{"id":24712,"date":"2026-10-29T13:58:48","date_gmt":"2026-10-29T11:58:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=24712"},"modified":"2026-11-02T09:47:25","modified_gmt":"2026-11-02T07:47:25","slug":"tematska-sjednice-odbora-za-ljudska-prava-i-prava-nacionalnih-manjina-o-govoru-mr-nje-i-zlo-inima-iz-mr-nje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/tematska-sjednice-odbora-za-ljudska-prava-i-prava-nacionalnih-manjina-o-govoru-mr-nje-i-zlo-inima-iz-mr-nje\/","title":{"rendered":"Tematska sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o govoru mr\u017enje i zlo\u010dinima iz mr\u017enje"},"content":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter sudjelovala je 27. 10. 2026. godine na tematskoj sjednici<\/a> Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, posve\u0107enoj govoru iz mr\u017enje i zlo\u010dinima iz mr\u017enje.<\/p>\n

Predsjednik Odbora Milorad Pupovac u uvodnom pozdravu naveo je kako cilj sjednice nije podsjetiti na nedavne i istaknute pojave govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje, ve\u0107 raspraviti o fenomenu koji ve\u0107 du\u017ee vrijeme na\u0161e dru\u0161tvo.<\/p>\n

Otvaraju\u0107i tematsku sjednicu uvodnim izlaganjem, pu\u010dka pravobraniteljica naglasila je kako su govor mr\u017enje i zlo\u010dini iz mr\u017enje dvije povezane i iznimno va\u017ene teme. Zajedni\u010dka zna\u010dajka im je mr\u017enja, pri \u010demu je potrebno govoriti i o predrasudama kao puno \u0161irem konceptu, te \u010dinjenica da se radi o konkretnim ljudima ili grupama koje imaju odre\u0111ene karakteristike.<\/p>\n

Istaknula je kako se nalazimo u vremenu vi\u0161estrukih kriza, tijekom kojih se ljudi osje\u0107aju nesigurno i zbog toga okre\u0107u jedni protiv drugih, odnosno onih koji su druga\u010diji po etni\u010dkoj pripadnosti, vjeri ili nekoj drugoj osobnoj karakteristici, a \u0161irenje takve atmosfere dodatno je olak\u0161ano i ubrzao razvojem tehnologije.<\/p>\n

Suzbijanje govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje, rekla je pu\u010dka pravobraniteljica, nije tek pitanje zakonskih sankcija, nego promjena u cijelom nizu podru\u010dja: prevenciji i u tom smislu obrazovanju i obrazovnom sustavu, dosljednoj primjeni zakona, odgovornosti javnih aktera i u\u010dinkovitoj reakciji institucija.<\/p>\n

Naglasila je i kako se u javnosti brojne pojave nazivaju govorom mr\u017enje, uklju\u010duju\u0107i i one koje su u pravnom smislu druga djela, ali ne nu\u017eno i govor mr\u017enje. O njemu mo\u017eemo govoriti i u u\u017eem i u \u0161irem smislu, pri \u010demu \u0161iri smisao uklju\u010duje i pojave koje su nezakonite, ali i one koje se nazivaju \u201eawful, but lawful\u201c, koje trebamo osuditi, ali ne zahtijevaju nu\u017eno pravnu sankciju, upravo radi za\u0161tite slobode izra\u017eavanja, va\u017enog ljudskog prava u svim demokratskim dru\u0161tvima.<\/p>\n

Osobito je bitno da razni akteri u javnom prostoru koji progovaraju o govoru mr\u017enje, da \u0161ire to\u010dne informacije. Kad je u pitanju govor mr\u017enje, pu\u010dka pravobraniteljica naglasila je da nema jedinstvene definicije, no kako je najkorisnija ona Odbora ministara Vije\u0107a Europe. Prema njoj \u201egovor mr\u017enje podrazumijeva sve vrste izra\u017eavanja kojima se poti\u010de, promi\u010de, \u0161iri ili opravdava nasilje, mr\u017enje ili diskriminacije protiv osobe ili skupine osoba, ili kojima se one omalova\u017eavaju zbog njihovih stvarnih ili pripisanih osobnih obilje\u017eja ili statusa kao \u0161to su rasa, boja ko\u017ee, jezik, vjera, nacionalnost, nacionalno ili etni\u010dko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rodni identitet i seksualna orijentacija\u201c.<\/p>\n

Osim \u0161to je va\u017eno imati na umu da je rije\u010d o osobi ili skupinama koje imaju odre\u0111ene karakteristike, iznimno je bitno pratiti razvoj sudske prakse, a kao iznimno va\u017enu, ali u javnosti nezapa\u017eenu, navela je presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Ilareva i drugi protiv Bugarske koja govori o pravima onih koji se bave javnim zagovaranjem prava razli\u010ditih manjinskih skupina i za\u0161tita od govora mr\u017enje kao kaznenog djela treba se pro\u0161iriti i na njih. To je va\u017eno za sve one koji u javnom prostoru progovaraju, zbog \u010dega i sami postaju mete, prvenstveno organizacije civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica je tako\u0111er navela pravni okvir za\u0161tite od govora mr\u017enje, kojeg je mogu\u0107e unaprijediti, primjerice Zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira koji trenutno ne navodi netrpeljivost ni predrasude ni mr\u017enju te je vrijeme da se to promijeni.<\/p>\n

