{"id":23878,"date":"2026-05-13T14:12:11","date_gmt":"2026-05-13T12:12:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23878"},"modified":"2026-05-28T12:20:28","modified_gmt":"2026-05-28T10:20:28","slug":"policijski-sustav-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-2025\/","title":{"rendered":"Policijski sustav"},"content":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-2025\/#prava\">Za\u0161tita prava gra\u0111ana u policijskom postupanju<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-2025\/#NPM\">Obavljanje poslova Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM-a)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-2025\/#status\">Statusna prava<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica temeljem ombudsmanskog mandata te onog nacionalne institucije za za\u0161titu ljudskih prava, sukladno ovlastima propisanim Zakonom o pu\u010dkom pravobranitelju, postupa po pritu\u017ebama i u predmetima koje smo pokrenuli na vlastitu inicijativu. Temeljem mandata iz <a id=\"prava\"><\/a>Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja, preventivno obilazi mjesta gdje se nalaze osobe kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja odnosno policijske postaje i pritvorske jedinice. U prvom dijelu je prikazan rad po predmetima, a u drugom uvid ste\u010den kroz preventivne obilaske.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Za\u0161tita prava gra\u0111ana u policijskom postupanju<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Tijekom 2025. godine smo postupali na temelju podnesenih pritu\u017ebi i po vlastitoj inicijativi, zbog propusta u obavljanju policijskih poslova, neprofesionalnog i neeti\u010dnog pona\u0161anja policijskih slu\u017ebenika prema gra\u0111anima, kao i prekora\u010denja u primjeni policijskih ovlasti pri kori\u0161tenju tjelesne snage u slu\u010dajevima oduzimanja slobode.<\/p>\n<p>Pri obavljanju svih policijskih poslova nu\u017ena je razmjernost izme\u0111u primijenjenih ovlasti i postizanja svrhe uz najmanje zadiranje u slobode i prava gra\u0111ana. U predmetu u vezi uporabe sredstava prisile prema dvjema gra\u0111ankama tijekom jednog javnog doga\u0111aja, iz analize pristiglog o\u010ditovanja i uvida u javno objavljenu snimku, utvr\u0111eno je da nije postojala razmjernost. Postupanje je zapo\u010delo zahtijevanjem uvida u osobne isprave, a rezultiralo uporabom sredstava prisile (tjelesna snaga i sredstva za vezivanje), privo\u0111enjem osobe te sudskim postupkom, a situacija je mogla biti rije\u0161ena provjerom identiteta osobe temeljem iskaza druge osobe \u010diji je identitet ve\u0107 provjeren (\u010dl. 31. st. 2. ZPPO-a).<\/p>\n<p>Policijski slu\u017ebenici nisu se pridr\u017eavali propisane taktike i metodike u policijskom postupanju, \u0161to je suprotno \u010dl. 5. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (ZPPO) kojim je propisano da policijski slu\u017ebenik pri postupanju ima i vidu razmjer izme\u0111u ovlasti koju primjenjuje i svrhe obavljanja policijskog posla, kao i da primijeni ovlast kojom se najmanje zadire u slobode i prava \u010dovjeka, a posti\u017ee se svrha obavljanja policijskog posla. \u010cl. 14.\u00a0st. 2. ZPPO-a propisano je da je\u00a0policijski slu\u017ebenik du\u017ean po\u0161tivati dostojanstvo, ugled i \u010dast svake osobe, kao i druga temeljna prava i slobode \u010dovjeka.