{"id":2445,"date":"2018-09-25T05:19:28","date_gmt":"2018-09-25T05:19:28","guid":{"rendered":"http:\/\/site.ombudsman.hr\/?p=2445"},"modified":"2019-07-02T12:24:48","modified_gmt":"2019-07-02T12:24:48","slug":"pravo-na-vodu-zastititi-ustavom-modulnaslovna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-vodu-zastititi-ustavom-modulnaslovna\/","title":{"rendered":"Pravo na vodu za\u0161tititi Ustavom"},"content":{"rendered":"<p>Vi\u0161e od 250 tisu\u0107a gra\u0111ana nema mogu\u0107nost priklju\u010dka na vodovod, mnogi si priklju\u010dak ne mogu ni priu\u0161titi, a dio ih ostaje bez vode jer ne mogu platiti ra\u010dun &#8211; dio je to problema gra\u0111ana s dostupno\u0161\u0107u vode koji su istaknuti na okruglom stolu &#8216;Ljudsko pravo na vodu, je li vrijeme za za\u0161titu Ustavom&#8217;.<\/p>\n<p>Okrugli stol organizirala je pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107, kako bi potaknula stru\u010dnu i javnu raspravu na ovu temu. &#8220;Pravo na vodu, kako ga je prepoznao UN, ovla\u0161\u0107uje svakoga na dovoljnu koli\u010dinu sigurne, fizi\u010dki i financijski dostupne vode za osobne potrebe i potrebe ku\u0107anstva i podrazumijeva prvenstveno opskrbu vodom za pi\u0107e i sanitarne potrebe stanovnika, a tek potom za gospodarske potrebe. Dakle, ne podrazumijeva pravo na neograni\u010dene koli\u010dine, niti na besplatnu vodu &#8211; ve\u0107 na onu potrebnu za zadovoljavanje osnovnih \u017eivotnih potreba&#8221;, naglasila je pravobraniteljica. Istaknula je i problem cijene vode, koja ovisi o mjestu stanovanja, a mo\u017ee iznositi od 9 do 27 kuna po kubiku.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Argumente za konstitucionalizaciju vode u Hrvatskoj iznijela je Sanja Bari\u0107 s Pravnog fakulteta u Rijeci te \u010dlanica Savjeta za ljudska prava pu\u010dke pravobraniteljice. &#8220;Pravo na vodu za pi\u0107e i sanitarne potrebe je preduvjet za ostvarenje dostojanstva ljudskog \u017eivota, treba ga priznati kao univerzalno i temeljno ljudsko pravo&#8221; &#8211; istaknula je.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"images\/rsz_dsc_0158.jpg\"><img decoding=\"async\" style=\"margin-right: 10px; float: left;\" src=\"images\/rsz_dsc_0158.jpg\" alt=\"rsz dsc 0158\" width=\"250\" \/><\/a><\/p>\n<p>&#8220;Dostupnu pitku vodu iz sustava javne vodoopskrbe u Hrvatskoj ima 94 posto stanovni\u0161tva. Mora se napomenuti da priklju\u010daka ima znatno manje, negdje oko 86 posto&#8221;, ustvrdila je Elizabeta Kos iz Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i energetike. Istaknula je da Hrvatska iz sredstava EU-a ima na raspolaganju milijardu i 50 milijuna\u00a0eura za te namjene obrazla\u017eu\u0107i da se vodoopskrbni sustav mora uskladiti s\u00a0EU direktivom o vodi za pi\u0107e do 2023. godine, kada je krajnji rok direktive i o komunalnim i otpadnim vodama. Naglasila je i da se do 2023. o\u010dekuje 100-postotna pokrivenost mre\u017eom, a prema nacrtima novih zakona postoji i mogu\u0107nost ukidanja naknada za priklju\u010denje.<\/p>\n<p><a href=\"images\/rsz_dsc_0171.jpg\"><img decoding=\"async\" style=\"margin-right: 10px; float: left;\" src=\"images\/rsz_dsc_0171.jpg\" alt=\"rsz dsc 0171\" width=\"250\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"images\/rsz_dsc_0277.jpg\"><img decoding=\"async\" style=\"margin-right: 10px; float: left;\" src=\"images\/rsz_dsc_0277.jpg\" alt=\"rsz dsc 0277\" width=\"250\" \/><\/a><\/p>\n<p>Komparativna iskustva u primjeni prava na vodu izlo\u017eila je vi\u0161a savjetnica za pravne poslove u Istarskoj \u017eupaniji Desanka Sarvan, ujedno i autorica knjige &#8220;PRavo na vodu&#8221;. Istaknula je da su dr\u017eave Latinske Amerike od 2000. godine imale procese privatizacije vodnih usluga koji su bili neuspje\u0161ni i doveli do toga da je cijena vode porasla te su nastupila isklju\u010denja siroma\u0161nih korisnika iz vodnog sustava. Podsjetila je i kako su u EU postojala tri prijedloga za konstitualizaciju ljudskog prava i to u Belgiji, Italiji i Sloveniji. &#8220;U Belgiji je re\u010deno da to nije pitanje u fokusu interesa jer oni imaju jako dobro za\u0161ti\u0107eno ljudsko pravo na vodu, u smislu da svi gra\u0111ani imaju 15 kubika vode na godinu besplatno. U Italiji taj prijedlog nije razmatran, a\u00a0u Sloveniji je unesen u Ustav&#8221;, naglasila je.<\/p>\n<p><a href=\"images\/rsz_dsc_0209.jpg\"><img decoding=\"async\" style=\"margin-right: 10px; float: left;\" src=\"images\/rsz_dsc_0209.jpg\" alt=\"rsz dsc 0209\" width=\"250\" \/><\/a>Govore\u0107i o mogu\u0107nosti privatizacije voda u Hrvatskoj, Enes \u0106erimagi\u0107 iz Zelene akcije naglasio je kako za nju ne postoji namjera, ali prostora za rizik svakako ima. Istaknuo je i kak oje nu\u017eno posti\u0107i ve\u0107i stupanj decentralizacije te pove\u0107ati javni i dru\u0161tveni nadzor nad vodnim uslugama.\u00a0Perspektivu isporu\u010ditelja vodnih usluga iznio je Tomislav \u0160uta, direktor splitskog Vodovoda i kanalizacije, istaknuv\u0161i napore koje su u ovoj godini poduzeli kako bi pove\u0107ali transparentnost rada, komunikaciju s potro\u0161a\u010dima i postotak naplate potra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Izvor: UPP\/Hina<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vi\u0161e od 250 tisu\u0107a gra\u0111ana nema mogu\u0107nost priklju\u010dka na vodovod, mnogi si priklju\u010dak ne mogu ni priu\u0161titi, a dio ih ostaje bez vode jer ne mogu platiti ra\u010dun &#8211; dio je to problema gra\u0111ana s dostupno\u0161\u0107u vode koji su istaknuti na okruglom stolu &#8216;Ljudsko pravo na vodu, je li vrijeme za za\u0161titu Ustavom&#8217;. Okrugli stol [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2444,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[1288],"class_list":["post-2445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2445"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12879,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2445\/revisions\/12879"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}