{"id":23863,"date":"2026-05-11T15:06:32","date_gmt":"2026-05-11T13:06:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23863"},"modified":"2026-05-28T12:20:38","modified_gmt":"2026-05-28T10:20:38","slug":"pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/","title":{"rendered":"Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161"},"content":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#klimatskepromjene\">Klimatske promjene<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#civilnazastita\">Civilna za\u0161tita<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#crnetocke\">Crne to\u010dke<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#odlagalista\">Ilegalna odlagali\u0161ta otpada<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#centri\">Centri za gospodarenje otpadom<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#zraktlo\">Za\u0161tita zraka i tla<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#prirodavode\">Za\u0161tita prirode i voda<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#more\">Za\u0161tita mora<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#bukasvjetlo\">Za\u0161tita od buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja <\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\/#organizacije\">Iskustva organizacija civilnog dru\u0161tva (OCD-a)<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U ovome poglavlju pi\u0161emo o klimatskim promjenama i njihovim \u0161tetnim u\u010dincima na \u017eivot i zdravlje ljudi, o \u010demu vi\u0161e navodimo u poglavljima o energetskom siroma\u0161tvu i diskriminaciji temeljem imovnog stanja, te pi\u0161emo o civilnoj za\u0161titi i njezinoj va\u017enosti u slu\u010daju raznih izvanrednih opasnosti. Izvje\u0161tavamo i o sanaciji crnih to\u010daka iz Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.\u20132028., zatim o problemu ilegalnih odlagali\u0161ta otpada i mjerama koje se povodom toga poduzimaju, o centrima za gospodarenje otpadom i izazovima s kojima se susre\u0107u gra\u0111ani koji \u017eive u njihovoj blizini. Obra\u0111ujemo i postupanje vezano za za\u0161titu zraka i tla, zatim prirode i voda te za\u0161titu mora, kao i za\u0161titu od buke te svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja. U kona\u010dnici, prenosimo iskustva okoli\u0161nih OCD-a u njihovom nastojanju o\u010duvanja ljudskog prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161.<\/p>\n<p>2025. godine postupali smo u ukupno 298 predmeta, od \u010dega ih je u 2025. godini otvoreno njih 124, otvorenih po pritu\u017ebama gra\u0111ana, gra\u0111anskih inicijativa i udruga, kao i na vlastitu inicijativu, zbog ugroze ljudskog prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, odnosno ustavnog prava na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161.<\/p>\n<p>Vije\u0107e za ljudska prava UN-a je u 2025. usvojilo 37 rezolucija o okoli\u0161u, a Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava je u svom Op\u0107em komentaru br. 27. istaknuo da je univerzalno pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 preduvjet za u\u017eivanje prava zajam\u010denih Paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Stru\u010dnjaci UN-a su u svibnju 2025. godine pozvali ministre dr\u017eava \u010dlanica VE da zapo\u010dnu pregovore o dodatnom obvezuju\u0107em protokolu EKLJP-a kojim bi se priznalo pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 te pru\u017eio ja\u010di pravni alat za u\u010dinkovito rje\u0161avanje sporova o povredi ovog prava.<\/p>\n<p>Prvi puta je u RH predstavljeno izvje\u0161\u0107e Europske agencije za okoli\u0161 (EEA) o stanju okoli\u0161a za 2025. godinu, u kojem su kao najve\u0107i izazovi istaknuti prijetnja prirodi i klimatske promjene te zagrijavanje Europe, koje je br\u017ee od ostalih kontinenata. Smanjena je bioraznolikost u svim kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima zbog neodr\u017eivih obrazaca proizvodnje i potro\u0161nje, posebice iz prehrambenog sustava. Pod jakim su pritiskom i vodni resursi te nesta\u0161ica vode poga\u0111a tre\u0107inu europskog stanovni\u0161tva i teritorija.<\/p>\n<p>Ustavni sud RH je 17. rujna 2025. godine donio Odluku U-III-5807\/2020 temeljem ustavne tu\u017ebe Udruge za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode PAN zbog povrede ustavnog prava na pravi\u010dno su\u0111enje. Ocijenio je da upravni sudovi u obrazlo\u017eenju presuda nisu iznijeli relevantne i dostatne razloge koji bi opravdali dono\u0161enje rje\u0161enja o prihvatljivosti utjecaja zahvata na ekolo\u0161ku mre\u017eu na temelju podataka iz studije starije vi\u0161e od 15 godina. Ova odluka ukazuje na nu\u017enost kori\u0161tenja to\u010dnih i a\u017eurnih podataka za ocjenu stanja okoli\u0161a i prirode na lokaciji mogu\u0107eg zahvata.<\/p>\n<p>Novi plan za\u0161tite okoli\u0161a i Strate\u0161ki plan razvoja zdravstvene ekologije nisu doneseni, a prema navodima MZOZT-a, novim Zakonom o za\u0161titi okoli\u0161a definirat \u0107e se strate\u0161ko planiranje u za\u0161titi okoli\u0161a te uloga i struktura nacionalnog plana za za\u0161titu okoli\u0161a za novo razdoblje.<\/p>\n<p>Kako bismo unaprijedili javnu raspravu, potaknuli suradnju i pove\u0107ali institucionalnu vidljivost prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, kao jednog od ve\u0107ih izazova suvremenog doba, u studenom smo organizirali konferenciju pod nazivom \u201eZajedni\u010dkim naporima prema boljoj za\u0161titi prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161\u201c. Konferencija je okupila oko stotinu predstavnika institucija, OCD-a, gra\u0111anskih inicijativa, a video porukom se obratio i UN-ov posebni izvjestitelj za branitelje ljudskih prava u podru\u010dju okoli\u0161a. Istaknuo je da se diljem svijeta branitelji ljudskih prava u podru\u010dju okoli\u0161a u 60% slu\u010dajeva istovremeno suo\u010davaju s vi\u0161e oblika prijetnji, a da su \u010detiri glavna oblika: osvetni\u010dke ili kaznene istrage ili progoni; verbalne i fizi\u010dke uklju\u010duju\u0107i i <em>online <\/em>prijetnje; <a id=\"klimatskepromjene\"><\/a>strate\u0161ke tu\u017ebe protiv javnog djelovanja (SLAPP); i policijska brutalnost ili zlostavljanje. Posebni izvjestitelj postupa i po pritu\u017ebi iz RH te navoda o kaznenim prijavama podignutim protiv gospo\u0111e Vesne Grgi\u0107, voditeljice foruma Zeleni odred, zbog objavljivanja informacija o navodnim nepravilnostima i nezakonitom postupanju u gospodarenju hrvatskim \u0161umama (ACSR\/C\/2023\/15 (Croatia)).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\">Klimatske promjene<\/span><\/strong><\/h3>\n<blockquote><p><em>\u201eKlimatske promjene su zajedni\u010dka briga. Suradnja nije stvar izbora za dr\u017eave, ve\u0107 hitna potreba i pravna obveza. \u010cist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 preduvjet je za u\u017eivanje mnogih ljudskih prava, kao \u0161to su pravo na \u017eivot, pravo na zdravlje i pravo na odgovaraju\u0107i \u017eivotni standard, uklju\u010duju\u0107i pristup vodi, hrani i stanovanju. Posljedi\u010dno, ukoliko su dr\u017eave stranke ugovora o ljudskim pravima du\u017ene jam\u010diti u\u010dinkovito u\u017eivanje tih prava, te\u0161ko je vidjeti kako se te obveze mogu ispuniti bez istovremenog osiguranja za\u0161tite prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 kao ljudskog prava. Ljudsko pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 stoga je inherentno u\u017eivanju drugih ljudskih prava\u201c <\/em><\/p>\n<p>Me\u0111unarodni sud pravde<\/p>\n<p>Savjetodavno mi\u0161ljenje o obvezama dr\u017eava u vezi s klimatskim promjenama<\/p>\n<p>srpanj 2025.