<\/p>\n<p>Policijska slu\u017ebenica je tijekom postupanja zatra\u017eila pomo\u0107, no pri tome nije nazna\u010dila da je mogu\u0107e da je jedna od osoba prema kojima se postupa osoba s du\u0161evnim smetnjama. Slijedom toga su se sredstva prisile koristila prema osobi prema kojoj se koriste samo iznimno. Pri tome je nakon svladavanja otpora i vezivanja jedna osoba privedena s \u201elisicama\u201c na rukama u policijsku postaju pje\u0161ice, pri \u010demu je prilikom dovo\u0111enja ili privo\u0111enja potrebno po\u0161tivati dostojanstvo, ugled i \u010dast svake osobe. Imaju\u0107i u vidu odluku ESLJP (M. i M. protiv Hrvatske broj 10161\/13 iz 2015.) u kojoj se navodi da je postupanje poni\u017eavaju\u0107e ako uzrokuje strah, patnju i podre\u0111enost, ako poni\u017eava ili umanjuje vrijednost pojedinca, preporu\u010dili smo da se pri privo\u0111enju osoba prema kojima su bila uporabljena sredstva prisile koristi slu\u017ebeno vozilo ili poduzmu dodatne mjere kako bi se za\u0161titilo njihovo dostojanstvo. Upozorili smo da su policijski slu\u017ebenici pri uporabi tjelesne snage i oduzimanju slobode du\u017eni po\u0161tivati dostojanstvo osobe prema kojoj se postupa, jer se u slu\u010daju pogre\u0161ke radi o povredi ustavnih prava gra\u0111ana. Preporu\u010dili smo i da policijski slu\u017ebenici sredstva prisile primjenjuju samo u mjeri nu\u017enoj za ostvarivanje svrhe postupanja. O uporabi sredstava prisile prema osobama s du\u0161evnim smetnjama detaljnije se pi\u0161e u poglavlju o osobama s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja.<\/p>\n<p>Opis i video snimka navedenog slu\u010daja, koju je snimio gra\u0111anin, bili su objavljeni u medijima, \u0161to je bilo od pomo\u0107i u analizi i utvr\u0111ivanju okolnosti. Zbog mogu\u0107e korisne uloge snimki policijskog postupanja, u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godine smo pozdravili najavu projekta nabave i uporabe tzv. body kamera, koje bi omogu\u0107ile naknadni uvid u policijsko postupanje i smanjile rizik od kr\u0161enja prava gra\u0111ana i olak\u0161ale vo\u0111enje postupaka protiv slu\u017ebenika koji neprofesionalno postupaju, ali i\u00a0 za\u0161titile policijske slu\u017ebenike od neosnovanih pritu\u017ebi i smanjile rizik od napada na policijske slu\u017ebenike. U medijima je objavljeno da\u00a0 je natje\u010daj za nabavu kamera poni\u0161ten, pri \u010demu nam nije poznato je li se od projekta (bilo trajno ili privremeno) odustalo.<\/p>\n<p>O pitanju zaprimanja kaznene prijave od gra\u0111ana i proslje\u0111ivanja dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu pisali smo u izvje\u0161\u0107ima za 2023. i 2024. godinu, a pritu\u017ebe gra\u0111ana u vezi s time zaprimali smo i u 2025. godini.<\/p>\n<p>Naime, gra\u0111ani se \u010desto kada \u017eele prijaviti kazneno djelo obra\u0107aju policiji. Isto je uvjetovano i nizom prakti\u010dnih razloga, kako se navodi i na mre\u017enim stranicama MUP-a kada se daju informacije gra\u0111anima vezano za prijavu kaznenog djela, gdje se, izme\u0111u ostalog, navodi: \u201ePolicija je dostupna u svakom trenutku, a njeni slu\u017ebenici su stalno na terenu i mogu najbr\u017ee reagirati na obavijest o po\u010dinjenom kaznenom djelu. Kada gra\u0111anin sazna za neko zlo ili je \u017ertva zla, a ono je posljedica kaznenog djela, najjednostavnije je o tome obavijestiti policiju.\u201c<\/p>\n<p>Policijske poslove obavlja i policijske ovlasti policija primjenjuje prema odredbama ZPPO. Istovremeno, ZKP u \u010dl. 205. u st. 1. propisuje da se kaznena prijava podnosi nadle\u017enom dr\u017eavnom odvjetniku, a u st. 4. se propisuje da ako je prijava podnesena policiji, da \u0107e je primiti i odmah dostaviti nadle\u017enom dr\u017eavnom odvjetniku. Pri tome je va\u017eno pitanje je li rije\u010d o kaznenom djelu koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti,\u00a0 a kvalifikacija kaznenog djela koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti u nadle\u017enosti je dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva.