{"id":23890,"date":"2026-05-13T15:01:07","date_gmt":"2026-05-13T13:01:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23890"},"modified":"2026-05-28T12:20:19","modified_gmt":"2026-05-28T10:20:19","slug":"zatvorski-sustav-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/","title":{"rendered":"Zatvorski sustav"},"content":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#prava\">Za\u0161tita prava osoba li\u0161enih slobode<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#NPM\">Obavljanje poslova NPM-a u zatvorskom sustavu<\/a>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#smjestaj\">Uvjeti smje\u0161taja<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#nedostataksluzbenika\">Nedostatak slu\u017ebenika<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#zdravstvo\">Zdravstvena za\u0161tita zatvorenika<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#tretman\">Tretman zatvorenika<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#redsigurnost\">Odr\u017eavanje reda i sigurnosti<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#posebnemjere\">Posebne mjere odr\u017eavanja reda i sigurnosti<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#prisila\">Primjena sredstava prisile<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#nasilje\">Me\u0111uzatvoreni\u010dko nasilje<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#pretrage\">Pretrage osoba li\u0161enih slobode<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2025\/#suradnja\">Suradnja s Ministarstvom pravosu\u0111a i uprave (Upravom za zatvorski sustav i probaciju)<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica u okviru ombudsmanskog te mandata nacionalne institucije za za\u0161titu ljudskih prava, postupaju\u0107i po pritu\u017ebama te u predmetima koje pokre\u0107e na vlastitu inicijativu, \u0161titi prava osoba li\u0161enih slobode (OLS) koje se nalaze u zatvorskom sustavu, sukladno ovlastima propisanima Zakonom o pu\u010dkom pravobranitelju. Temeljem mandata Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), sukladno ovlastima iz Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja, preventivno obilazi mjesta u kojima se OLS nalaze. U prvom dijelu prikazan je rad po predmetima, dok je u drugom dijelu predstavljen uvid dobiven tijekom preventivnih obilazaka tijela zatvorskog sustava.<\/p>\n<p>Stanje u zatvorskom sustavu u bitnome je neizmijenjeno u odnosu na 2024. godinu. Prenapu\u010denost, na koju kontinuirano ukazujemo, i dalje predstavlja ozbiljan problem. Prema preliminarnim podacima koje nam je dostavilo MPUDT, tijekom 2025. godine u zatvorskom sustavu je boravilo 16.797 osoba, a na dan 31. prosinca 2025. godine u kaznionicama i zatvorima je bilo 1.033 osoba vi\u0161e od postoje\u0107eg smje\u0161tajnog kapaciteta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-23667 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-broj-osoba-u-zatvorskom-sustavu-300x111.png\" alt=\"\" width=\"711\" height=\"263\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-broj-osoba-u-zatvorskom-sustavu-300x111.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-broj-osoba-u-zatvorskom-sustavu-768x284.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-broj-osoba-u-zatvorskom-sustavu.png 944w\" sizes=\"(max-width: 711px) 100vw, 711px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prenapu\u010denost je i nadalje u velikoj mjeri uvjetovana u\u010destalom primjenom mjere istra\u017enog zatvora, a na dan 31. prosinca 2025. godine udio istra\u017enih zatvorenika u ukupnom broju OLS u kaznionicama i zatvorima iznosio je visokih 41%. Njih 17% se u istra\u017enom zatvoru nalazilo zbog postojanja osnovane sumnje da su\u00a0 po\u010dinili kazneno djelo iz 326. KZ-a &#8211; Protuzakonito ula\u017eenje, kretanje i boravak u RH, drugoj dr\u017eavi \u010dlanici EU ili potpisnici \u0160engenskog sporazuma (tzv. krijum\u010darenje migranata), od kojih su \u010dak 92,32% strani dr\u017eavljani. Usporedbe radi, prema Godi\u0161njoj kaznenoj statistici Vije\u0107a Europe (SPACE I 2024.), medijan udjela osoba bez pravomo\u0107ne presude u ukupnoj zatvorskoj populaciji iznosi 25,9%.<\/p>\n<p>Problem prenapu\u010denosti kaznenih tijela dodatno je ote\u017ean i zbog nedovoljnog broja slu\u017ebenika, \u0161to se izravno odra\u017eava na stanje sigurnosti, provedbu izvr\u0161avanja pojedina\u010dnih programa izvr\u0161avanja kazne te stupanj po\u0161tivanja prava OLS, na \u0161to kontinuirano upozoravamo.<\/p>\n<p>Kao i proteklih godina, kvaliteta zdravstvene za\u0161tite u zatvorskom sustavu te njezina dostupnost\u00a0 predstavljaju veliki problem. Nerije\u0161ena organizacijska pitanja zna\u010dajno ote\u017eavaju pru\u017eanje odgovaraju\u0107e zdravstvene za\u0161tite. Situaciju dodatno ote\u017eava nedostatak zdravstvenih radnika zaposlenih u kaznenim tijelima.<\/p>\n<p>Jo\u0161 nisu otklonjene manjkavosti <a id=\"prava\"><\/a>Zakona o izvr\u0161avanju kazne zatvora (ZIKZ), posebice u dijelu koji se odnosi na red i sigurnost, Zakona o kaznenom postupku (ZKP), u dijelu koji se odnosi na stegovne postupke protiv istra\u017enih zatvorenika te ubrzanje kaznenih postupaka, te \u010dl. 44. Kaznenog zakona (KZ), koji se odnosi na izvr\u0161avanje kazne zatvora u domu, na koje godinama ukazujemo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Za\u0161tita prava osoba li\u0161enih slobode<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Kao i proteklih godina, u 2025. godini je najvi\u0161e pritu\u017ebi OLS i \u010dlanova njihovih obitelji podneseno zbog zdravstvene za\u0161tite, uvjeta smje\u0161taja te postupanja slu\u017ebenika.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i razlog pritu\u017ebi koje se odnose na zdravstvenu za\u0161titu je njezina nedovoljna dostupnost, primjerice predugo \u010dekanje ili neupu\u0107ivanje na pregled stomatologu ili zatvorskom lije\u010dniku, neupu\u0107ivanje na preporu\u010dene specijalisti\u010dke preglede i sl.<\/p>\n<p>Dio problema proizlazi i iz na\u010dina naru\u010divanja OLS na specijalisti\u010dke preglede. Naime, slu\u017ebenici naru\u010duju OLS na preporu\u010dene pretrage, a termine zakazanih pregleda osobe ne mogu znati iz sigurnosnih razloga. Me\u0111utim \u010desto OLS onda nemaju niti osnovnu informaciju oko narud\u017ebe, pa niti da su naru\u010deni, \u0161to kod njih izaziva nezadovoljstvo i zabrinutost oko zdravstvenog stanja i pristupa zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n<p>Primjerice, jedan zatvorenik se pritu\u017eio da nije obavio kontrolni pregled u Dnevnoj bolnici Odjela za arterijsku hipertenziju KBC-a Zagreb, na koji je bio naru\u010den u o\u017eujku 2024. godine. Kada se radi neizvr\u0161enog sprovo\u0111enja na kontrolni pregled pritu\u017eio Sredi\u0161njem uredu za zatvorski sustav (SUZS), odgovoreno mu je u srpnju 2024. godine da je rezerviran novi termin pregleda. Kako unato\u010d \u010dekanju nije obavio preporu\u010deni pregled, ponovno se jo\u0161 nekoliko puta pritu\u017eio SUZS-u i Kaznionici u Lepoglavi, no preporu\u010deni pregled u KBC Zagreb nije obavio do listopada 2025. godine. Postupaju\u0107i po njegovoj pritu\u017ebi, utvrdili smo da na zakazani pregled u KBC Zagreb nije sproveden iz sigurnosnog razloga, jer ga je na pregled naru\u010dio \u010dlan obitelji, a ne slu\u017ebenik kaznenog tijela. Prema pritu\u017ebama zatvorenika, ali i dobivenim odgovorima, mo\u017ee se zaklju\u010diti da o tome nije pravovremeno informiran. U ovakvim situacijama potrebno je jasno komunicirati OLS za\u0161to ne\u0107e biti sprovedena na zakazanu pretragu te odmah zakazati drugi termin i o tome dati bar okvirnu informaciju.<\/p>\n<p>Nastavili smo zaprimati pritu\u017ebe istra\u017enih zatvorenika Zatvora u Splitu na stjenice u sobama, o \u010demu smo pisali i u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu, \u0161to ukazuje na to da ovaj problem, unato\u010d primijenjenim mjerama, nije rije\u0161en. MPUDT je u suradnji s HZJZ-om izradilo Protokol o suzbijanju stjenica u zatvorskom sustavu, koji je, zajedno s uputama, dostavljen svim kaznenim tijelima u listopadu 2025. godine. Problem stjenica najizra\u017eeniji je u Zatvoru u Splitu, a postoji i u drugim kaznenim tijelima. Sanitarna inspekcija DIRH-a je provela nadzor u Zatvoru u Splitu i utvrdila da se sustavno i kontinuirano provode mjere suzbijanja stjenica, no da su unato\u010d tome i dalje prisutne. Stoga je sanitarna inspekcija Zatvoru naredila provedbu dezinsekcije. Rok za izvr\u0161enje traje sve dok se ne doka\u017ee da u objektu nema \u017eivih \u010dlankono\u017eaca (stjenica) i njihovih li\u010dinki.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine su u zatvorskom sustavu zabilje\u017eena \u010detiri po\u017eara, po jedan u zatvorima u Gospi\u0107u i Zagrebu te dva u Zatvoru u Splitu (u lipnju i prosincu). Po\u017ear u prosincu su slu\u017ebenici osiguranja uspjeli zaustaviti u po\u010detnoj fazi, dok je u lipnju zbog te\u017eine nastalih ozljeda morala biti pru\u017eena zdravstvena skrb devetorici zatvorenika i jednom pravosudnom policajcu. Ina\u010de, za oba po\u017eara u Splitu OLS su naveli da su \u017eeljeli spaliti stjenice paljenjem madraca.<\/p>\n<p>Uo\u010den je porast broja okrivljenika kojima je sud odredio istra\u017eni zatvor zbog vjerojatnosti da bi zbog te\u017eih du\u0161evnih smetnji mogli po\u010diniti te\u017ee kazneno djelo. Prema preliminarnim podatcima MPUDT-a tijekom 2025. godine je sud odredio istra\u017eni zatvor iz osnova navedenih u \u010dlanku 551. ZKP-a ukupno 191 okrivljeniku. Od toga ih se 10 nalazilo na lije\u010denju u vanjskoj zdravstvenoj ustanovi, 41\u00a0 u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, a 20 u zatvorima. Ostali su po zaprimanju pravomo\u0107nog rje\u0161enja upu\u0107eni u odgovaraju\u0107u psihijatrijsku ustanovu ili im je ukinut istra\u017eni zatvor.<\/p>\n<p>Zaprimali smo pritu\u017ebe \u010dlanova obitelji ili odvjetnika na neupu\u0107ivanje osoba, kojima je odre\u0111en istra\u017eni zatvor po \u010dl. 551. ZKP-a, u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu odnosno odgovaraju\u0107u psihijatrijsku ustanovu. Primjerice, jedan odvjetnik se pritu\u017eio na nepostupanje Zatvora u Zagrebu po \u010dl. 135. st. 2. ZKP-a, kojim je propisano je da \u0107e, odlukom upravitelja zatvora, okrivljenik protiv kojeg je odre\u0111en istra\u017eni zatvor iz osnova iz \u010dl. 551. st. 1. ZKP-a biti upu\u0107en u bolnicu za OLS ili odgovaraju\u0107u psihijatrijsku ustanovu, koja ga je du\u017ena primiti i pru\u017eiti mu potrebnu zdravstvenu skrb. Budu\u0107i da je kapacitet za prijam ovih pacijenata u Zatvorskoj bolnici i u psihijatrijskim ustanovama ograni\u010den, okrivljenici borave u zatvoru.