{"id":23861,"date":"2026-05-11T15:01:16","date_gmt":"2026-05-11T13:01:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23861"},"modified":"2026-05-28T12:20:42","modified_gmt":"2026-05-28T10:20:42","slug":"branitelji-ljudskih-prava-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2025\/","title":{"rendered":"Branitelji ljudskih prava"},"content":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n

Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Globalna zbivanja i tijekom 2025. godine obilje\u017eena su ja\u010danjem relativizacije ljudskih prava i udarima na vladavinu prava, ratovima, nasilnim sukobima i poja\u010danom dru\u0161tvenom polarizacijom, rezultirala su zna\u010dajnim izazovima za sustave za\u0161tite i promicanja ljudskih prava. Ovakvi trendovi utjecali su i na uvjete za djelovanje branitelja ljudskih prava – pojedinaca i skupina te neovisnih institucija koji djeluju na promicanju i za\u0161titi ljudskih prava i sloboda, suzbijanju diskriminacije te ja\u010danju demokratskih vrijednosti i vladavine prava.<\/p>\n

Tako je CIVICUS Monitor, participativni projekt koji od 2017. godine bilje\u017ei uvjete za djelovanje civilnoga dru\u0161tva u dimenzijama slobode udru\u017eivanja, slobode izra\u017eavanja i prava na mirno okupljanje u 198 dr\u017eava i teritorija \u0161irom svijeta, 2025. godine u odnosu na prethodnu zabilje\u017eio promjene u njih osamnaest, od \u010dega je u petnaest pogor\u0161an i su\u017een prostor za civilno djelovanje. U 2025. godini su zabilje\u017eene povrede prave i sloboda u podru\u010djima koja se prate, naj\u010de\u0161\u0107e li\u0161avanja slobode branitelja ljudskih prava i novinara, napadi na novinare, prekomjerne uporabe sile, kao i prekidanja prosvjeda.<\/p>\n

Duboku zabrinutost ovakvim pojavama izrazilo je i Vije\u0107e za ljudska prava UN-a, usvojiv\u0161i u srpnju 2025. godine Rezoluciju o prostoru za djelovanje civilnog dru\u0161tva, ponovno sna\u017eno naglasiv\u0161i klju\u010dnu ulogu civilnoga dru\u0161tva u promicanju i za\u0161titi ljudskih prava, prevenciji njihovih kr\u0161enja, promicanju vladavine prava, dobrog upravljanja i prevencije sukoba, i pozivaju\u0107i dr\u017eave, na kojima je glavna odgovornost za za\u0161titu ljudskih prava, da osiguraju sigurno i poticajno okru\u017eje za djelovanje civilnog dru\u0161tva u fizi\u010dkim i online<\/em> prostorima, uklju\u010duju\u0107i i za\u0161titu od napada, prijetnji, kampanja bla\u0107enja i stigmatizacije, uklanjanje prepreka sudjelovanju u odlu\u010divanju, te predvidljivo i stabilno financiranje.<\/p>\n

Karakteriziraju\u0107i trenutnu situaciju kao alarmantan trend i krizu s kojim se u Europi suo\u010davaju branitelji ljudskih prava, poziv dr\u017eavama \u010dlanicama da po\u0161tuju svoje obveze i \u0161tite branitelje ljudskih prava i civilno dru\u0161tvo uputio je i Povjerenik za ljudska prava VE Michael O\u2019Flaherty.<\/p>\n

Na zabrinjavaju\u0107e trendove u EU upozorila je i Agencija za temeljna prava EU (FRA), pozvav\u0161i dr\u017eave \u010dlanice da se suzdr\u017ee od mjera kojima se ograni\u010dava sloboda izra\u017eavanja i okupljanja, sudjelovanje u dono\u0161enju odluka i civilno djelovanje i da bez odgode istra\u017ee i sankcioniraju napade na branitelje ljudskih prava, naglasiv\u0161i kako \u201cza\u0161tita civilnog dru\u0161tva i po\u0161tivanje temeljnih prava nisu opcionalni, ve\u0107 su osnova pravnih temelja i vrijednosti EU.\u201d<\/p>\n