<\/p>\n<p>Stoga smo ranije, vezano za pritu\u017ebe gra\u0111ana da ih se pri poku\u0161aju podno\u0161enja kaznene prijave u policiji obeshrabrivalo na na\u010din da im se ukazivalo da nije rije\u010d o kaznenim djelima koja se progone po slu\u017ebenoj du\u017enosti ili kaznenim djelima uop\u0107e, ukazivali da smatramo potrebnim da se policija prije ocjene radi li se o kaznenom djelu koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti te o opravdanosti kaznene prijave prethodno konzultira s dr\u017eavnim odvjetnikom i isto evidentira.<\/p>\n<p>Pri tome su gra\u0111ani koji se obra\u0107aju policiji ponekad dojma da su pred policijom podnijeli kaznenu prijavu no isto nije smatrano kaznenom prijavom, a o \u010demu nemaju povratnu informaciju. O prijavljenim doga\u0111ajima i o svojem postupanju policija u takvim slu\u010dajevima izvje\u0161tava nadle\u017eno dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo posebnim izvje\u0161\u0107em, a ne podnosi kaznenu prijavu. Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo takav predmet mo\u017ee zatvoriti bilje\u0161kom, bez dono\u0161enja rje\u0161enja o odba\u010daju. Stoga se doga\u0111a da podnositelji nisu obavje\u0161teni ni o postupanju policije, ni o ishodu rje\u0161avanja dr\u017eavnog odvjetnika, \u010dime izostaju saznanja o odluci povodom prijave te mogu\u0107nost prijavitelja za njeno preispitivanje, preuzimanjem kaznenog progona.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 151.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se svim ustrojstvenim jedinicama dostavi pisana uputa da se policija u dvojbi\u00a0 radi li se o kaznenom djelu koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti te o opravdanosti podno\u0161enja kaznene prijave prethodno konzultira s dr\u017eavnim odvjetnikom i isto evidentira<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U 2025. godini nam se gra\u0111anin pritu\u017eio na neprofesionalno, nasilno i nezakonito postupanje policijskog slu\u017ebenika pri podno\u0161enju prijave zbog prijetnji koje je zaprimio. Prema navodima gra\u0111anina, policijski slu\u017ebenik je odbio zaprimiti prijavu, iako je on to uporno tra\u017eio. Vidno uzrujan i neprijateljski raspolo\u017een, policijski slu\u017ebenik ga je odveo u prostoriju za ispitivanje, fizi\u010dki nasrnuo na njega i bacio ga sa stolice na pod, zbog \u010dega se, iako nije zadobio vidljive ozljede, gra\u0111anin osje\u0107ao uznemireno, poni\u017eeno i traumatizirano. U o\u010ditovanju PU se navodi da kaznena prijava nije zaprimljena odmah po dolasku gra\u0111anina, ve\u0107 tek nakon drugih policijskih radnji. Iz dodatnog o\u010ditovanja PU proizlazi da je ustrojstvenim jedinicama dostavila pisanu uputu o obvezi policijskog slu\u017ebenika na prethodnu konzultaciju s dr\u017eavnim odvjetnikom ukoliko ocijeni da nije po\u010dinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti i da podno\u0161enje prijave nije opravdano, kao i na obvezu uzimanja prijave na zapisnik na izri\u010dit zahtjev podnositelja.<\/p>\n<p>Ocjena je li prijavljeno djelo doista kazneno djelo koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti ne pripada policijskom slu\u017ebeniku, ve\u0107 dr\u017eavnom odvjetniku koji, kada to nije slu\u010daj, donosi rje\u0161enje o odba\u010daju kaznene prijave na temelju \u010dl. 206. st. 1. t. 1. ZKP-a. Stoga preporu\u010damo MUP-u i Ravnateljstvu policije da se svim ustrojstvenim jedinicama dostavi pisana uputa da se policija u dvojbi radi li se o kaznenom djelu koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti te o opravdanosti podno\u0161enja kaznene prijave prethodno konzultira s dr\u017eavnim odvjetnikom i isto evidentira.