<\/p>\n<p>Na odjelu za akutnu psihijatriju Zatvorske bolnice u Zagrebu je 40-ak mjesta i tamo se uglavnom nalaze osobe kojima je istra\u017eni zatvor odre\u0111en po \u010dl. 551. ZKP-a. Unato\u010d \u010dl. 135. st. 2. ZKP-a, problem je u realizaciji smje\u0161taja tih osoba u odgovaraju\u0107e psihijatrijske ustanove u javnom zdravstvu prije pravomo\u0107nog rje\u0161enja o prisilnom smje\u0161taju (pribli\u017eno 80% ih se nalazi u Zatvorskoj bolnici prije pravomo\u0107nog rje\u0161enja). Uslijed sporosti sudskog postupka do dono\u0161enja rje\u0161enja o prisilnom smje\u0161taju i lije\u010denju, te osobe u prosjeku provedu \u010detiri do pet mjeseci u Zatvorskoj bolnici, a ponekad i du\u017ee pa je u jednom slu\u010daju boravak trajao tri godine i osam mjeseci. Osim toga, te osobe i nakon pravomo\u0107nog i izvr\u0161nog rje\u0161enja o prisilnom smje\u0161taju provode i do dodatna dva mjeseca u Zatvorskoj bolnici prije upu\u0107ivanja u psihijatrijsku ustanovu.<\/p>\n<p>Potrebno je stoga ubrzati postupak i realizirati smje\u0161taj tih osoba u odgovaraju\u0107u psihijatrijsku ustanovu i prije pravomo\u0107nosti rje\u0161enja o prisilnom smje\u0161taju. Tako bi se oslobodili kapaciteti Zatvorske bolnice namijenjeni pru\u017eanju psihijatrijske skrbi OLS s akutnim psihi\u010dkim poreme\u0107ajima, koji su sada smje\u0161teni u sobama zajedno sa somatskim pacijentima, \u0161to nije odgovaraju\u0107e za obje kategorije pacijenata, ili za OLS koje u kaznenim tijelima \u010dekaju smje\u0161taj u Zatvorskoj bolnici, \u0161to je tako\u0111er neprihvatljivo.<\/p>\n<p>Prenapu\u010denost zatvorskog sustava uz dugogodi\u0161nje neulaganje u obnovu i odr\u017eavanje prostora te nepoduzimanje nu\u017enih aktivnosti na izgradnji novih kapaciteta za smje\u0161taj rezultirali su u\u010destalim pritu\u017ebama na smje\u0161tajne uvjete.<\/p>\n<p>Postupaju\u0107i po pritu\u017ebi majke istra\u017enog zatvorenika stranog dr\u017eavljanina, utvrdili smo da je tijekom boravka u Zatvoru u Vara\u017edinu bio smje\u0161ten u tri razli\u010dite sobe, u kojima je povremeno na raspolaganju imao tek 2,5 m<sup>2<\/sup> osobnog prostora. Niti u jednom razdoblju nije imao na raspolaganju 4 m<sup>2<\/sup>, sukladno \u010dl. 13. st. 6. Pravilnika o ku\u0107nom redu u zatvorima za izvr\u0161avanje istra\u017enog zatvora. Dodatno, u pojedinim je razdobljima spavao na \u201epomo\u0107nom le\u017eaju\u201c, odnosno na madracu na podu. Uva\u017eavaju\u0107i stajali\u0161te ESLJP-a u predmetu Mur\u0161i\u0107 protiv Hrvatske, prema kojem je test za odlu\u010divanje je li do\u0161lo do povrede \u010dl. 3. EKLJP-a u pogledu nedostatka osobnog prostora trostruk, odnosno da: (1) svaki zatvorenik mora imati vlastito mjesto za spavanje u sobi; (2) svaki zatvorenik mora imati na raspolaganju barem 3 m<sup>2<\/sup> podne povr\u0161ine; i (3) ukupna povr\u0161ina soba mora omogu\u0107iti zatvorenicima slobodno kretanje izme\u0111u namje\u0161taja (\u00a775), SUZS smo upozorili na neodgovaraju\u0107e uvjete u kojima je boravio pritu\u017eitelj, ali i druge osobe smje\u0161tene s njim.<\/p>\n<p>Nekoliko zatvorenika iz Kaznionice u Glini pritu\u017eilo nam se da su ih, tijekom boravka na Odjelu poja\u010danog nadzora i Odjelu sigurnosnih i stegovnih mjera, pravosudni policajci pretukli. Uva\u017eavaju\u0107i, me\u0111u ostalim, njihove navode u rujnu 2025. godini smo nenajavljeno\u00a0 obi\u0161li Kaznionicu u Glini, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o obavljanju poslova NPM-a. Dvojica zatvorenika su u pritu\u017ebama naveli da su ih pravosudni policajci pretukli te im slomili rebra, o \u010demu postoji medicinska dokumentacija. Ispitni postupci su u tijeku, a u do sada zaprimljenim o\u010ditovanjima SUZS negira njihove navode. Tako\u0111er je utvr\u0111eno da OB \u201eDr. Ivo Pedi\u0161i\u0107\u201c u Sisku, u kojoj su pregledani, zbog nenamjernog previda, nije podnijela prijavu policiji ili dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu, sukladno \u010dl. 22. Zakona o lije\u010dni\u0161tvu, iako su zatvorenici tijekom pregleda naveli da su pretu\u010deni. Nakon na\u0161eg dopisa OB prijave su poslane policiji. Zatra\u017eili smo od MUP-a informaciju o poduzetom povodom dostavljenih prijava, o \u010demu smo ujedno obavijestili i DORH. Prema dobivenoj informaciji,\u00a0 u tijeku je kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje.<\/p>\n<blockquote><p>\u201e\u2026imao sam sukob s pravosudnim djelatnikom XY, verbalni sukob, nakon kojega sam svladan i svezan na podu nakon toga dobivam 2 udarca nogom u glavu, te me se vu\u0107e po podu do gumenjare kao \u017eivotinju i tu\u010de rukama i nogama po cijelome tijelu za \u0161to postoje svjedoci i 5 kamera koje su sve zabilje\u017eile, napisao sam pritu\u017ebu upravitelju te zatra\u017eio da nebri\u0161u snimke u \u0161to \u010disto sumnjam da \u010de ih arhivirati.\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Po pritu\u017ebi zatvorenika koji je naveo da su ga pravosudni policajci pretukli na mjestu koje je pod video nadzorom nismo mogli postupati jer je zatvorenik podnio i zahtjev za sudsku za\u0161titu. Sudac izvr\u0161enja njegov zahtjev odbio je kao neosnovan. U obrazlo\u017eenju rje\u0161enja, me\u0111u ostalim, se navodi da je Kaznionica u Glini sudu dostavila o\u010ditovanje prema kojem video snimke ne postoje jer su, zbog isteka vremena, automatski izbrisane. Naime, sukladno \u010dl. 41. st. 7. ZIKZ-a snimke video nadzora koje se ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama zakona i drugih posebnih propisa, automatski se uni\u0161tavaju u roku od 60 dana od dana njihova nastanka. Me\u0111utim, za pretpostaviti je da je sudac izvr\u0161enja o\u010ditovanje Kaznionice u Glini zatra\u017eio prije 25. srpnja 2025. godine (kada je istekao rok od 60 dana), budu\u0107i da je sud o\u010ditovanje Kaznionice zaprimio tri dana kasnije, odnosno 28. srpnja 2025. godine. Iz rje\u0161enja nije vidljivo kada su izbrisane snimke koje su mogle potvrditi ili opovrgnuti navode zatvorenika. U tom kontekstu treba istaknuti da smo u listopadu 2021. godine SUZS-u ukazali na spornost navedene odredbe koja ne propisuje vrijeme \u010duvanja snimki, <a id=\"NPM\"><\/a>nego rok od 60 dana unutar kojeg se one trebaju uni\u0161titi. Tako\u0111er, 2021. godine smo u okviru e-savjetovanja o\u00a0 Prijedlogu Pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu predlo\u017eili da se detaljno propi\u0161e provedba video nadzora unutar zatvorskog sustava, no na\u0161 prijedlog nije prihva\u0107en.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Obavljanje poslova NPM-a<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>U skladu s ovlastima iz ZNPM-a, 2025. godine smo obi\u0161li kaznionice u Lipovici-Popova\u010di, Po\u017eegi i Glini te Zatvor u Zagrebu. Obilasci kaznionica u Lipovici-Popova\u010di i Po\u017eegi bili su kontrolni, usmjereni na ocjenu provedbe upozorenja i preporuka danih nakon prethodnih obilazaka. U obilasku Zatvora u Zagrebu razmatrali smo po\u0161tivanje prava OLS u pogledu uvjeta smje\u0161taja tijekom ljetnih mjeseci, a u Kaznionici u Glini po\u0161tivanje prava zatvorenika na Odjelu sigurnosnih i stegovnih mjera (OSISM) i Odjelu poja\u010danog nadzora (OPN).<\/p>\n<p>Podaci su prikupljeni u razgovorima s upraviteljima i drugim slu\u017ebenicima te u grupnim i pojedina\u010dnim razgovorima s OLS. Izvr\u0161en je i uvid u relevantne evidencije i dokumentaciju, a provedena su i anonimna anketiranja OLS. U izvje\u0161\u0107ima o obilascima dali smo ukupno 10 upozorenja i 29 preporuka, od kojih je 12 ponovljenih nakon kontrolnog obilaska<a id=\"smjestaj\"><\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\" wp-image-23668 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-preporuke-i-upozorenja-300x128.png\" alt=\"\" width=\"717\" height=\"306\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-preporuke-i-upozorenja-300x128.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-preporuke-i-upozorenja-768x327.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-preporuke-i-upozorenja.png 936w\" sizes=\"(max-width: 717px) 100vw, 717px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Uvjeti smje\u0161taja<\/span><\/h4>\n<p>Neodgovaraju\u0107i uvjeti smje\u0161taja rezultat su vi\u0161egodi\u0161njeg zanemarivanja prenapu\u010denosti i izostanka strate\u0161kog ulaganja u zatvorski sustav. Posljednje veliko infrastrukturno ulaganje bilo je 1987. godine (zatvori u Zagrebu i Splitu), dakle prije gotovo 40 godina.<\/p>\n<p>Iako su infrastrukturna ulaganja u zatvorski sustav posljednje dvije godine zna\u010dajna (2024. godine 9 mil. eura, a 2025. godine 12,5 mil. eura), rezultati tih ulaganja se jo\u0161 ne vide. Izgradnja standardiziranih modularnih aneksa u Zatvoru u Vara\u017edinu i Kaznionici u Lipovici-Popova\u010di tek \u0107e u manjoj mjeri olak\u0161ati postoje\u0107e stanje. Rokovi realizacije srednjoro\u010dnih infrastrukturnih projekata (pove\u0107anje smje\u0161tajnih kapaciteta Kaznionice u Po\u017eegi, Odgojnog zavoda u Po\u017eegi te Zatvorske bolnice u Zagrebu) te dugoro\u010dnih infrastrukturnih projekata (izgradnja kaznionica u Peru\u0161i\u0107u, \u017da\u017eini i Osijeku) nisu jasno definirani.<\/p>\n<p>Pri tome, prenapu\u010denost nije problem s kojim se zatvorski sustav susreo tek 1. sije\u010dnja 2023. godine, nakon ulaska RH u Schengen, nego je postoje\u0107i problem tada eskalirao. Na prenapu\u010denost smo ukazivali u svim izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice od po\u010detka obavljanja poslova NPM-a 2012. godine, kao i u ranijim izvje\u0161\u0107ima kada smo preglede kaznenih tijela obavljali sukladno ovlastima iz Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju. Tako\u0111er, Odbor protiv mu\u010denja UN-a u svojim zaklju\u010dnim razmatranjima jo\u0161 iz 2014. godine se osvrnuo na prenapu\u010denost, posebice u zatvorenim uvjetima, te je RH preporu\u010dio da ulo\u017ei daljnje napore u suzbijanje prenapu\u010denosti i unaprje\u0111enje materijalnih uvjeta (to\u010dka 12.). To je u\u010dinio i CPT u svojim izvje\u0161\u0107ima o posjeti RH (primjerice 2012., 2017. i 2022.). No, problem je dugi niz godina ignoriran, relativiziran pa \u010dak i negiran, \u0161to je dovelo do trenuta\u010dne alarmantne situacije, posebice u zatvorenim uvjetima, tj. u zatvorima.<\/p>\n<p>Podsjetimo, prema praksi ESLJP-a, nedostatak financijskih sredstava ili drugi strukturni problemi nisu okolnosti koje umanjuju odgovornost dr\u017eave i ne mogu opravdati nepoduzimanje mjera za pobolj\u0161anje uvjeta u zatvorima\/pritvorima. Dr\u017eave moraju organizirati svoj zatvorski sustav na na\u010din koji po\u0161tuje dostojanstvo zatvorenika (J.M.B. i drugi protiv Francuske).