<\/p><\/blockquote>\n<p>U RH su u 2025. godini najizra\u017eenije posljedice klimatskih promjena bili toplinski val u lipnju i intenzivna super\u0107elijska oluja u srpnju u Splitu, u kojoj su Marjan i zapadni dio grada pretrpjeli veliku materijalnu \u0161tetu, a ugro\u017eeni su bili i ljudski \u017eivoti. U Vranjicu je oluja razbacala azbest na prostoru biv\u0161e tvornice Salonit, zbog \u010dega smo pokrenuli ispitni postupak.<\/p>\n<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2025. godinu globalno svrstala u tri najtoplije godine (uz 2023. i 2024.). DHMZ je 2025. godinu u ve\u0107em dijelu RH ocijenio vrlo toplom, a u okolici Knina i \u0160ibenika ekstremno toplom. Hrvatska vatrogasna zajednica zabilje\u017eila je neznatno vi\u0161e po\u017eara na otvorenom i po\u017eara raslinja nego u 2024. godini, ali su opo\u017earene znatno manje povr\u0161ine. Hrvatske \u0161ume su zabilje\u017eile 70 po\u017eara na dr\u017eavnim i privatnim \u0161umama te je opo\u017eareno 2.657 hektara \u0161uma i \u0161umskog zemlji\u0161ta. Formirane su i opremljene interventne grupe radnika za ga\u0161enje po\u010detnih po\u017eara, a video nadzor je ustrojen na 110 lokacija s 220 kamera, u devet \u017eupanija: Splitsko-dalmatinskoj, \u0160ibensko-kninskoj, Zadarskoj, Dubrova\u010dko-neretvanskoj, Li\u010dko-senjskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Karlova\u010dkoj i Vukovarsko-srijemskoj.<\/p>\n<p>U travnju 2025. godine stupio je na snagu novi Zakon o klimatskim promjenama i za\u0161titi ozonskog sloja u koji je na prijedlog pu\u010dke pravobraniteljice kod ubla\u017eavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i za\u0161tite ozonskog sloja, uz na\u010delo za\u0161tite okoli\u0161a, dodano i na\u010delo jednakosti, te uveden cilj postizanja uglji\u010dne neutralnosti do 2050. godine.<\/p>\n<p>Va\u017eno je poduzimati mjere ubla\u017eavanja klimatskih promjena radi smanjenja ili sprje\u010davanja emisija stakleni\u010dkih plinova te mjere prilagodbe klimatskim promjenama i smanjiti ranjivost kod ekstremnih vremenskih doga\u0111aja i katastrofa, porasta razine mora, gubitka bioraznolikosti i problema u osiguranju dovoljne koli\u010dine hrane i vode. Pri osmi\u0161ljavanju potrebnih mjera u RH treba uzeti u obzir \u201eIzvje\u0161\u0107e o obavljenoj reviziji u\u010dinkovitosti; Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj\u201c Dr\u017eavnog ureda za reviziju (DUR) iz velja\u010de 2025. godine, u kojem su aktivnosti MZOZT-a u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama ocijenjene djelomi\u010dno u\u010dinkovitima te se, izme\u0111u ostaloga, navodi da bi ranjive skupine gra\u0111ana trebale biti uklju\u010dene u procjenu rizika, kao i da je potrebno uspostaviti u\u010dinkovitu suradnju s JLP(R)S-ima.<\/p>\n<p>U savjetodavnom mi\u0161ljenju o obvezama dr\u017eava u vezi s klimatskim promjenama iz srpnja 2025. godine, Me\u0111unarodni sud pravde se oslanja na izvje\u0161\u0107a Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) te zaklju\u010duje da se du\u017enost dr\u017eava da sprije\u010de zna\u010dajnu \u0161tetu za okoli\u0161 primjenjuje i kod klimatskih promjena, uklju\u010duju\u0107i i putem regulacije privatnih dionika. U Rezoluciji o ljudskim pravima i klimatskim promjenama, tako\u0111er iz srpnja 2025. godine, Vije\u0107e za ljudska prava UN-a kao prioritete isti\u010de koncept \u201eklimatske pravde\u201c, znanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica te poti\u010de dr\u017eave na obrazovanje o ljudskim pravima, okoli\u0161u i klimatskim promjenama. Vije\u0107e za ljudska prava UN-a je u listopadu 2025. godine u <a id=\"civilnazastita\"><\/a>Rezoluciji o porastu razine mora i njegovim u\u010dincima na potpuno i u\u010dinkovito u\u017eivanje ljudskih prava potvrdilo da je porast razine mora povezan s klimatskim promjenama te je ozbiljna prijetnja potpunom i u\u010dinkovitom u\u017eivanju ljudskih prava. Stoga treba poticati obrazovanje o ljudskim pravima, okoli\u0161u i klimatskim promjenama, primjerice na Pravnim fakultetima kroz zelene pravne klinike.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Civilna za\u0161tita<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Posljednjih 15-ak godina u RH smo se vi\u0161e puta suo\u010dili s djelovanjem prirodnih sila, poput poplava, po\u017eara i potresa. Poplave, po\u017eari i potresi, a posebice razli\u010dite mogu\u0107e katastrofe i mogu\u0107a ratna djelovanja, imaju posljedice na ostvarivanje ljudskih prava. Pri tome je va\u017ena uloga civilne za\u0161tite i to u planiranju, pripremi i provo\u0111enju mjera za sprje\u010davanje i\/ili smanjenje njihovih posljedica, a temeljne operativne snage \u010dine operativne snage vatrogastva, Hrvatska gorska slu\u017eba spa\u0161avanja (HGSS) i Hrvatski Crveni kri\u017e.<\/p>\n<p>Prve preporuke o mogu\u0107im posljedicama ovakvih doga\u0111aja na ostvarivanje ljudskih prava dali smo u Posebnom izvje\u0161\u0107u o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji iz 2014. godine, a potom smo i doprinijeli izradi Zakona o sustavu civilne za\u0161tite iz 2015. godine, donesenog\u00a0 radi ure\u0111ivanja sustava i djelovanja odnosno smanjenja rizika od katastrofa te za\u0161tite i spa\u0161avanja gra\u0111ana, materijalnih i kulturnih dobara i okoli\u0161a od posljedica prirodnih, tehni\u010dko-tehnolo\u0161kih velikih nesre\u0107a i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.<\/p>\n<p>HGSS je jedna od operativnih snaga civilne za\u0161tite, no istodobno (nacionalna, dobrovoljna, stru\u010dna, humanitarna i nestrana\u010dka) udruga koja obavlja djelatnosti od interesa za RH, s ciljem spa\u0161avanja na planinama i na drugim nepristupa\u010dnim podru\u010djima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spa\u0161avanju i pru\u017eanju pomo\u0107i treba primijeniti posebno stru\u010dno znanje i upotrijebiti tehni\u010dku opremu za spa\u0161avanje. Dok se krovna stanica HGSS-a financira iz dr\u017eavnog prora\u010duna, preostale 24 stanice se financiraju iz prora\u010duna JLP(R)S-a, koje nemaju sve jednake mogu\u0107nosti njihovog financiranja. Stoga je zbog va\u017enosti rada HGSS-a, odnosno njezinih spa\u0161avatelja, potrebno unaprijediti financiranje HGSS-a odnosno voditi ra\u010duna i osigurati da sve stanice HGSS-a, bez obzira u kojoj su JLP(R)S smje\u0161tene, imaju dostatne kapacitete za u\u010dinkovito djelovanje. U 2025. godini se u javnosti problematizirao i nedostatak helikoptera s vitlom koji bi omogu\u0107avali spa\u0161avanje s visine, bez slijetanja, po kojem pitanju HGSS, kako je javno izvje\u0161tavano, sura\u0111uje s MORH-om, a od nedavno i s MUP-om.<\/p>\n<p>Razli\u010dite ugroze s kojima se svijet suo\u010dava, uklju\u010duju\u0107i ratne i druge mogu\u0107e izvanredne opasnosti, tra\u017ee da dr\u017eave za njih budu spremne. U\u010dinkovit sustav civilne za\u0161tite, izme\u0111u ostalog, ovisi i o dostupnosti javnih skloni\u0161ta, strate\u0161kim robnim zalihama i dr. Dr\u017eavni ured za reviziju je u reviziji u\u010dinkovitosti \u201eUpravljanje i kori\u0161tenje skloni\u0161ta za gra\u0111ane na podru\u010dju RH\u201c iz svibnja 2024. godine preporu\u010dio izradu prijedloga propisa kojima bi se uredilo upravljanje i odr\u017eavanje javnih i drugih skloni\u0161ta, kao i nadzor planskih i drugih dokumenata civilne za\u0161tite koje donose JLS, \u0161to uklju\u010duje i kapacitete skloni\u0161ta.