<\/p>\n<p>U istom predmetu, u vezi navoda o fizi\u010dkom nasrtaju, PU je izvr\u0161ila uvid u snimke video nadzora, no njime nije obuhva\u0107ena prostorija u kojoj se navodno zbio doga\u0111aj pa nije bilo mogu\u0107e nedvojbeno utvrditi istinitost navoda iz pritu\u017ebe. Iz o\u010ditovanja PU proizlazi da \u0107e po nastupu prostornih, organizacijskih i drugih uvjeta, za potrebe kriminalisti\u010dke policije osigurati posebnu prostoriju s video nadzorom za zaprimanje prijava i obavljanje kriminalisti\u010dkog istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Iako nije rije\u010d o za\u0161titi prava gra\u0111ana u policijskom postupanju, ovim putem ukazujemo i na va\u017enost za\u0161tite policijskih slu\u017ebenika i slu\u017ebenica u slu\u010dajevima kada su oni izlo\u017eeni napadima i nasilju. Da bi policija mogla raditi svoj posao u odr\u017eanju reda i sigurnosti, potrebno je po\u0161tovanje prema ulozi policijskih slu\u017ebenika kao slu\u017ebenih osoba. U okviru obavljanja policijskog posla, policijski slu\u017ebenici bivaju suo\u010deni sa cijelim nizom razli\u010ditih incidenata, nasilnih doga\u0111a u koje ili glede kojih trebaju intervenirati, pa i napadima na same policijske slu\u017ebenike. Tijekom izvje\u0161tajnog razdoblja, u javnosti je izvje\u0161tavano o slu\u010daju napada na policijsku slu\u017ebenicu, koju je u lipnju 2025. godine, na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu, fizi\u010dki napao strani dr\u017eavljanin. Djelo je kvalificirano kao kazneno djelo iz \u010dl. 314. KZ-a &#8211; Prisila prema slu\u017ebenoj osobi, za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina <a id=\"NPM\"><\/a>(u o\u017eujku 2026. donesena je nepravomo\u0107na presuda kojom mu je izre\u010dena uvjetna kazna zatvora od 1 godine s rokom ku\u0161nje od 5 godina i sigurnosna mjera obveznog lije\u010denja od ovisnosti u trajanju od 3 godine, koja je izazvala reakcije u javnosti; a doneseno je i rje\u0161enje o protjerivanju kojim mu je izre\u010dena zabrana ulaska i boravka u EGP-u i nalo\u017eeno prisilno udaljenje).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Obavljanje poslova NPM-a<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Sukladno ovlastima, u cilju spre\u010davanja mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja, NPM je 2025. godine obi\u0161ao policijske postaje PU zagreba\u010dke u Velikoj Gorici, Dugom Selu, Vrbovcu, Svetom Ivanu Zelini, Sesvetama, Dubravi te IV. PP Zagreb. Suradnja s policijskim slu\u017ebenicima pri obilascima je bila zadovoljavaju\u0107a, nije bilo ograni\u010denja u pogledu provo\u0111enja mandata te nam je bio omogu\u0107en uvid u podatke i evidencije koje se vode u pisanom ili elektroni\u010dkom obliku. Tijekom obilazaka pregledani su uvjeti smje\u0161taja, vozila za prijevoz te je izvr\u0161en uvid u slu\u017ebene evidencije. Nakon obilazaka upu\u0107eno je 13 upozorenja i devet preporuka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Uvjeti smje\u0161taja<\/span><\/h4>\n<p>Tijekom obilazaka utvr\u0111eno je da dvije policijske postaje nemaju prostorije za smje\u0161taj OLS dok u pet policijskih postaja uvjete u prostorijama treba uskladiti sa Standardima prostorija u kojima borave osobe kojima je oduzeta sloboda kretanja MUP-a (Standardi). Niti u jednoj postaji nisu u potpunosti video-nadzorom obuhva\u0107ene sve prostorije kojima se kre\u0107u OLS. Ukazali smo na potrebu uvo\u0111enja video nadzora ili njegovu nadogradnju u svim prostorijama kojima se kre\u0107u ili u kojima se mogu nalaziti OLS (osim sanitarnog \u010dvora), a kao dodatnu mjeru za\u0161tite protiv njihova eventualnog zlostavljanja, a ujedno i za\u0161titu policijskih slu\u017ebenika od neutemeljenih navoda o fizi\u010dkom ili psihi\u010dkom zlostavljanju ili neljudskom postupanju. Smatramo da je uvo\u0111enje i\/ili nadogradnja video nadzora jedan od prioriteta.