<\/p>\n<p>Dono\u0161enje najavljene Strategije razvoja zatvorskog sustava, koje se planira u 2026. godini, smatramo potrebnim i nu\u017enim korakom za sustavno rje\u0161avanje postoje\u0107ih i preveniranje mogu\u0107ih budu\u0107ih problema zatvorskog sustava. Stoga \u0107emo njezinu izradu pratiti s osobitim interesom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\" wp-image-23669 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-300x121.png\" alt=\"\" width=\"706\" height=\"285\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-300x121.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-768x310.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost.png 942w\" sizes=\"(max-width: 706px) 100vw, 706px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23670 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-u-zatvorenim-uvjetima-300x132.png\" alt=\"\" width=\"714\" height=\"314\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-u-zatvorenim-uvjetima-300x132.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-u-zatvorenim-uvjetima-768x338.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-u-zatvorenim-uvjetima.png 904w\" sizes=\"(max-width: 714px) 100vw, 714px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prema klasifikaciji prenapu\u010denosti koju koristi UN-ova Komisija za sprje\u010davanje kriminala i kazneno pravosu\u0111e (CCPCJ), popunjenost 120% kapaciteta je kriti\u010dna, a od 150% ekstremna. Sukladno tome, u zatvorskom sustavu RH je na dan 31. prosinca 2025. godine od ukupno 12 zatvora, prenapu\u010denost u zatvorenim uvjetima u osam je bila ekstremna, a u \u010detiri kriti\u010dna.<\/p>\n<p>Najgora situacija bila je u zatvorima u Osijeku (205%), Karlovcu (195%) i Vara\u017edinu (191%). Prema stajali\u0161tu CPT-a prenapu\u010denost mo\u017ee ozbiljno ugroziti svaki napor da se zabrani mu\u010denje i drugi oblici neljudskog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja, te zatvore pretvoriti u \u201cskladi\u0161te ljudi.\u201d<\/p>\n<p>Vi\u0161e puta smo nagla\u0161avali da je, uz pove\u0107anje smje\u0161tajnih kapaciteta, potrebno poduzeti i druge sveobuhvatne mjere, primjerice sna\u017enije afirmirati primjenu alternativnih sankcija, izmijeniti zakone, prevenirati kriminalitet, uklju\u010duju\u0107i, bolje reintegrirati zatvorenike u dru\u0161tvo. Me\u0111utim, elektroni\u010dki nadzor tijekom 2025. godine je primijenjen tek 46 puta (13 uvjetna otpusta uz elektroni\u010dki nadzor i 33 istra\u017ena zatvora u domu uz elektroni\u010dki nadzor), \u0161to je neznatno vi\u0161e nego 2024. godine, kada je primijenjen 35 puta. Stoga je i nadalje nu\u017eno sna\u017enije afirmirati primjenu alternativnih sankcija kao supstituta kazni zatvora.<\/p>\n<p>Pretpostavke za provedbu \u010dl. 44. st. 4. KZ-a, kojim je propisano izvr\u0161avanje kazne zatvora do jedne godine u domu nisu stvorene ni u 2025. godini, a Vlada RH je u Mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu navela da \u201eprovedba predmetne odredbe zahtijeva razmatranje niza slo\u017eenih otvorenih pitanja\u201c. Pri tome je od stupanja KZ-a na snagu proteklo vi\u0161e od 13 godina.<\/p>\n<p>U obilascima kaznenih tijela utvrdili smo da OLS borave u neodgovaraju\u0107im, a u nekim slu\u010dajevima i poni\u017eavaju\u0107im uvjetima, na \u0161to smo u izvje\u0161\u0107ima o obilascima upozorili MPUDT.<\/p>\n<p>Tijekom obilaska Kaznionice u Po\u017eegi utvrdili smo da su u odjelu \u010cesma, u sobi br. 4, povr\u0161ine 16,5 m<sup>2<\/sup>, smje\u0161tena \u0161estorica zatvorenika pa je svaki raspolagao sa samo 2,75 m<sup>2<\/sup>. Potrebno je napomenuti da negativne u\u010dinke nedostatka osobnog prostora Kaznionica nastoji umanjiti raznim mjerama, pa su, primjerice, vrata soba ve\u0107i dio dana otklju\u010dana, a u to vrijeme zatvorenici mogu boraviti u dnevnom boravku te na velikom otvorenom hodniku.<\/p>\n<p>I dalje je veliki problem nepostojanje sanitarnog \u010dvora u sobama na odjelu \u010cesma pa se koriste dva zajedni\u010dka sanitarna \u010dvora. U razdoblju kada su sobe zaklju\u010dane OLS zvu\u010dnim pozivnim ure\u0111ajem moraju zvati slu\u017ebenike pravosudne policije da otklju\u010daju sobu. Podsje\u0107amo, CPT je u Izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu naveo: \u201e\u017dalosno je \u0161to CPT i dalje mora nagla\u0161avati da svi zatvorenici trebaju imati stalan pristup dovoljnoj koli\u010dini besplatne i \u010diste pitke vode u svojim \u0107elijama.\u201c Napominjemo da zatvorenici koji se nalaze u Kaznionici u Po\u017eegi, tako\u0111er u zatvorenim uvjetima, ali u odjelu Orljava, borave u novoj i odgovaraju\u0107e ure\u0111enoj zgradi te da u sobama imaju sanitarne \u010dvorove.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-23897 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-3-300x200.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"200\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-3-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-3.jpg 746w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Zatvorenici koji se nalaze na odjelu \u010cesma u anonimnim anketama su iskazali\u00a0 nezadovoljstvo zbog nedostatnog pristupa sanitarnom \u010dvoru (\u201enerije\u0161en sanitarni \u010dvor, zaklju\u010davanje no\u0107u, molenje za obavak nu\u017ede\u2026\u201c, \u201esmeta mi \u0161to nemamo pristup toaletu i vodi kad po\u017eelimo jer je wc u drugoj prostoriji, a po no\u0107i moramo zvoniti komandirima\u2026\u201c). Pritu\u017euju se i na dotrajalost madraca i jastuka (\u201eiscjepani madraci\u201c, \u201eneadekvatni madraci\u201c, \u201elo\u0161 madrac i jastuk\u201c).<\/p>\n<p>Tijekom obilaska zatvorenog odjela Kaznionice u Lipovici-Popova\u010di dvojica istra\u017enih zatvorenika nisu imala vlastiti le\u017eaj te su spavali na madracima na podu, koji tijekom dana budu spremljeni ispod kreveta. <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-23898 alignright\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-e1778678491501-227x300.jpg\" alt=\"\" width=\"227\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-e1778678491501-227x300.jpg 227w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-e1778678491501.jpg 474w\" sizes=\"(max-width: 227px) 100vw, 227px\" \/><\/p>\n<p>Iako su u anonimnim anketama neke OLS izra\u017eavale nezadovoljstvo smje\u0161tajnim uvjetima u manjoj mjeri nego 2023. godine (\u201emeni je dobro i ne smeta mi ni\u0161ta, ovako neka ostane\u201c),\u00a0 neki su se pritu\u017eivali na prenapu\u010denost (\u201eprevi\u0161e ljudi na premalom prostoru\u201c; \u201egu\u017eva u sobi, spavanje na podu kad ih je 5 u sobi\u201c), nedostatak slobodnih aktivnosti te nedostatak mogu\u0107nosti radnog anga\u017eiranja i izobrazbe.<\/p>\n<p>Neodgovaraju\u0107i uvjeti smje\u0161taja u Zatvoru u Zagrebu, na koje kontinuirano ukazujemo, i nadalje su prisutni, a odluka Ustavnog suda U-III-4182\/2008 iz 2009. godine, ni nakon 17 godina nije provedena. Njome je Vladi RH nalo\u017eeno da u roku ne duljem od pet godina prilagodi kapacitete Zatvora u Zagrebu potrebama smje\u0161taja OLS-a sukladno standardima VE i praksi ESLJP-a koji za istra\u017ene zatvorenike i zatvorenike ne\u0107e biti poni\u017eavaju\u0107i. U njoj se navodi i da \u201e\u2026u izvr\u0161avanju kazni i mjera li\u0161enja slobode dr\u017eava mora osigurati da osoba li\u0161ena slobode boravi u zatvoru ili pritvoru u uvjetima koji osiguravaju po\u0161tivanje njezinog ljudskog dostojanstva\u201c (to\u010d. 16.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23671 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-kapaciteta-Zatvora-u-Zagrebu-tijekom-NPM-obilazaka-300x103.png\" alt=\"\" width=\"711\" height=\"244\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-kapaciteta-Zatvora-u-Zagrebu-tijekom-NPM-obilazaka-300x103.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-kapaciteta-Zatvora-u-Zagrebu-tijekom-NPM-obilazaka-768x265.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-kapaciteta-Zatvora-u-Zagrebu-tijekom-NPM-obilazaka.png 934w\" sizes=\"(max-width: 711px) 100vw, 711px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prema podacima MPUDT-a, tijekom 2025. godine suci izvr\u0161enja su 62 zahtjeva za sudsku za\u0161titu utvrdili\u00a0 osnovanim. Svi se odnose na neodgovaraju\u0107e uvjete smje\u0161taja, a 21% se odnosi na Zatvor u Zagrebu, od \u010dega \u010dak 76% na Centar za dijagnostiku u Zagrebu (koji je u istom objektu kao i Zatvor u Zagrebu).<\/p>\n<p>Na dan obilaska prenapu\u010denost Zatvora u Zagrebu iznosila je 170%, a uvjete je dodatno ote\u017eavala visoka dnevna temperatura, koja je toga dana u Zagrebu iznosila 34\u00b0C, dok je najvi\u0161a izmjerena temperatura u sobama bila 32\u00b0C, a najni\u017ea 29,5 \u00b0C. No najve\u0107a vla\u017enost zraka u sobama bila je 56%, dok je najni\u017ea bila 46,3%, \u0161to je osjetno manje nego 2019. godine. Stoga je, unato\u010d vi\u0161im izmjerenim temperaturama, subjektivni osje\u0107aj vru\u0107ine bio bla\u017ei. Tome je vjerojatno doprinijela i provedba preporuke koju smo dali nakon obilaska 2019. godine, da se u svim sobama ugrade dodatna re\u0161etkasta vrata koja \u0107e omogu\u0107avati provjetravanje. S tim u svezi, podsje\u0107amo na praksu ESLJP-a prema kojoj boravak u prenapu\u010denim sobama s previsokim temperaturama mo\u017ee biti poni\u017eavaju\u0107i (\u0160trucl i drugi protiv Slovenije, Mandi\u0107 i Jovi\u0107 protiv Slovenije).<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-23895 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-1-225x300.jpg\" alt=\"\" width=\"225\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-1-225x300.jpg 225w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-1.jpg 480w\" sizes=\"(max-width: 225px) 100vw, 225px\" \/>Ve\u0107ina soba koje smo obi\u0161li je ukupne povr\u0161ine 21,10 m<sup>2 <\/sup>(19,12 m<sup>2<\/sup> bez sanitarnog \u010dvora). U sobama je naj\u010de\u0161\u0107e bilo smje\u0161teno sedam ili osam osoba, \u0161to zna\u010di da su na raspolaganju imale od 2,7 m<sup>2<\/sup> do 2,4 m<sup>2<\/sup> osobnog prostora. Sobe su neodr\u017eavane i neuredne, zidovi su prljavi i o\u0161te\u0107eni, a plo\u010dice u sanitarnom \u010dvoru potrgane. Sanitarni \u010dvorovi u pravilu nisu u potpunosti odvojeni od ostatka prostorije, \u0161to ne omogu\u0107ava privatnost, a u pojedinim je slu\u010dajevima i poni\u017eavaju\u0107e. Stoga ponovo upu\u0107ujemo na stajali\u0161te ESLJP-a prema kojem, kada OLS ima na raspolaganju manje od 3 m\u00b2 osobnog prostora postoji sna\u017ena pretpostavka da je do\u0161lo do povrede \u010dl. 3. EKLJP (Mur\u0161i\u0107 protiv Hrvatske, \u00a7137). Osim toga, prema stajali\u0161tu ESLJP-a, ako odre\u0111eni uvjeti ne dose\u017eu prag te\u017eine potreban za povredu \u010dl. 3. EKLJP-a, oni i dalje mogu predstavljati povredu \u010dl. 8., koji u okviru prava na po\u0161tovanje privatnog \u017eivota jam\u010di za\u0161titu tjelesnog i moralnog integriteta (R.M. protiv Francuske).