<\/p>\n<p>Prema navodima MUP-a iz sije\u010dnja 2025. godine, odr\u017eavanje skloni\u0161ta bit \u0107e dodatno razra\u0111eno novim Zakonom o sustavu civilne za\u0161tite i Strategijom razvoja sustava civilne za\u0161tite. Me\u0111utim, primje\u0107ujemo da izrada prijedloga ovog Zakona nije u Planu normativnih aktivnosti za 2026. godinu. Stoga Ministarstvu unutarnjih poslova preporu\u010damo da u okviru sustava civilne za\u0161tite poduzme aktivnosti u cilju uspostave u\u010dinkovitijeg upravljanja i odr\u017eavanja svih javnih skloni\u0161ta na teritoriju RH, uklju\u010duju\u0107i da to mogu\u0107e bude razra\u0111eno novim Zakonom o sustavu civilne za\u0161tite te Strategijom razvoja sustava civilne za\u0161tite te u suradnji s JLS-ima.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 142.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da predlo\u017ei izmjene i dopune ili novi Zakon o sustavu civilne za\u0161tite\u00a0 i Strategiju razvoja sustava civilne za\u0161tite kojima \u0107e se, izme\u0111u ostaloga, propisati na\u010dini upravljanja, odr\u017eavanja i kori\u0161tenja javnih skloni\u0161ta te osiguranje njihovih dostatnih kapaciteta<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Ujedno ukazujemo da bi i iz drugih razloga, u vremenima sve ve\u0107ih nesigurnosti, a pri \u010demu su prirodne katastrofe na\u017ealost uvijek mogu\u0107e, svakako bilo korisno pristupiti izmjenama ili izradi novog Zakona o sustavu civilne za\u0161tite, kao i Strategije razvoja sustava civilne za\u0161tite. Dodatni razlog za to je i da je izmjenama i dopunama Zakona o obrani propisano da se civilna slu\u017eba obavlja u tijelu dr\u017eavne uprave nadle\u017enom za civilnu za\u0161titu (MUP) ili u JLP(R)S-ima, izme\u0111u ostalog, <a id=\"crnetocke\"><\/a>obavljanjem poslova u funkciji protupo\u017earne i civilne za\u0161tite. Navedeno ujedno predstavlja priliku za unapre\u0111enje sustava civilne za\u0161tite kao krovnog sustava od javnog interesa za RH, osposobljavanjem osoba koje \u0107e ste\u0107i potrebne vje\u0161tine za civilnu i protupo\u017earnu za\u0161titu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\">Crne to\u010dke<\/span><\/strong><\/h3>\n<p>Od 2023. godine pratimo sanaciju svih osam crnih to\u010daka, predvi\u0111enih Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.-2028. godine te u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima izvje\u0161tavamo o stanju i pomacima. Crne to\u010dke su Strategijom gospodarenja otpadom RH definirane kao lokacije na kojima je dugotrajno i neprimjereno gospodareno proizvodnim (tehnolo\u0161kim) otpadom, a 2025. godine su poduzete aktivnosti u sanaciji \u010detiri crne to\u010dke.<\/p>\n<p>Prema podacima FZOEU u 2025. godini je odabran izvo\u0111a\u010d za sanaciju crne to\u010dke \u201eObalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u ste\u010daju \u2013 Kosica\u201c u Vranjicu, one\u010di\u0161\u0107ene azbestom, te je u tijeku isho\u0111enje gra\u0111evinske dozvole. MZOZT je u sije\u010dnju 2026. godine s FZOEU sklopilo ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za postavljanje i odr\u017eavanje informativnih plo\u010da za javnost, pra\u0107enje koncentracije azbesta u zraku tijekom izvo\u0111enja radova, pra\u0107enje dinamike naseljavanja i razvoj novih betonskih \u017eivotinjskih zajednica te pojavu invazivnih biljnih vrsta, a ispitivat \u0107e se i prisutnost azbesta u morskom okoli\u0161u izvan podru\u010dja sanacije.<\/p>\n<p>Na podru\u010dju crne to\u010dke \u201eLokacija na kojoj se nalaze ve\u0107e koli\u010dine \u0161ljake i pepela: odlagali\u0161te \u0161ljake u Ka\u0161telanskom zaljevu\u201c u Ka\u0161tel Su\u0107urcu, uz sudjelovanje Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) su provedena neinvazivna radiolo\u0161ka mjerenja, \u010diji se rezultati o\u010dekuju (u velja\u010di 2026. su\u00a0 zapo\u010deli \u00a0geotehni\u010dki i dodatni radiolo\u0161ki istra\u017eni radovi).<\/p>\n<p>Zapo\u010dela je sanacija crne to\u010dke \u201eOdlagali\u0161te kamenog agregata (\u201ecrno brdo\u201c) \u2013 Biljane Donje\u201c u Benkovcu, na kojem se nalaze velike koli\u010dine troske, koja se u Sisku pretvara u sirovinu za cestogradnju. Planirani dovr\u0161etak sanacije je studeni 2026. godine, a FZOEU navodi\u00a0 da su poduzete sve mjere za\u0161tite pri utovaru, transportu i obradi troske, kao i da se na podru\u010dju Siska mjeri razina kvalitete zraka te da nisu uo\u010dena prekora\u010denja koja bi bila uzrokovana obradom troske. Gra\u0111ani Siska, zabrinuti zbog dovo\u017eenja i obrade troske, odr\u017eali su vi\u0161e prosvjeda, stoga ih je va\u017eno adekvatno informirati o mjerama koje se poduzimaju radi njihove za\u0161tite te o eventualnim posljedicama na okoli\u0161 i zdravlje ljudi.<\/p>\n<p>U tijeku je sanacija crne to\u010dke \u201eJama Sovjak kod Rijeke\u201c, one\u010di\u0161\u0107ene katranom, kiselim muljem, otpadnim uljima i drugim otpadom. U travnju 2025. godine se krenulo s va\u0111enjem krutog otpada, a u srpnju i s va\u0111enjem sloja plutaju\u0107ih ugljikovodika. Prema navodima FZOEU, s jednim izvo\u0111a\u010dem je raskinut ugovor te se zastalo sa sanacijom, a po odabiru novog izvo\u0111a\u010da radovi \u0107e biti nastavljeni.<\/p>\n<figure id=\"attachment_23866\" style=\"width: 366px\"  class=\"wp-caption alignleft\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-23866\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ekoloska-udruga-Krka-Knin-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"366\" height=\"274\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ekoloska-udruga-Krka-Knin-300x225.jpg 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ekoloska-udruga-Krka-Knin-768x576.jpg 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ekoloska-udruga-Krka-Knin.jpg 960w\" sizes=\"(max-width: 366px) 100vw, 366px\" \/><figcaption class=\"wp-caption-text\">Foto \u2013 Izvor: Ekolo\u0161ka udruga \u201eKrka\u201c Knin<\/figcaption><\/figure>\n<p>Nije zapo\u010dela sanacija crne to\u010dke \u201eTvrtka DIV d.o.o. \u2013 mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu\u201c, lagune uz tvornicu one\u010di\u0161\u0107ene mazutom iz spremnika biv\u0161e tvornice TVIK, neobra\u0111enim tehnolo\u0161kim vodama iz tvornice DIV d.o.o. te oborinskim i gradskim otpadnim vodama. Lokacija nije ozna\u010dena ni ogra\u0111ena, a za sanaciju su zadu\u017eeni Hrvatske vode, Grad Knin i \u0160ibensko-kninska \u017eupanija. Prema navodima DIRH-a, zbog neugodnih mirisa u blizini tvornice od travnja 2025. godine NZJZ SD\u017d provodi mjerenja koja su obuhvatila parametre sumporovodika i amonijaka te koja su pokazala prekora\u010denja satnih i dnevnih vrijednosti. Uredbom o razinama one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u zraku dopu\u0161tena su 24 prekora\u010denja satne i sedam prekora\u010denja dnevne grani\u010dne vrijednosti sumporovodika u godini, a u razdoblju od 3. do 16. prosinca 2025. godine izmjereno je 160 prekora\u010denja satne i 11 dnevne grani\u010dne vrijednosti sumporovodika.<\/p>\n<p>Nije nastavljena sanacija crne to\u010dke \u201cBazeni crvenog mulja i otpadne lu\u017eine biv\u0161e tvornice glinice u Obrovcu\u201d u blizini rijeke Zrmanje. Sanacija je djelomi\u010dno provedena pa prekinuta 2010. godine zbog pokretanja sudskih postupaka, koji su u tijeku. Lokacija je i dalje neozna\u010dena i neogra\u0111ena.