{"id":23841,"date":"2026-05-11T13:29:30","date_gmt":"2026-05-11T11:29:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23841"},"modified":"2026-05-28T12:21:08","modified_gmt":"2026-05-28T10:21:08","slug":"pravosude-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-2025\/","title":{"rendered":"Pravosu\u0111e"},"content":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-2025\/#ucinkovitost\">Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-2025\/#prituzbe\">Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-2025\/#ovrha\">Ovrha i ste\u010daj potro\u0161a\u010da<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-2025\/#besplatnapravnapomoc\">Besplatna pravna pomo\u0107<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosude-2025\/#zrtveisvjedoci\">Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje donosi pregled pojedinih aspekata u\u010dinkovitosti <a id=\"ucinkovitost\"><\/a>pravosu\u0111a i izazova vezanih uz nastavak procesa njegove digitalne transformacije u 2025. godini. Uz to, prikazuje postupanje po pritu\u017ebama gra\u0111ana na rad pravosudnih tijela, stanje u vezi s ovrhama, ste\u010dajem potro\u0161a\u010da i besplatnom pravnom pomo\u0107i te rad sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Tijekom 2025. godine nastavljene su reformske aktivnosti usmjerene na pove\u0107anje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a, skra\u0107ivanje trajanja postupaka, ja\u010danje javnosti i transparentnosti rada te smanjenje tro\u0161kova. Me\u0111u mjerama se isti\u010du digitalizacija sustava, javna objava presuda i sustav anonimizacije sudskih presuda, primjena e-Komunikacije te aktivnosti usmjerene na br\u017ee rje\u0161avanje sudskih postupaka.<\/p>\n<p>Da su ove reforme nu\u017ene potvr\u0111uje i Izvje\u0161\u0107e EK o vladavini prava za 2025. godinu za RH, koje identificira vi\u0161e klju\u010dnih problema u podru\u010dju neovisnosti i odgovornosti sudbene vlasti, me\u0111u kojima se isti\u010du broj nerije\u0161enih predmeta i duljina trajanja sudskih postupaka. Iako je zabilje\u017een blagi pad broja nerije\u0161enih predmeta \u017eupanijskih sudova, i dalje postoji potreba za unaprje\u0111enjem u\u010dinkovitosti rada sudova. Istaknuti su izazovi u podru\u010dju u\u010dinkovitosti istraga i kaznenog progona u korupcijskim predmetima, kao i kvalitete sudskih postupaka i odluka. Ostvaren je napredak u provedbi preporuka iz prethodnih izvje\u0161\u0107a EK, osobito zakonodavnim izmjenama, no nagla\u0161eno je da se stvarni u\u010dinci tih izmjena u praksi tek trebaju u potpunosti procijeniti.<\/p>\n<p>Razinu povjerenja gra\u0111ana u pravosu\u0111e bilje\u017ei Flash Eurobarometar, a prema posljednjim podacima iz sije\u010dnja 2025. godine 27% ispitanika u RH neovisnost sudova i sudaca ocjenjuje pozitivno (&#8220;vrlo dobar&#8221; ili &#8220;dobar&#8221;), \u0161to je vi\u0161e nego prethodne godine kada ih je tu ocjenu dalo 23%. No, 65% ispitanika i dalje negativno ocjenjuje pravosudni sustav (&#8220;prili\u010dno lo\u0161&#8221; ili &#8220;vrlo lo\u0161&#8221;), ne\u0161to manje nego godinu ranije kada je taj stav imalo 69% ispitanih. Kao glavne razloge nepovjerenja navode uplitanje Vlade, politi\u010dara te gospodarskih interesa. 54% ispitanika koji daju lo\u0161u ocjenu smatra da su glavni razlozi manjka neovisnosti sudaca uplitanje ili pritisak Vlade i politi\u010dara. Uplitanje gospodarskih ili drugih posebnih interesa kao razlog navodi 47%, dok 30% ispitanika smatra da status i polo\u017eaj sudaca ne jam\u010de dovoljno njihovu neovisnost.