{"id":23850,"date":"2026-05-11T14:31:58","date_gmt":"2026-05-11T12:31:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23850"},"modified":"2026-05-28T12:21:00","modified_gmt":"2026-05-28T10:21:00","slug":"izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\/","title":{"rendered":"Izra\u017eavanje u javnom prostoru"},"content":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\/#izrazavanje\">Sloboda izra\u017eavanja i govor mr\u017enje<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\/#mediji\">Medijske slobode<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U ovome poglavlju obra\u0111uje se sloboda izra\u017eavanja i pojave govora mr\u017enje i drugih oblika nedopu\u0161tenog i\/ili \u0161tetnog govora u javnom prostoru, uklju\u010duju\u0107i la\u017ene vijesti. <a id=\"izrazavanje\"><\/a>Obra\u0111uju se i medijske slobode, uvjeti za rad i napadi na novinare i redakcije te drugi pritisci kojima su izlo\u017eeni mediji i medijski djelatnici, kao i noviteti u EU i nacionalnom pravnom okviru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Sloboda izra\u017eavanja i govor mr\u017enje<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>U 2025. godini je u javnom prostoru zabilje\u017een porast razli\u010ditih oblika nezakonitog i\/ili \u0161tetnog govora, osobito online, ali i u fizi\u010dkom prostoru, uz u\u010destale javne rasprave o tome \u0161to je nezakonito, a \u0161to nije.<\/p>\n<p>Sloboda izra\u017eavanja zajam\u010dena je Ustavom RH te me\u0111unarodnim ugovorima, kao \u0161to su EKLJP i Pakt o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima te je ovo ljudsko pravo klju\u010dno za demokraciju. No, dio gra\u0111ana i dalje nije svjestan da sloboda izra\u017eavanja nije neograni\u010dena, a takva uvjerenja poti\u010du i neke javne osobe.<\/p>\n<p>Stoga je va\u017eno podsjetiti da se \u010dl. 38. Ustavom RH jam\u010di sloboda mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja misli. No, ovo se pravo mo\u017ee ograni\u010diti zakonom, da bi se za\u0161titila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a svako ograni\u010denje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograni\u010denjem u pojedinom slu\u010daju. Ujedno je \u010dl. 39. Ustava izrijekom zabranjeno i ka\u017enjivo svako pozivanje ili poticanje na, izme\u0111u ostalog, nacionalnu, rasnu ili vjersku mr\u017enju ili bilo koji oblik nesno\u0161ljivosti.<\/p>\n<p>I ESLJP je zauzeo stav prema kojem je sloboda izra\u017eavanja jedan od bitnih temelja demokratskog dru\u0161tva te preduvjet za njegov napredak i razvoj svakog \u010dovjeka te da se sloboda izra\u017eavanja ne odnosi samo na informacije ili ideje koje se blagonaklono primaju ili se smatraju neuvredljivima ili neva\u017enima, ve\u0107 i na one koje vrije\u0111aju, \u0161okiraju ili uznemiravaju dr\u017eavu ili bilo koji dio populacije. Ipak, budu\u0107i da pravo na slobodu izra\u017eavanja nije neograni\u010deno, legitimni ciljevi mije\u0161anja u ovo pravo razra\u0111eni su u \u010dl. 10. st. 2. EKLJP-a. Tako ono mo\u017ee biti podvrgnuto \u201eformalnostima, uvjetima, ograni\u010denjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom dru\u0161tvu nu\u017eni radi interesa dr\u017eavne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprje\u010davanja nereda ili zlo\u010dina, radi za\u0161tite zdravlja ili morala, radi za\u0161tite ugleda ili prava drugih, radi sprje\u010davanja odavanja povjerljivih informacija ili radi o\u010duvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti\u201c. Sudska praksa je razvila i testove koji slu\u017ee ujedna\u010denom procjenjivanju je li sloboda izra\u017eavanja prekora\u010dena te treba li je ograni\u010diti.<\/p>\n<p>Pri tome ve\u0107 godinama posebno ukazujemo na pojave govora mr\u017enje na Internetu, osobito na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Osim \u0161to dru\u0161tvene mre\u017ee demokratiziraju javni prostor, omogu\u0107avaju\u0107i velikom broju osoba da javno izra\u017eava svoja mi\u0161ljenja i stavove i time koriste svoju slobodu izra\u017eavanja, u pozadini djeluju algoritmi koji nagra\u0111uju ekstremne sadr\u017eaje koji pobu\u0111uju jake emocije, kao \u0161to su bijes i strah, koje se onda br\u017ee \u0161ire. Na taj na\u010din mo\u017ee do\u0107i do \u0161irenja mr\u017enje i<em> online<\/em> nasilja, dezinformacija i teorija zavjere, a sve u vrijeme kada se gra\u0111ani sve vi\u0161e informiraju na dru\u0161tvenim mre\u017eama, zaobilaze\u0107i klasi\u010dne medije i novinarstvo.