<\/p>\n<p>Nije zapo\u010dela sanacija crne to\u010dke \u201eLokacija praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu\u201c, gdje se nekada prala unutra\u0161njost vagona cisterni za prijevoz kemikalija i sto\u010dni vagoni. Obveznik sanacije je H\u017d infrastruktura koja treba provesti dodatne istra\u017ene radove, a lokacija nije ozna\u010dena niti je ogra\u0111ena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Crna to\u010dka \u201eOdlagali\u0161te fosfogipsa \u2013 Petrokemija Kutina\u201c je u <a id=\"odlagalista\"><\/a>privatnom vlasni\u0161tvu te se nalazi u blizini Parka prirode Lonjsko polje, zbog \u010dega je potreban dodatan oprez, osobito u slu\u010daju poplava, kako bi se sprije\u010dilo izlijevanje one\u010di\u0161\u0107ene vode u okoli\u0161. Lokacija je ozna\u010dena kao \u201edeponij fosfogipsa\u201c te je ogra\u0111ena. Prema navodima DIRH-a, u 2025. godini nije zaprimljena niti jedna prijava u vezi ove crne to\u010dke, a u koordiniranim inspekcijskim nadzorima nisu utvr\u0111ene nepravilnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\">Ilegalna odlagali\u0161ta otpada<\/span><\/strong><\/h3>\n<p>Gra\u0111ani, gra\u0111anske inicijative, udruge i JLS-i se sve \u010de\u0161\u0107e pritu\u017euju pu\u010dkoj pravobraniteljici zbog ilegalnih odlagali\u0161ta otpada i neprovo\u0111enja njihove sanacije. Hrvatske \u0161ume isti\u010du da se na \u0161umskim podru\u010djima kojima gospodare nalazi velik broj ilegalnih odlagali\u0161ta te da u suradnji s brojnim udrugama, volonterima i lokalnom samoupravom kontinuirano rade na njihovoj sanaciji. To\u010dan broj ilegalnih odlagali\u0161ta ne znaju jer stalno nastaju nova.<\/p>\n<p>Po Javnom pozivu FZOEU za sufinanciranje projekata uklanjanja otpada odba\u010denog u okoli\u0161, 2025. godine odobrena su sredstva za 35 JLS. U srpnju 2025. godine u Plan gospodarenja otpadom RH (ID PGO) za razdoblje od 2023.-2028. godine uvr\u0161tene su nove lokacije za sanaciju, u vlasni\u0161tvu fizi\u010dkih i pravnih osoba, koje se nalaze u Pazinu, Gospi\u0107u, Samoboru, Poznanovcu, Benkovcu i Lovincu.<\/p>\n<p>Kako od 2021. godine postupamo zbog vi\u0161e tisu\u0107a tona plasti\u010dnog otpada iz Italije protuzakonito odlo\u017eenog u prostoru biv\u0161e tvornice Istraplastika u Pazinu, pozdravljamo uvr\u0161tavanje ove lokacije na popis lokacija predvi\u0111enih za sanaciju.<\/p>\n<p>Nakon objava u medijima, na vlastitu smo inicijativu zapo\u010deli ispitni postupak u vezi ilegalnog odlagali\u0161ta otpada u Gospi\u0107u, gdje je nekoliko godina zakopavan plasti\u010dni opasni i neopasni otpad. Lokaciju smo u srpnju 2025. godine obi\u0161li sa \u010dlanovima gra\u0111anske inicijative \u201eGospi\u0107 je na\u0161 dom\u201c. Sanacija \u0107e se odvijati u vi\u0161e faza zbog slo\u017eenosti stanja na terenu, razli\u010ditih vrsta otpada te istra\u017enih radnji koje se provode u okviru kaznenog postupka. ZJZ LS\u017d-u i Gradu Gospi\u0107u preporu\u010dili smo da lokalno stanovni\u0161tvo na dostupan, jasan i lako razumljiv na\u010din kontinuirano informiraju o stanju te radnjama koje se planiraju poduzeti radi za\u0161tite zdravlja, okoli\u0161a i prirode. Preporu\u010dili smo da se provodi sustavni, dugoro\u010dni epidemiolo\u0161ki i biolo\u0161ki monitoring radi procjene eventualnog utjecaja novonastalih okoli\u0161nih \u010dimbenika na incidenciju malignoma ili drugih kroni\u010dnih nezaraznih bolesti te da se provedu ciljane preventivne aktivnosti ukoliko se zabilje\u017ee odstupanja od uobi\u010dajenih trendova.<\/p>\n<p>Nastavno na navedeno, a prema navodima ZJZ LS\u017d, provodi se kontinuirani monitoring vode za ljudsku potro\u0161nju, unapre\u0111uje se sustav pravovremenog i transparentnog informiranja lokalnog stanovni\u0161tva te se planira zaposliti zdravstvenog ekologa. ZJZ LS\u017d ukazuje i da kontinuirano prati epidemiolo\u0161ko zdravstveno stanje stanovni\u0161tva, \u0161to uklju\u010duje i incidenciju malignih i kroni\u010dnih nezaraznih bolesti po dobi, spolu i prebivali\u0161tu. Naveo je i da \u0107e u suradnji s HZJZ-om i Ministarstvom zdravstva razmotriti uspostavu sustava epidemiolo\u0161kog i biolo\u0161kog monitoringa, uz pro\u0161irenje ispitivanja na dodatne pokazatelje ukoliko se pojave odstupanja od uobi\u010dajenih trendova.<\/p>\n<p>Institut za vode je u 2025. godini uveo novu mjernu postaju Lika, most Ostrvica, koja je najbli\u017ea nepropisno odlo\u017eenom otpadu kod Gospi\u0107a. Pored toga, uvedene su i dvije nove mjerne postaje na vodotoku Jezer\u0161\u010dak u Poznanovcu, na kojima nije utvr\u0111eno one\u010di\u0161\u0107enje, a periodi\u010dki monitoring nastavlja se u 2026. godini.<\/p>\n<p>Prema podacima Hrvatskih \u0161uma iz listopada 2025. godine uklonjen je gra\u0111evinski i ku\u0107ni otpad u \u0161umskom i vodoza\u0161titnom podru\u010dju u Je\u017edovcu pored Zagreba, koji se dugo godina ilegalno odlagao.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-23868 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ured-pucke-pravobraniteljice-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ured-pucke-pravobraniteljice-300x225.jpg 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ured-pucke-pravobraniteljice.jpg 767w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Od 2024. godine provodimo ispitni postupak zbog ilegalnog odlagali\u0161ta na vodoza\u0161titnom podru\u010dju u Kosnici kod Velike Gorice. Lokaciju smo obi\u0161li u listopadu 2025. godine s djelatnicima lokalne samouprave. Prema prikupljenim informacijama rije\u010d je uglavnom o gra\u0111evinskom otpadu koji se i dalje protuzakonito odla\u017ee iako su u vi\u0161e navrata postupali komunalni redari Grada Velike Gorice, DIRH i Hrvatske \u0161ume. Lokacija je od 2018. godine vi\u0161e puta sanirana, Grad Velika Gorica je postavio kamere, poja\u010dao kontrole komunalnih redara, zatvarao pristupnu cestu i postavljao fizi\u010dke barijere radi onemogu\u0107avanja prolaza kamionima s otpadom, no vi\u0161e kamera je razbijeno, barijere su uklanjane, a komunalnim redarima se prijetilo, \u0161to je bilo prijavljeno i policiji.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da raste broj ilegalnih deponija te se na postoje\u0107e dovozi novi otpad, nu\u017eno je poduzeti mjere kojima bi se po\u010dinitelje adekvatno sankcioniralo te preveniralo budu\u0107e protupravno postupanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 143. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije, da izradi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o gospodarenju otpadom kojima \u0107e se propisati stro\u017ee nov\u010dane kazne za nezakonito odbacivanje otpada u okoli\u0161<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Nastavno na sanaciju lokacije u Dugom Ratu, <a id=\"centri\"><\/a>na kojoj se nalazi troska ostala nakon zatvaranja tvornice ferolegura Dalmacija d.d., prema navodima MZOZT-a, sukladno mi\u0161ljenju DORH-a provest \u0107e se obi\u010dna sanacija tako da \u0107e troska ostati na lokaciji, a teren \u0107e se poravnati. U prosincu je MZOZT sklopilo ugovore za geodetske i geotehni\u010dke radove i izradu vjetrovalne klime, a potom \u0107e se izraditi projektna dokumentacija s detaljima poravnavanja terena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\">Centri za gospodarenje otpadom &#8211; CGO<\/span><\/strong><\/h3>\n<p>U 2025. godini smo nastavili pratiti rad postoje\u0107ih i izgradnju planiranih CGO-a. Prema podacima MZOZT-a izgra\u0111ena su i u funkciji \u010detiri CGO-a (Mari\u0161\u0107ina, Ka\u0161tijun, Bikarac i Biljane Donje), \u010detiri CGO-a su u izgradnji (Babina Gora, Le\u0107evica, Lu\u010dino Razdolje i Pi\u0161kornica), dok je u pripremi dokumentacija za CGO \u0160agulje, Orlovnjak i Zagreb. MZOZT je u sije\u010dnju 2026. godine donijelo Rje\u0161enje o prihvatljivosti CGO-a Zagreb za okoli\u0161, uz primjenu mjera za\u0161tite okoli\u0161a i programa pra\u0107enja stanja okoli\u0161a.