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 160. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da uz pro\u0161irivanje kapaciteta zatvorskog sustava aktivnije poduzme druge mjere smanjivanja prenapu\u010denosti kaznenih tijela<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 161.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije da intenzivnije provodi mjere za unaprje\u0111enje postoje\u0107ih uvjeta smje\u0161taja, posebice u Zatvoru u Zagrebu (uklju\u010duju\u0107i Centar za dijagnostiku u Zagrebu)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U nekim sobama na prozorima su metalna sjenila koja se zagrijavaju na suncu, \u0161to dodatno utje\u010de na pove\u0107anje temperature zraka koji ulazi kroz prozor.<\/p>\n<p>U svakoj od soba koje smo obi\u0161li bile su smje\u0161tene osobe koje uzimaju supstitucijsku terapiju i\/ili kroni\u010dni bolesnici (kardiolo\u0161ki, onkolo\u0161ki, astma i KOPB i sl.), zbog \u010dega su posebno osjetljivi na visoku temperaturu zraka odnosno vru\u0107inu. Jedan kardiolo\u0161ki bolesnik pritu\u017eio nam se da jako te\u0161ko podnosi vru\u0107inu i da mu ne poma\u017eu ni ventilatori u sobi. Posebno te\u0161ko mu je po no\u0107i, kad se u sobu \u201euvu\u010de\u201c sparina. Smje\u0161taj OLS-a u takvim uvjetima tijekom ljetnih mjeseci, posebice ako pripadaju skupinama koje su iz zdravstvenih razloga posebno osjetljive na vru\u0107inu, mo\u017ee biti u suprotnosti sa \u010dl. 3. EKLJP-a.<\/p>\n<p>Dr\u017eava je du\u017ena OLS osigurati odgovaraju\u0107e uvjete smje\u0161taja u skladu s me\u0111unarodnim standardima i praksom ESLJP-a. Ti standardi zahtijevaju po\u0161tovanje ljudskog dostojanstva, uklju\u010duju\u0107i primjeren osobni prostor, odgovaraju\u0107e higijenske uvjete i osnovnu privatnost, a njihovo kr\u0161enje mo\u017ee predstavljati povredu \u010dl. 3. i 8. EKLJP-a. Stoga je, uz pro\u0161irivanje kapaciteta zatvorskog sustava, nu\u017eno aktivnije poduzimati i druge mjere smanjivanja prenapu\u010denosti kaznenih tijela. <a id=\"nedostataksluzbenika\"><\/a>Osim toga, vode\u0107i ra\u010duna o me\u0111unarodnim standardima te praksi Ustavnog suda i ESLJP-a, potrebno je intenzivnije provoditi mjere za unaprje\u0111enje postoje\u0107ih uvjeta smje\u0161taja, posebice u Zatvoru u Zagrebu (uklju\u010duju\u0107i Centar za dijagnostiku u Zagrebu).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Nedostatak slu\u017ebenika<\/span><\/h4>\n<p>Tijekom obilazaka kaznenih tijela je uo\u010den problem nedostatnog broja slu\u017ebenika koji posljedi\u010dno negativno i ugro\u017eavaju\u0107e utje\u010de na po\u0161tivanje prava OLS. Na ovaj problem kontinuirano vi\u0161e godina upozoravamo MPUDT te Hrvatski sabor.<\/p>\n<p>U zatvorskom sustavu u 2025. godini je bilo popunjeno 75% sistematiziranih radnih mjesta, \u0161to je neznatno vi\u0161e nego 2024. godine (73%), pri \u010demu su postoje\u0107e sistematizacije radnih mjesta ra\u0111ene prema utvr\u0111enom smje\u0161tajnom kapacitetu kaznenih tijela, a ne stvarnoj popunjenosti. Uo\u010deno je da se poduzimaju aktivnosti i da se poku\u0161ava intenzivirati dodatno zapo\u0161ljavanje pravosudnih policajaca, \u0161to je svakako pohvalno. No, uzimaju\u0107i u obzir da se RH opredijelila za rehabilitacijski pristup izvr\u0161avanja kazne zatvora, potrebno je osigurati dovoljan broj i svih ostalih slu\u017ebenika koji izravno rade na poslovima izvr\u0161avanja kazne zatvora (tretman, zdravstvena za\u0161tita, rad, izobrazba, slobodne aktivnosti).<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 162.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da intenzivira aktivnosti na uskla\u0111ivanju postoje\u0107ih sistematizacija s potrebama i u \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107oj mjeri, realizira popunjavanje sistematiziranih radnih mjesta u kaznenim tijelima i odgojnim zavodima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Planom zapo\u0161ljavanja u dr\u017eavnoj slu\u017ebi za 2025. godinu, koji je objavljen na mre\u017enim stranicama MPUDT-a, u kaznenim tijelima bilo je predvi\u0111eno zapo\u0161ljavanje 135 slu\u017ebenika. Od toga se 56% odnosilo na radna mjesta pravosudnih policajaca (vje\u017ebenici), a 9% na zapo\u0161ljavanje slu\u017ebenika u Odjelu tretmana. Svjesni smo da se ne mo\u017ee u kratkom roku nadoknaditi dugo razdoblje nedovoljnog posve\u0107ivanja pozornosti problema u zatvorskom sustavu i kadrovskoj politici u kaznenim tijelima, no nu\u017eno je dodatno intenzivirati nova zapo\u0161ljavanja (popunjavanje sistematiziranih radnih mjesta) u kaznenim tijelima, a osobito u onima gdje je struktura OLS izrazito zahtjevna i slo\u017eena. Stoga preporu\u010dujemo MPUDT-u da intenzivira aktivnosti na uskla\u0111ivanju postoje\u0107ih sistematizacija sa stvarnim potrebama (kontinuirana prekapacitiranost smje\u0161tajnih kapaciteta) i u \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107oj mjeri, realizira popunjavanje sistematiziranih radnih mjesta u kaznenim tijelima i odgojnim zavodima. Pri tome, predla\u017eemo razmotriti mogu\u0107nost primjene razli\u010ditih mjera koje bi mogle poticajno djelovati na zapo\u0161ljavanje u zatvorskom sustavu (promotivne aktivnosti, unapre\u0111enje materijalnih uvjeta, afirmacija statusa ovla\u0161tenih slu\u017ebenih osoba, programi stipendiranja, zapo\u0161ljavanje vje\u017ebenika i sli\u010dno).<\/p>\n<p>Kako bi se procijenio optimalan broj zaposlenika po pojedinim kaznenim tijelima, u lipnju 2025. godine smo preporu\u010dili MPUDT-u da se pristupi izradi okvirnih standarda za odre\u0111ivanje broja OLS po jednom slu\u017ebeniku, pri \u010demu se posebice trebaju uzeti u obzir radni zadaci pojedinog slu\u017ebenika (pravosudni policajac, slu\u017ebenik tretmana i sl.) te vrsta kaznenog tijela (zatvoreni, poluotvoreni ili otvoreni uvjeti izvr\u0161avanja kazne).<\/p>\n<p>SUZS je u odgovoru iz rujna 2025. godine detaljno obrazlo\u017eio svu slo\u017eenost izrade takvih standarda te je mi\u0161ljenja da je definiranje standarda neophodno prolongirati za vrijeme kad se stvore povoljniji uvjeti, \u0161to neizostavno uklju\u010duje adekvatne smje\u0161tajne kapacitete, normativnu podlogu, sustavan pristup temeljnom i cjelo\u017eivotnom obrazovanju i formaciji slu\u017ebenika pravosudne policije i dr. No, uva\u017eavaju\u0107i ranije danu preporuku, najavljeno je da \u0107e tema izrade okvirnih standarda broja <a id=\"zdravstvo\"><\/a>OLS po jednom slu\u017ebeniku tretmana te mogu\u0107ih dodatnih standarda optere\u0107enja poslom biti uvr\u0161tena na dnevni red sastanka voditelja odjela tretmana, kako bi rukovode\u0107i slu\u017ebenici odjela tretmana mogli iznijeti svoje mi\u0161ljenje i konkretne prijedloge u odnosu na navedeno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Zdravstvena za\u0161tita zatvorenika<\/span><\/h4>\n<p>Iako NPM obilasci u 2025. godini nisu bili usmjereni na ispitivanje po\u0161tivanja prava OLS na zdravstvenu za\u0161titu, tijekom obilazaka prikupljani su i podatci koji omogu\u0107avaju dobivanje uvida u organizaciju zdravstvene za\u0161tite kaznenih tijela.<\/p>\n<p>Kaznionica u Po\u017eegi i Kaznionica u Lipovici-Popova\u010di lije\u010dnike anga\u017eiraju preko ugovora o djelu (40 sati tjedno Po\u017eega, \u0161to uklju\u010duje i obavljanje poslova za potrebe Odgojnog zavoda u Po\u017eegi te 15 sati tjedno Lipovica-Popova\u010da). Kaznionica u Glini i Zatvor u Zagrebu, pored lije\u010dnika anga\u017eiranih na ugovor o djelu (11 sati tjedno Glina i 20 sati tjedno Zagreb), imaju zaposlenog jednog lije\u010dnika, \u0161to obzirom na broj zatvorenika nije dovoljno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23672 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-radnih-mjesta-zdravstvene-zastite-300x113.png\" alt=\"\" width=\"706\" height=\"266\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-radnih-mjesta-zdravstvene-zastite-300x113.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-radnih-mjesta-zdravstvene-zastite-768x290.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-popunjenost-radnih-mjesta-zdravstvene-zastite.png 943w\" sizes=\"(max-width: 706px) 100vw, 706px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U sva \u010detiri kaznena tijela zamje\u0107uje se nedostatak slu\u017ebenika zdravstvene struke, pri \u010demu ponovno nagla\u0161avamo da su postoje\u0107e sistematizacije ra\u0111ene na osnovi utvr\u0111enih kapaciteta kaznenih tijela, pa u uvjetima prenapu\u010denosti zatvorskog sustava nedostatak tih slu\u017ebenika dolazi jo\u0161 ja\u010de do izra\u017eaja.<\/p>\n<p>Op\u0107enito, kod planiranja potrebnih radnih mjesta medicinskih sestara\/tehni\u010dara u zatvorskom sustavu u pravilu nije uzeta u obzir i potreba organizacije\u00a0 rada u dvije smjene, \u0161to\u00a0 bi, izme\u0111u ostalog, omogu\u0107ilo da isklju\u010divo zdravstveni djelatnici dijele propisanu terapiju, bez potrebe uklju\u010divanja pravosudnih policajaca. Prema podatcima MPUDT-a, jedino je u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu osigurano da isklju\u010divo medicinske sestre\/tehni\u010dari dijele terapiju, dok u ostalim kaznenim tijelima u podjeli prethodno pripremljene terapije sudjeluju i slu\u017ebenici pravosudne policije, kada kaznena tijela to nisu u mogu\u0107nosti organizirati na drugi na\u010din. Nedvojbeno je da se zatvorenicima mora osigurati redovita terapija, ali za podjelu ne bi trebali biti zadu\u017eeni pravosudni policajci, koji za takav posao nisu niti osposobljeni.<\/p>\n<p>U lipnju 2025. godine osnovana je me\u0111uresorna Stru\u010dna radna skupina za unaprje\u0111enje zdravstvene za\u0161tite OLS sastavljena od predstavnika MPUDT-a, Ministarstva zdravstva i HZZO-a. Skupina je odr\u017eala tri sastanka, na kojima je razmotreno stanje i mogu\u0107i na\u010dini rje\u0161avanja najva\u017enijih pitanja, s posebnim naglaskom na standarde zdravstvene za\u0161tite, potpuno povezivanje s CEZIH-om te modele suradnje s domovima zdravlja. Trenuta\u010dno je u sredi\u0161tu rasprave pitanje normativa i standarda zdravstvene za\u0161tite u kaznenim tijelima, koji predstavljaju preduvjet za dono\u0161enje op\u0107eg akta te upis u Nacionalni registar pru\u017eatelja zdravstvene za\u0161tite. Stoga je prvenstveno nu\u017eno donijeti Pravilnik o normativima i standardima za pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite u zatvorskom sustavu. S obzirom na dugi protek vremena od zadnjeg upu\u0107ivanja nacrta Pravilnika na mi\u0161ljenje Ministarstvu zdravstva, u SUZS-u je u tijeku revizija navedenog nacrta, nakon koje \u0107e ga dostaviti Ministarstvu zdravstva.