<\/p>\n<p>Vezano za reguliranje zakonitog sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, 2024. godine stupila je na snagu EU Uredba &#8211; Akt o digitalnim uslugama (DSA) , a u 2025. je donesen Zakon o provedbi DSA, kojim su, izme\u0111u ostalog, odre\u0111ena nadle\u017ena tijela za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadr\u017eaja i naloga za davanje informacija. Me\u0111utim, planirani sustav za\u0161tite se jo\u0161 formira te je, prema podacima HAKOM-a, nacionalnog koordinatora za provedbu DSA-a, po\u010detkom 2026. godine formiran Sektor za digitalne usluge. HAKOM je 16. o\u017eujka 2026. godine objavio izvje\u0161\u0107e o provedbi DSA-a u RH za 2025. godinu, ukazuju\u0107i da je tijekom godine zaprimio 52 pritu\u017ebe korisnika, od \u010dega se 45 pritu\u017ebi odnosilo na vrlo velike internetske platforme i tra\u017eilice.<\/p>\n<p>U utrci za \u010ditanost i gledanost, pojedini mediji su posezali za naslovima i sadr\u017eajima koji su dopu\u0161teni, ali upu\u0107uju na regresiju kvalitete u korist tzv. klikabilnosti i posje\u0107enosti portala. Pojedini su portali u 2025. godini objavljivali i diskriminiraju\u0107i sadr\u017eaj, \u0161to su nastojali opravdati medijskim slobodama li\u0161enim odgovornosti, etike i pravila struke. Ipak, nisu sve takve objave ostale bez sankcija. Vije\u0107e za elektroni\u010dke medije (VEM) je u 2025. godini raspravljalo o 64 predmeta kr\u0161enja \u010dl. 14. st. 2. ZEM-a, tj. zbog poticanja i \u0161irenja mr\u017enje ili diskriminacije, te je u tri predmeta utvrdilo kr\u0161enje te odredbe. Ovi su se predmeti odnosili na izvje\u0161tavanje o istom doga\u0111aju &#8211; nastupu glazbenica na festivalu \u201cU svijetu bajki Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107\u201d u Slavonskom Brodu. VEM je utvrdilo povredu i izreklo opomenu jer se u \u010dlancima objavljenima na portalima 035portal.hr, slavonija24.hr te narod.hr dovodila u pitanje jednakost gra\u0111ana u pravu na javni nastup, na glazbeno izra\u017eavanje i zastupljenost u javnom \u017eivotu ovisno o seksualnoj orijentaciji te se pogodovalo poticanju i \u0161irenju diskriminacije. Zbog istog je izvje\u0161tavanja i Vije\u0107e \u010dasti HND-a utvrdilo da objave na 035portal.hr predstavljaju grubo kr\u0161enje univerzalnih novinarskih eti\u010dkih na\u010dela, a na Slavonija24.hr grubo kr\u0161enje Kodeksa \u010dasti hrvatskih novinara.<\/p>\n<p>Objavljivane su i \u0161irene la\u017ene vijesti i dezinformacije. U prosincu 2025. godine policija je objavila priop\u0107enje o postupanju po dojavi zagreba\u010dke bolnice o lije\u010denju \u017eene s ozljedom abdomena zadobivenom o\u0161trim predmetom. U pojedinim je medijima bilo navedeno da se radi o napadu stranca\/migranta na \u010dasnu sestru, dok su pojedine osobe isto \u0161irile putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Nakon kriminalisti\u010dkog istra\u017eivanja MUP-a utvr\u0111eno je da se \u017eena samoozlijedila te da je la\u017eno prijavila napad s ciljem dovo\u0111enja policije u zabludu, zbog \u010dega je protiv nje podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela la\u017enog prijavljivanja iz \u010dl. 304. st. 1. KZ-a. Iako je od prijave doga\u0111aja do dovr\u0161etka policijskog istra\u017eivanja pro\u0161lo svega nekoliko dana te je policija opovrgla navode o napadu migranta, dio gra\u0111ana je tvrdio da se radi o sustavnom zata\u0161kavanju od strane policije i medija i da je prava istina da ju je napao migrant.<\/p>\n<p>Nadalje, policija je zbog \u0161irenja ili izmi\u0161ljanja la\u017enih vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo gra\u0111ana pokrenula prekr\u0161ajni postupak zbog objave o izmi\u0161ljenom doga\u0111aju, odnosno da je skupina migranata napala djevoj\u010dicu, koju je spasio pas. Unato\u010d brzoj reakciji policije, pronalasku po\u010dinitelja i njegovom procesuiranju, u\u010dinjena je \u0161teta \u0161irenjem la\u017ei.