Na prepreke s kojima se branitelji ljudskih prava suo\u010davaju u svome djelovanju u proteklih su nekoliko godina upozoravale i dr\u017eavama preporuke upu\u0107ivale sve klju\u010dne institucije EU \u2013 Parlament, Komisija i Vije\u0107e. U studenome 2025. godine EK je usvojila nove dokumente: Europski demokratski \u0161tit i dugo o\u010dekivanu EU strategiju za civilno dru\u0161tvo. I dok prvi od ovih dokumenata, izme\u0111u ostaloga, predvi\u0111a a\u017euriranje Komisijine Preporuke o sigurnosti novinara i ja\u010danje djelovanja u smjeru provedbe postoje\u0107eg EU okvira za suzbijanje SLAPP-a, Strategijom za civilno dru\u0161tvo je planirano ja\u010danje uklju\u010divanja civilnoga dru\u0161tva u procese odlu\u010divanja na EU razini te sistematizacija postoje\u0107ih mehanizama za njihovu za\u0161titu i ja\u010danje financiranja. Od dr\u017eava se o\u010dekuje da sukladno ranijim preporukama Komisije ja\u010daju sudjelovanje OCD-a u odlu\u010divanju, uspostave poticajno okru\u017eje za djelovanje civilnoga dru\u0161tva, komplementiraju Unijino financiranje aktivnosti civilnoga dru\u0161tva nacionalnim sredstvima, ali i da usvoje nacionalne strategije za razvoj civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 139. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da \u017eurno usvoji Nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnog dru\u0161tva<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Vezano uz posljednje, RH nema nacionalni strate\u0161ki dokument za stvaranje povoljnog okru\u017eja za djelovanje civilnog dru\u0161tva od 2016. godine, a unato\u010d ponavljaju\u0107oj preporuci pu\u010dke pravobraniteljice, \u010dinjenici da EK u svojim izvje\u0161\u0107ima o vladavini prava ovaj problem prepoznaje jo\u0161 od 2022. godine, naporima civilnog dru\u0161tva, te \u010dinjenici da je radna skupina za njegovu izradu nekoliko puta uspostavljana, a nacrt dokumenta nekoliko puta raspisivan, do njegova usvajanja nije do\u0161lo niti tijekom 2025. godine, \u0161to reflektira nedostatak svijesti o va\u017enosti civilnog dru\u0161tva i njegove uloge u podr\u017eavanju i razvoju demokracije, ljudskih prava i vladavine prava.<\/p>\n

Kako bi udruge mogle dugoro\u010dnije planirati svoj rad, zadr\u017eati kontinuitet pru\u017eanja usluga, koje su u velikoj mjeri usmjerene prema korisnicima u ranjivom polo\u017eaju, ali i zadr\u017eati kvalitetnu radnu snagu i odr\u017eati kvalitetu djelovanja, nu\u017eno im je osigurati stabilno, vi\u0161egodi\u0161nje, programsko financiranje. Za ja\u010danje njihovih kapaciteta, pa time i kvalitete i kontinuiteta u radu, va\u017ene su institucionalne podr\u0161ke. Primjer dobre prakse je model trogodi\u0161njeg financiranja organizacija koje pru\u017eaju usluge besplatne pravne pomo\u0107i uveden 2023. godine. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru\u0161tva tako\u0111er raspisuje natje\u010daj za dodjelu institucionalnih potpora OCD-ima, no iznosi nisu zna\u010dajno rasli.<\/p>\n