<\/p>\n<p>I nadalje postoji niz organizacijskih problema u pru\u017eanju zdravstvene za\u0161tite OLS. Jo\u0161 nije regulirano obavljanje zdravstvene za\u0161tite u zatvorskom sustavu prema Zakonu o zdravstvenoj za\u0161titi (ZZZ), a Zatvorska bolnica u Zagrebu jo\u0161 nema odobrenje Ministarstva zdravstva za obavljanje zdravstvene djelatnosti te jo\u0161 nije ispunila uvjete za upisivanje u Nacionalni registar pru\u017eatelja zdravstvene za\u0161tite. Nije rije\u0161en ni status tzv. ambulanti odnosno odjela zdravstvene za\u0161tite koji djeluju u okviru kaznenih tijela.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 163.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da odgovornost za obavljanje zdravstvene djelatnosti odnosno pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite u zatvorskom sustavu preuzme ministarstvo nadle\u017eno za zdravstvo<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Tijekom godina pratimo organizaciju zdravstvene za\u0161tite u zatvorskom sustavu te su vidljive velike te\u0161ko\u0107e koje proizlaze iz \u010dinjenice da je za njezino provo\u0111enje prvenstveno odgovorno ministarstvo nadle\u017eno za pravosu\u0111e. Ve\u0107inu organizacijskih problema bilo bi lak\u0161e rije\u0161iti kad bi odgovornost za obavljanje zdravstvene djelatnosti, u slu\u010daju zdravstvene za\u0161tite OLS u zatvorskom sustavu, preuzelo ministarstvo nadle\u017eno za zdravstvo (dok prostor i opremu mo\u017ee osigurati MPUDT). Stoga ponavljamo <a id=\"tretman\"><\/a>preporuku Ministarstvu zdravstva i MPUDT-u da odgovornost za obavljanje zdravstvene djelatnosti odnosno pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite u zatvorskom sustavu preuzme ministarstvo nadle\u017eno za zdravstvo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Tretman zatvorenika<\/span><\/h4>\n<p>Poslovi izvr\u0161avanja kazne zatvora od posebnog su interesa za RH, koja se opredijelila za rehabilitacijski pristup izvr\u0161avanju kazne zatvora, \u0161to pretpostavlja individualizaciju kazne kroz pojedina\u010dni program izvr\u0161avanja kazne zatvora te niz specijaliziranih programa tretmana za selekcionirane skupine zatvorenika. Ovakav pristup nu\u017eno zahtjeva dovoljno slu\u017ebenika koji rade na provedbi programa izvr\u0161avanja kazne. Nedostatak slu\u017ebenika u odjelima tretmana kaznenih tijela, izme\u0111u ostalog, zna\u010dajno utje\u010de na\u00a0 provo\u0111enje op\u0107ih te specijaliziranih tretmanskih intervencija.<\/p>\n<p>Tijekom obilaska Kaznionice u Po\u017eegi (Odjel \u010cesma) utvr\u0111eno je da je ukupno popunjeno 80% sistematiziranih radnih mjesta u Kaznionici, no velike su razlike u popunjenosti pojedinih odjela. Primjerice, Odjel tretmana popunjen je samo 56%. Veli\u010dina tretmanske skupine na Odjelu je 56 zatvorenika, dok je na novom odjelu \u201eOrljava\u201c veli\u010dina tretmanskih skupina izme\u0111u 60 i 70 zatvorenika. Ovako velike tretmanske skupine zasigurno zna\u010dajno ote\u017eavaju provedbu programa tretmana.<\/p>\n<p>U vrijeme obilaska 11-orica zatvorenika s Odjela \u010cesma (20%) su bila radno anga\u017eirana, jedan je izjavio da ne \u017eeli raditi, a prema mi\u0161ljenju lije\u010dnika \u0161estorica su bila privremeno radno nesposobna. Sukladno informacijama dobivenim tijekom razgovora te podacima iz anketa proizlazi da ih ve\u0107ina \u017eeli raditi, ali da nema dovoljno posla. U vrijeme obilaska 2022. godine su 14-orica zatvorenika bila radno anga\u017eirana (25%). Dakle, iako smo prethodno preporu\u010dili da se u ve\u0107oj mjeri radno anga\u017eiraju zatvorenici s ovog odjela, broj radno anga\u017eiranih zatvorenika se smanjio. Stoga smo ponovno preporu\u010dili Kaznionici da u ve\u0107oj mjeri radno anga\u017eira zatvorenike koji izdr\u017eavaju kaznu na Odjelu \u010cesma.<\/p>\n<p>Va\u017ee\u0107u osobnu iskaznicu nije imalo 11 zatvorenika. Slu\u017ebenica tretmana obavijestila nas je da neki zatvorenici niti ne \u017eele podnijeti zahtjev za izdavanje nove. Posjedovanje osobne iskaznice jedan je od elemenata pripreme zatvorenika za otpust s izvr\u0161avanja kazne te ih treba dodatno motivirati na postupak isho\u0111enja.<\/p>\n<p>U obilasku smo utvrdili da su bez zavr\u0161ene osnovne \u0161kole \u0161estorica zatvorenika s Odjela \u010cesma (11%),\u00a0 a zabrinjava \u0161to niti jedan nije uklju\u010den u programe osnovnog obrazovanja odraslih. Preporu\u010dili smo SUZS-u da \u017eurno, u suradnji s MZOIM, zatvorenicima bez zavr\u0161ene osnovne \u0161kole omogu\u0107i uklju\u010divanje u programe osnovnog obrazovanja odraslih, kako bi im se olak\u0161ala reintegracija u dru\u0161tvo nakon izdr\u017eane kazne zatvora. Prema informacijama s kojima raspola\u017eemo to je i u\u010dinjeno.<\/p>\n<p>Niti jedan zatvorenik s Odjela \u010cesma u vrijeme obilaska nije bio uklju\u010den u programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. U razgovorima su naveli da su zainteresirani za strukovno obrazovanje, kako bi nakon otpusta mogli zara\u0111ivati za \u017eivot. Stoga smo Kaznionici ponovili preporuku da se svim zainteresiranim zatvorenicima omogu\u0107i uklju\u010divanje u odgovaraju\u0107e programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, \u0161to je sastavni dio pripreme za otpust.<\/p>\n<p>U Kaznionici u Glini, na OPN i OSISM-u smo proveli anonimno anketiranje zatvorenika. Odnos sa\u00a0 slu\u017ebenicima tretmana u anketama je dobio prosje\u010dnu ocjenu 3,2 (ocjena od 1 do 5), \u0161to predstavlja pobolj\u0161anje u odnosu na anketu provedenu 2017. (prosje\u010dna ocjena 2,6), te anketu 2022. godine (prosje\u010dna ocjena 3). Svi anketirani su naveli da su za vrijeme smje\u0161taja na OPN i OSISM-u redovito razgovarali sa slu\u017ebenicima tretmana (\u201ekad ne\u0161to trebam\u201c; \u201ekad imam potrebu\u201c; \u201enajmanje jednom tjedno\u201c i sl.). U odgovorima na pitanje kako provode slobodno vrijeme i u koje slobodne aktivnosti su uklju\u010deni, ukazuju na nedostatak aktivnosti organiziranog provo\u0111enja slobodnog vremena (\u201ene izlazim iz \u0107elije\u201c; \u201enisam uklju\u010den u slobodne aktivnosti jer sam izoliran\u201c; \u201e\u010ditam knjige i novine\u201c; \u201ele\u017eim u krevetu\u201c). Jedan zatvorenik navodi da radnim danom, u vremenu od 15 do 16 sati, mo\u017ee igrati igrice na kompjuteru, a da im je omogu\u0107en\u00a0 i odlazak u teretanu. Tri\u00a0 ih je navelo da nemaju lo\u0161ih iskustava na ovom odjelu, a navodili su i prijedloge o na\u010dinu pobolj\u0161anja uvjeta na odjelu.<\/p>\n<p>Struktura zatvorenika u Kaznionici u Glini je vrlo slo\u017eena, kako u pogledu potrebe poja\u010danog tretmanskog djelovanja tako i u odnosu na potrebe odr\u017eavanja reda i sigurnosti. Stoga je potrebno zaposliti dovoljan broj slu\u017ebenika kako bi se, izme\u0111u ostalog, osiguralo ispunjavanje osnovne svrhe izvr\u0161avanja kazne zatvora, a to je osposobljavanje za \u017eivot na slobodi u skladu sa zakonom i dru\u0161tvenim pravilima (\u010dl. 3. ZIKZ-a). Popunjenost sistematiziranih radnih mjesta u Kaznionici u Glini je 75%. U Odjelu tretmana je popunjenost 58%, \u0161to je za jednog izvr\u0161itelja manje nego 2022. godine. Situaciju dodatno ote\u017eava popunjenost sistematiziranih radnih mjesta u Odjelu za rad i strukovnu izobrazbu od samo 45%, a u Odjelu zdravstvene za\u0161tite samo 46%.<\/p>\n<p>Zatvorenici \u010desto isti\u010du veliki zna\u010daj posjeta \u010dlanova obitelji, koji omogu\u0107avaju odr\u017eavanje kontakata s vanjskim svijetom. Stoga je izuzetno bitno omogu\u0107iti redoviti, po mogu\u0107nosti neposredni, kontakt OLS s \u010dlanovima obitelji. Bez odr\u017eavanja tih veza nema niti stvarne podr\u0161ke nakon izlaska. Zbog toga bi bilo korisno uvesti institut tzv. obiteljskih posjeta u zakonodavstvo. Normativni okvir kojim je trenuta\u010dno ure\u0111eno izvr\u0161avanje kazne zatvora ne poznaje institut obiteljskih posjeta. Radi se o posebnom obliku posjete koja traje du\u017ee od uobi\u010dajene (npr. cijeli dan ili \u010dak i vikend), odvija se u posebno ure\u0111enim prostorima unutar kaznenog tijela koji omogu\u0107avaju neposredniji obiteljski susret uz vi\u0161e privatnosti. Mogu\u0107nost ovakve obiteljske posjete postoji u zakonodavstvima Estonije (do 72 sata), Danske (do 47 sati) i Francuske (od 6 do 72 sata). Uvo\u0111enje produ\u017eenih obiteljskih posjeta, uz odgovaraju\u0107e sigurnosne kriterije i individualnu procjenu, u skladu je s glavnom svrhom izvr\u0161avanja kazne zatvora, uklju\u010duju\u0107i osposobljavanje zatvorenika za \u017eivot na slobodi u skladu sa zakonom i dru\u0161tvenim pravilima. Iako CPT u svojim op\u0107im standardima ne propisuje izri\u010dito produljene <a id=\"redsigurnost\"><\/a>obiteljske posjete, u svojoj praksi dosljedno nagla\u0161ava va\u017enost odr\u017eavanja stvarnih i kvalitetnih obiteljskih odnosa te pozitivno ocjenjuje modele duljih i manje formalnih posjeta, uklju\u010duju\u0107i obiteljske jedinice, kao dobru praksu. Tako\u0111er, produljeni obiteljski posjeti su va\u017eni, izme\u0111u ostalog, i kod ostvarivanja prava djece na odr\u017eavanje odnosa s roditeljem u uvjetima li\u0161enja slobode.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Odr\u017eavanja reda i sigurnosti<\/span><\/h4>\n<p>Odr\u017eavanje reda i sigurnosti iznimno je zahtjevan posao koji iziskuje stru\u010dnost i profesionalnost slu\u017ebenika pravosudne policije. Njihova zada\u0107a dodatno je ote\u017eana u uvjetima visoke prenapu\u010denosti kaznenih tijela, nepopunjenosti sistematiziranih radnih mjesta, ali i manjkavih odredbi ZIKZ-a, posebice Glave XIX., koja se odnosi na red i sigurnost, na \u0161to kontinuirano upozoravamo. Unato\u010d tome, najve\u0107i dio pravosudnih policajaca svoje poslove obavlja stru\u010dno i profesionalno, po\u0161tuju\u0107i zakonske propise i eti\u010dka na\u010dela.