<\/p>\n<p>Govor u javnom prostoru stvara odre\u0111eno ozra\u010dje u dru\u0161tvu, a \u010desto oni najekstremnijih stavova svoje misli \u0161ire putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Pri tome se takav <em>online <\/em>prostor i pozivanje ili poticanje na mr\u017enju i nesno\u0161ljivost s vremenom mo\u017ee preliti u stvarni prostor. U okru\u017eenju u kojem internetski prostor obiluje \u0161tetnim i nezakonitim sadr\u017eajem, pove\u0107ava se i prostor za iskazivanje mr\u017enje u stvarnom prostoru, prijete\u0107im grafitima, a u najekstremnijim slu\u010dajevima, i zlo\u010dinima iz mr\u017enje. U svom izvje\u0161\u0107u za 2025. godinu SOA navodi da dio ekstremne desnice promi\u010de neonacisti\u010dku ideologiju, uz pojave animoziteta prema migrantima i stranim radnicima u RH te ukazuje i na radikalizaciju djece i maloljetnika kao sigurnosni izazov u Europi.<\/p>\n<p>Pritom osobito zabrinjava kada ovakav narativ preuzimaju maloljetnici, od kojih neki mogu\u0107e nisu niti svjesni razmjera ljudskih stradavanja i strahota koje predstavlja neki simbol mr\u017enje. Tome u prilog govore i pojedine sudske presude, primjerice, slu\u010dajevi u\u010denika jedne gimnazije kojima se sudilo zbog doga\u0111aja na \u0161kolskom satu. Jedan je na nastavi bio odjeven u crnu majicu sa \u0161ahovnicom s prvim bijelim poljem, tekstom godine osnutka NDH napisane rimskim brojevima te tekstom \u201cHrvatska se krv budi, sada vrije svaka kap, nova zora nama rudi, na\u0161 je pozdrav \u017dAP\u201d (\u017divio Ante Paveli\u0107, op.a). Iako se branio da je majicu dobio na dar i nije smatrao da nekog vrije\u0111a, izre\u010dena mu je odgojna mjera sudskog ukora. Drugom u\u010deniku izre\u010dena je ista mjera nakon \u0161to je priznao da je vidjev\u0161i spornu majicu, pred cijelim razredom podignuo desnu ruku u zrak (Hitlerov pozdrav), kao i da je na satu robotike na zaslonu ra\u010dunala kao pozadinu postavio sliku Adolfa Hitlera u vojnoj uniformi.<\/p>\n<p>U 2025. godini u javnosti su se, i vi\u0161e nego ranijih godina, pojavljivali razli\u010diti oblici govora mr\u017enje i simboli mr\u017enje, prijetnje manjinskim skupinama, mrzila\u010dki i prijete\u0107i grafiti i skandiranja na stadionu. Prekidane su, otkazivane ili odga\u0111ane priredbe i doga\u0111aji zbog prijetnji i pritisaka te straha od napada ili eskalacije situacije, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavljima o etni\u010dkoj diskriminaciji i slobodi okupljanja.<\/p>\n<p>S obzirom na objavljene snimke pona\u0161anja dijela gra\u0111ana prije koncerta pjeva\u010da Marka Perkovi\u0107a u srpnju 2025. godine na zagreba\u010dkom Hipodromu, pu\u010dka pravobraniteljica je reagirala s javnim priop\u0107enjem. Posebno se to odnosilo na snimku pjevanja usta\u0161ke pjesme \u201eJure i Boban\u201c u Bogovi\u0107evoj ulici dan prije koncerta, kao i odjekivanje pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c uz dizanje ruku u Hitlerov pozdrav na ulicama Zagreba. Pozvala je sve nadle\u017ene da javno osude ova pona\u0161anja kojima se glorificira usta\u0161ki re\u017eim te da se sankcioniraju po\u010dinitelji nezakonitih postupanja.<\/p>\n<p>U kolovozu 2025. godine MUP nas je izvijestio da je nakon koncerta u Zagrebu policija podnijela prijavu protiv \u0161est osoba zbog prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. ZPPJRM. No, pregledom objavljenih fotografija i snimki vidljivo je da je bila rije\u010d o ve\u0107em broj osoba koje su protupravno postupale, \u010dine\u0107i djela za koja su se u praksi pokretali prekr\u0161ajni postupci. Mediji su izvje\u0161tavali o sli\u010dnim pojavama i na ulicama Sinja prije koncerta istog pjeva\u010da u kolovozu, dok je bilo manje javnih objava o doga\u0111anjima, pa i mogu\u0107im protupravnim postupanjima, prije koncerata u drugim gradovima. Prema podacima MUP-a, u 2025. godini je zbog kori\u0161tenja pokli\u010da \u201eZa dom spremni\u201c, odnosno prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. ZPPJRM, pokrenut prekr\u0161ajni postupak protiv ukupno 23 osobe.<\/p>\n<p>Udruge Antifa\u0161isti\u010dka liga, Documenta i braniteljska udruga VeDRA, zajedno s nekolicinom gra\u0111ana, podnijeli su prekr\u0161ajnu prijavu MUP-u protiv Marka Perkovi\u0107a zbog osnovane sumnje u po\u010dinjenje produljenog prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. st. 1. ZPPJRM-a te prekr\u0161aja iz \u010dl. 25. st. 1. ZSD-a, a podredno kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. st. 1. KZ-a, u vezi izvedbe pjesme \u201eBojna \u010cavoglave\u201c na koncertima u Zagrebu i Sinju u 2025. godini.