No, u RH kroni\u010dno nedostaje potpore za aktivnosti udruga koje se bave promicanjem i za\u0161titom ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije te koje provode zagovara\u010dke i watchdog<\/em> aktivnost. Te udruge godinama iskazuju potrebu za pro\u0161irenjem modela programskoga financiranja i institucionalnih potpora. Ukazuju i na potrebu da se natje\u010daji raspisuju u terminima kad su najavljeni, a ne sa zaka\u0161njenjima, te na potrebu smanjenja administrativnog optere\u0107enja. Tako je primjerice ULJPPNM osigurao institucionalno i programsko financiranje udruga nacionalnih manjina temeljem Operativnih programa nacionalnih manjina, ali iako ve\u0107 godinama najavljuje objavu natje\u010daja za udruge koje se bave diskriminacijom u okviru ESF+-a, kasni u provedbi pa ni po\u010detkom 2026. godine nije raspisan.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 140. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da uvede dugoro\u010dno institucionalno i programsko financiranja aktivnosti organizacija civilnog dru\u0161tva u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U pripremi ovog Izvje\u0161\u0107a proveli smo anketu, prema \u010dijim rezultatima udruge kao najzna\u010dajnije probleme u podru\u010dju financiranja prepoznaju nepredvidivost i diskontinuitet izvora financiranja, veliko administrativno optere\u0107enje u provedbi projekata, ali i nepostojanje natje\u010daja koji bi odgovarali programskim ciljevima organizacije i potrebama na terenu. Ne\u0161to manje od polovice anketiranih udruga izgubilo je tijekom protekle dvije godine zna\u010dajan dio zaposlenih zbog nedostatka financijskih sredstava. Pritom udruge igraju va\u017enu ulogu u pru\u017eanju usluga, primjerice onih socijalnih, dok su one koje se bave watchdog<\/em> i zagovara\u010dkim aktivnostima bitan dionik u sustavu za\u0161tite i promicanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Pritom i jedne i druge omogu\u0107avaju uvid u stanje ljudskih prava na terenu i glas daju upravo onima najisklju\u010denijima.<\/p>\n

Niz me\u0111unarodnih instrumenata, uklju\u010duju\u0107i i Me\u0111unarodni pakt o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima, uspostavlja i ure\u0111uje pravo javnosti na sudjelovanje u odlu\u010divanju. Sudjelovanje raznovrsnih dionika, pa tako i udruga, omogu\u0107ava da se javne politike i propisi donose uzimaju\u0107i u obzir iskustva s terena, uklju\u010duju\u0107i skupina u ranjivom polo\u017eaju, kojima upravo ove organizacije \u010desto \u201cdaju glas\u201d, \u010dime se doprinosi kvalitetnijem normiranju. Unato\u010d tome, udruge niz godina svoje mogu\u0107nosti sudjelovanja u javnome odlu\u010divanju ocjenjuju vi\u0161e formalnim negoli su\u0161tinskim i bez ozbiljnog integriranja njihovih doprinosa u javne politike i propise. Na ovaj problem ukazujemo u poglavlju o pravu na dobro upravljanje.<\/p>\n

Nakon promjena u sustavu e-savjetovanja uvedenih sredinom 2024. godine, niz se udruga pritu\u017eivao na pote\u0161ko\u0107e u sudjelovanju u javnim savjetovanjima, a podaci Ureda za zakonodavstvo pokazivali su zna\u010dajno smanjenje broja udruga i njihovih komentara u navedenoj godini u odnosu na nekoliko prethodnih. Prema preliminarnim podacima za 2025. godinu, ove su brojke ponovno porasle, ali je, primjerice, broj udruga koje su u javnim savjetovanjima tokom godine sudjelovale i dalje manji nego prije izmjena sustava.<\/p>\n

Tijekom 2025. godine bilje\u017eimo pojave defamiranja i poku\u0161aja delegitimizacije udruga aktivnih u podru\u010dju ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije iz dijela javnopoliti\u010dkih krugova i dijela medija i putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Tako je udruga koja se bavi rodnom ravnopravno\u0161\u0107u bila metom napada dezinformacijama, uklju\u010duju\u0107i i pojedinih saborskih zastupnika, nakon predstavljanja materijala namijenjenih seksualnoj edukaciji mladih.<\/p>\n