<\/p>\n<p>U ve\u0107ini policijskih postaja prostorije za smje\u0161taj OLS imaju dnevno i umjetno svjetlo, ventilaciju i grijanje. No i nadalje nailazimo na prostorije bez izravno dostupne pitke vode, poput u PP Sesvete, pa OLS ovise o policijskim slu\u017ebenicima, \u0161to je suprotno Standardima. Isto tako, u nekim prostorijama je le\u017eaj s drvenim postoljem, iako Standardi ne predvi\u0111aju drveni le\u017eaj.<\/p>\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir navedeno, potrebno je osigurati uvjete za smje\u0161taj u prostorijama za OLS sukladno me\u0111unarodnim i doma\u0107im standardima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Transportna vozila<\/span><\/h4>\n<p>Tijekom obilazaka utvr\u0111eno je da dio policijskih postaja nema transportna vozila ili da postoje\u0107a vozila nisu tehni\u010dki ispravna. Jednako tako, dijelovi vozila namijenjeni OLS nisu opremljeni rukohvatima i sigurnosnim pojasevima, kojima bi se rizik nastanka ozljeda pri prijevozu sveo na najmanju mogu\u0107u mjeru, \u0161to bi bilo u skladu sa CPT standardima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Prava osoba li\u0161enih slobode<\/span><\/h4>\n<p>Tijekom obilazaka smo provjeravali po\u0161tivanje prava uhi\u0107enih i pritvorenih osoba, s posebnim naglaskom na vrijeme trajanja li\u0161enja slobode, kao i tko je u kojem trenutku bio odgovoran za OLS, imaju\u0107i u vidu da se radi o postupanju koje u slu\u010daju pogre\u0161ke mo\u017ee predstavljati povredu ustavnih prava gra\u0111ana. Jednako tako, pristup proceduralnim jamstvima u prvim satima policijskog li\u0161avanja slobode od izuzetne je va\u017enosti jer osigurava pravi\u010dno su\u0111enje u skladu s \u010dl. 6. EKLJP, a istovremeno je i u\u010dinkovit na\u010din sprje\u010davanja mu\u010denja i drugih oblika nasilja. Stoga smo provjeravali da li su OLS bile upoznate\u00a0 s razlozima uhi\u0107enja, sa svim svojim pravima, kao i da li su o tome informirani na jeziku koji razumiju.<\/p>\n<p>Uvidom u predmete utvr\u0111eno je da se uhi\u0107enike upoznaje s razlozima uhi\u0107enja i njihovim pravima, uklju\u010duju\u0107i i pravo na branitelja. Me\u0111utim, u slu\u010dajevima OLS stranih dr\u017eavljana, u pojedinim predmetima na obrascima nedostaju potpisi tuma\u010da. U nekim je predmetima dokumentacija na hrvatskom jeziku, no ne i obrasci na jeziku koji govori ili poznaje OLS (Izvje\u0161\u0107e o uhi\u0107enju, Pouka o pravima). Izostanak (potpisa) tuma\u010da te nedostatak obrazaca na jezicima koje OLS razumiju izaziva sumnju u osigurano prevo\u0111enje tijekom uhi\u0107enja.<\/p>\n<p>OLS se u slu\u010daju potrebe osigurava lije\u010dni\u010dka pomo\u0107, \u0161to je zabilje\u017eeno u dokumentaciji. Policijske postaje navode da imaju dobru suradnju s Hitnom medicinskom pomo\u0107i (HMP), no zabrinjava navod oko napla\u0107ivanja dolaska HMP policijskim postajama, \u0161to mo\u017ee utjecati na odluku policijskih slu\u017ebenika da ne pozovu HMP.<\/p>\n<p>U pojedinim postajama u dokumentaciji predmeta nije bilo vidljivo tko je obavio pretragu uhi\u0107enih \u017eena. \u010cl. 76. st. 1. ZPPO-a propisano je da pretragu obavlja osoba istoga spola pa smo, kako bi se otklonila sumnja tko ju je obavio, preporu\u010dili da se o pretrazi OLS napravi slu\u017ebena bilje\u0161ka iz koje \u0107e biti vidljivo koji policijski slu\u017ebenici su obavili pretragu.