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eKao i svako jutro, ne mo\u017eemo sjesti vani od smrada sme\u0107a sa Ka\u0161tijuna. Djeca idu u \u0161kolu, udi\u0161u taj &#8220;zrak&#8221;, od kojega se di\u017ee \u017eeludac. Ne mo\u017eemo provjetriti ku\u0107u jer nemamo svje\u017eeg zraka. Ne mo\u017eemo su\u0161iti robu vani, jer roba smrdi po sme\u0107u. Ovo ve\u0107 jako djeluje na psihu. Molimo za pomo\u0107 i pravo na dostojanstven \u017eivot.\u201d <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>U rujnu, listopadu i studenom 2025. godine zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi zbog neugodnih mirisa iz CGO-a Ka\u0161tijun. Grad Pula je naveo da su mogu\u0107i uzroci neugodnih mirisa pove\u0107ane koli\u010dine otpada koje CGO zaprima ljeti (\u0161to je posljedica ve\u0107eg broja osoba koje borave na istarskom podru\u010dju tijekom turisti\u010dke sezone) te visok sadr\u017eaj neodvojenog biootpada u cijeloj Istarskoj \u017eupaniji. U svibnju i srpnju su provedena mjerenja sastava otpada te je utvr\u0111eno da najve\u0107i udio biootpada ima MKO iz obalnih gradova. Radi smanjenja koli\u010dine MKO i udjela biotpada u njemu, Grad Pula je nabavio komunalnu opremu te proveo edukacije o gospodarenju otpadom. Unutar CGO-a je postavljena automatska mjerna postaja za pra\u0107enje kvalitete zraka \u010diji rezultati se objavljuju na stranicama MZOZT-a. U vrijeme pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a, nije bilo dostupno Izvje\u0161\u0107e za 2025. godinu, no objavljeni podaci izmjerenih vrijednosti koncentracije merkaptana (R-SH) ne pokazuju prekora\u010denje dopu\u0161tenih vrijednosti. Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a je u 2025. godini obavila pet inspekcijskih nadzora ovog CGO-a, a zbog ve\u0107eg broja pritu\u017ebi u rujnu je od NZJZ I\u017d zatra\u017eila rezultate olfaktometrijskih mjerenja za razdoblje nakon 19. kolovoza, koja su pokazala da neugodni mirisi nisu kontinuirani te da vjetar doprinosi njihovom \u0161irenju prema naseljima.<\/p>\n<p>No, DIRH je utvrdio da se unutar CGO Ka\u0161tijun nalaze nedopu\u0161tene koli\u010dine baliranog gorivog otpada, da se na prostoru za skladi\u0161tenje otpada nalaze prekomjerne koli\u010dine obojenih i \u017eeljeznih metala te da dio otpada nije kvalitetno prekriven inertnim materijalom \u0161to omogu\u0107uje prodor oborina. Nalo\u017eeno je otklanjanje utvr\u0111enih nepravilnosti te je izdan prekr\u0161ajni nalog zbog kr\u0161enja odredbi Zakona o gospodarenju otpadom.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 144.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Primorsko-goranskoj \u017eupaniji, da provede kampanju me\u0111u stanovnicima Mar\u010delja i okolice o uvjetima nastavka biolo\u0161kog monitoringa, na\u010dinu njegove provedbe i va\u017enosti radi ocjene utjecaja rada Centra za gospodarenje otpadom Mari\u0161\u0107ina na njihovo zdravlje<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Nastavili smo postupati i vezano za neugodne mirise i one\u010di\u0161\u0107enje zraka u blizini CGO-a Mari\u0161\u0107ina. DIRH je obavio inspekcijske nadzore te je izvr\u0161io uvid u izvje\u0161\u0107a o mjerenju kvalitete zraka NZJZ PG\u017d-a, pri \u010demu nije utvrdio nepravilnosti. Tako\u0111er, NZJZ PG\u017d provodi dodatna ispitivanja prisutnosti neugodnih mirisa kori\u0161tenjem dinami\u010dkog olfaktometra i terenskim izvidima, te rezultate objavljuje na svojim mre\u017enim stranicama. U Ekolo\u0161koj studiji utjecaja \u017dCGO-a Mari\u0161\u0107ina na zdravlje mje\u0161tana Mar\u010delja i okolice iz 2021. godine, predlo\u017een je nastavak biolo\u0161kog monitoringa mje\u0161tana, no NZJZ PG\u017d navodi da od velja\u010de 2022. godine, kada je Ekolo\u0161ka studija predana naru\u010ditelju, nisu zaprimili takav zahtjev PG\u017d-a. NZJZ PG\u017d ukazuje da je za provo\u0111enje studije potrebno dobrovoljno sudjelovanje stanovnika koji udovoljavaju kriterijima, no da se javila tek tre\u0107ina potrebnog broja.<\/p>\n<p>Ciljevi u podru\u010dju gospodarenja otpadom jesu do 2035. godine smanjiti odlaganje otpada na 10% te pove\u0107ati recikliranje na 65%. Podaci za 2025. godinu jo\u0161 nisu dostupni, no MZOZT\u00a0 navodi da je u 2024. godini u RH nastalo 486 kg otpada po stanovniku, odlo\u017eeno je 51%, a reciklirano 37% otpada.<\/p>\n<p>Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a DIRH-a je u 2025. <a id=\"zraktlo\"><\/a>godini obavila nadzore na 201 odlagali\u0161tu otpada (77 aktivnih, 100 zatvorenih, 20 \u201edivljih \u201c i \u010detiri odlagali\u0161ta gra\u0111evinskog otpada) te je zbog nepravilnosti izre\u010dena 31 mjera na zapisnik, donesena su 22 rje\u0161enja, izdano je 13 prekr\u0161ajnih naloga, pet optu\u017enih prijedloga te su podnesene \u010detiri kaznene prijave.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Za\u0161tita zraka i tla<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Iz ispitnih postupaka koje provodimo razvidno je da su zrak i tlo naj\u010de\u0161\u0107e ugro\u017eeni zbog aktivnih i\/ili nesaniranih industrijskih te drugih zahvata s emisijama u okoli\u0161.<\/p>\n<p>Me\u0111u najbrojnijima su pritu\u017ebe gra\u0111anske inicijative \u201eMjesto koje ho\u0107e \u017eivjeti\u201c iz Vranjica, u kojima se ukazuje na vi\u0161e izvora one\u010di\u0161\u0107enja u Vranji\u010dko-solinskom bazenu gdje se nalaze objekti nekada\u0161nje industrije, rafinerija, brodogradili\u0161te te luka za skladi\u0161tenje raznih tereta. Za olujnog nevremena u srpnju 2025. godine vjetar je razbacao komade azbesta s prostora biv\u0161e tvornice Salonit te se u lokalnoj zajednici ponovno aktualizirala sanacija prostora biv\u0161e tvornice, koja je slu\u017ebeno zavr\u0161ena.<\/p>\n<p>Nastavili smo postupati po pritu\u017ebi gra\u0111ana Pule zbog pra\u0161ine i neugodnih mirisa iz cementare Calucem d.o.o. DIRH navodi da je NZJZ SD\u017d izradio godi\u0161nji izvje\u0161taj o ispitivanju kvalitete zraka temeljem provedenih indikativnih mjerenja kvalitete zraka s mjerne postaje na podru\u010dju Grada Pule, kojim je utvr\u0111eno da postoji dominantan izvor one\u010di\u0161\u0107enja zraka te radi dono\u0161enja to\u010dne ocjene kvalitete zraka predla\u017ee nastavak cjelogodi\u0161njeg pra\u0107enja. U cilju za\u0161tite zdravlja gra\u0111ana i unapre\u0111enja kvalitete zraka, Grad Pula planira pokrenuti postupak izrade kratkoro\u010dnog akcijskog plana koji \u0107e sadr\u017eavati mjere za smanjenje rizika od prekora\u010denja grani\u010dnih i\/ili ciljnih vrijednosti one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u zraku.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 145.