Svjetski dan za\u0161tite okoli\u0161a obilje\u017eava se 5. lipnja, a sredi\u0161nja tema ove je godine posve\u0107ena klimatskim promjenama i njihovim \u0161tetnim u\u010dincima na \u017eivot i zdravlje ljudi.<\/p>\n
Klimatske promjene zna\u010dajno utje\u010du i na zagrijavanje Europe, koja se zagrijava br\u017ee od ostalih kontinenata. To negativno utje\u010de na smanjenje bioraznolikosti u mnogim ekosustavima, uzrokuje nesta\u0161ice vode kojima je izlo\u017eena \u010dak tre\u0107ina europskog stanovni\u0161tva i teritorija, pove\u0107ava rizik od velikih \u0161umskih po\u017eara, ali i sna\u017enih super\u0107elijskih oluja, poput onih u Zagrebu ili Splitu, koje postaju sve \u010de\u0161\u0107e i u na\u0161oj zemlji, ugro\u017eavaju\u0107i pritom zdravlje i sigurnost gra\u0111ane te uzrokuju\u0107i velike materijalne \u0161tete u gospodarstvu i imovini.<\/p>\n
Sve \u010de\u0161\u0107i su i dugotrajni toplinski valovi koji negativno utje\u010du na zdravlje gra\u0111ana, pogotovo starijih osoba i onih s kroni\u010dnim bolestima. Zbog visokih temperatura sve ve\u0107i problem postaje i za\u0161tita radnika od rada na ekstremnim vru\u0107inama. To svakako predstavlja pitanje za\u0161tite ljudskih prava, prvenstveno prava na rad, odnosno na zdrave i sigurne uvjete rada, no povezano je i s pravom na zdravlje, pa i pravom na \u017eivot, a zbog klimatskih promjena i s pravom na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161.<\/p>\n
Stoga je s ciljem smanjivanja ranjivosti kod ekstremnih vremenskih doga\u0111aja i katastrofa, porasta razine mora, gubitka bioraznolikosti i problema u osiguranju dovoljne koli\u010dine hrane i vode va\u017eno poduzimati mjere ubla\u017eavanja klimatskih promjena radi smanjenja ili sprje\u010davanja emisija stakleni\u010dkih plinova te mjere prilagodbe klimatskim promjenama.<\/p>\n
Ina\u010de, pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 va\u017ena je tema i u djelovanju institucije pu\u010dke pravobraniteljice koja je tijekom 2025. godine postupala u gotovo 300 predmeta u ovom podru\u010dju. Upravo na prijedlog pu\u010dke pravobraniteljice u novi Zakon o klimatskim promjenama i za\u0161titi ozonskog sloja, koji je u travnju pro\u0161le godine stupio na snagu, kod ubla\u017eavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i za\u0161tite ozonskog sloja, uz na\u010delo za\u0161tite okoli\u0161a, dodano je i na\u010delo jednakosti te uveden cilj postizanja uglji\u010dne neutralnosti do 2050. godine.<\/p>\n
I na me\u0111unarodnoj razini klimatske promjene prepoznate su kao zna\u010dajan problem. U savjetodavnom mi\u0161ljenju o obvezama dr\u017eava u vezi s klimatskim promjenama Me\u0111unarodni sud pravde zaklju\u010dio je da se du\u017enost dr\u017eava da sprije\u010de zna\u010dajnu \u0161tetu za okoli\u0161 primjenjuje i kod klimatskih promjena, uklju\u010duju\u0107i i putem regulacije privatnih dionika.<\/p>\n
Isto tako, u Rezoluciji o ljudskim pravima i klimatskim promjenama, Vije\u0107e za ljudska prava UN-a kao prioritete isti\u010de koncept \u201eklimatske pravde\u201c, znanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica te poti\u010de dr\u017eave na obrazovanje o ljudskim pravima, okoli\u0161u i klimatskim promjenama, dok je u Rezoluciji o porastu razine mora i njegovim u\u010dincima na potpuno i u\u010dinkovito u\u017eivanje ljudskih prava potvrdilo da je porast razine mora povezan s klimatskim promjenama te je ozbiljna prijetnja potpunom i u\u010dinkovitom u\u017eivanju ljudskih prava.<\/p>\n