*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom zajam\u010deno je Ustavom RH te me\u0111unarodnim ugovorima, kao \u0161to su EKLJP (sloboda mirnog okupljanja) i Pakt o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima (pravo na mirno okupljanje), dok Zakon o javnom okupljanju (ZJO) razra\u0111uje na\u010din ostvarenja, kao i ograni\u010denja tog prava. Javna okupljanja u smislu tog zakona su mirna okupljanja i javni prosvjedi, javne priredbe i drugi oblici okupljanja, a mirnim okupljanjem i javnim prosvjedom podrazumijeva se svako organizirano okupljanje vi\u0161e od 20 ljudi, koje se odr\u017eava radi javnog izra\u017eavanja i promicanja politi\u010dkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva.<\/p>\n Prilikom svakog javnog okupljanja va\u017ena je ravnote\u017ea izme\u0111u prava na javno okupljanje kao gra\u0111anskog ljudskog prava pojedinca u demokratskom dru\u0161tvu, s jedne strane, te prava i sloboda drugih i o\u010duvanja javnog reda i mira, s druge strane. Prava i slobode drugih, na koja bi javna okupljanja mogla utjecati, u pravilu uklju\u010duju pravo na privatnost, pravo na mirno u\u017eivanje vlasni\u0161tva, pravo na slobodu kretanja, a pod odre\u0111enim uvjetima i pravo na osobnu sigurnost i slobodu te obiteljski \u017eivot.<\/p>\n Neka javna okupljanja tijekom 2025. i postupanja MUP-a povodom njih ukazala su na nedovoljnu jasno\u0107u i podlo\u017enost razli\u010ditim tuma\u010denjima pojedinih odredbi ZJO-a, posebice o obvezi prijave javnog okupljanja te prostorima na kojima se odr\u017eavaju. Propitivane su i poruke koje su slane na nekim okupljanjima te njihov utjecaj na prava drugih skupina u dru\u0161tvu. Napokon, i dalje postoji prostor za bolje razumijevanje (protu)prosvjeda kao oblika slobode javnog okupljanja.<\/p>\n U 2025. godini, prosvjede su tako organizirali i prosvjedovali sindikati, udruge, inicijative te brojni gra\u0111ani: radnici, studenti, branitelji, roditelji i drugi, iz razli\u010ditih razloga. Nezadovoljni uvjetima rada, izme\u0111u ostalih, prosvjedovali su dostavlja\u010di Wolt-a, radnici HT-a i INA-e, prosvjetni radnici, odgojitelj, obiteljski lije\u010dnici, fizioterapeuti te poljoprivrednici, a pomorci su prosvjedovali zbog procesuiranja kolega nakon nesre\u0107e na trajektu u kojoj su poginula trojica radnika. Organiziran je i prosvjed potro\u0161a\u010dke udruge \u201eHalo inspektore\u201c zbog pove\u0107anja naknade banaka, prosvjedovali su umirovljenici ukazuju\u0107i na siroma\u0161tvo. Gra\u0111ani su bili pozivani i na op\u0107i bojkot trgovina i teleoperatera zbog visokih cijena. Gra\u0111ani i udruge su prosvjedovali zbog zaga\u0111enja okoli\u0161a, mora, zraka, buke, neugodnih mirisa, betonizacije i devastacije zelenih povr\u0161ina u lokalnim zajednicama, kao i zbog o\u010duvanja prirodnih resursa. Studenti su prosvjedovali zbog podizanja iznosa \u0161kolarine, zbog nasilja profesora koji je nakon prijava dobio samo opomenu pred otkaz te u podr\u0161ku studentima u Srbiji. Gra\u0111ani su prosvjedima iskazivali neslaganje s ratnim doga\u0111anjima, upotrebom umjetne inteligencije u vojne svrhe, kao i s ponovnim uvo\u0111enjem vojnog roka. Roditelji su prosvjedovali i zbog me\u0111uvr\u0161nja\u010dkog nasilja i sve \u010de\u0161\u0107eg nasilnog djelovanja maloljetni\u010dkih skupina. Kao i ranijih godina, odr\u017eani su No\u0107ni mar\u0161, Povorka ponosa, Hod za \u017eivot te u Rijeci Hod za slobodu.