<\/p>\n<p>Prema podatcima iz Izvje\u0161\u0107a o radu zatvorskog sustava za 2024. godine i podacima koji su nam dostavljeni\u00a0 za potrebe izrade ovog Izvje\u0161\u0107a, u 2025. godini je uo\u010den pad evidentiranog broja primjene posebnih mjera odr\u017eavanja reda i sigurnosti te primjene sredstava prisile. Pri tome je zanimljivo nazna\u010diti da je, prema Izvje\u0161\u0107u o stanju zatvorskog sustava za 2023. godinu, stanje sigurnosti ocjenjeno \u201edobrim\u201c, dok je u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu stanje sigurnosti ocjenjeno \u201ezadovoljavaju\u0107im\u201c, iako je broj evidentiranih primijenjenih posebnih mjera odr\u017eavanja reda i sigurnosti bio manji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23673 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-posebne-mjere-odrzavanja-reda-i-sigurnosti-300x132.png\" alt=\"\" width=\"707\" height=\"311\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-posebne-mjere-odrzavanja-reda-i-sigurnosti-300x132.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-posebne-mjere-odrzavanja-reda-i-sigurnosti-768x337.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-posebne-mjere-odrzavanja-reda-i-sigurnosti.png 902w\" sizes=\"(max-width: 707px) 100vw, 707px\" \/><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23674 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-sredstva-prisile-300x126.png\" alt=\"\" width=\"708\" height=\"297\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-sredstva-prisile-300x126.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-sredstva-prisile-768x323.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-sredstva-prisile.png 902w\" sizes=\"(max-width: 708px) 100vw, 708px\" \/><a id=\"posebnemjere\"><\/a><\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Posebne mjere odr\u017eavanja reda i sigurnosti<\/span><\/h4>\n<p>Podatci prikupljeni tijekom obilaska Kaznionice u Glini, u usporedbi s onima iz prethodnog obilaska 2022. godine, upu\u0107uju na ranije spomenuti trend smanjenja primjene posebnih mjera odr\u017eavanja reda i sigurnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23675 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-posebne-mjere-u-Kaznionici-u-Glini-300x73.png\" alt=\"\" width=\"764\" height=\"186\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-posebne-mjere-u-Kaznionici-u-Glini-300x73.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-posebne-mjere-u-Kaznionici-u-Glini.png 601w\" sizes=\"(max-width: 764px) 100vw, 764px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prema mi\u0161ljenju slu\u017ebenika Kaznionice, zna\u010dajno smanjenje broja mjera odvajanja od ostalih zatvorenika rezultat je pove\u0107anja broja radno raspore\u0111enih zatvorenika, organiziranje novih slobodnih aktivnosti (dramska, literarna, Klub \u010ditatelja) i sportskih sadr\u017eaja, te redovitih i u\u010destalih razgovora slu\u017ebenika sa zatvorenicima, \u010dime se preveniraju incidentni doga\u0111aji, te je u skladu s na\u010delima koncepta dinami\u010dke sigurnosti.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-23896 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-2-200x300.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-2-200x300.jpg 200w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zatvorski-sustav-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-2.jpg 423w\" sizes=\"(max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/>Mjera smje\u0161taja u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari (POPBOS) u Kaznionici u Glini provodi se iznimno rijetko (tri puta tijekom 2024. godine, a dva puta tijekom 2025. godine do dana obilaska u rujnu). Neki zatvorenici su u razgovorima i anonimnim anketama navodili da su tijekom boravka u POPBOS-u morali biti u donjem rublju (\u201eu ga\u0107ama sam bio u gumenjari\u201c). Slu\u017ebenici su negirali takvu praksu, a navode zatvorenika nismo mogli nedvojbeno potvrditi niti osporiti, jer je mjera smje\u0161taja u POPBOS zadnji put prije obilaska bila izvr\u0161avana prije vi\u0161e od 60 dana te su snimke video nadzora automatski izbrisane. Na ovakvu praksu, koja nije utemeljena na propisima i mo\u017ee biti poni\u017eavaju\u0107a, ukazuju nam zatvorenici i tijekom na\u0161ih obilazaka drugih kaznenih tijela.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, zatvorenici Kaznionice u Glini u razgovorima su naveli da se prema njima, tijekom smje\u0161taja u POPBOS, primjenjivala i posebna mjera vezanja (\u010dl. 145. ZIKZ-a). Prema rije\u010dima slu\u017ebenika, zatvorenike tijekom smje\u0161taja u POPBOS ve\u017eu ako su u \u201erastrojenom stanju\u201c. Kao i u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu, isti\u010demo da je ESLJP u predmetu Vuku\u0161i\u0107 protiv Hrvatske doveo u pitanje opravdanost vezanja osobe koja se ve\u0107 nalazi u posebno osiguranoj prostoriji (\u00a7 40.), dok je CPT u Izvje\u0161\u0107u o posjeti RH 2022. godine preporu\u010dio da se prema OLS smje\u0161tenim u POPBOS dodatno ne primjenjuje i mjera vezanja (35. i 72).<\/p>\n<p>Tijekom obilaska Kaznionice u Glini utvr\u0111eno je da je prema jednom zatvoreniku mjera primijenjena dva puta te je u POPBOS bio smje\u0161ten od 10. travnja u 20,15 sati do 14. travnja u 21,15, pri \u010demu je razmak izme\u0111u izvr\u0161avanja mjera bio 3 sata i 20 minuta. Ovakvo postupanje rezultat je nedovoljno jasnih i preciznih odredbi ZIKZ-a, koji u \u010dl. 144. st. 5. propisuje da smje\u0161taj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari mo\u017ee trajati najdulje 48 sati jednokratno, no nije jasno propisano koliki mora biti razmak izme\u0111u dva zasebna izvr\u0161avanja ove mjere. Na ovaj problem godinama upozoravamo, a dijelove Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice u kojima ukazujemo na normativne manjkavosti citirao je i ESLJP u presudi Vuku\u0161i\u0107 protiv Hrvatske (\u00a7 23).<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 164. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da pri izradi prijedloga Zakona o izvr\u0161avanju kazne zatvora izmijeni postoje\u0107e odredbe Glave XIX (red i sigurnost)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Zatvorenike koji su u razgovoru naveli da su tijekom boravka u Kaznionici u Glini bili u POPBOS-u, zatra\u017eili smo da nam opi\u0161u kako im je tijekom izvr\u0161avanja te mjere omogu\u0107eno konzumiranje hrane. Prema njihovim navodima, pravosudni policajci su ih izvodili iz POPBOS-a te su obroke konzumirali u hodniku za stolom. Jedan zatvorenik je rekao da su ga tijekom smje\u0161taja u POPBOS tri puta izveli iz prostorije kako bi mogao jesti. Budu\u0107i da je \u010dl. 144. st. 1. ZIKZ-a propisano da \u0107e se izvr\u0161avanje posebne mjere odr\u017eavanja reda i sigurnosti obustaviti kada prestanu razlozi zbog kojih je mjera odre\u0111ena, opravdano se name\u0107e pitanje je li, nakon \u0161to je zatvorenik tri puta konzumirao obroke u hodniku, bez reme\u0107enja reda i sigurnosti, mogu\u0107nost obustave mjere razmatrana s dovoljnom pozorno\u0161\u0107u. Pri tome, ako mjera traje dulje nego je nu\u017eno, ona poprima punitivni karakter, \u0161to nije prihvatljivo.<\/p>\n<p>Ponovno nagla\u0161avamo da nedovoljna odre\u0111enost i preciznost odredbi Glave XIX ZIKZ-a, posebice onih koje se odnose na posebne mjere odr\u017eavanja reda i sigurnosti, o \u010demu smo detaljnije pisali u Izvje\u0161\u0107ima za 2023. i 2024. godinu, dovode do neujedna\u010denog postupanja, <a id=\"prisila\"><\/a>koje OLS \u010desto do\u017eivljavaju kao nepravdu, i koje mo\u017ee rezultirati poni\u017eavaju\u0107im ili \u010dak neljudskim postupanjem. Stoga je, tijekom predstoje\u0107e izrade novog ZIKZ-a, nu\u017eno izmijeniti odredbe Glave XIX, pri tome nu\u017eno uva\u017eavaju\u0107i me\u0111unarodne standarde i praksu ESLJP-a.<\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Primjena sredstava prisile<\/span><\/h4>\n<p>Unato\u010d ote\u017eanim uvjetima rada pa i napadima na slu\u017ebenike pravosudne policije, kojih je u 2025. godini (do 3. prosinca) bilo 14, \u0161to je porast u odnosu na prethodne godine (2023. godine \u2013 8; 2024. godine \u2013 12), sredstva prisile u zatvorskom sustavu primjenjuju se rijetko. Prema preliminarnim podatcima MPUDT-a, tijekom 2025. godine primijenjena su 65 puta, od toga 40 zahvata za privo\u0111enje (71%), 10 primjena raspr\u0161iva\u010da s dopu\u0161tenim ne\u0161kodljivim tvarima (18%), \u0161est primjena palice (11%). Nisu primjenjivana najte\u017ea sredstva prisile (elektri\u010dni paralizator, mlazovi s vodom, podra\u017eavaju\u0107a kemijska sredstva i vatreno oru\u017eje).<\/p>\n<p>Tijekom obilaska Kaznionice u Glini anonimno smo anketirali zatvorenike na OPN-u i OSISM-u. Svoj odnos sa slu\u017ebenicima pravosudne policije ocijenili su prosje\u010dnom ocjenom 3,6. Ve\u0107ina hvali njihovo postupanje (\u201eako imate ku\u0107i problem spremni su saslu\u0161at te u bilo kojem trenu omogu\u0107it telefonski razgovor\u201c, \u201esvi policajci su oke\u201c, \u201ekorektno i profesionalno\u201c, \u201epravosudni policajac nije htio na stegovnom postupku la\u017eno svjedo\u010diti i teretiti me\u201c), no dvojica su naveli da su ih pravosudni policajci pretukli (\u201eu dva navrata sam napadnut u spremi\u0161tu, la\u017eirali medicinsku dokumentaciju\u2026\u201c, \u201etuku zatvorenike, nanose te\u0161ke tjelesne ozljede, konkretno meni je komandir slomio IX rebro\u2026\u201c). Jedan zatvorenik je kao najgore iskustvo u Kaznionici naveo \u201eslu\u0161anje jauka nekoga koga su jako tukli usred no\u0107i\u201c.<\/p>\n<p>Prema praksi ESLJP-a, svako pribjegavanje fizi\u010dkoj sili prema OLS koje nije strogo nu\u017eno, umanjuje ljudsko dostojanstvo i predstavlja povredu \u010dl. 3. EKLJP-a (Perkov protiv Hrvatske, t. 51.). Stoga posebnu pozornost posve\u0107ujemo slu\u010dajevima u kojima je upitan razlog ili \u010dak nu\u017enost primjene sredstva prisile, a dodatnu zabrinutost izazivaju navodi OLS da su ih pravosudni policajci pretukli i nanijeli im ozljede, iako, prema slu\u017ebenim evidencijama, prema njima sredstva prisile niti nisu primijenjena.<\/p>\n<p>Primjerice, jedan zatvorenik naveo je da su ga slu\u017ebenici pravosudne policije pretukli i slomili mu rebro, \u0161to proizlazi iz medicinske dokumentacije. Iz podataka prikupljenih u Kaznionici u Glini prema tom zatvoreniku nisu primijenjena sredstva prisile, a ozljede je zadobio, prema izjavi koju je zatvorenik napisao, prilikom hrvanja s drugim zatvorenikom. Pri tome, prethodno nam je zatvorenik rekao da je izjavu takvog sadr\u017eaja napisao na nagovor pravosudnog policajca, zbog straha da ga opet ne pretuku. Stoga smo, uva\u017eavaju\u0107i praksu ESLJP-a u vezi s postupovnim aspektom povrede \u010dl. 3. EKLJP-a, SUZS zatra\u017eili da poduzme nu\u017ene mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog slu\u010daja, te da u Kaznionici u Glini provede izvanredni stru\u010dni nadzor. No SUZS nije proveo tra\u017eeni nadzor, a ispitivanje navoda prepustio je Kaznionici.