{"id":3742,"date":"2018-11-20T08:51:57","date_gmt":"2018-11-20T08:51:57","guid":{"rendered":"https:\/\/site2.ombudsman.hr\/?p=3742"},"modified":"2019-05-20T11:10:18","modified_gmt":"2019-05-20T11:10:18","slug":"marakeski-sporazum-pravno-neobvezujuci-dokument-kojim-se-zeli-utjecati-na-uzroke-migracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/marakeski-sporazum-pravno-neobvezujuci-dokument-kojim-se-zeli-utjecati-na-uzroke-migracija\/","title":{"rendered":"Marake\u0161ki sporazum \u2013 pravno neobvezuju\u0107i dokument kojim se \u017eeli utjecati na uzroke migracija"},"content":{"rendered":"

Marake\u0161ki sporazum skra\u0107eni je naziv za Globalni sporazum za sigurne, redovne i regularne migracije<\/a>, dokument Ujedinjenih naroda u \u010dijoj je pripremi sudjelovala i Hrvatska. Rad na njemu zapo\u010deo je u travnju 2017., a u narednih 18 mjeseci pregovora i konzultacija, pripremljen je dokument koji sadr\u017ei sveukupno 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnoj, dr\u017eavnoj, regionalnoj i globalnoj razini te navodi konkretne akcije za njihovo ispunjenje.<\/p>\n

<\/p>\n

Rije\u010d je o pravno neobvezuju\u0107em dokumentu, \u0161to zna\u010di da ne definira pravne obveze zemljama \u010dlanicama UN-a, ve\u0107 samo politi\u010dke, koje nisu utu\u017eive niti se njihova provedba kontrolira. Dapa\u010de, Sporazum se temelji na po\u0161tivanju suvereniteta dr\u017eava, \u0161to izme\u0111u ostalog zna\u010di da na svakoj zemlji pojedina\u010dno ostaje da, po\u0161tuju\u0107i me\u0111unarodno pravo, vlastiti Ustav i zakone, samostalno uredi pojedina pitanja, ukoliko to ve\u0107 nije napravila. Rije\u010d je o, primjerice, suzbijanju govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje, obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj za\u0161titi, pravu na spajanje obitelji i sli\u010dno.<\/p>\n

Usvajanje ovog dokumenta predvi\u0111eno je 10. i 11. prosinca 2018. u Marake\u0161u<\/a>, a me\u0111u zemljama koje prepoznaju potrebu njegova usvajanja je i Hrvatska. No, u javnosti su se pojavile dvojbe i zablude o namjeri, zna\u010daju i posljedicama Marake\u0161kog sporazuma. Tako se, primjerice, pogre\u0161no navodi kako \u0107e ovaj Sporazum u\u010diniti iregularne migracije ljudskim pravom, kao i da \u0107e potaknuti masovne dolaske migranata. No, on zagovara upravo suprotno i zahtijeva od dr\u017eava da poduzmu mjere kojima \u0107e se neregularne migracije sprije\u010diti – upravljanjem dr\u017eavnim granicama na koordinirani na\u010din, po\u0161tuju\u0107i vladavinu prava, me\u0111unarodno pravo te ljudska prava svih migranata, bez obzira na njihov migracijski status, koja su im i sada zajam\u010dena me\u0111unarodnim ugovorima i, ovisno o zemlji, nacionalnim zakonima. U Hrvatskoj su to, primjerice, Zakon o strancima i Zakon o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi.<\/p>\n

Marake\u0161ki sporazum govori i o sankcijama za neregularne ulaske u neku dr\u017eavu, no ne na na\u010din da od dr\u017eava tra\u017ei njihovo ukidanje, ve\u0107 promi\u0161ljanje o tome jesu li one adekvatan na\u010din odgovora na neregularne ulaske te, ako jesu, ka\u017ee da bi trebale biti proporcionalne, ne-diskriminatorne i uskla\u0111ene s me\u0111unarodnim pravom.<\/p>\n

Namjera Sporazuma u prvom redu jest utjecati na uzroke migracija \u2013 uklanjanjem negativnih i strukturnih \u010dimbenika koji tjeraju ljude da napu\u0161taju svoje zemlje porijekla. Iz tog razloga je dokument uskla\u0111en s UN-ovim ciljevima odr\u017eivog razvoja, kreiranih kako bi se do 2030. zaustavili svi oblici siroma\u0161tva te osna\u017eila borba protiv nejednakosti i odgovori na klimatske promjene.<\/p>\n

Dodatno, Sporazum prepoznaje da su migracije ponekad neizbje\u017ene, primjerice nakon prirodnih katastrofa. U tim slu\u010dajevima tra\u017ei suradnju dr\u017eava, prije svega u regiji u kojoj se nalazi pogo\u0111ena zemlja, pri pru\u017eanju humanitarne pomo\u0107i i smanjenju rizika koji prijete migrantima na raznim etapama puta, kroz za\u0161titu i osiguranje njihovih ljudskih prava. Vrijednost Sporazuma je i u dijelu u kojem tra\u017ei fleksibilnost dr\u017eava i dostupnost puteva za regularne migracije kako bi se, u slu\u010dajevima nu\u017enog napu\u0161tanja zemalja porijekla, omogu\u0107io njihov boravak u zemljama odredi\u0161ta (putem humanitarnih viza, privatnih sponzorstava, privremenih radnih dozvola, relokacija iz zemalja porijekla itd.). Tako\u0111er, u trenutku prestanka nepovoljnih uvjeta u zemlji porijekla, tra\u017ei se sigurno i dostojanstveno vra\u0107anje migranata u zemlju porijekla te njihova odr\u017eiva reintegracija, uz puno po\u0161tivanje ljudskih prava.<\/p>\n

Tako\u0111er, dokument sagledava migracije kao izvor prosperiteta, inovacija i odr\u017eivog razvoja, o \u010demu svjedo\u010di i istra\u017eivanje Organizacije za sigurnost i suradnju (OESS)<\/a>, koje govori o pozitivnom utjecaju migranata na tr\u017ei\u0161te rada, javne financije i ekonomski rast dr\u017eava doma\u0107ina.<\/p>\n

Na kraju, iako se u medijima \u010desto navodi da \u201eiz dana u dan sve vi\u0161e zemalja najavljuje da ga ne\u0107e prihvatiti\u201c, to je, prema dostupnim informacijama, objavila nekolicina od gotovo 200 zemalja \u010dlanica UN-a: SAD, Ma\u0111arska, Austrija, Poljska, \u010ce\u0161ka, Bugarska, Estonija, Izrael, Australija i \u0160vicarska.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Marake\u0161ki sporazum skra\u0107eni je naziv za Globalni sporazum za sigurne, redovne i regularne migracije, dokument Ujedinjenih naroda u \u010dijoj je pripremi sudjelovala i Hrvatska. Rad na njemu zapo\u010deo je u travnju 2017., a u narednih 18 mjeseci pregovora i konzultacija, pripremljen je dokument koji sadr\u017ei sveukupno 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnoj, dr\u017eavnoj, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4574,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[414,761,934,433,875],"class_list":["post-3742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-migracije","tag-npm","tag-marakeski-sporazum","tag-nacionalni-preventivni-mehanizam-npm","tag-oess"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3742"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4575,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3742\/revisions\/4575"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4574"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}