<\/p>\n U nastavku ukazujemo na pojedina javna okupljanja, vezano za koja su se pojavila razli\u010dita pitanja te o kojima se raspravljalo u javnom prostoru, uklju\u010duju\u0107i u pogledu prava na javno okupljanje i mirni prosvjed i njegovih ograni\u010denja, odnosno tuma\u010denja pravnog okvira te okupljanja vezano za koja smo postupali.<\/p>\n U 2025. godini u vi\u0161e gradova su nastavljena odr\u017eavanja molitvenih okupljanja, svake prve subote u mjesecu, uz koja su se odr\u017eavali (protu)prosvjedi. S tim u vezi postupali smo zbog neujedna\u010denog postupanja policijskih slu\u017ebenika pri osiguravanju javnog reda i mira.<\/p>\n U Zagrebu je u sije\u010dnju 2025. godine redarska slu\u017eba (protu)prosvjednike, koji su se okupili prije molitelja na mjestu molitvenih okupljanja, maknula s tog mjesta, a potom ih je policija identificirala i pretra\u017eila zbog sumnje u naru\u0161avanje javnog reda i mira. Po\u010detkom o\u017eujka na splitskom peristilu ni redari niti policijski slu\u017ebenici nisu reagirali kada je dio molitelja u\u0161ao u dio prostora koji je bio zakupljen radi postavljanja umjetni\u010dke instalacije. Pritom umjetnici nije bio dozvoljen prolazak izme\u0111u molitelja, iako su se oni nalazili i na dijelu prostora na kojem se odr\u017eavala umjetni\u010dka izvedba. MUP je istaknulo da je zada\u0107a policije prvenstveno sprije\u010diti mogu\u0107e incidente i protupravna pona\u0161anja, a ne isklju\u010divo reagirati na naru\u0161avanje javnog reda i mira. Ova dva slu\u010daja ukazuju na razlike u postupanju policije pri za\u0161titi slobode govora i javnog nastupa, uklju\u010duju\u0107i umjetni\u010dkog izra\u017eavanja, te sprje\u010davanju ometanja na javnim okupljanjima. Naime, dok su u prvom slu\u010daju (protu)prosvjednici fizi\u010dki uklonjeni s podru\u010dja na kojem su se nakon njihovog dolaska okupili molitelji, u drugom slu\u010daju je moliteljima dozvoljen ulazak u prostor na kojem je prethodno postavljena umjetni\u010dka instalacija te se trebala odr\u017eati umjetni\u010dka izvedba. Nakon toga je umjetnici zabranjen ulazak u prostor me\u0111u molitelje, iako je dio navedenog prostora prethodno zakupljen kako bi umjetnica na istome postavila umjetni\u010dku instalaciju.<\/p>\n Zaprimali smo i pritu\u017ebe gra\u0111ana koji su (protu)prosvjede smatrali neprihvatljivima jer se glasnim bubnjanjem ometaju molitvena okupljanja. S obzirom na nedostatno razumijevanje (protu)prosvjeda kao oblika slobode javnog okupljanja, ukazujemo da sukladno praksi ESLJP-a i Ustavnog suda te Smjernicama Venecijanske komisije, kada se na odre\u0111enom prostoru okupljaju skupine s razli\u010ditim stajali\u0161tima, va\u017eno je omogu\u0107iti istovremeno odr\u017eavanje prosvjeda i (protu)prosvjeda. Pritom ne zna\u010di da uop\u0107e ne smije do\u0107i ni do kakvog uznemiravanja okoline, ali ono ne smije biti pretjerano.