<\/p>\n<p>U javnosti je pa\u017enju izazvalo dono\u0161enje Zaklju\u010dka Gradske skup\u0161tine Grada Zagreba u studenom 2025. godine. Gradska skup\u0161tina Grada Zagreba izglasala je Zaklju\u010dak kojim gradona\u010delnika Grada Zagreba poziva da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da se na javnim povr\u0161inama i u prostorima kojima upravljaju ustanove i trgova\u010dka dru\u0161tva u vlasni\u0161tvu Grada, kao i na svim javnim povr\u0161inama za \u010dije kori\u0161tenje Grad izdaje dozvolu u svrhu organizacije javnih doga\u0111aja, ne smiju koristiti obilje\u017eja, slogane i poruke kojima se veli\u010da, poti\u010de ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mr\u017enja, uklju\u010duju\u0107i fa\u0161isti\u010dke i usta\u0161ke simbole ili pokli\u010de, uklju\u010duju\u0107i \u201cZa dom spremni\u201d.<\/p>\n<p>U 2025. godini ovaj pozdrav je izazivao pozornost javnosti, pri \u010demu ga je u javnom prostoru bilo vi\u0161e nego ranijih godina, o istome se javno raspravljalo, a vidljiva je i promjena stava prema ovom pozdravu. Me\u0111utim, Ustav i zakon koji regulira ovo pitanje, Zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira (ZPPJRM), se nisu promijenili.<\/p>\n<p>Dok je u 2023. godini zbog pokli\u010da \u201cZa dom spremni\u201d saborski zastupnik izba\u010den iz sabornice, u 2025. je izostala \u010dak i usmena opomena zastupniku koji je koristio taj pozdrav u Saboru.<\/p>\n<p>Do sada su sudovi, prema dostupnim informacijama, imali ujedna\u010deni stav da se radi o zabranjenom pona\u0161anju temeljem \u010dl. 5. ZPPJRM (osim kada je rije\u010d o pozdravu ZDS u pjesmi \u201eBojne \u010cavoglave\u201c, kada ju izvodi autor). O neustavnosti ovog pozdrava jasno se odredio i Ustavni sud. U 2025. godini je u dvije presude VPS zauzeo stav da se ne radi o zabranjenom pona\u0161anju s obzirom na kori\u0161tenje ovog pozdrava u Domovinskom ratu, pozivaju\u0107i se pri tome na Dokument dijaloga Vije\u0107a za suo\u010davanje s posljedicama vladavina nedemokratskih re\u017eima (Vije\u0107e za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u), iz 2018. godine.<\/p>\n<p>U Dokument dijaloga se navodi (a isto navodimo zbog u\u010destalih neto\u010dnih navoda u javnosti): \u201eUslijed propusta nadle\u017enih tijela, taj se pozdrav ve\u0107 vi\u0161e od \u010detvrt stolje\u0107a de facto i de lege vezuje (i) uz Domovinski rat, \u0161to danas u dru\u0161tvenim raspravama slu\u017ei (i) kao dokaz da je zna\u010denje spornog pozdrava, proiza\u0161lo iz usta\u0161kog re\u017eima, zbog njegova kori\u0161tenja u kontekstu pravednog i legitimnog Domovinskog rata i samo postalo vi\u0161ezna\u010denjsko (pa bi ga zbog toga trebalo izdvojiti i podvesti pod re\u017eim vi\u0161ezna\u010denjskih spornih obilje\u017eja). Ta teza nije prihvatljiva jer ne uzima u obzir \u010dinjenicu da je i u doba Domovinskog rata taj pozdrav bio suprotan Ustavu, ali je izostala odgovaraju\u0107a slu\u017ebena reakcija, pa se danas s tim pozdravom suo\u010davamo kao s dato\u0161\u0107u.\u201c<\/p>\n<p>Zada\u0107a Vije\u0107a je bila da predlo\u017ee nadle\u017enim tijelima smjer zakonodavnih izmjena. Vije\u0107e u zaklju\u010dcima i preporukama, a vezano za \u201eZa dom spremni\u201c navodi:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>\u201eVije\u0107e ne smatra neprihvatljivom izri\u010ditu zabranu javne uporabe svih prima facie spornih obilje\u017eja mr\u017enje, to jest jednozna\u010denjskih spornih obilje\u017eja koja se identificiraju s idejama totalitarizma, pa su sama po sebi njihovi nose\u0107i simboli. Primjeri takvih prima facie spornih obilje\u017eja mr\u017enje su fa\u0161isti\u010dki rimski pozdrav, tzv. Hitlerov pozdrav uz rije\u010di Sieg heil, nacisti\u010dki znak kukastog kri\u017ea, nacisti\u010dki znak &#8220;SS&#8221;, \u010detni\u010dka kokarda, usta\u0161ko &#8220;U&#8221;, usta\u0161ki pozdravi &#8220;Za dom i poglavnika&#8221; i &#8220;Za dom spremni&#8221;;\u201c<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>\u201eVije\u0107e ne smatra neprihvatljivim propisivanje iznimke koja se odnosi na striktno ograni\u010denu pravnu mogu\u0107nost javne uporabe pozdrava &#8220;Za dom spremni&#8221; zbog okolnosti vezanih uz Domovinski rat, opisanih u \u010detvrtom poglavlju, to\u010dki 2. ovog dijela dokumenta (Mogu\u0107a iznimka od blanketne zabrane)\u201c<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Dokumentu dijaloga se tako\u0111er navodi da bi se moglo razmotriti uvo\u0111enje iznimke kada je rije\u010d o javnoj uporabi pozdrava &#8220;Za dom spremni&#8221;, koja bi trebala biti sadr\u017eana u propisima, pri \u010demu bi se \u201ebudu\u0107a dopustivost javne uporabe spornih vojnih insignija morala striktno vezati uz doga\u0111aje na kojima se, na javnim mjestima (uklju\u010duju\u0107i groblja), odaje po\u0161tovanje braniteljima koji su poginuli za Republiku Hrvatsku bore\u0107i se pod tim insignijama\u201c. Me\u0111utim, nije do\u0161lo do zakonskih izmjena i propisivanja ovakve iznimke.