<\/p>\n<p>Takvo postupanje je u suprotnosti s praksom ESLJP-a koji u presudi Perkov protiv Hrvatske, u kojoj je utvr\u0111ena povreda \u010dl. 3. EKLJP-a u postupovnom aspektu, navodi da je \u201eprvotno jedina istraga uporabe sile nad podnositeljem zahtjeva provedena unutar zatvora. To\u010dnije, osobe koje su sudjelovale u incidentu sastavile su pisana izvje\u0161\u0107a i dale usmene izjave na\u010delniku Odjela osiguranja zatvora koje je pregledala upraviteljica zatvora. Me\u0111utim, upraviteljica zatvora bila je hijerarhijski nadre\u0111ena osobama umije\u0161anim u incident i stoga se nije mogla smatrati neovisnom osobom.\u201c (to\u010dka 62.).<\/p>\n<p>Osim toga, u suprotnosti je i s preporukom Odbora protiv mu\u010denja UN-a (CAT) iz 2014. godine o nu\u017enosti ispitivanja svih navoda koji upu\u0107uju na mogu\u0107e mu\u010denje i neljudsko ili poni\u017eavaju\u0107e postupanje, uklju\u010duju\u0107i i one o verbalnom zlostavljanju i uporabi prekomjerne sile. Nagla\u0161avaju\u0107i pri tome da ocjenu o zakonitosti uporabe sredstava prisile nije ispravno temeljiti isklju\u010divo na izjavama pravosudnih policajaca, \u0161to je u pravilu praksa, ve\u0107 je nu\u017eno detaljno i objektivno ispitati i izjave zatvorenika, posebice onih koji su tijekom primjene sredstava prisile zadobili ozljede.<\/p>\n<p>Prema presudi Miljak protiv Hrvatske, \u201ekada postoji razlog vjerovati da je pojedinac bio izlo\u017een zlostavljanju od strane dr\u017eavnog slu\u017ebenika, dr\u017eava je du\u017ena provesti u\u010dinkovitu slu\u017ebenu istragu. Ne mo\u017ee se prepustiti inicijativi \u017ertve da podnese slu\u017ebenu prijavu ili preuzme odgovornost za vo\u0111enje istra\u017enih postupaka jer vlasti moraju postupati po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Nadalje, istraga mora biti temeljita, \u0161to zna\u010di da vlasti uvijek moraju ulagati ozbiljne napore kako bi utvrdile \u0161to se dogodilo i da se ne bi smjele oslanjati na ishitrene ili neutemeljene zaklju\u010dke da bi zatvorile istragu\u201c(\u00a714.). Tako\u0111er se navodi, umjesto da je kaznena istraga pokrenuta po slu\u017ebenoj du\u017enosti odmah nakon incidenta, radi utvr\u0111ivanja na\u010dina na koji je podnositelj zahtjeva zadobio ozljede dok je bio li\u0161en slobode, pokrenuta je tek povodom kaznene prijave koju je podnositelj podnio, otprilike \u0161est mjeseci kasnije (\u00a715).<\/p>\n<p>Nagla\u0161avamo da smo 2017. godine, postupaju\u0107i u slu\u010daju u kojem je 2024. godine donesena presuda Miljak protiv Hrvatske, SUZS upozorili da je dr\u017eava du\u017ena \u0161tititi \u017eivot i sigurnost svakog zatvorenika te jam\u010diti da tijekom boravka u zatvoru ne\u0107e biti podvrgnut, kako od slu\u017ebenika tako i od drugih zatvorenika, mu\u010denju niti neljudskom ili poni\u017eavaju\u0107em postupanju. Tom prilikom smo ukazali na praksu ESLJP-a u predmetu Gladovi\u0107 protiv Hrvatske u kojoj se navodi: \u201eAko pojedinac iznese dokazivu tvrdnju da je pretrpio ozbiljno zlostavljanje od strane dr\u017eavnih vlasti protivno \u010dlanku 3., ta odredba, u kombinaciji s op\u0107om du\u017eno\u0161\u0107u dr\u017eave iz \u010dlanka 1. Konvencije da &#8220;svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom osigura prava i slobode odre\u0111ene u &#8230;. Konvenciji&#8221;, podrazumijeva da se treba provesti djelotvorna slu\u017ebena istraga. Ta istraga treba biti takva da mo\u017ee dovesti do otkrivanja i ka\u017enjavanja odgovornih. Kad to ne bi bilo tako, op\u0107a zakonska zabrana mu\u010denja, te ne\u010dovje\u010dnog i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja i ka\u017enjavanja, unato\u010d svome temeljnom zna\u010daju, bila bi nedjelotvorna u praksi i u nekim bi se slu\u010dajevima moglo dogoditi da agenti dr\u017eave prakti\u010dki neka\u017enjeno zloupotrebljavaju prava onih koji se nalaze pod njihovom kontrolom.\u201c(39.). Tako\u0111er smo preporu\u010dili da se ubudu\u0107e, u sli\u010dnim situacijama, neovisno o aktivnostima koje se poduzimaju u okviru MPUDT-a, o takvim incidentima obavijesti nadle\u017eno dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo i policija.<\/p>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u o obilasku Kaznionice u Glini stoga smo upozorili SUZS da je u svim situacijama kada zatvorenik iznese uvjerljive navode o zlostavljanju, posebice ako je pritom zadobio ozljede, o konkretnom slu\u010daju nu\u017eno obavijestiti dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, kao nadle\u017eno tijelo kaznenog progona, koje mora osigurati da istraga bude neovisna, brza, temeljita i sposobna dovesti do utvr\u0111ivanja \u010dinjenica te identifikacije i sankcioniranja odgovornih osoba.<\/p>\n<p>U o\u010ditovanju SUZS-a o poduzetom navodi se: \u201eU svim situacijama kada postoji osnovana sumnja da je zatvorenik bio zlostavljan ili je zadobio tjelesne ozljede kaznena tijela dostavljaju o tome obavijest dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima radi poduzimanja daljnjih radnji iz njihove nadle\u017enosti.\u201c Ovakav odgovor vi\u0161estruko je sporan.<\/p>\n<p>Prije svega, praksa da se dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo obavje\u0161tava kada postoji osnovana sumnja, u suprotnosti je s praksom Ustavnog suda, koji primjerice u predmetu u kojem je utvrdio povredu proceduralnog aspekta \u010dl. 23. st. 1. zasebno i u vezi s \u010dl. 25. st. 1. Ustava i \u010dl. 3. EKLJP-a navodi: \u201eUstavni sud smatra da su medicinski dokazi i prigovori podnositelja koje je dostavio nadle\u017enim tijelima zajedno doveli barem do osnova sumnje da su njegove ozljede mogle biti uzrokovane upotrebom sile od policije. Kraj takvog stanja stvari, njegovi su prigovori predstavljali zahtjev koji se mogao braniti i nadle\u017ena su tijela stoga imala obvezu provesti djelotvornu istragu. Ona to, me\u0111utim, nisu u\u010dinila.\u201c (to\u010d. 50). Dakle, za pokretanje u\u010dinkovite istrage ne tra\u017ei se postojanje osnovane sumnje, nego osnova sumnje (najni\u017ei stupanj vjerojatnosti). Osim toga, iz odgovora SUZS-a se mo\u017ee zaklju\u010diti da kaznena tijela utvr\u0111uju postojanje osnovane sumnje, a u slu\u010dajevima kada ocijene da ona ne postoji ne obavje\u0161tavaju dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo (unato\u010d pritu\u017ebi OLS i medicinskoj dokumentaciji), \u010dime se onemogu\u0107ava pokretanje u\u010dinkovite istrage. Prema praksi Ustavnog suda: \u201eOsobe nadle\u017ene za provo\u0111enje istrage, i one koje istragu provode, moraju biti neovisne o onima koje su sudjelovale u spornom doga\u0111aju. To ne zna\u010di da je dovoljno samo nepostojanje hijerarhijske ili institucionalne veze. Ovdje se tra\u017ei stvarna neovisnost istra\u017eitelja. Istraga mora podlijegati javnoj provjeri, a podnositelj prigovora mora imati djelotvoran pristup istra\u017enom postupku\u201d (to\u010d. 46.1.).<\/p>\n<p>Odgovor SUZS-a dodatno zabrinjava jer jasno ukazuje da iz presuda ESLJP-a, posebice u predmetima Miljak protiv Hrvatske i Perkov protiv Hrvatske, nije dovoljno nau\u010deno. Dok se takva praksa i stav, prema kojem kaznena tijela obavje\u0161tavaju dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo samo kad postoji osnovana sumnja da je zatvorenik bio zlostavljan ili je zadobio tjelesne ozljede, ne izmijeni, op\u0107a zabrana zlostavljanja, unato\u010d svom temeljnom zna\u010daju, bit \u0107e nedjelotvorna u praksi, \u0161to je apsolutno neprihvatljivo.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 165. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da u slu\u010dajevima kada zatvorenik iznese uvjerljive tvrdnje o zlostavljanju, posebice ako je pritom zadobio ozljede, o tome obavijesti dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, kao nadle\u017eno tijelo kaznenog progona<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U skladu s obvezama iz \u010dl. 12. UN Konvencije protiv mu\u010denja, kojim je propisana du\u017enost dr\u017eava da provedu brzu i nepristranu istragu kad god postoji opravdan razlog vjerovati da je na bilo kojem podru\u010dju pod njezinom jurisdikcijom pojedinac bio izlo\u017een mu\u010denju, neljudskom ili poni\u017eavaju\u0107em postupanju ili kazni, i praksom ESLJP-a u svim situacijama kada zatvorenik iznese uvjerljivu tvrdnju o zlostavljanju, posebice ako je pritom zadobio ozljede, o tome je nu\u017eno obavijestiti dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, kao nadle\u017eno tijelo kaznenog progona, koje mora osigurati da istraga bude neovisna, brza, temeljita i sposobna dovesti do utvr\u0111ivanja \u010dinjenica te identifikacije i, eventualnog, sankcioniranja odgovornih osoba.<\/p>\n<p>U okviru digitalizacije zatvorskog sustava, svakako bi trebalo razmotriti nabavu kamera koje bi pravosudni policajci nosili na odori (<em>eng.<\/em> <em>body-worn video camera<\/em>), kao primjerice u Rumunjskoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu. Njihova bi uporaba, uz uva\u017eavanje Preporuke <a id=\"nasilje\"><\/a>Odbora ministara VE o eti\u010dkim i organizacijskim aspektima upotrebe umjetne inteligencije i povezanih digitalnih tehnologija u slu\u017ebama zatvora i probaciji (2024.), u velikoj mjeri olak\u0161ala utvr\u0111ivanje \u010dinjenica \u0161to bi, ovisno o utvr\u0111enom, uvelike doprinijelo borbi protiv neka\u017enjivosti ili smanjenju neosnovanih pritu\u017ebi na postupanje slu\u017ebenika pravosudne policije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Me\u0111uzatvoreni\u010dko nasilje<\/span><\/h4>\n<p>Brojni su mediji po\u010detkom 2026. godine izvje\u0161tavali o slu\u010daju mladi\u0107a koji je u Zatvoru u Zagrebu bio zlostavljan i silovan. Iako ukazivanje medija na ovakva kr\u0161enja prava OLS zasigurno doprinosi njihovom rje\u0161avanju, podsje\u0107amo da se radi o slu\u010daju o kojem smo pisali prije gotovo 10 godina, u Izvje\u0161\u0107u za 2016. godinu (str. 166.), isti\u010du\u0107i da sve osobe koje rade sa OLS, a posebice slu\u017ebenici odjela osiguranja i odjela tretmana te zdravstveni radnici, moraju poduzeti mjere koje \u0107e svakoj OLS osigurati po\u0161tivanje ustavnih i zakonskih prava tijekom boravka u kaznenom tijelu te obratiti pozornost na znakove koji upu\u0107uju na izlo\u017eenost me\u0111uzatvoreni\u010dkom nasilju. Nedvojbeno je da su od tada poduzete odre\u0111ene mjere usmjerene na sprje\u010davanje me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja, no dvojbeno je jesu li one dovoljne i u skladu s obvezama koje proizlaze iz \u010dl. 3. EKLJP-a.