<\/p>\n Nakon \u0161to je jedan od sudionika molitvenog okupljanja na trgu u Zagrebu gazio ru\u017ee koje su bile postavljene za ubijene \u017eene, pokrenuta je peticija inicijative \u201eZa Hrvatsku slobode\u201c ukazuju\u0107i da poruke molitelja koje se \u0161alju s trgova ugro\u017eavaju \u017eene te je tra\u017eeno da se molitvena okupljanja maknu s glavnih gradskih trgova. Peticija s vi\u0161e od 61.000 u tome trenutku prikupljenih potpisa, predana je Hrvatskom saboru te je ista aktualizirala ne samo prikladnost prostora ve\u0107 osobito i poruka koje se bilo izravno ili neizravno \u0161alju s molitvenih okupljanja. Policija je prekr\u0161ajno prijavila mu\u0161karca koji je gazio ru\u017ee, radi reme\u0107enja javnog reda i mira.<\/p>\n U travnju 2025. policija je prekinula mirni prosvjed ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova te privela prosvjednike i protiv njih pokrenula prekr\u0161ajni postupak. Naime, zbog doga\u0111aja u Gazi te neslaganja s vanjskom politikom, 19 osoba je prosvjedovalo ispred zgrade Ministarstva te je njih 17 policija privela zbog reme\u0107enja javnog reda i mira jer su sjede\u0107i na stepenicama blokirali jedan od ulaza u zgradu Ministarstva i odbili se razi\u0107i. MUP je podnio optu\u017ene prijedloge radi reme\u0107enja javnog reda i mira, smatraju\u0107i da se u konkretnom slu\u010daju ne radi o javnom okupljanju temeljem ZJO-a te je razlog postupanja policije bilo blokiranje ulaza u \u0161ti\u0107eni objekt. Do pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a sud je u 11 postupaka donio nepravomo\u0107ne osloba\u0111aju\u0107e presude, izme\u0111u ostaloga navode\u0107i da je inkriminiran doga\u0111aj po\u010dinjen u posebnim okolnostima tijekom mirnog prosvjeda, kojeg \u0161titi Ustav RH i Konvencija za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, \u0161to je va\u017eno kod utvr\u0111ivanja koja pona\u0161anja ulaze u krug prekr\u0161aja protiv javnog reda i mira. Sud je tako\u0111er naveo da se buka smatra uobi\u010dajenom na javnom okupljanju i da takvo postupanje prosvjednika samo po sebi ne mo\u017ee predstavljati prekr\u0161aj te da u postupanju prosvjednika koji su sjedili na stepenicama nije bilo nasilni\u010dkog djelovanja ili poticanja na nasilje ili bilo kojeg drugog oblika odbacivanja demokratskih na\u010dela, iako je bio privremeno ote\u017ean ili onemogu\u0107en ulazak u zgradu Ministarstva. Na prvostupanjske presude se MUP \u017ealio te su predmeti na Visokom prekr\u0161ajnom sudu.<\/p>\n U srpnju 2025. godine uhi\u0107eni su aktivisti na vojnom mimohodu u Zagrebu, koji su legli na cestu ispred vozila u simboli\u010dki krvavim majicama te postupamo po pritu\u017ebi zbog na\u010dina njihovog uhi\u0107enja. Tijekom njihova odvo\u0111enja od strane policije, neki promatra\u010di mimohoda su aktivistima upu\u0107ivali pogrdne rije\u010di te poticali na nasilje. No policija ih nije identificirala, a kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje je i dalje u tijeku. U me\u0111uvremenu su aktivisti nepravomo\u0107no osu\u0111eni s obrazlo\u017eenjem da su uznemiravali gra\u0111ane i oskvrnuli sje\u0107anje okupljenih na poginule i nestale hrvatske branitelje. Aktivisti su u obrani iznosili da se radilo o prosvjednoj akciji kojom su