<\/p>\n<p>Tijekom obilazaka uo\u010deno je da neke policijske postaje OLS prevoze u Jedinicu za zadr\u017eavanje i prepratu PU zagreba\u010dke. Me\u0111utim, to nije bilo evidentirano u dokumentaciji, a samo u nekim predmetima smo nai\u0161li na kratke, rukom pisane zabilje\u0161ke da je osoba <a id=\"status\"><\/a>preuzeta radi prijevoza i predaje ovoj Jedinici PU zagreba\u010dke. Prijevoz OLS trebao bi biti popra\u0107en i odgovaraju\u0107om dokumentacijom kako bi se sa sigurno\u0161\u0107u znalo gdje se i u kojem trenutku nalazila OLS te tko je za nju bio odgovoran. Stoga smo preporu\u010dili da se na razini Ravnateljstva policije formira obrazac iz kojeg bi bilo vidljivo tko je preuzeo OLS, koliko je prijevoz trajao, te tko je, komu i kada predao OLS.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\">Statusna prava<\/span><\/strong><\/h3>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Prebivali\u0161te<\/span><\/h4>\n<p>Po Zakonu o prebivali\u0161tu, prebivali\u0161te\u00a0je mjesto i adresa u RH na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za \u017eivotne interese kao \u0161to su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. U RH prebivali\u0161te\u00a0je uvjet za ostvarivanje brojnih prava gra\u0111ana, primjerice obveznog zdravstvenog osiguranja ili naknada u sustavu socijalne skrbi, a o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavljima o pravu na adekvatno stanovanje i pravu na zdravlje.<\/p>\n<p>Glavni problemi u vezi s prebivali\u0161tem naj\u010de\u0161\u0107e proizlaze iz neuskla\u0111enosti stvarne adrese stanovanja s onom u slu\u017ebenim evidencijama, \u0161to mo\u017ee dovesti do ozbiljnih pravnih i financijskih posljedica. Naime, s problemima su suo\u010deni gra\u0111ani koji fakti\u010dno prebivaju na nekom mjestu i adresi, no iz razli\u010ditih razloga ondje nemaju prijavljeno prebivali\u0161te odnosno ono nije evidentirano u zbirci podataka o prebivali\u0161tu i boravi\u0161tu MUP-a. MUP im stoga ne mo\u017ee izdati uvjerenje o prebivali\u0161tu, a upravo ono brojna tijela tra\u017ee kao dokaz ostvarivanja uvjeta propisanih za ostvarivanje razli\u010ditih prava. Stoga kontinuirano ukazujemo da bi tijelo koje provodi postupak u kojem je \u010dinjenica prebivali\u0161ta odnosno stvarnog \u017eivljenja u odre\u0111enom mjestu pretpostavka za stjecanje nekog prava trebalo to utvrditi ocjenom svih raspolo\u017eivih dokaza, a ne samo zahtijevati uvjerenje MUP-a o prebivali\u0161tu.<\/p>\n<p>Posebice su \u010desti problemi podstanara kada im stanodavac ne daje suglasnost za prijavu prebivali\u0161ta ili boravi\u0161ta na adresi stanodavca, pa nisu u mogu\u0107nosti prijaviti prebivali\u0161te na adresi na kojoj fakti\u010dno \u017eive. Problem na koji tako\u0111er ukazujemo su i studenti koji redovno studiraju u drugim dr\u017eavama EU te su sukladno Zakonu o prebivali\u0161tu prijavili privremeni odlazak, a posljedi\u010dno izgubili obvezno zdravstveno osiguranje (jer je ZOZO-om propisan gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja u slu\u010daju privremenog odlaska iz RH).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Dr\u017eavljanstvo<\/span><\/h4>\n<p>Trajanje postupaka stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva i nadalje je \u010dest razlog pritu\u017eivanja gra\u0111ana. Unato\u010d tome da trajanje svakog pojedinog postupka ovisi o kompletiranosti dokumentacije prilo\u017eene zahtjevu, sudjelovanju stranke u postupku i drugim okolnostima, postoje slu\u010dajevi u kojima se kona\u010dni akt ne donosi niti du\u017ee vrijeme nakon kompletiranja dokumentacije. Tako\u0111er, u nekim slu\u010dajevima je velik protek vremena od podno\u0161enja zahtjeva do pozivanja stranke da dopuni zahtjev\/dokumentaciju.