjesto, \u010desto rade i kada su bolesni.<\/p>\n
Prema podatcima Svjetske banke, RH u proteklih 20 godina konstantno ekonomski slabi te je, prema BDP-u i kupovnoj mo\u0107i, pala s 25. na 30. mjesto, pa ne \u010dude podatci koji pokazuju da je u tom razdoblju do\u0161lo do pada za oko pola milijuna stanovnika. Prema stvarnoj individualnoj potro\u0161nji (AIC) kojom se mjeri materijalno bogatstvo ku\u0107anstava, RH se nalazi na 61% prosjeka EU, a slabija je jedino Bugarska. Osim \u0161to raste upola sporije od okru\u017eenja, hrvatska ekonomija je i neravnomjerno raspore\u0111ena, tako da je \u017eivot u ruralnim sredinama sve te\u017ei i \u010desto bez osnovnih uvjeta za opstanak, a manji gradovi diljem RH su, zbog izrazitog manjka ekonomskih, socijalnih i kulturnih sadr\u017eaja, ve\u0107 desetlje\u0107ima izlo\u017eeni odlasku stanovni\u0161tva.<\/p>\n
Mlade u zemlji vi\u0161e se ne mo\u017ee zadr\u017eati obe\u0107anjima. U trenutku kada je demografski problem izrastao gotovo u krizu \u010dije je rje\u0161avanje preduvjet opstanka svih ostalih sustava (mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog) demografija mora biti na prvom mjestu u politi\u010dkom, gospodarskom i prora\u010dunskom smislu. Kao strate\u0161ko pitanje budu\u0107nosti Hrvatske, usko je povezana sa svim ovdje spomenutim problemima pri ostvarenju ljudskih prava i jednakosti gra\u0111ana, ali i drugima, koje smo propustili navesti. Tek kada politika bezrezervno po\u010dne djelovati u korist gra\u0111ana i svojim primjerom poka\u017ee po\u0161tovanje prema institucijama i strogu provedbu zakona, mo\u017eemo se nadati obnovi dru\u0161tva koje \u0107e se graditi kroz sinergiju ravnopravnih i optimisti\u010dnih gra\u0111ana.<\/p>\n
Cjelovito Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2018. Hrvatskom saboru, mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U posljednjih 20 godina broj stanovnika se smanjio za oko 500.000, tako da u RH trenutno \u017eivi manje od 4 milijuna stanovnika. Prema podatcima DZS-a, samo tijekom 2017. je iselilo 47.000 ljudi, odnosno 129 osoba dnevno, najve\u0107im dijelom u dobi od 20 do 39 godina, a mnogi su oti\u0161li s obiteljima, \u0161to ukazuje i na […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5169,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[573,1288],"class_list":["post-5167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-ruralna-podrucja","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5167"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5170,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5167\/revisions\/5170"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}