izrazili politi\u010dko neslaganje s pove\u0107anom militarizacijom dru\u0161tva i naoru\u017eavanjem. Sud je ocijenio da pona\u0161anje aktivista nije imalo obilje\u017eja prosvjeda prema ZJO, da je za kvalifikaciju nekog pona\u0161anja kao prosvjeda odlu\u010dno kako ono djeluje prema javnosti, kao i da pona\u0161anje koje nema poruke, simbola, uzvika, natpisa, slogana ili sli\u010dno, nije prosvjed u smislu ZJO-a. Na presudu je ulo\u017eena \u017ealba te je drugostupanjski postupak u tijeku.<\/p>\n Krajem ljeta su pojedine braniteljske udruge u vi\u0161e gradova prosvjedovale protive\u0107i se odr\u017eavanju kulturnih manifestacija, zbog \u010dega su neke odgo\u0111ene ili otkazane, uslijed straha od eskalacije sukoba i nasilja. U Benkovcu su braniteljske udruge onemogu\u0107ile odr\u017eavanje festivala \u201eNosi se\u201c, pri \u010demu je verbalno napadnuta jedna od organizatorica, ujedno i novinarka. Prema navodima MUP-a, po prijavi odr\u017eavanja oba okupljanja \u2013 kulturne manifestacije i prosvjeda, sa\u010dinjen je plan djelovanja radi osiguranja javnog reda i mira te nisu zabilje\u017eena protupravna pona\u0161anja. Neposredno nakon ovog doga\u0111aja, 12 braniteljskih udruga je prosvjedom zahtijevalo obustavu financiranja festivala \u201eFali\u0161\u201c u \u0160ibeniku, smatraju\u0107i da se ne radi o kulturnom ve\u0107 politi\u010dkom doga\u0111aju.<\/p>\n U Rijeci su aktivistkinje privremeno prekinule kazali\u0161nu plesnu predstavu izraelskog koreografa, iskazuju\u0107i nezadovoljstvo doga\u0111ajima u Gazi te pozivaju\u0107i na solidarnost s Palestinom. Prema javno dostupnim podatcima, policija je protiv jedne od aktivistkinja podnijela optu\u017eni prijedlog radi reme\u0107enja javnog reda i mira.<\/p>\n Po\u010detkom studenog je na rivi u Splitu u organizaciji Kluba navija\u010da Torcide odr\u017eano javno okupljanje, a prosvjednici su potom oti\u0161li pred \u017dupanijski sud te tra\u017eili pu\u0161tanje na slobodu uhi\u0107enika koji su nekoliko dana ranije prekinuli odr\u017eavanje manifestacije Dana srpske kulture. Obzirom da je prosvjed na rivi prijavljen samo dan prije odr\u017eavanja, \u0161to je u suprotnosti s obvezom prijave propisanom ZJO-om, nametnulo se pitanje postupanja MUP-a kod nepravovremenog prijavljivanja javnog okupljanja.<\/p>\n Iako MUP zbog neprijavljivanja okupljanja sukladno ZJO podnosi optu\u017ene prijedloge protiv organizatora, u konkretnom slu\u010daju to nije u\u010dinjeno, uz navode da nisu propisane sankcije za nepravovremeno prijavljivanje odnosno prijavu okupljanja izvan propisanog roka. S obzirom da je prema ZJO-u organizator du\u017ean prijaviti mirno okupljanje i javni prosvjed pet dana prije po\u010detka odr\u017eavanja, a\u00a0 iznimno, najkasnije 48 sati prije, osim ukoliko se okuplja manje od 20 osoba, \u0161to se ne odnosi na konkretni slu\u010daj, opisani slu\u010daj mo\u017ee rezultirati razli\u010ditim tuma\u010denjima ZJO-a i nepridr\u017eavanjem pojedinih obveza koje su njime propisane.