I tokom 2025. godine braniteljima ljudskih prava su upu\u0107ivane uvrede i prijetnje, kojima su kao i ranije najizlo\u017eeniji bili aktivni u promicanju i za\u0161titi prava LGBTIQ+ osoba, nacionalnih, etni\u010dkih i vjerskih manjina, \u017eena i migranata, ali i okoli\u0161ni branitelji ljudskih prava te oni aktivni u podru\u010dju demokracije. Tako su, primjerice, anonimne prijetnje upu\u0107ene aktivistu Zoranu Pusi\u0107u i odvjetnici Lini Budak.<\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu izvijestili smo o zaposlenicima udruge koja se bavi tranzicijskom pravdom i suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u, koji su zaprimili niz prijete\u0107ih poruka. O prijavljenim doga\u0111ajima i o svojem postupanju policija je izvijestila nadle\u017eno dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo posebnim izvje\u0161\u0107em. Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo predmet je zatvorilo bilje\u0161kom, bez dono\u0161enja rje\u0161enja o odba\u010daju. Posljedi\u010dno, podnositeljice nakon obra\u0107anja policiji nisu bile obavje\u0161tene ni o postupanju policije ni o ishodu rje\u0161avanja dr\u017eavnog odvjetnika, \u010dime su izostala saznanja o odluci povodom prijave te mogu\u0107nost prijavitelja za njeno preispitivanje. Iako izvje\u0161tavanje nije zakonska obveza, takvo postupanje rezultira nedostatkom povjerenja prema institucijama, a gra\u0111ani, uklju\u010duju\u0107i i branitelje ljudskih prava nisu informirani da mogu tra\u017eiti informacije od nadle\u017enih tijela. Pri tome, UN-ova Deklaracija o braniteljima ljudskih prava predvi\u0111a da su dr\u017eave odgovorne za za\u0161titu branitelja ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i i za\u0161titu od nasilja, prijetnji ili odmazde zbog njihova rada na ljudskim pravima.<\/p>\n

I prija\u0161njih godina smo ukazivali kako gra\u0111ani kaznena djela u ve\u0107ini slu\u010dajeva prijavljuju policiji, a policijski slu\u017ebenici mogu najbr\u017ee reagirati na obavijest o po\u010dinjenom kaznenom djelu, a ista je situacija i s braniteljima ljudskih prava. Me\u0111utim, ponekad policijski slu\u017ebenici ne smatraju da postoji sumnja u po\u010dinjenje\u00a0kaznenog djela (koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti), kao i da nema potrebe za konzultacijom s dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvom, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo o poglavlju o policijskom postupanju.<\/p>\n

Vezano za poziciju branitelja ljudskih prava va\u017eno je spomenuti nedavnu presudu ESLJP-a u predmetu Ilareva i drugi protiv Bugarske br. 24729\/17, u kojoj je Sud po prvi puta primijenio koncept diskriminacije temeljem povezanosti na branitelje ljudskih prava koji su bili izlo\u017eeni govoru mr\u017enje putem interneta zbog svog rada. Ovom presudom Sud je utvrdio povredu proceduralnih odredbi EKLJP-a, budu\u0107i da su nadle\u017ena tijela propustila uzeti u obzir da su aktivisti bili meta napada zbog svoga zalaganja za prava odre\u0111enih, diskriminiranih dru\u0161tvenih skupina, a propustili su i provesti u\u010dinkovitu istragu, uklju\u010duju\u0107i pribavljanje osobnih podataka vlasnika profila na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Facebook i podataka o vlasniku web stranice putem njene IP adrese.<\/p>\n

Vezano uz govor mr\u017enje EU Akt o digitalnim uslugama stupio (DSA) je stupio na snagu te se izravno primjenjuje u svim dr\u017eavama \u010dlanicama od 17. velja\u010de 2024. godine. U travnju 2025. godine donesen je i Zakon o provedbi Akta o digitalnim uslugama, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o slobodi izra\u017eavanja u javnom prostoru.<\/p>\n

Kao i ranijih godina, okoli\u0161ne udruge izvje\u0161tavaju o te\u0161ko\u0107ama u ostvarenju prava prema Aarhu\u0161koj konvenciji, odnosno pristupu informacijama, kvalitetnom sudjelovanju u okoli\u0161nim postupcima i pristupu pravosu\u0111u, ali i smanjenju broja dostupnih natje\u010daja na EU i nacionalnoj razini usmjerenih na za\u0161titu okoli\u0161a i prirode. Vezano uz potonje, zaseban natje\u010daj za institucionalne podr\u0161ke stabilizaciji i\/ili razvoju udruga za za\u0161titu okoli\u0161a, prirode i ekolo\u0161ke odr\u017eivosti po prvi put je uvr\u0161ten u natje\u010daje koje raspisuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru\u0161tva u 2024. godini, no 2025. godine na\u017ealost nije ponovljen.<\/p>\n