<\/p>\n<p>Osim \u0161to se VPS pozivao na Dokument dijaloga, koji nema pravnu snagu i nije izvor prava, ujedno je ukazao i da je u navedenim predmetima izostalo ujedna\u010davanje sudske prakse pozivaju\u0107i se na odluke Suda EU u tzv. predmetu Hann-Invest iz 2024. godine, jer da bi to bilo protivno pravu EU i na\u010delu neovisnosti sudaca. Me\u0111utim, Sud EU u predmetu Hann-Invest nije naveo da nacionalni sudovi ne trebaju ujedna\u010davati sudsku praksu. \u0160tovi\u0161e, pojasnio je da, kako bi se \u201eizbjegle ili otklonile razlike u sudskoj praksi i time osigurala pravna sigurnost svojstvena na\u010delu vladavine prava, postupovni mehanizam koji sucu nacionalnog suda koji ne zasjeda u nadle\u017enom sudskom vije\u0107u omogu\u0107uje da predmet uputi pro\u0161irenom vije\u0107u tog suda ne povre\u0111uje zahtjeve koji proizlaze iz \u010dl. 19. st. 1. drugog podstavka UEU-a\u201d. Naprotiv, vladavina prava, kao temelj EU sadr\u017ean u \u010dl. 2. UEU, nala\u017ee uspostavu pravne sigurnosti i jednakosti svih pred zakonom. S obzirom na mi\u0161ljenje da je osloba\u0111aju\u0107om presudom VPS-a Pp\u017e-1247\/2025, koja se u obrazlo\u017eenju poziva na Dokument dijaloga, izostala adekvatna primjena zakona na nezakonito pona\u0161anje okrivljenika, a budu\u0107i se radi o pravnom pitanju va\u017enom za jedinstvenost sudske prakse, pu\u010dka pravobraniteljica je Glavnom dr\u017eavnom odvjetniku RH predlo\u017eila da u vezi ovog predmeta te prvostupanjske i drugostupanjske presude podigne zahtjev za za\u0161titu zakonitosti (ZZZ) s daljnjim prijedlogom Vrhovnom sudu RH da utvrdi da je ZZZ osnovan i da je pravomo\u0107nom presudom povrije\u0111en zakon u korist okrivljenika. Radi se o izvanrednom pravnom lijeku protiv pravomo\u0107ne presude zbog povrede zakona kojeg mo\u017ee podnijeti samo Glavni dr\u017eavni odvjetnik RH Vrhovnom sudu RH.<\/p>\n<p>Pa\u017enju javnosti u 2025. izazvala je i nepravomo\u0107na osloba\u0111aju\u0107a prekr\u0161ajna presuda donesena povodom optu\u017enog prijedloga MUP-a zbog prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. ZPPJRM-a. Okrivljeniku se stavljalo na teret da je tijekom uklju\u010denja novinarke HRT-a u sredi\u0161nji Dnevnik, u\u0161ao u kadar te uzviknuo \u201eZa dom spremni\u201c. Sud ga je oslobodio, a MUP je na presudu ulo\u017eio \u017ealbu.<\/p>\n<p>I u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu ukazivali smo na nejasno\u0107e u javnosti oko toga \u0161to je zakonito, a \u0161to nije, pri \u010demu se ka\u017enjavaju se oni koji koriste taj pozdrav, primjerice uzvikuju\u0107i ga u javnom prostoru, isti\u010du\u0107i ga primjerice na majicama, kapama i \u0161alovima ili u komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama. No, ne ka\u017enjava se svako takvo postupanje te nije izvjesno kada za isto postupanje gra\u0111anima slijedi sankcija, a kada ne.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da se u me\u0111uvremenu dodatno ra\u0161irilo kori\u0161tenje pozdrava \u201cZa dom spremni\u201d i stvorilo dodatno nerazumijevanje u javnosti o njegovoj neustavnosti, te iako postoje\u0107e zakonodavstvo omogu\u0107ava sankcioniranje kori\u0161tenja ovog pozdrava, smatramo da je potrebno jasnije normativno regulirati ovo pitanje. U javnosti se raspravljalo o razli\u010ditim se formulacijama odredbe kojom bi se detaljnije uredila zabrana kori\u0161tenja sadr\u017eaja kojim se promi\u010de netrpeljivost i\/ili nesno\u0161ljivost prema drugima, a \u010dime se remeti javni red i mir. Pri tome je i Vije\u0107e za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u predlagalo razna rje\u0161enja ure\u0111enja ovog pitanja. Prva preporuka Vije\u0107a za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, iz 2018. godine, bila je \u201eVije\u0107e \u2013 vode\u0107i se na\u010delima pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti \u2013 preporu\u010duje jasnije normativno reguliranje njihove javne uporabe kako bi svatko tko pojedina konkretna sporna obilje\u017eja upotrebljava ili se njima koristi u javnom prostoru bio u prilici s izvjesno\u0161\u0107u predvidjeti posljedice svojih postupaka u praksi.