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, da provode istra\u017eivanja o zdravstvenom stanju lokalnog stanovni\u0161tva koje \u017eivi u blizini zahvata koji u okoli\u0161 emitiraju one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari, a osobito u blizini centara za gospodarenje otpadom, crnih to\u010daka te industrijskih postrojenja<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prema podacima Europske agencije za okoli\u0161 (EEA) Slavonski Brod nekoliko godina ima najzaga\u0111eniji zrak u EU. NZJZ BP\u017d nam je dostavio zavr\u0161ni dokument s objedinjenim i evaluiranim podatcima o zdravlju gra\u0111ana, prikupljenima od 2016. do 2024. godine te je ukazao da su za utvr\u0111ivanje uzro\u010dno-posljedi\u010dnih veza izme\u0111u stanja okoli\u0161a i bolesti\/zdravlja ljudi potrebna ekstenzivna i dugotrajna epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja te usporedbe podataka s drugim podru\u010djima u RH ili susjednim zemljama. Stoga predla\u017ee daljnja istra\u017eivanja o zdravstvenom stanju gra\u0111ana Slavonskog Broda te nastavljamo postupati povodom ovog problema.<\/p>\n<p>Kao i prethodnih godina, ukazujemo na potrebu za\u0161tite javnog zdravlja od \u0161tetnih utjecaja iz okoli\u0161a, odnosno ja\u010danja zdravstvene ekologije. HZJZ je izradio prijedlog Strate\u0161kog plana razvoja javnog zdravstva kojeg dalje treba donijeti Ministarstvo zdravstva te HZJZ i Mre\u017ea timova javne zdravstvene slu\u017ebe, temeljem Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi, obavljaju sve poslove iz podru\u010dja zdravstvene ekologije na na\u010din da je \u017eupanijskim zavodima za javno zdravstvo od po\u010detka 2020. godine odobren tim zdravstvene ekologije sastavljen od jednog lije\u010dnika specijalista epidemiologije \/ javnog zdravstva \/ zdravstvene ekologije i jednog sanitarnog in\u017eenjera. U 2025. godini HZJZ nije zapo\u010deo izradu novih studija o utjecaju okoli\u0161nih \u010dimbenika na zdravlje niti je provodio studije biolo\u0161kog monitoringa.<\/p>\n<p>Od 2024. godine su na snazi direktive koje bi trebale doprinijeti unapre\u0111enju za\u0161tite zraka i tla, odnosno okoli\u0161a: Direktiva (EU) 2024\/1785 EP i Vije\u0107a o izmjeni Direktive 2010\/75\/EU EP i Vije\u0107a o industrijskim emisijama (integrirano sprje\u010davanje i kontrola one\u010di\u0161\u0107enja), Direktiva Vije\u0107a 1999\/31\/EZ o odlagali\u0161tima otpada (tzv. IED 2.0) te Direktiva (EU) 2024\/2881 EP i Vije\u0107a o kvaliteti zraka i \u010di\u0161\u0107em zraku za Europu. Temeljem prve dvije direktive u 2026. godini se planira dono\u0161enje novog Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a, a temeljem tre\u0107e direktive planira se dono\u0161enje novog Zakona o za\u0161titi zraka. Zajedni\u010dki im je cilj smanjiti one\u010di\u0161\u0107enje i unaprijediti za\u0161titu zdravlja ljudi, stoga \u0107emo pratiti njihovu izradu i dono\u0161enje.<\/p>\n<p>Unaprijed ukazujemo da je ovo prilika da MZOZT i Ministarstvo zdravstva razmotre uvo\u0111enje sustava obvezne procjene utjecaja na zdravlje (HIA) iz Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. u postupcima planiranja i odlu\u010divanja kod zahvata s emisijama one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u okoli\u0161 koji mogu imati zna\u010dajne u\u010dinke na zdravlje stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>\u010cak 60-70% tla u EU je nezdravo pa je pozitivno \u0161to je u prosincu na snagu stupila Direktiva (EU)\u00a02025\/2360 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 12.\u00a0studenoga 2025. o pra\u0107enju i\u00a0otpornosti tla (Zakon o\u00a0pra\u0107enju tla) rimjenjuje na sva tla, uklju\u010duju\u0107i \u0161ume, poljoprivredno zemlji\u0161te i urbana podru\u010dja. Dr\u017eave \u010dlanice moraju pratiti i procjenjivati zdravlje tla, prilago\u0111avaju\u0107i se lokalnim uvjetima, te poduzimati odgovaraju\u0107e mjere kod rizika za zdravlje ili okoli\u0161. U Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2017. godinu istaknuli smo da u programima pra\u0107enja stanja okoli\u0161a nedostaju podatci o tlu i mjere kojima se prati njegovo stanje. Stoga smo tada\u0161njem Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i energetike preporu\u010dili da u postupcima procjene <a id=\"prirodavode\"><\/a>utjecaja zahvata na okoli\u0161 uvede mjere pra\u0107enja stanja tla, uklju\u010duju\u0107i obvezna uzorkovanja. Preporuku smo ponovili u izvje\u0161\u0107ima za 2018. i 2019. godinu, no ona nije provedena. Stoga \u0107e preno\u0161enje ove Direktive biti prilika za uspostavu u\u010dinkovitog sustava pra\u0107enja i procjene stanja tla, odr\u017eivog upravljanja tlom i o\u010duvanja njegovog zdravlja, \u0161to \u0107emo pratiti.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Za\u0161tita prirode i voda<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Od 2024. godine na snazi je Uredba EU o obnovi prirode, kojoj je cilj do 2030. godine obnoviti najmanje 20% kopnenih i morskih podru\u010dja EU te do 2050. godine obnoviti sve ekosustave koje treba sanirati. U tijeku je izrada Nacionalnog plana obnove prirode, dok je u Planu zakonodavnih aktivnosti MZOZT-a za 2026. godinu dono\u0161enje novog Zakona o za\u0161titi prirode, izme\u0111u ostaloga, radi obveze progla\u0161enja podru\u010dja stroge za\u0161tite te obnove prirode nakon usvajanja ove Uredbe.<\/p>\n<p>U 2025. godini postupali smo po vi\u0161e pritu\u017ebi radi ugroze prirode i voda, kojima se ukazivalo na \u0161tetne u\u010dinke kamenoloma, protupravnu gradnju, izgradnju kojoj nije prethodila ispravna studija procjene utjecaja na okoli\u0161 i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Od 2022. godine postupamo po pritu\u017ebi zbog utjecaja na prirodu planiranog zahvata kamenoloma Veliki Siljevac na brdu Ivan\u0161\u010dica te \u0107emo nastaviti pratiti kako \u0107e na isti utjecati Zakon o progla\u0161enju Parka prirode \u201cZagorske gore\u201d (koji je stupio na snagu u o\u017eujku 2026. godine).<\/p>\n<p>Obratili su nam se i gra\u0111ani koji ukazuju da kamenolomi na podru\u010dju Svete Jane ugro\u017eavaju bioraznolikost, podzemne i povr\u0161inske vode, da stvaraju pra\u0161inu, buku i vibracije te da \u010desto prometovanje teretnih kamiona naru\u0161ava kvalitetu \u017eivota i zdravlja te ugro\u017eava sigurnost gra\u0111ana. Zaprimili smo i pritu\u017ebu u kojoj se ukazuje na prekograni\u010dni utjecaj dvaju kamenoloma u BiH, \u201eZa\u010dula\u201c i \u201eSmjak\u201c, na izvor rijeke Omble koja je klju\u010dna za opskrbu pitkom vodom Dubrovnika.<\/p>\n<p>Hrvatsko planinarsko dru\u0161tvo i Hrvatsko biospeleolo\u0161ko dru\u0161tvo ukazali su na ugrozu ponora Su\u0161ik, uslijed neadekvatne studije o utjecaju na okoli\u0161 za izgradnju \u017eeljezni\u010dke pruge Skradnik-Krasica &#8211; Tijan. Postupamo i po pritu\u017ebi Planinarskog dru\u0161tva Osmica zbog one\u010di\u0161\u0107enja podzemnih i povr\u0161inskih voda rijeke Korane i \u0161pilje Adios, uni\u0161tenja stani\u0161ta te uginu\u0107a gotovo cijele podzemne faune.<\/p>\n<p>Pratimo postupak uspostave prija\u0161njeg stanja na devastiranom podru\u010dju izvora rijeke Une na kojemu je bila nezakonito izgra\u0111ena mini hidroelektrana. Krajem 2025. godine Zadarska \u017eupanija je donijela rje\u0161enje o obveznoj provedbi ocjene prihvatljivosti zahvata za ekolo\u0161ku mre\u017eu, a Javna ustanova \u201eNatura Jadera\u201c i lokalna zajednica predla\u017eu da se navedeno podru\u010dje za\u0161titi kao park prirode. Postupamo i zbog vi\u0161egodi\u0161nje devastacije \u0160trba\u010dkog Buka na rijeci Uni u Op\u0107ini Donji Lapac, protupravnim eksploatiranjem rudnog blaga, promjenom vodnog re\u017eima i protupravnom gradnjom, te nastavljamo pratiti postupanje nadle\u017enih tijela RH povodom utvr\u0111enih nezakonitih postupanja.