SLAPP tu\u017ebe su jo\u0161 jedan problem s kojim se susre\u0107u udruge aktivne u podru\u010dju za\u0161tite okoli\u0161a pa je tako jedna ve\u0107 osam godina tu\u017eenik u paralelnim postupcima, kaznenom i gra\u0111anskom, zbog svoga aktivisti\u010dkog djelovanja. U ovome kontekstu va\u017ena \u0107e biti primjena Direktive Europskog Parlamenta i Vije\u0107a o za\u0161titi osoba uklju\u010denih u javno djelovanje od o\u010dito neosnovanih tu\u017ebi ili zlonamjernih sudskih postupaka, odnosno Zakona o za\u0161titi osoba uklju\u010denih u javno djelovanje, \u010dije se usvajanje o\u010dekuje, a o \u010demu vi\u0161e tako\u0111er pi\u0161emo u poglavlju o slobodi izra\u017eavanju u javnom prostoru. Ipak, valja napomenuti kako se ovi propisi odnose isklju\u010divo na gra\u0111anske postupke pa \u0107e nu\u017eno biti osmisliti modalitete za\u0161tite od ovakvog tipa tu\u017ebi u kaznenim i drugim postupcima.<\/p>\n

2025. godine uhi\u0107eni su te su nepravomo\u0107no oslobo\u0111eni krivnje aktivistkinje i aktivisti koji su prosvjedovali zbog doga\u0111aja u Gazi i neslaganja s vanjskom politikom pred zgradom MVEP-a, a uhi\u0107en je te nepravomo\u0107no osu\u0111en prorektor za znanost Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci zbog no\u0161enja palestinske zastave na No\u0107nome mar\u0161u povodom Dana \u017eena u Rijeci, kao i aktivistkinje i aktivist koji su prekinuli vojni mimohod povodom tridesete obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja odr\u017eanom u srpnju 2025. godine u Zagrebu.<\/p>\n

Pritom, osobito su zabrinjavaju\u0107i navodi prosvjednika pred MVEP-om o uvjetima u policijskim prostorijama za zadr\u017eavanje, da ih je petnaest dr\u017eano u dva kaveza dimenzija cca 2x2m2<\/sup> vi\u0161e od sedam sati. U lipnju 2025. godine nenajavljeno smo obi\u0161li prostorije za osobe li\u0161ene slobode u I. policijskoj postaji Zagreb i Pritvorskoj jedinici PU zagreba\u010dke (Oranice) i pritom neposrednim uvidom utvrdili kako se u prvospomenutoj nalaze dva prostora za osobe li\u0161ene slobode koji su u obliku \u201ekaveza\u201c, veli\u010dine cca 2,5x2m, bez zasebnog sanitarnog \u010dvora i neposredne mogu\u0107nosti kori\u0161tenja pitke vode, a u svakome se nalazi klupa s naslonom, fiksirana za pod prostorije, na koju mo\u017ee sjesti do tri osobe. Na poseban upit razmje\u0161taju li uhi\u0107enike, kada ih je vi\u0161e, u druge policijske postaje, na\u010delnik je odgovorio da ih razmje\u0161taju kada su njihove prostorije popunjene, no na upit kada smatraju da su prostorije popunjene odgovorio je da ovisi o osobama (odnosno sigurnosnoj procjeni i njihovom pona\u0161anju).<\/p>\n

Dodatno, aktivistima koji su prekinuli vojni mimohod neki promatra\u010di mimohoda su upu\u0107ivali pogrdne rije\u010di te poticali na nasilje. Prema o\u010ditovanju MUP-a, kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje i dalje je, pola godine nakon spornoga doga\u0111aja, u tijeku. Trima od \u010detvero aktivista koji su mimohod nenasilno prekinuli nepravomo\u0107nom su prvostupanjskom presudom izre\u010dene nov\u010dane kazne od 3.000 eura za prekr\u0161aj iz \u010dl. 6. Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira. Sud je ocijenio da pona\u0161anje aktivista nije imalo obilje\u017eje prosvjeda u smislu ZJO-u jer prema obrazlo\u017eenju jer \u201enisu imali jasnu poruku\u201c te \u201ecilj njihovog postupanja prosje\u010dnoj osobi nije bio razumljiv\u201c.<\/p>\n

Zaprimili smo i pritu\u017ebu skupine udruga koje su prije pandemije COVID-19 bile aktivne u prihvatili\u0161tima za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite u Zagrebu i Kutini, kada im je, s obrazlo\u017eenjem potrebe za\u0161tite osoblja i korisnika, pristup oduzet te, unato\u010d na\u0161im preporukama, jo\u0161 nije vra\u0107en u pretpandemijskom opsegu, o \u010demu op\u0161irnije pi\u0161emo u poglavlju o tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnim migrantima.<\/p>\n