\u201c<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 128.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da predlo\u017ei dono\u0161enje novog Zakona o za\u0161titi javnog reda i mira kojim \u0107e se, me\u0111u ostalim, detaljnije urediti zabrana kori\u0161tenja sadr\u017eaja kojim se promi\u010de netrpeljivost i\/ili nesno\u0161ljivost, a \u010dime se remeti javni red i mir<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Dakako, na nadle\u017enim je tijelima, u prvom redu izvr\u0161ne te potom zakonodavne vlasti, odluka ho\u0107e li se ovo pitanje jasnije zakonski urediti te je jedna od mogu\u0107nost i ostaviti ga normiranog odredbom zakona inicijalno donesenog 1977. godine. Sudovi \u0107e donositi odluke i stvarati i razvijati sudsku praksu. Po\u0161tuju\u0107i sudbenu vlast i njenu ulogu u trodiobi vlasti, ipak se ukazuje da gra\u0111ani te\u0161ko mogu pratiti sudsku praksu, no trebaju mo\u0107i s izvjesno\u0161\u0107u predvidjeti posljedice svojih postupaka u praksi. Istovremeno se oko ustavnosti i zakonitosti pozdrava u javnosti \u0161alju razli\u010dite, ponekad neto\u010dne i kontradiktorne poruke. Novo normativno ure\u0111enje na\u010din je za posti\u0107i da budu jasne (a svakako jasnije nego je trenutno) <a id=\"mediji\"><\/a>zakonske posljedice kori\u0161tenja pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c zabranjeno. Zbog pravne izvjesnosti i predvidljivosti te vladavine prava, preporu\u010da se\u00a0 pristupiti jasnijem normativnom ure\u0111enju i u 2026. godini uputiti prijedlog Zakona o za\u0161titi javnog reda i mira u zakonodavnu proceduru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Medijske slobode<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Stupanj demokracije ovisi i o slobodi medija, a ekonomski ili politi\u010dki pritisci na medije predstavljaju napad na njihovu slobodu izra\u017eavanja i izvje\u0161tavanja, utje\u010du na za\u0161titu javnog interesa i pravo gra\u0111ana da primaju informaciju i oblikuju misli i stavove. Pri tom je slobodno i profesionalno novinarstvo va\u017eno za objektivno istra\u017eivanje nepravilnosti i izvje\u0161tavanje o njima.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 129. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu kulture i medija, da pristupi cjelovitim izmjenama medijskih zakona radi postizanja efektivne uskla\u0111enosti medijskog zakonodavstva s ciljevima Europskog akta o slobodi medija<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 130.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu kulture i medija, da napravi analizu utjecaja zlonamjernih kaznenih postupaka protiv novinara i novinskih redakcija na slobodu medija<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Od 8. kolovoza 2025. godine u dr\u017eavama \u010dlanicama izravno se primjenjuje EU Uredba \u2013 Europski akt o slobodi medija (EMFA) kojoj je cilj oja\u010dati slobodu, neovisnost i pluralizam medija te osna\u017eiti polo\u017eaj novinara. To uklju\u010duje za\u0161titu uredni\u010dke i novinarske neovisnosti, za\u0161titu novinarskih izvora te se zabranjuje nadzor, prislu\u0161kivanje, pra\u0107enje i\/ili kori\u0161tenje \u0161pijunskih softvera protiv novinara i njihovih izvora (osim iznimno, uz sudski nadzor). EMFA ure\u0111uje i rad javnih medija, osiguravaju\u0107i stabilno financiranje i za\u0161titu od politi\u010dkog utjecaja, te regulira transparentnost vlasni\u0161tva nad medijima. Njome se ja\u010da pravni okvir usmjeren obrani od pritisaka, zastra\u0161ivanja i cenzure. Iako se EMFA izravno primjenjuje od kolovoza 2025. godine, Zakon o provedbi EMFA-e je izglasan u Hrvatskom Saboru u o\u017eujku 2026. godine.\u00a0 Potrebno je me\u0111utim provesti i \u0161iru analizu i izmjene medijskog zakonodavstva (Zakona o medijima, Zakona o elektroni\u010dkim medijima, Zakona o HRT-u i Zakona o HINA-i), a \u0161to je potrebno i radi Europskog akta o slobodi medija.