<\/p>\n<p>Prema podacima DIRH-a, u 2025. godini obavljeno je 112 inspekcijskih nadzora i donijeto je \u0161est rje\u0161enja radi uspostave prija\u0161njeg stanja i zabrane izvo\u0111enja daljnjih radova bez prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekolo\u0161ku mre\u017eu. Obavljeno je 13 inspekcijskih nadzora speleolo\u0161kih objekata od kojih u 12 slu\u010dajeva nisu utvr\u0111ene nepravilnosti, dok se inspekcijski nadzor za \u0161pilju Adios nastavlja.<\/p>\n<p>U vezi ponovljene preporuke MZOZT-u, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskim vodama, da izrade analizu u\u010dinkovitosti mjera za\u0161tite izvori\u0161ta i vodocrpili\u0161ta, Hrvatske vode su nas obavijestile da su u 2024. godini od HZJZ-a naru\u010dile studiju \u201eAnaliza parametara sukladnosti na vodocrpili\u0161tima za potrebe procjene rizika njihovih slivova\u201c, koja je po\u010detni korak u tom smjeru.<\/p>\n<p>Od vi\u0161e od 9.000 za sada poznatih speleolo\u0161kih objekata, u Katastru speleolo\u0161kih objekata registrirano ih je 4.979, a otpadom su one\u010di\u0161\u0107ena 692 objekta. Prema podacima MZOZT-a, od 2020. godine FZOEU jednom godi\u0161nje objavljuje natje\u010daj za udruge radi \u010di\u0161\u0107enja speleolo\u0161kih objekata, no zbog skromnog odaziva pozivi \u0107e biti usmjereni prema javnim ustanovama za upravljanje za\u0161ti\u0107enim prirodnim vrijednostima.<\/p>\n<p>Radi za\u0161tite prava na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161 od 2022. godine postupamo zbog pomora p\u010dela kada je zbog nedozvoljene uporabe pesticida do\u0161lo do pomora p\u010dela u Me\u0111imurju, te 2023. na podru\u010dju Me\u0111imurske i Bjelovarsko-bilogorske \u017eupanije. Nakon pomora p\u010dela u Konavlima 2024. godine, kao mogu\u0107i uzrok pomora p\u010dela utvr\u0111en je spora Nosema spp., no nije provjereno jesu li i u ovom slu\u010daju nepravilno kori\u0161teni pesticidi. U slu\u010daju pomora p\u010dela u Slavoniji 2025. godine utvr\u0111ena je nepravilna uporaba pesticida, <a id=\"more\"><\/a>\u0161to ukazuje na daljnju potrebu provo\u0111enja opse\u017enih i temeljitih istraga DIRH-a radi utvr\u0111ivanja to\u010dnog uzroka pomora p\u010dela, koje su neizostavne za odr\u017eavanje bioraznolikosti. Pritom je va\u017eno primjenjivati i Upute o postupanju pri uginu\u0107u p\u010dela Ministarstva poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva, posebice kada se sumnja na trovanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Za\u0161tita mora<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>\u010cisto more nije samo trenutni resurs kao izvor hrane i prihoda od turizma, nego i temelj za odr\u017eivu budu\u0107nost obalnih krajeva RH.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani i gra\u0111anske inicijative sve \u010de\u0161\u0107e nam se obra\u0107aju zbog ugroze i one\u010di\u0161\u0107enja mora i obale. Tako smo postupali zbog broda \u201eMoby Drea\u201c koji je u srpnju 2025. godine radi remonta dovezen u brodogradili\u0161te \u201eBrodosplit\u201c. S obzirom da je sadr\u017eavao pribli\u017eno 300 tona azbestnih panela, gra\u0111ani su javno prosvjedovali tra\u017ee\u0107i za\u0161titu zdravlja i isplovljavanje broda iz luke. U kona\u010dnici je MMPI nalo\u017eilo iz brodogradili\u0161ta i hrvatskog teritorijalnog mora te je brod isplovio 2. rujna 2025. godine.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-23867 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ured-pucke-pravobraniteljice-2-e1778506059809-225x300.jpg\" alt=\"\" width=\"225\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ured-pucke-pravobraniteljice-2-e1778506059809-225x300.jpg 225w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Izvor-Ured-pucke-pravobraniteljice-2-e1778506059809.jpg 577w\" sizes=\"(max-width: 225px) 100vw, 225px\" \/>Gra\u0111anska inicijativa \u201e\u010cuvari kvarnerskog zaljeva\u201c, obratila nam se zbog one\u010di\u0161\u0107enja mora uzrokovanog ispu\u0161tanjem ugljikovodika iz rafinerije u Urinju, povodom \u010dega smo obi\u0161li lokaciju te je postupak u tijeku. Grad Bakar se pritu\u017eio zbog one\u010di\u0161\u0107enja mora vodom kojom je prskan rasuti teret u Terminalu za rasute terete Bakar.<\/p>\n<p>Nakon medijskih objava pokrenuli smo postupak zbog izlijevanja ugljikovodika iz spremnika goriva benzinske postaje u more u luci Hvar. Gra\u0111ani su nam se obratili i zbog dugotrajnog odlaganja i skladi\u0161tenja velike koli\u010dine metalnog otpada na obali u neposrednoj blizini stambenih naselja u Plo\u010dama.<\/p>\n<p>Vi\u0161e godina postupamo zbog troske odlo\u017eene na obali i u moru u Dugom Ratu, kao i zbog one\u010di\u0161\u0107enja mora u Vranji\u010dko-solinskom bazenu. Mje\u0161tani otoka O\u0161ljak obratili su nam se zbog masovnog dovo\u017eenja turista od strane privatnih brodara, \u0161to smatraju ugrozom za za\u0161ti\u0107eni krajobraz.<\/p>\n<p>Udruga Zelena Istra ukazala je na ugrozu okoli\u0161a planiranom izgradnjom luke za javni promet Dajla-Belveder. Udruga SUNCE nas je obavijestila o 44 prijave one\u010di\u0161\u0107enja Jadranskog mora tijekom ljetnih mjeseci.<\/p>\n<p>Predmeti u kojima postupamo ukazuju da bi u stru\u010dno povjerenstvo za koncesije kao stalne \u010dlanove ipak bilo korisno uklju\u010diti stru\u010dnjake iz podru\u010dja za\u0161tite okoli\u0161a te za\u0161tite prirode, na \u0161to smo ukazivali i 2023. godine pri dono\u0161enju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, no prijedlog nije usvojen.<\/p>\n<p>Pratimo sanaciju Ivane D, prve potonule plinske platforme u Jadranu, koja je zna\u010dajna kako radi za\u0161tite morskog okoli\u0161a, tako i radi budu\u0107eg postupanja s plinskim platformama. U skladu s mi\u0161ljenjem energetske inspekcije za naftno rudarstvo DIRH-a, MMPI-a te Uprave vodnog gospodarstva i za\u0161tite mora tada\u0161njeg MGOR-a, ukazali smo na prednosti potpune sanacije, odnosno uklanjanja Ivane D s morskog dna i odvoz na kopno radi ponovnog kori\u0161tenja, u skladu s najvi\u0161im standardima za\u0161tite morskog okoli\u0161a. Odluka o njenoj sanaciji jo\u0161 nije donesena te platforma jo\u0161 uvijek nije uklonjena. Ukazujemo da more i morski okoli\u0161 ne smiju postati odlagali\u0161te olupina i potonulih objekata, ve\u0107 je potrebna njihova brza i potpuna sanacija te niti propisi koji definiraju sanaciju ne poznaju pojam djelomi\u010dne sanacije. Stoga podr\u017eavamo stav MMPI-a da su podrtine i potonule stvari prijetnja sigurnosti plovidbe te mogu\u0107i izvor one\u010di\u0161\u0107enja morskog okoli\u0161a i obale. Tako je u srpnju 2025. godine uklonjena podrtina m\/b DEALA, koja je\u00a0 ostala na podru\u010dju Op\u0107ine Ra\u0161a nakon nasukavanja broda s oko 47.000 litara dizelskog goriva i 1.800 litara motornog ulja.<\/p>\n<p>Prema navodima MMPI-a, opremljen je prvi od tri planirana nacionalna sustava za suzbijanje one\u010di\u0161\u0107enja mora velikih razmjera (EAS-HR) u Splitu te je u tijeku postupak javne nabave opreme za drugi EAS-HR sustav na podru\u010dju Pule. MMPI sufinancira odr\u017eavanje deset plovila \u010dista\u010da mora, a u 2025. godini su ovla\u0161teni slu\u017ebenici MMPI-a i lu\u010dkih kapetanija obavili 434 inspekcijska nadzora pomorskog dobra, pri \u010demu su izdali 33 rje\u0161enja o zabrani kori\u0161tenja, izrekli 33 naredbe za uklanjanje te 13 naredbi za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje.<\/p>\n<p>U rujnu 2025. godine je ratificiran Sporazum prema Konvenciji UN-a o pravu mora o o\u010duvanju i odr\u017eivom kori\u0161tenju <a id=\"bukasvjetlo\"><\/a>morske biolo\u0161ke raznolikosti podru\u010dja izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ sporazum), koji se odnosi na me\u0111unarodne vode koje pokrivaju gotovo 50% povr\u0161ine Zemlje te su me\u0111u najve\u0107im rezervoarima bioraznolikosti na Zemlji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Za\u0161tita od buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Kao i ranijih godina gra\u0111ani su se pritu\u017eivali na prekomjernu buku iz industrijskih pogona, ugostiteljskih objekata i razli\u010ditih obrta, na buku cestovnog ili \u017eeljezni\u010dkog prometa, kao i na neadekvatne mjere za\u0161tite od buke ili njihovo neprovo\u0111enje. Ukazivali su i da im je zbog prekomjerne buke naru\u0161eno zdravlje i kvaliteta \u017eivota. Uz buku se \u010desto javlja i svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje, osobito kod industrijskih postrojenja.<\/p>\n<p>Postupamo po pritu\u017ebi Mjesnog odbora Centar-Su\u0161ak zbog buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja s kontejnerskih terminala u Rijeci, u kojoj se ukazuje da je vi\u0161egodi\u0161nji problem uzrokovan radom dizalica i premje\u0161tanjem kontejnera, teretnim prometom i upaljenim reflektorima.<\/p>\n<p>Obratila nam se i gra\u0111anska inicijativa \u201eMjesto koje ho\u0107e \u017eivjeti\u201c te stanovnici Vranjica zbog buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja s pomo\u0107nog nogometnog igrali\u0161ta Sportskog centra Kava, smje\u0161tenog neposredno uz obiteljske ku\u0107e, na saniranom odlagali\u0161tu azbestnog otpada \u201eVranji\u010dka kava\u201c.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eU stvarnosti mi imamo u naselju STADION sa svakodnevnim utakmicama, sa 18 upaljenih reflektora, sa navija\u010dima, nogometnim sudcima i trenerima koji proizvode neizmjerne decibele psuju\u0107i. Uz to imamo uni\u0161tavanje privatne imovine, blokiranje prometnice, bolje re\u010deno op\u0107i kaos usred naselja, bez ikakvog reda i zakona&#8230;.kod zahtjeva za bukobrane, izme\u0111u ostalog, odgovori su bili da se ne smije kopati zbog azbesta jer su tereni napravljeni na deponiju azbesta!? Istovremeno kod odgovora da se ne smije kopati, na tom istom terenu kopaju se temelji za postavljanje tribina prilikom \u010dega se iskopala za\u0161titna membrana tzv. geotextil i komadi azbesta su sada na povr\u0161ini ispod tribina gdje svakodnevno bude preko stotinjak djece i roditelja koja su izlo\u017eena opasnosti udisanja \u010destica azbesta. Kako je mogu\u0107e da se iskopi vr\u0161e na deponiju azbesta, a za bukobrane je to nemogu\u0107e?!\u201d\u00a0 \u00a0\u00a0<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Prema podacima DIRH-a, sanitarna inspekcija je u podru\u010dju za\u0161tite od buke provela 1.037 nadzora, najvi\u0161e u podru\u010dju ugostiteljstva, industrije, obrta, trgovine te cestovnog i \u017eeljezni\u010dkog prometa. Provela je i 81 nadzor u podru\u010dju za\u0161tite od buke u sklopu Programa koordiniranih inspekcijskih nadzora za 2025. godinu, koje je koordinirala inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a. Donesena su 482 rje\u0161enja kojima je nare\u0111eno mjerenje razine buke ili je zabranjena uporaba izvora buke. DIRH je naveo i da su svi nadzori iz podru\u010dja za\u0161tite od buke obavljeni nenajavljeno. Ministarstvo zdravstva je u 2025. godini obavilo tri stru\u010dna nadzora nad ovla\u0161tenim pravnim osobama za mjerenje buke okoli\u0161a te im nije oduzimalo ovla\u0161tenja.<\/p>\n<p>Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a je u 2025. godini obavila osam nadzora po prijavama svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, 17 manje nego 2024. godine. Pojedine JLS i DIRH razli\u010dito su tuma\u010dili i primjenjivali akte kojima je ure\u0111ena za\u0161tita od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja pa je po\u010detkom 2025. godine <a id=\"organizacije\"><\/a>MZOZT dostavio DIRH-u, Udruzi gradova u RH, Zajednici op\u0107ina u RH, pojedinim op\u0107inama te pu\u010dkoj pravobraniteljici tuma\u010denje o nadle\u017enosti DIRH-a i komunalnih redara u provedbi nadzora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Iskustva organizacija civilnog dru\u0161tva &#8211; OCD-a<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Okoli\u0161ni OCD-i kao glavni problem isti\u010du na\u010din provedbe e-savjetovanja, koja ve\u0107inom traju kra\u0107e od 30 dana, \u010desto se provode u vrijeme neradnih dana i godi\u0161njih odmora, prijedlozi gra\u0111ana i OCD-a se rijetko prihva\u0107aju, a prevelik broj komentara se samo prima na znanje. Ukazuju i da je osobito niska otvorenost JLS-a za sudjelovanje gra\u0111ana u odlu\u010divanju te da OCD-ima \u010desto ne dostavljaju tra\u017eene informacije. Pojedini OCD-i ukazuju da je na mre\u017enim stranicama potrebno objavljivati i izmjene ranije objavljenih dokumenata, a ne samo prvotne verzije, primjerice studija utjecaja na okoli\u0161 i elaborata za\u0161tite okoli\u0161a, kao i da na mre\u017enim stranicama nekih dr\u017eavnih ili lokalnih tijela informacije nisu lako dostupne, \u0161to im ote\u017eava sudjelovanje u okoli\u0161nim postupcima.<\/p>\n<p>OCD-i kao problem navode i neprovo\u0111enja postupaka procjene utjecaja na okoli\u0161 u slu\u010dajevima u kojima ih je sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli\u0161 trebalo provesti. Nakon inspekcijskog nadzora investitoru se naj\u010de\u0161\u0107e nala\u017ee provedba odgovaraju\u0107eg okoli\u0161nog postupka, iako je zahvat u okoli\u0161u ve\u0107 izveden, \u010dime se marginalizira na\u010delo predostro\u017enosti iz Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a.<\/p>\n<p>Kao i ranijih godina, ukazuje se na nedovoljno financiranje okoli\u0161nih udruga. Prema analizi dr. sc. Krunoslava Kardova \u201eRepresija nad okoli\u0161nim inicijativama i organizacijama civilnog dru\u0161tva u Hrvatskoj\u201c iz rujna 2024. godine, okoli\u0161nim OCD-ima tijekom pro\u0161log desetlje\u0107a bilo je namijenjeno tek izme\u0111u 0,5% i 1% javnih sredstava dodijeljenih civilnom dru\u0161tvu. Pojedini OCD-i isti\u010du da je pozitivno pove\u0107anje maksimalnog iznosa sredstava koje dodjeljuje FZOEU s 10.600 na 20.000 eura.<\/p>\n<p>Za u\u010dinkovitu za\u0161titu okoli\u0161a i prirode va\u017eno je za\u0161tititi okoli\u0161ne branitelje ljudskih prava, koji su suo\u010deni i s drugim izazovima, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o braniteljima ljudskih prava.<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2025\">Pravo na dobro upravljanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-zdravlje-2025\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravosude-2025\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-javno-okupljanje-2025\">Pravo na javno okupljanje<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Klimatske promjene Civilna za\u0161tita [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23863"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24112,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23863\/revisions\/24112"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}