U organizaciji Ureda pu\u010dke pravobraniteljice odr\u017eana su dva okrugla stola – 3. lipnja u zgradi Gradske uprave u Splitu te 4. lipnja u zgradi \u017dupanije u Osijeku.<\/p>\n
<\/p>\n
Svrha odr\u017eavanja okruglih stolova bila je informiranje gra\u0111ana\/ki te predstavnika\/ca lokalne i regionalne samouprave, nevladinih organizacija, sindikata te nacionalnih manjina o ulozi i dosada\u0161njem radu pu\u010dke pravobraniteljice u suzbijanju diskriminacije te omogu\u0107avanje razmjene iskustava vezanih uz provedbu Zakona o suzbijanju diskriminacije na regionalnoj i lokalnoj razini. Za vrijeme odr\u017eavanja okruglih stolova savjetnice pu\u010dke pravobraniteljice zaprimale su pritu\u017ebe gra\u0111ana\/ki na diskriminaciju.<\/p>\n
Okrugli stolovi organizirani su kao dio projekta IPA 2009 \u201eUspostava cjelovitog sustava za za\u0161titu od diskriminacije\u201c kojeg Ured pu\u010dke pravobraniteljice provodi od studenog 2011. u suradnji s austrijskim institutom za ljudska prava Ludwig Boltzmann.<\/p>\n
Na okruglim stolovima su izlagale g\u0111a. Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter, koordinatorica za podru\u010dje suzbijanja diskriminacije u Uredu pu\u010dke pravobraniteljice, g\u0111a. Barbara Liegl, dugoro\u010dna savjetnica za twinning iz Instituta za ljudska prava Ludwig Boltzmann iz Austrije te g\u0111a. Constanze Pritz-Blazek, pravobraniteljica za jednako postupanje neovisno o etni\u010dkoj pripadnosti, vjeroispovijesti ili uvjerenju, dobi ili spolnoj orijentaciji u zapo\u0161ljavanju i zanimanjima iz Austrije.<\/p>\n
Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter podsjetila je prisutne na zakonodavni okvir za suzbijanje diskriminacije i ulogu sredi\u0161njeg tijela nadle\u017enog za suzbijanje diskriminacije. Tako\u0111er iznijela je podatke o broju pritu\u017ebi na diskriminaciju koje je pu\u010dka pravobraniteljica zaprimila od stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije te naj\u010de\u0161\u0107e osnove temeljem kojih gra\u0111ani\/ke prijavljuju diskriminaciju (etni\u010dko podrijetlo, vjera, dob) i naj\u010de\u0161\u0107a podru\u010dja (podru\u010dje rada i zapo\u0161ljavanja) u kojima se prema podacima iz pritu\u017ebi pu\u010dke pravobraniteljice diskriminacija doga\u0111a. Istaknula je primjere dosada\u0161nje suradnje s organizacijama civilnog dru\u0161tva posebice u strate\u0161kom parni\u010denju te na projektima i naglasila kako je svrha organiziranja ovih okruglih stolova upravo razmjena informacija s relevantnim dionicima na regionalnom i lokalnom nivou budu\u0107i da pu\u010dka pravobraniteljica ima Ured samo u Zagrebu.<\/p>\n
Barbara Liegl je iznijela glavne uzroke i posljedice neprijavljivanja slu\u010dajeva diskriminacije. Naime, neprijavljivanje diskriminacije u\u010destala je pojava i u Hrvatskoj i u zemljama EU, a dovodi do produbljivanja razlika izme\u0111u dru\u0161tvenih grupa u mogu\u0107nostima sudjelovanja u dru\u0161tvenom \u017eivotu te marginalizacije pojedinih dru\u0161tvenih grupa. Osobe koje su do\u017eivjele diskriminaciju nisu je sklone prijaviti zbog nepovjerenja u institucije i u funkcionalnost sustava te straha od viktimizacije. Ovi razlozi tako\u0111er su razlozi iz kojih nevladine organizacije imaju klju\u010dnu ulogu u suzbijanju diskriminacije. Naime, regionalne i lokalne nevladine organizacije u\u017eivaju ve\u0107e povjerenje gra\u0111ana\/ki nego institucije te zbog toga mogu biti spona izme\u0111u \u017ertava diskriminacije koje im se obra\u0107aju i sredi\u0161njeg tijela nadle\u017enog za suzbijanje diskriminacije. Tako\u0111er, nevladine organizacije su bolje povezane s dru\u0161tvenim grupama koje su na njihovom podru\u010dju izlo\u017eene diskriminaciji i bolje poznaju kontekst.<\/p>\n
Nevladine organizacije mogu imati veliku ulogu i u stvaranju sudske prakse naglasila je g\u0111a. Liegl te iznijela primjer austrijske koalicije nevladinih organizacija koja se bavi strate\u0161kim parni\u010denjem. Neosporno je da nevladine organizacije imaju odre\u0111ene prednosti i mogu\u0107nosti u pristupu i pomo\u0107i \u017ertvama diskriminacije, no pu\u010dka pravobraniteljica, kao sredi\u0161nje tijelo tako\u0111er ima veliki broj ovlasti kada je rije\u010d o suzbijanju diskriminacije i suradnja na ovom podru\u010dju mo\u017ee doprinijeti boljoj za\u0161titi od diskriminacije gra\u0111ana\/ki.<\/p>\n
Constanze Pritz Blazek je u kontekstu diskusije o neprijavljivanju slu\u010dajeva diskriminacije i radu na poticanju \u017ertava diskriminacije da je prijave nadle\u017enim institucijama, istaknula austrijsko iskustvo otvaranja regionalnih ureda tijela nadle\u017enog za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakosti. Razlozima neprijavljivanja diskriminacije dodala je i teritorijalnu udaljenost, odnosno nedostupnost tijela koje se bavi suzbijanjem diskriminacije za gra\u0111ane\/ke koji \u017eive daleko od glavnog grada te navela kako je nakon otvaranja 4 regionalna Ureda, uz Ured u Be\u010du, znatno porastao broj pritu\u017ebi na diskriminaciju iz regija u kojima su uredi otvoreni. Naposljetku istaknula je kako prate\u0107i odakle dolaze prijave na diskriminaciju, postoji jasna korelacija izme\u0111u broja prijava i \u010dinjenice da u pojedinoj regiji rade sna\u017ene nevladine organizacije.<\/p>\n
Rasprave koje su potom uslijedile uklju\u010divale su izno\u0161enje problema s kojima se u radu na borbi protiv diskriminacije susre\u0107u nevladine organizacije, ali i konkretnih slu\u010dajeva diskriminacije ili drugih povreda ljudskih prava. Tako\u0111er, sudionici\/e okruglih stolova slo\u017eili su se kako bi otvaranje regionalnih ureda pu\u010dke pravobraniteljice utjecalo na pove\u0107anje prepoznatljivosti institucije me\u0111u gra\u0111anima\/kama i znatno olak\u0161alo komunikaciju izme\u0111u pu\u010dke pravobraniteljice i nevladinih organizacija na lokalnom nivou te doprinijelo boljoj za\u0161titi od diskriminacije i za\u0161titi ljudskih prava na nacionalnoj razini.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U organizaciji Ureda pu\u010dke pravobraniteljice odr\u017eana su dva okrugla stola – 3. lipnja u zgradi Gradske uprave u Splitu te 4. lipnja u zgradi \u017dupanije u Osijeku.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629,1095],"class_list":["post-2524","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-organizacije-civilnog-drustva"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2524","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2524"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2524\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5587,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2524\/revisions\/5587"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2524"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2524"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2524"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}