<\/p>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u EK o vladavini prava za 2025. godinu preporu\u010deno je RH da nastavi raditi na rje\u0161avanju pitanja strate\u0161kih tu\u017ebi protiv novinara (SLAPP), navode\u0107i da je u Izvje\u0161\u0107u o pra\u0107enju medijskog pluralizma, za\u0161tita slobode izra\u017eavanja ocijenjena umjereno povi\u0161enim rizikom, \u0161to zna\u010di da postoje ozbiljni nedostaci i prijetnje koje mogu utjecati na ostvarivanje tog prava.<\/p>\n<p>Suzbijanju tzv. SLAPP tu\u017ebi i doprinijeti \u0107e transponiranje Direktive Europskog parlamenta i Vije\u0107a o za\u0161titi osoba uklju\u010denih u javno sudjelovanje od o\u010dito neosnovanih tu\u017ebi ili zlonamjernih sudskih postupaka (\u201estrate\u0161ke tu\u017ebe protiv javnog sudjelovanja\u201d), za \u0161to je rok do 7. svibnja 2026. godine. Svrha Direktiva je pru\u017eiti za\u0161titu novinarima, nevladinim organizacijama, prijaviteljima nepravilnosti, znanstvenicima, istra\u017eiva\u010dima, umjetnicima i drugima koji javno djeluju u pitanjima od javnog interesa od zlonamjernih sudskih postupaka koji se pokre\u0107u protiv njih kako bi ih se odvratilo od tog djelovanja. Cilj SLAPP tu\u017ebi nije ostvarivanje pravde, ve\u0107 gu\u0161enje javne rasprave i sprje\u010davanje istra\u017eivanja i izvje\u0161tavanja o temama od javnog interesa.<\/p>\n<p>Radi preno\u0161enja ciljeva ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo MPUDT je osnovalo radnu skupinu, u koju smo bili uklju\u010deni s obzirom da o ovom problemu izvje\u0161tavamo godinama. Budu\u0107im bi se zakonom, koji je po\u010detkom 2026. stavljen u savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, trebao pobolj\u0161ati polo\u017eaj tu\u017eenika kori\u0161tenjem za\u0161titnih mjera, poput podno\u0161enja zahtjeva za rano odbijanje SLAPP tu\u017ebe, osiguranja za pokrivanje procijenjenih tro\u0161kova postupka te izricanja sankcija tu\u017eiteljima, koje bi trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvra\u0107aju\u0107e. Pravosudna akademija je kontakt to\u010dka koja informira tu\u017eenike o njihovim pravima, dok \u0107e MPUDT voditi evidenciju o ovim sudskim postupcima. Objavljivanjem i pra\u0107enjem prikupljenih podataka omogu\u0107it \u0107e se usporedba i uskla\u0111ivanje podataka o broju SLAPP postupaka s kojima raspola\u017eu HND, MKIM te MPUDT.<\/p>\n<p>No, osim gra\u0111anskim tu\u017ebama koje obuhva\u0107a Anti-SLAPP Direktiva, novinari su izlo\u017eeni i zlonamjernim kaznenim postupcima. Stoga bi, po uzoru na ovu Direktivu i zakon, valjalo razmotriti i uvo\u0111enje mehanizama za\u0161tite medija i medijskih djelatnika od o\u010dito neutemeljenih kaznenih postupaka koje tu\u017eitelji koriste kao produ\u017eeni mehanizam utjecaja na slobodu medija.<\/p>\n<p>Dugoro\u010dno odr\u017eivo financiranje medija iznimno je va\u017ean \u010dimbenik o\u010duvanja sloboda medija te njihovog neovisnog i profesionalnog djelovanja. HND navodi da financiranje treba biti stabilno i predvidljivo, posebice kod javnih servisa (HRT i HINA), kako bi bili otporniji na politi\u010dke utjecaje, kao i da je javno financiranje medija putem institucionalnih potpora \u010desto netransparentno, bez jasnih kriterija financiranja. Za neprofitne medije je predvi\u0111en manji dio sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija, \u0161to negativno utje\u010de i na zapo\u0161ljavanje medijskih djelatnika.<\/p>\n<p>Dodatno, mediji \u010desto prilago\u0111avaju sadr\u017eaj algoritmima tako \u0161to analiziraju podatke o pona\u0161anju publike i stvaraju naslove, formate i teme koji pove\u0107avaju klikove, gledanost i anga\u017eman. Tako\u0111er optimiziraju vrijeme objave, duljinu sadr\u017eaja i kori\u0161tenje klju\u010dnih rije\u010di kako bi pove\u0107ali vidljivost na platformama poput dru\u0161tvenih mre\u017ea i tra\u017eilica. Time mediji, zbog algoritama, \u010desto podre\u0111uju javne interese interesima kompanija i ogla\u0161iva\u010da, \u010dime se pove\u0107ava njihova ovisnost o politikama tehnolo\u0161kih tvrtki te slabi uloga novinarstva. Stoga je u vrijeme kada sve vi\u0161e ljudi vijesti konzumira usputno, te u okolnostima gdje se mediji moraju prilago\u0111avati algoritmima, za njihov opstanak klju\u010dno adekvatno financiranje. Budu\u0107i da su nacionalni fondovi dr\u017eava \u010dlanica ograni\u010deni za financiranje medija, a utjecaj velikih tehnolo\u0161kih kompanija na medije ja\u010da, ne iznena\u0111uje sve prisutnija ideja digitalnog oporezivanja velikih tehnolo\u0161kih kompanija koje ostvaruju prihode na nacionalnim tr\u017ei\u0161tima, kroz digitalno ogla\u0161avanje i obradu korisni\u010dkih podataka. To bi mogao biti mehanizam uspostave porezne i tr\u017ei\u0161ne ravnote\u017ee, pri \u010demu bi se oporezovana sredstva mogla preusmjeriti u fondove za poticanje i financiranje novinarstva.