Kad su u pitanju zlo\u010dini iz mr\u017enje, pu\u010dka pravobraniteljica istaknula je problem njihovog neprepoznavanja i nedostatnog istra\u017eivanja motiva, pri \u010demu pravni standardi me\u0111unarodnog prava nala\u017eu da se motiv treba prepoznati kod same prijave, kao i mogu\u0107nost postojanja vi\u0161estrukih motiva. Kao primjer je navela napade na strane radnike dostavlja\u010de kod kojih je, uz imovinsku korist, kao mogu\u0107i motiv napada\u010da razmatrati i to tko je \u017ertva.<\/p>\n

Tako\u0111er je nu\u017eno unaprijediti pra\u0107enje pojavnosti zlo\u010dina i mr\u017enje, \u0161to se trenutno svodi na izvje\u0161tavanje o statistici, no nema prostora za rasprave o trendovima i potrebnim pomacima niti mogu\u0107nost pra\u0107enja sljedivosti predmeta.<\/p>\n

Zaklju\u010dno je pu\u010dka pravobraniteljica podsjetila kako su pojave govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje u porastu, pri \u010demu su slu\u017ebene statistike tek vrh sante leda, s obzirom na to da se najve\u0107i broj slu\u010dajeva ne prijavljuje.<\/p>\n

Za\u0161tita od ovih manifestacija mr\u017enje pitanje je za\u0161tite ljudskog dostojanstva, jednakosti i temeljnih prava, kao i o\u010duvanja dru\u0161tvene kohezije i povjerenja u institucije. Ta pitanja, naglasila je pu\u010dka pravobraniteljica, ne ti\u010du se samo pojedinaca i manjinskih skupina koji su meta, nego se ti\u010du svih nas i pitanja u kakvoj dr\u017eavi \u017eelimo \u017eivjeti i u kakvoj dr\u017eavi \u017eelimo da nam \u017eive djeca.<\/p>\n

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na kraju je podsjetio na odgovornost svakog pojedinca u dru\u0161tvu i najavio da \u0107e se Odbor nastaviti baviti ovim va\u017enim temama, s ciljem poticanja u\u010dinkovitog rje\u0161avanja svih istaknutih problema.<\/p>\n

Na sjednici je sudjelovao \u0161iroki krug govornika, koji su na razli\u010dite na\u010dine uklju\u010deni u teme o kojima se raspravljalo: ministar pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacija Damir Habijan, ravnatelj Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i predsjednik Radne skupine za statisti\u010dko pra\u0107enje zlo\u010dina iz mr\u017enje Alen Tahiri, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu i \u010dlanica Radne skupine Iris Goldner Lang, \u010dlan radne skupine Tihomir Pono\u0161, zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Keve\u0161evi\u0107, pomo\u0107nik voditelja Slu\u017ebe terorizma u Ministarstvu unutarnjih poslova Nino Habun, ravnatelj Uprave za potporu i unaprje\u0111enje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin, Voditelj Odjela za nadzor i analizu medijskih sadr\u017eaja Agencije za elektroni\u010dke medije Stanislav Bender, Izvr\u0161ni koordinator udruge Zagreb Pride Ivan Adam \u0160estan, glavni tajnik Srpskog narodnog vije\u0107a Sa\u0161a Milo\u0161evi\u0107, izvr\u0161ni direktor Ku\u0107e ljudskih prava Ivan Novosel, predstavnica Centra za mirovne studije Lucija Mulali\u0107, glavna tajnica Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva Melisa Skender te zastupnice Hrvatskog sabora Dubravka Novak, Dra\u017eenka Polovi\u0107 i Sanja Bje\u017ean\u010devi\u0107.<\/p>\n

Cijelu snimku tematske sjednice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih\u00a0 manjina posve\u0107ene govoru mr\u017enje i zlo\u010dinima iz mr\u017enje mo\u017eete pogledati ovdje<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter sudjelovala je 27. 10. 2026. godine na tematskoj sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, posve\u0107enoj govoru iz mr\u017enje i zlo\u010dinima iz mr\u017enje. Predsjednik Odbora Milorad Pupovac u uvodnom pozdravu naveo je kako cilj sjednice nije podsjetiti na nedavne i istaknute pojave govora mr\u017enje i zlo\u010dina […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":24713,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[2090],"tags":[2080,1829,1850],"class_list":["post-24712","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-dogadaji","tag-govor-mrznje","tag-zlocini-iz-mrznje"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Odbor-za-ljudska-prava-i-prava-nacionalnih-manjina-govor-mrznje-i-zlocini-iz-mrznje-listopad-2026.png","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24712","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24712"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24712\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24734,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24712\/revisions\/24734"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/24713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24712"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}