<\/p>\n<p>Prema podatcima iz Izvje\u0161\u0107a o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu i onima koje nam je MPUDT dostavio za potrebe izrade ovog Izvje\u0161\u0107a, u 2025. godini je broj slu\u010dajeva me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja bio manji (223) nego 2024. godine (239).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23676 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-meduzatvorenicko-nasilje-300x99.png\" alt=\"\" width=\"712\" height=\"235\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-meduzatvorenicko-nasilje-300x99.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-meduzatvorenicko-nasilje-768x254.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zatvori-meduzatvorenicko-nasilje.png 943w\" sizes=\"(max-width: 712px) 100vw, 712px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u razmatranju problema me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja ne smije se zanemariti da svaki od tih slu\u010dajeva mo\u017ee predstavljati propu\u0161tanje postupanja u skladu s preventivnim pozitivnim obvezama, te povredu \u010dl. 3. ili \u010dl. 2. EKLJP-a.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 166.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da \u017eurno donese Plan prevencije me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Osim toga, ovaj oblik nasilja karakterizira visoka \u201etamna brojka\u201c, jer neki zbog srama, straha od osvete, nepovjerenja u sustav, nedostatka informacija o na\u010dinima za\u0161tite i pomo\u0107i ili drugih razloga, ne prijavljuju da su \u017ertve nasilja te se zbog toga njihova izlo\u017eenost nasilju, odnosno fizi\u010dke i\/ili psihi\u010dke patnje produ\u017euju. Upravo stoga, tijekom 2025. godine smo slu\u017ebenicima zatvorskog sustava odr\u017eali\u00a0 edukaciju o sprje\u010davanju me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja.<\/p>\n<p>U izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice od 2018. godine kontinuirano ukazujemo na potrebu dono\u0161enja plana prevencije me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja, a u Izvje\u0161\u0107u za 2024.\u00a0 godinu smo naveli kako se, prema informaciji MPUDT-a, dono\u0161enje tog plana o\u010dekuje krajem 2025. godine. Unato\u010d tome, plan jo\u0161 uvijek nije donesen.<\/p>\n<p>U Kaznionici u Glini, u anonimnim anketama, <a id=\"pretrage\"><\/a>56% zatvorenika koji se nalaze na OPN-u i OSISM-u je navelo da se na odjelu ne osje\u0107aju sigurno, a njih trojica da ih je tijekom boravka na odjelu fizi\u010dki napao drugi zatvorenik te im prijetio. Jedan je naveo da nije prijavio napad uz obrazlo\u017eenje \u201enisam druker\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Pretrage osoba li\u0161enih slobode<\/span><\/h4>\n<p>S posebnom pa\u017enjom pratimo pojedine postupke i mjere kojima se osiguravaju red i sigurnost, a kojima se zadire u ljudska prava i slobode ili ih se dodatno ograni\u010dava. Jedan od takvih postupaka nedvojbeno su i pretrage OLS, posebice one koje obuhva\u0107aju razodijevanje, koje mogu rezultirati povredom \u010dl. 3., odnosno \u010dl. 8. EKLJP-a.<\/p>\n<p>Iako smo tijekom izrade ZIKZ-a i u e-savjetovanju o Pravilniku o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu ukazivali na potrebu uskla\u0111ivanja odredbi o pretragama OLS s me\u0111unarodnim standardima, pozivaju\u0107i se na praksu ESLJP-a, prema kojem pretrage koje uklju\u010duju razodijevanje nisu nezakonite, ali predstavljaju ozbiljan oblik mije\u0161anja u privatni \u017eivot, pa stoga zahtijevaju strogu opravdanost, na\u0161i prijedlozi nisu bili prihva\u0107eni.<\/p>\n<p>Uva\u017eavaju\u0107i stav ESLJP-a prema kojem pretrage koje uklju\u010duju razodijevanje moraju biti utemeljene na stvarnim, individualiziranim okolnostima i procjeni rizika (primjerice sumnji na posjedovanje zabranjenih predmeta, prijetnji sigurnosti ili bijegu), SUZS-u smo tijekom 2025. godine ukazali na nu\u017enost izmjena \u010dl. 142. ZIKZ-a. Tom prilikom smo podsjetili da Bangko\u0161ka pravila UN-a upu\u0107uju na razvoj alternativnih metoda pretraga (poput skenera), kako bi zamijenile pretrage koje uklju\u010duju razodijevanje i druge invazivne pretrage tijela, s ciljem izbjegavanja \u0161tetnog psiholo\u0161kog i mogu\u0107eg fizi\u010dkog u\u010dinka koje takve pretrage mogu imati (Pravilo 20). Na isto upu\u0107uju i Standardna minimalna pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima (Mandelina pravila).<\/p>\n<p>Na me\u0111unarodnom webinaru o pretragama u zatvorskom sustavu koji je odr\u017ean u lipnju 2025. godine, predstavnici pojedinih dr\u017eava su nagla\u0161avali prednosti kori\u0161tenja ure\u0111aja za skeniranje tijela (\u201ebody scannera\u201c), kako za odr\u017eavanje reda i sigurnosti tako i za po\u0161tivanje prava OLS. <a id=\"suradnja\"><\/a>Stoga smo od SUZS-a zatra\u017eili informaciju o njihovoj mogu\u0107oj nabavi, kao alternativi pretragama koje uklju\u010duju razodijevanje. Prema zaprimljenoj informaciji, razmatra se nabava ure\u0111aja za skeniranje tijela i njegova implementacija u operativnu praksu kaznenih tijela, \u0161to ocjenjujemo pozitivnim.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Suradnja s MPUDT-om (Upravom za zatvorski sustav i probaciju)<\/span><\/h4>\n<p>U 2025. godini smo upozorili MPUDT da nam potrebne podatke, obja\u0161njenja, akte i drugu dokumentaciju ne dostavlja u tra\u017eenom roku, \u0161to se negativno odra\u017eava na mogu\u0107nost za\u0161tite prava i sloboda OLS od strane pu\u010dke pravobraniteljice. U kontekstu toga, va\u017eno je naglasiti da nam kaznena tijela svoja o\u010ditovanja dostavljaju u za to ostavljenom roku. Tako\u0111er, pojedine preporuke iz prethodnih izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice jo\u0161 nisu provedene.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je prethodno spomenuto, tijekom 2025. godine nisu otklonjene manjkavosti ZIKZ-a niti su stvoreni preduvjeti za izvr\u0161avanje kazne zatvora u domu u skladu s \u010dl. 44. KZ-a. Zakon o Pravosudnoj policiji nije donesen (u Akcijskom planu u predmetu Perkov protiv Hrvatske iz 2023. godine navedeno da je u izradi). Nije donesen ni plan prevencije me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja, ni Akcijski plan prevencije suicida i samoozlje\u0111ivanja OLS u zatvorskom sustavu, iako se prema informaciji MPUDT-a od 23. svibnja 2025. godine, njegovo dono\u0161enje o\u010dekivalo krajem lipnja 2025. godine.<\/p>\n<p>Jednako tako, nisu otklonjene ni manjkavosti ZKP-a u dijelu o stegovnim postupcima protiv istra\u017enih zatvorenika, o kojima smo pisali u na\u0161im prethodnim izvje\u0161\u0107ima. Zabrana posjeta i dopisivanja i nadalje je jedina stegovna kazna koju je istra\u017enim zatvorenicima mogu\u0107e izre\u0107i i \u010dije maksimalno trajanje nije propisano. Radi pravne sigurnosti i predvidljivosti pravne norme, uva\u017eavaju\u0107i me\u0111unarodne standarde, potrebno je propisati vi\u0161e vrsta stegovnih kazni, njihov okvir (minimum i maksimum trajanja) te postupak njihova izricanja. Tako\u0111er je potrebno pro\u0161iriti i osuvremeniti katalog pona\u0161anja koja predstavljaju stegovne prijestupe. Na ovaj problem ukazujemo ve\u0107 godinama, a u izvje\u0161\u0107ima za 2022. i 2024. godinu smo preporu\u010dili MPUDT-u da pripremi prijedlog izmjena ZKP-a. Vlada RH je u Mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e za 2024. godinu navela da je prijedlog pu\u010dke pravobraniteljice proslije\u0111en Radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a, te da bi sukladno Planu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu Nacrt trebao biti upu\u0107en u proceduru Vlade RH u IV. tromjese\u010dju 2025. godine, no rok je istekao, a Nacrt nije izra\u0111en. S obzirom na nedostatak pravne sigurnosti nadamo se da \u0107e \u010dl. 140. ZKP-a uskoro biti izmijenjen, a da \u0107e Radna skupina razmotriti potrebu izmjene svih odredbi koje se odnose na izvr\u0161enje istra\u017enog zatvora (primjerice taksativno navesti prava istra\u017enih zatvorenika i dr.).<\/p>\n<p>Po\u010detkom 2026. godine odr\u017ean je sastanak u MPUDT s fokusom na temu zatvorskog sustava, ali i drugih podru\u010dja. Ovakav izravan dijalog ocijenjen je iznimno korisnim jer omogu\u0107uje pravovremeno i u\u010dinkovito adresiranje svih izazova. Pozdravljamo i da je najavljena izrada novog ZIKZ-a tijekom 2026. godine, na potrebu \u010dega ve\u0107 godinama ukazujemo te smo prihvatili poziv na sudjelovanje u radnoj skupini.<\/p>\n<p>Suradnja s MPUDT-om u provo\u0111enju temeljnih te\u010dajeva za slu\u017ebenike odjela osiguranja kaznionica i zatvora nastavljena je i u 2025. godini. Kroz pojedine predmete iz prakse institucije pu\u010dke pravobraniteljice poja\u0161njena je na\u0161a uloga u za\u0161titi prava OLS i sprje\u010davanju mu\u010denja. Radi ja\u010danja svijesti slu\u017ebenika pravosudne policije o nu\u017enosti po\u0161tivanja ljudskih prava OLS, \u010dovje\u010dnog postupanja i po\u0161tivanja njihovog dostojanstva, na predavanjima smo dali prikaz odluka Ustavnog suda koje se odnose na povrede \u010dl. 23. i 25. Ustava te presuda ESLJP-a u predmetima protiv RH, u kojima je utvr\u0111ena povreda \u010dl. 3. EKLJP-a.<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravosude-2025\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-rad-2025\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-zdravlje-2025\">Pravo na zdravlje<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/postupanje-europskog-suda-za-ljudska-prava-2025\">Postupanje Europskog suda za ljudska prava.<\/a><\/p>\n<p>Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja (NPM) mo\u017eete prona\u0107i u poglavljima: <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-2025\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/policijski-sustav-2025\">Policijski sustav<\/a><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zatvorski-sustav-2025\">,<\/a> <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-2025\">Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/obilasci-domova-za-starije-i-nemocne-obavljanje-poslova-npm-a-2025\">Obilasci domova za starije i nemo\u0107ne: obavljanje poslova NPM-a<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Za\u0161tita prava osoba li\u0161enih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23890"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24124,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23890\/revisions\/24124"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}