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 131.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu unutarnjih poslova, da dodatno educira policijske slu\u017ebenike o svrsi, o\u010dekivanom u\u010dinku i primjeni Protokola o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu po\u010dinjenom na \u0161tetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zada\u0107a<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Osim financijskih ugroza medija, i dalje je prisutna opasnost za tjelesni integritet medijskih djelatnika, o \u010demu govore i doga\u0111aji iz 2025. godine. Prema podacima novinarske mre\u017ee SafeJournalists 2025. godine zabilje\u017eeno je 30 napada na novinare, me\u0111u kojima su i dva fizi\u010dka napada te \u0161est prijetnji smr\u0107u. HND pri tome navodi da novinari prijetnje uglavnom ne prijavljuju jer su postale svakodnevan dio posla pa ih mnogi do\u017eivljavaju kao dio profesije.<\/p>\n<p>Postavilo se i pitanje u\u010dinkovitosti protokola potpisanih s MUP-om, osobito Protokola o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu po\u010dinjenom na \u0161tetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zada\u0107a (Protokol 1). HND ukazuje da su protokoli djelotvorni u ve\u0107im gradovima, no da je u manjim sredinama policija neinformirana o protokolima ili ih se ne pridr\u017eava. U prilog takvim tvrdnjama govore i napadi na novinarske ekipe u Zagrebu i \u0160trba\u010dkom Buku. Naime, verbalni i fizi\u010dki napad na ekipu N1 televizije u Zagrebu tijekom obavljanja novinarskog zadatka policija je promptno okvalificirala kaznenim djelom protiv osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa iz \u010dl. 315.b. KZ-a. Suprotno tome, nakon napada na ekipu Nove TV tijekom snimanja priloga o devastaciji prirode policija je prvotno i napada\u010dima i novinarima poku\u0161ala uru\u010diti obavijesti o podno\u0161enju optu\u017enog prijedloga zbog prekr\u0161aja reme\u0107enja javnog reda i mira tu\u010dom, sva\u0111om ili vikom na javnom mjestu. Novinari su se pozivali na Protokol 1 te je u kona\u010dnici kvalificirano da su napada\u010di ostvarili obilje\u017eja kaznenog djela iz \u010dl. 315.b. st. 1. KZ-a na \u0161tetu novinara, da novinarska ekipa nije prekr\u0161ila zakon te da je rije\u010d o kaznenom djelu, a ne prekr\u0161aju.<\/p>\n<p>Da bi se u punom opsegu ostvarila intencija za\u0161tite novinara kroz primjenu odredbi KZ-a, nu\u017eno je da svi policijski slu\u017ebenici budu dobro upoznati s prate\u0107im protokolima, kako bi ih mogli dosljedno primjenjivati.<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravosude-2025\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/branitelji-ljudskih-prava-2025\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/policijski-sustav-2025\">Policijski sustav<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zlocini-iz-mrznje-2025\"> Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2025\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/postupanje-europskog-suda-za-ljudska-prava-2025\">Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-javno-okupljanje-2025\">Pravo na javno okupljanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2025\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sloboda-vjeroispovijedi-i-diskriminacija-temeljem-vjere-2025\">Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-rad-2025\">Pravo na rad<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Sloboda izra\u017eavanja i govor [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23850","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23850","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23850"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23850\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24100,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23850\/revisions\/24100"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}