<\/p>\n<p>Tako je gra\u0111anin koji je krajem 2018. godine podnio zahtjev za stjecanje dr\u017eavljanstva po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu, pozvan da dopuni zahtjev tek u studenom 2019. godine. Nakon dopune zahtjeva pet godina nije bilo nikakvih aktivnosti u postupku, ve\u0107 je nakon njegove po\u017eurnice tek krajem 2024. godine pozvan da zahtjev upotpuni novim uvjerenjem o neosu\u0111ivanosti, jer prethodno vi\u0161e nije va\u017eilo. Odluka o zahtjevu je donesena \u0161est mjeseci od dopune, odnosno vi\u0161e od \u0161est godina od podno\u0161enja zahtjeva.<\/p>\n<p>Sli\u010dno je bilo i u slu\u010dajevima vi\u0161e gra\u0111ana koji su istovjetne zahtjeve za stjecanje dr\u017eavljanstva podnijeli 2022. i 2023. godine. Pozvani su da dopune dokumentaciju tek nakon \u0161est mjeseci do dvije godine, a rje\u0161enja su im upu\u0107ena tek na\u0161eg upita MUP-u o statusu predmeta, \u0161est mjeseci pa do godinu i pol od kada su dopunili dokumentaciju.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine zaprimljeno je vi\u0161e od 9.000 zahtjeva za stjecanje, prestanak i utvr\u0111ivanje hrvatskog dr\u017eavljanstva, a u 2025. godini je broj zahtjeva bio jo\u0161 ve\u0107i (do kraja 11. mjeseca 2025. godine ih je zaprimljeno 30% vi\u0161e nego u istom razdoblju prethodne godine). Vlada RH je u Mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu navela da MUP ula\u017ee napore, izme\u0111u ostaloga i zapo\u0161ljavanjem novih djelatnika, kako bi se zahtjevi svih stranaka \u0161to br\u017ee rije\u0161ili. Navedene aktivnosti bi trebale pridonijeti a\u017eurnijem vo\u0111enju postupaka primitka i utvr\u0111ivanja dr\u017eavljanstva, no pritu\u017ebe gra\u0111ana zbog dugotrajnosti ukazuju da na u\u010dinke poduzetih aktivnosti jo\u0161 treba \u010dekati.<\/p>\n<p>Stranka koja smatra da se upravni postupak ne vodi sukladno ZUP-u mo\u017ee koristiti odgovaraju\u0107i pravni lijek. Konkretno, \u010dl. 101. st. 3. ZUP-a propisano je stranka ima pravo pokrenuti upravni spor ako slu\u017ebena osoba u propisanom roku ne donese rje\u0161enje i dostavi joj ga. No izgledno je da se brojni podnositelji zahtjeva za dr\u017eavljanstvo koji ne \u017eive u RH ne\u0107e upu\u0161tati u sudske sporove, koji pri tome iziskuju i zna\u010dajne nov\u010dane izdatke, a isto ne vodi niti rje\u0161enju sustavnog problema glede dugotrajnosti postupanja za sve koji \u010dekaju. S obzirom na podatke o broju zahtjeva i njihovom pove\u0107avanju te dugotrajnosti postupaka izvjesno je da je potrebno poduzimanje dodatnih napora, uklju\u010duju\u0107i zapo\u0161ljavanje potrebnog broja djelatnika na ovim poslovima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18pt; color: #007f6e;\">Boravak stranaca<\/span><\/h4>\n<p>Zaprimali smo pritu\u017ebe zbog dugotrajnosti postupaka odobravanja stalnog ili privremenog boravka, koje je dijelom uzrokovano tra\u017eenjem nadopune dokumentacije nakon zna\u010dajnog proteka vremena od podno\u0161enja zahtjeva.<\/p>\n<p>Tako je gra\u0111anin podnio zahtjev za odobrenje stalnog boravka temeljem braka s hrvatskom dr\u017eavljankom u rujnu 2024. godine te je potom obavio informativni razgovor u nadle\u017enoj policijskoj postaji. Potvrdu o predaji niti informacije o statusu postupka nije dobio vi\u0161e od osam mjeseci. Nakon upita o stanju predmeta obavije\u0161teni smo da je od podnositelja zahtjeva zatra\u017eena nadopuna u lipnju 2025. godine, osam mjeseci od pokretanja postupka, bez obja\u0161njenja za\u0161to se to nije ranije zatra\u017eilo.