Siroma\u0161tvo je \u010desto prepreka za ostvarivanje mnogih ljudskih prava, od, primjerice, pristupa stanovanju, socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju ili zapo\u0161ljavanju, a siroma\u0161ne osobe nerijetko se suo\u010davaju i s dru\u0161tvenom stigmatizacijom te diskriminacijom. Socijalna isklju\u010denost jo\u0161 je \u0161iri pojam te uz ekonomsku uklju\u010duje i socijalnu, kulturnu, politi\u010dku i druge dimenzije \u017eivota svakog pojedinca.<\/p>\n
S ciljem ja\u010danja svijesti o negativnom utjecaju siroma\u0161tva i potrebi njegovog u\u010dinkovitog suzbijanja, na inicijativu UN-a 17. listopada obilje\u017eava se Me\u0111unarodni dan borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n
Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku (DZS) za 2025. godinu, ukupna stopa rizika od siroma\u0161tva u Hrvatskoj u odnosu na godinu ranije se smanjila i iznosi 19,5% (20,3% 2024.), dok se u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti nalazilo 20,7% gra\u0111ana (21,7% u 2024.)<\/p>\n
No, iako stopa rizika od siroma\u0161tva, kao osnovni pokazatelj siroma\u0161tva, ne pokazuje koliko je osoba uistinu siroma\u0161no, nego koliko ih ima dohodak ispod praga rizika od siroma\u0161tva, velik broj gra\u0111ana, njih gotovo tre\u0107ina, i dalje si, primjerice, ne mo\u017ee priu\u0161titi tjedan dana godi\u0161njeg odmora izvan ku\u0107e (32,6%) ili podmirivanje neo\u010dekivanih financijskih izdataka (31,2%).<\/p>\n
Ohrabruje \u0161to se op\u0107e stope rizika od siroma\u0161tva te osoba u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti u na\u0161oj zemlji blago smanjuju, no za osobe starije od 65 godina rizik od siroma\u0161tva, na\u017ealost, i dalje kontinuirano raste.<\/p>\n
Tako se u riziku od siroma\u0161tva nalazi 39,4% osoba starijih od 65, dok je ta stopa godinu ranije iznosila 37%, odnosno 34,8% 2023. godine. Ako starija osoba uz to i \u017eivi sama, stopa se gotovo udvostru\u010duje pa se u riziku od siroma\u0161tva nalaze gotovo dvije od tri osobe (64,4%), dok ih je godinu ranije bilo 61,4%, odnosno 59,9% 2023. godine.<\/p>\n
Zato smanjenje siroma\u0161tva odnosno rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti svakako treba biti jedan od prioriteta socijalne politike, pogotovo u razdoblju trajne visoke inflacije i gotovo svakodnevnih poskupljenja kojima su gra\u0111ani izlo\u017eeni u svim podru\u010djima \u017eivota, posebno imaju\u0107i u vidu starije osobe koje su i ina\u010de jedna od najranjivijih skupina u dru\u0161tvu.<\/p>\n
Nu\u017eno je i pove\u0107ati socijalne naknade kako bi one uistinu omogu\u0107ile dostojan \u017eivot socijalno ugro\u017eenih osoba te omogu\u0107ile i izlazak iz siroma\u0161tva.<\/p>\n
Konkretno, prema podacima DZS-a, prag rizika od siroma\u0161tva u 2025. godini za jedno\u010dlano ku\u0107anstvo iznosio je 752,83 eura mjese\u010dno, dok je za ku\u0107anstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mla\u0111e od 14 godina iznosio 1581 eura mjese\u010dno. S druge strane, zajam\u010dena minimalna naknada (ZMN) je 2025. godine za samca iznosila 160 eura (2024. godine 150 eura), dok je za ku\u0107anstvo s dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece iznosila 528 eura (2024. godine 420 eura). Iako uz ZMN, ove osobe imaju pravo i na tro\u0161kove stanovanja i naknadu za ugro\u017eene kupce, vidljivo je da se socijalne naknade nalaze znatno ispod praga rizika od siroma\u0161tva. Zbog toga je pu\u010dka pravobraniteljica nadle\u017enom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike preporu\u010dila da iznos ZMN-a uskla\u0111uje s rastom tro\u0161kova \u017eivota, kao i da pro\u0161iri opseg korisnika koji na nju imaju pravo.<\/p>\n
I Europska komisija u Izvje\u0161\u0107u za RH za 2025. utvrdila je kako uz porast \u017eivotnog standarda, u na\u0161oj zemlji, na\u017ealost, raste i dohodovna nejednakost, kao i da uz zaposlenost raste i broj osoba izlo\u017eenih riziku od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, s kontinuiranim regionalnim razlikama, uz dodatnu ranjivost odre\u0111enih dru\u0161tvenih skupina, upravo poput osoba starije \u017eivotne dobi i osoba s invaliditetom.<\/p>\n
Stoga je potrebno nastaviti osna\u017eivati cjelokupan sustav socijalne skrbi koji mora biti usmjeren na korisnike, dobro organiziran i s dostatnim kapacitetima te dostupan svima kojima je podr\u0161ka potrebna, i to u svim krajevima Hrvatske, pogotovo u ruralnim i izoliranim krajevima te na otocima.<\/p>\n