Uz OCD-e, novinare, zvi\u017eda\u010de i druge pojedince i skupine koji aktivno rade na promicanju i za\u0161titi ljudskih prava, braniteljima ljudskih prava smatraju se i neovisne nacionalne institucije za ljudska prava, poput ombudsmana, neovisnih institucija za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava (NHRI) i tijela za jednakost, a \u0161to je sve institucija pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n

Negativni trendovi vezani uz su\u017eavanje prostora za djelovanje branitelja ljudskih prava tokom protekle godine odra\u017eavali su se i na ove institucije pa se, prema Izvje\u0161\u0107u o vladavini prava u EU za 2025. godinu Europske mre\u017ee nacionalnih institucija za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava, jedan od \u010detiri NHRI-ja u EU suo\u010davao s prijetnjama, zastra\u0161ivanjem ili napadima.<\/p>\n

Negativni trendovi u kontekstu neovisnih institucija bili su tokom protekle godine prisutni i na nacionalnoj razini. Primjer su odgode plenarnih rasprava u Hrvatskome saboru o izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice, pa je tako Izvje\u0161\u0107e za 2022. godinu na plenarnu raspravu \u010dekalo gotovo dvije godine \u2013 od srpnja 2023. do lipnja 2025. godine. Dodatno, jo\u0161 nisu raspravljena izvje\u0161\u0107a za 2023. i 2024. godinu. Ova je praksa nedopustiva i prema instituciji pu\u010dke pravobraniteljice kao opunomo\u0107enici Hrvatskoga sabora, ali i prema gra\u0111anima koji se zbog povreda svojih prava instituciji obra\u0107aju.<\/p>\n

Napadi na pu\u010dku pravobraniteljicu i instituciju poja\u010dali su se nakon javnog priop\u0107enja pu\u010dke pravobraniteljice nakon velikog koncerta u srpnju 2025. godine u Zagrebu, u kojem je pu\u010dka pravobraniteljica ukazala na nedopu\u0161tene oblike izra\u017eavanja u javnome prostoru i upozorila na nedostatak i va\u017enost javne osude istoga. Uklju\u010dili su omalova\u017eavaju\u0107u javnu izjavu predsjednika Vlade RH, a vezano za isto priop\u0107enje jedna desna oporbena stranka najavila je pokretanje postupka za razrje\u0161enje pu\u010dke pravobraniteljice u Hrvatskom saboru. Podnesena je i kaznena prijava protiv pu\u010dke pravobraniteljice zbog po\u010dinjenja kaznenog djela u istom javnom priop\u0107enju. Tijekom 2025. godine pu\u010dka pravobraniteljica bila je izlo\u017eena o\u0161trim kritikama pojedinih saborskih zastupnika na raspravama u Hrvatskom saboru, a neki su i objavama na dru\u0161tvenim mre\u017eama potaknuli daljnje objave koje su sadr\u017eavale uvrede i zastra\u0161ivanje \u010delnice institucije, a \u010dime su ujedno poticali i \u0161irenje nepovjerenja gra\u0111ana u cijelu instituciju.<\/p>\n

Podsje\u0107amo da je institucija pu\u010dkog pravobranitelja ustavna kategorija i neovisna institucija, pri \u010demu Ustav RH izrijekom navodi \u201ePu\u010dki pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu.\u201c. Neovisne institucije su neovisne upravo zato da mogu (neovisno) ukazivati na probleme, a njihova neovisnost je dio sustava kontrola i provjera, odnosno sastavni dio vladavine prava. Standardi za rad neovisnih institucija \u2013 Pari\u0161ka na\u010dela za neovisne institucije za ljudska prava, Venecijanska na\u010dela VE za ombudsmanske institucije, Fakultativni protokol uz UN-ovu Konvenciju protiv mu\u010denja (OPCAT), UN rezolucije o ombudsmanskim institucijama te Direktive za standarde za tijela za jednakost EU, a \u0161to je sve institucija pu\u010dke pravobraniteljice, tra\u017ee rad neovisnih institucija bez pritisaka i napada.<\/p>\n