<\/p>\n<p>U\u00a0 jednoj od pritu\u017ebi u vezi odobravanja dozvole za boravak i rad, strani dr\u017eavljanin je naveo da vi\u0161e od sedam mjeseci od podno\u0161enja zahtjeva za produ\u017eavanje boravka postupak nije okon\u010dan te da nema informaciju o statusu predmeta. Njegov zahtjev je uredno zaprimljen, uz prethodno pozitivno mi\u0161ljenje HZZ-a, nije ka\u017enjavan i sve svoje obveze je uredno podmirio. Situaciju u kojoj se na\u0161ao opisuje kao za\u010darani krug jer nije mogao raditi bez dozvole za boravak i rad pa mjesecima nije imao prihode za zadovoljavanje osnovnih \u017eivotnih potreba. Dozvola za boravak i rad uru\u010dena mu je nakon na\u0161eg upita o stanju predmeta, osam mjeseci od podno\u0161enja zahtjeva.<\/p>\n<p>Stranoj dr\u017eavljanki hrvatskog podrijetla poziv za nadopunu dokumentacije upu\u0107en je pet mjeseci od podno\u0161enja zahtjeva, dok joj je privremeni boravak iz humanitarnih razloga kao pripadnici hrvatskog naroda odobren dva mjeseca nakon dopune zahtjeva, odnosno sedam mjeseci od po\u010detka postupka.<\/p>\n<p>U Mi\u0161ljenju Vlade RH na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu istaknuta je va\u017enost a\u017eurnog rje\u0161avanja zahtjeva osoba koje \u017eive u RH na odobrenom stalnom boravku. Njihove je zahtjeve mogu\u0107e \u017eurno rije\u0161iti ako su kompletirani i ako policijska postaja\/uprava raspola\u017ee potrebnim izvje\u0161\u0107ima drugih tijela, za \u010dije je prikupljanje potrebno odre\u0111eno vrijeme nakon \u0161to stranka podnese zahtjev. A\u017eurno treba postupati i kod odobravanja privremenog boravka osoba kojima je taj status ranije ve\u0107 bio odobren, a na temelju kojega mogu raditi. Dugotrajno vo\u0111enje postupaka ugro\u017eava njihovu egzistenciju jer do okon\u010danja postupka \u017eive bez prihoda. \u010cl. 62. st. 1. Zakona o strancima propisana je obveza podno\u0161enja zahtjeva za produljenje privremenog boravka najkasnije 60 dana prije isteka va\u017ee\u0107eg odobrenja, upravo stoga kako bi voditelj postupka imao dovoljno vremena odlu\u010diti o zahtjevu ili potrebi njegove nadopune.<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2025\">Pravo na dobro upravljanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-rad-2025\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-starijih-osoba-2025\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zlocini-iz-mrznje-2025\">Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2025\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/postupanje-europskog-suda-za-ljudska-prava-2025\">Postupanje Europskog suda za ljudska prava,<\/a> <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/branitelji-ljudskih-prava-2025\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2025\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-javno-okupljanje-2025\">Pravo na javno okupljanje<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja (NPM) mo\u017eete prona\u0107i u poglavljima: <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-2025\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zatvorski-sustav-2025\">Zatvorski sustav,<\/a> <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-2025\">Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/obilasci-domova-za-starije-i-nemocne-obavljanje-poslova-npm-a-2025\">Obilasci domova za starije i nemo\u0107ne: obavljanje poslova NPM-a<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Za\u0161tita prava gra\u0111ana u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23878","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23878","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23878"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23878\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24116,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23878\/revisions\/24116"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23878"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23878"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23878"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}