<\/p>\n U Zagrebu, Splitu i Rijeci odr\u017eani su prosvjedi zbog nezadovoljstva prekomjernim useljavanjem stranih radnika, na kojima su izno\u0161ene i poruke kojima se upu\u0107ivalo na mr\u017enju i nesno\u0161ljivost prema stranim radnicima, \u0161to je zakonski uvjet da se javno okupljanje prekine ili zabrani. Policija je naknadno pokrenula prekr\u0161ajni postupak protiv organizatora zbog izjava koje su izno\u0161ene na javnom okupljanju.<\/p>\n U Zagrebu, Rijeci i Zadru odr\u017eani su antifa\u0161isti\u010dki prosvjedi pod nazivom \u201eUjedinjeni protiv fa\u0161izma\u201c. U Rijeci je prosvjednike napala organizirana skupina maskiranih mu\u0161karaca, protiv kojih je policija podignula optu\u017ene prijedloge. Prekr\u0161ajni sud je osudio \u0161estoricu mu\u0161karaca i jednog maloljetnika zbog fizi\u010dkog i verbalnog napada te zbog veli\u010danja usta\u0161kog re\u017eima i izrekao im nov\u010dane kazne od 3.300 do 4.200 eura.<\/p>\n U srpnju je u Zagrebu odr\u017ean koncert (javna priredba) za koji je MUP izjavio da se radi o najzahtjevnijem osiguranju javnog okupljanja. Anga\u017eirana su 6.523 policijska slu\u017ebenika, 4.993 redara, 70 vatrogasaca te 26 hitnih slu\u017ebi, a u javnosti se raspravljalo o organizaciji jako velikih okupljanja na siguran na\u010din, za posjetitelje i ostale gra\u0111ane.<\/p>\n Udruga U ime obitelji obavijestila nas je o podno\u0161enju tri kaznene prijave zbog kra\u0111e i uni\u0161tavanja zastave manifestacije Hod za \u017eivot te ometanja konferencije. Prema pribavljenim informacijama, dr\u017eavna odvjetni\u0161tva su odbacila kaznene prijave, a MUP nije pokrenuo prekr\u0161ajne postupke.<\/p>\n Krajem 2025. godine je u Zagrebu odr\u017eano nekoliko prosvjeda ispred domova saborskih zastupnica i gradona\u010delnika, zbog neslaganja s njihovim politi\u010dkim djelovanjem i stavovima. ZJO propisuje da se javna okupljanja mogu odr\u017eati na svakom za to prikladnom prostoru. Pri tome se izrijekom navodi gdje se mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije odr\u017eavati (a domovi\/stambeni objekti nisu navedeni). U javnosti se raspravljalo jesu li prostori ispred domova javnih osoba, iako se radi o javnoj povr\u0161ini, prikladni za okupljanje. Saborske zastupnice ispred \u010dijih se domova prosvjedovalo su uputile prijedlog izmjene zakona radi zabrane prosvjeda neposredno ispred stambenih objekata bez suglasnosti svih stanara. ZJO ne poja\u0161njava zna\u010denje prikladnog prostora za javno okupljanje. Pri tome se ocjena prikladnosti mo\u017ee razlikovati iz pozicije prosvjednika, iz pozicije gra\u0111ana koji nisu sudionici i koje prosvjed mo\u017ee ometati ili iz sigurnosnog aspekta koji procjenjuje policija. Stoga bi Zakonom o javnom okupljanju trebalo propisati \u0161to podrazumijeva prikladnost prostora, kako bi se preveniralo da javna okupljanja imaju za posljedicu ugrozu ili kr\u0161enje drugih prava gra\u0111ana, a \u010dime bi se ujedno olak\u0161alo postupanje policijskih uprava po prijavama mirnog okupljanja.<\/p>\n S obzirom na sve navedeno, a vezano za nedovoljnu jasno\u0107u i podlo\u017enost razli\u010ditim tuma\u010denjima pojedinih odredbi Zakona, posebice o obvezi prijave javnog okupljanja, prostorima na kojima se odr\u017eavaju te porukama koje je na njima dopu\u0161teno slati, preporu\u010dujemo pripremiti izmjene i dopune Zakona o javnom okupljanju.<\/p>\n
\n