Upravo trendovi regresije u podru\u010djima demokracije i vladavine prava motivirali su Venecijansku komisiju VE da, deset godina od njihove posljednje ina\u010dice, usvoji nova mjerila za ocjenjivanje stanja vladavine prava. Me\u0111u njima se sada po prvi puta kao izdvojeno i zasebno mjerilo nalazi i tzv. sustav kontrola i provjera, u koji se izrijekom ubrajaju i ombudsmanske i neovisne institucije za ljudska prava, ali i civilno dru\u0161tvo. Venecijanska komisija pritom obrazla\u017ee kako su upravo trendovi regresije naglasili va\u017enost u\u010dinkovitih sustava kontrola i ravnote\u017ea, kao i va\u017enost institucija neovisnih od ve\u0107inske vlasti, poput ustavnih sudova, ombudsmana i ostalih neovisnih institucija, isti\u010du\u0107i kako funkcionalan sustav kontrola i ravnote\u017ea, dio kojega nisu samo institucije ve\u0107 i robustan i adekvatno za\u0161ti\u0107en civilni prostor (koji uz nevladine organizacije uklju\u010duje i akademsku zajednicu i medije), ne samo da ne podriva u\u010dinkovitost dr\u017eavnih institucija ve\u0107 je osna\u017euje.<\/p>\n

Podsje\u0107amo i da na EU razini nedavno usvojene Direktive o standardima tijela za jednakost uklju\u010duju pravno obvezuju\u0107e odredbe o neovisnosti ovih institucija koje je potrebno prenijeti u hrvatski pravni poredak. U Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu dana je preporuka oko transponiranja Direktiva, u suradnji s tijelima za jednakost, a \u0161to je potrebno u\u010diniti do 19. lipnja 2026. godine.\u00a0 Do predaje ovog Izvje\u0161\u0107a osnovana je jedino radna skupina za izmjenu ZRS-a. Ova RS \u0107e uz preno\u0161enje obveza koje proizlaze iz EU Direktive o transparentnosti pla\u0107a imati za cilj i transponiranje navedenih direktiva o tijelima za jednakost, no samo u odnosu na pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova kao instituciju uspostavljenu ZRS-om. Me\u0111utim, u RH je uspostavljena institucionalna arhitektura koja poznaje vi\u0161e tijela za jednakost te vi\u0161e zakona istovremeno ure\u0111uju postupanje i uvjete za rad ovih tijela pri suzbijanju diskriminacije. Kao sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije u RH, pu\u010dka pravobraniteljica je pozvala nadle\u017ena ministarstva (MPUDT i MRMSOSP), kao i ULJPPNM i posebne pravobranitelje na zajedni\u010dki sastanak radi razmatranja obveze transponiranja ovih Direktiva. No, kako predlo\u017eeni zajedni\u010dki sastanak nije odr\u017ean, a pribli\u017eava se rok za transponiranje, preporuku ponavljamo.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 141. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da, u suradnji s tijelima za jednakost, u hrvatski pravni poredak transponira DIREKTIVU VIJE\u0106A (EU) 2024\/1499 od 7. svibnja 2024. o standardima za tijela za jednakost u podru\u010dju jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etni\u010dko podrijetlo, jednakog postupanja u pitanjima zapo\u0161ljavanja i rada prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju, jednakog postupanja prema \u017eenama i mu\u0161karcima u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu i nabavi robe, odnosno pru\u017eanju usluga, te o izmjeni direktiva 2000\/43\/EZ i 2004\/113\/EZ, i DIREKTIVU (EU) 2024\/1500 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJE\u0106A od 14. svibnja 2024. o standardima za tijela za jednakost u podru\u010dju jednakog postupanja prema \u017eenama i mu\u0161karcima te njihovih jednakih mogu\u0107nosti u pitanjima zapo\u0161ljavanja i rada te o izmjeni direktiva 2006\/54\/EZ i 2010\/41\/EU<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n

Pravo na rad<\/a>, Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a>, Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>, Pravo na javno okupljanje<\/a>, Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a>, Policijski sustav<\/a>, Pravosu\u0111e<\/a> i Suradnja i javno djelovanje u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.     Globalna zbivanja i tijekom 2025. godine obilje\u017eena su ja\u010danjem relativizacije […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23861","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23861"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23861\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24114,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23861\/revisions\/24114"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}