<\/p>\n<p>Za unapre\u0111enje pravosudnog sustava nu\u017eni su kvalitetniji propisi. U izvje\u0161tajnom razdoblju se pristupilo izmjenama cijelog niza zakona te je proveden niz e-savjetovanja, primjerice glede Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnobilje\u017eni\u010dkim pristojbama, Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.<\/p>\n<p>Izmjenama Zakona o sudovima, Zakona o parni\u010dnom postupku te Zakona o kaznenom postupku pristupilo se prvenstveno radi provedbe presude Suda EU u spojenim predmetima C-554\/21, C-622\/21 i C-727\/21 FINA protiv HANNINVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVE\u0160\u010cAK ZAGREB od 11. srpnja 2024., odnosno radi revidiranja va\u017ee\u0107ih normativnih rje\u0161enja kojima je ure\u0111ena obvezatnost pravnih shva\u0107anja sjednica sudaca i sudskih odjela. Reorganiziran je na\u010din pra\u0107enja i prou\u010davanja sudske prakse, kao i europskih propisa te prakse Suda EU i ESLJP-a obveznim osnivanjem posebnih odjela u svim \u017eupanijskim i visokim sudovima te propisivanjem prethodnog dostavljanja nacrta sudskih odluka odjelima za pra\u0107enje i prou\u010davanje sudske prakse.<\/p>\n<p>Jedan od izazova u pravosu\u0111u jest i nepovoljna dobna struktura pravosudnih du\u017enosnika i sve kasniji ulazak u pravosudne du\u017enosti. Stoga je MPUDT osnovao radnu skupinu za revidiranje normativnih rje\u0161enja kojima je ure\u0111en postupak imenovanja sudaca op\u0107inskih, trgova\u010dkih i upravnih sudova te zamjenika op\u0107inskih dr\u017eavnih odvjetnika. Predlo\u017eena rje\u0161enja trebala bi doprinijeti ubrzanju imenovanja i ranijem ulasku u pravosudne du\u017enosti. Prijedlozi izmjena Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakona o Dr\u017eavnom sudbenom vije\u0107u i Zakona o Dr\u017eavnoodvjetni\u010dkom vije\u0107u, kojima se stremi otkloniti nedostatke postoje\u0107eg sustava, uvr\u0161teni su u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2026. godinu, te su u trenutku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a u savjetovanju sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Na kraju 2024. godine u svim sudovima u RH bilo je 1.660 sudaca. Prema podacima DSV-a u 2025. godini je razrije\u0161eno 59 sudaca, od \u010dega 26 radi navr\u0161enih 70 godina \u017eivota, 31 na vlastiti zahtjev, a dva zbog smrti. Imenovano je 106 sudaca, od \u010dega 70 na op\u0107inske sudove, 23 na \u017eupanijske, jedan na trgova\u010dki sud, tri na Visoki upravni sud RH, pet na Visoki kazneni sud RH, te po dva suca na Visoki trgova\u010dki sud RH i Visoki prekr\u0161ajni sud RH. Planom popunjavanja slobodnih suda\u010dkih mjesta te izmjenama i dopunama za 2025. godinu planirano je popunjavanje 115 suda\u010dkih mjesta, slijedom \u010dega proizlazi da bi se, nakon vi\u0161egodi\u0161njeg smanjenja broja sudaca, negativni trend mogao zaustaviti.<\/p>\n<p>Nakon iznenadne smrti predsjednika Vrhovnog suda RH Radovana Dobroni\u0107a u o\u017eujku 2025. godine, u godinu dana (do zaklju\u010denja ovog Izvje\u0161\u0107a) nije izabrana \u010delna osoba najvi\u0161eg suda u RH.<\/p>\n<p>U aktualnom postupku izbora predsjednika raspisana su tri javna poziva. Prvi javni poziv objavljen je u travnju 2025. godine, a na Op\u0107oj sjednici VSRH nitko od kandidata nije dobio pozitivno mi\u0161ljenje. Drugi javni poziv raspisan je u srpnju 2025. godine, no na njega se prijavila samo jedna kandidatkinja koju predsjednik RH nije predlo\u017eio Saboru. Tre\u0107i javni poziv objavljen je u rujnu 2025. godine, nakon \u010dega je DSV dostavilo predsjedniku RH tri valjane kandidature. Premda je na Op\u0107oj sjednici VSRH 28. listopada 2025. jedna kandidatkinja dobila pozitivno mi\u0161ljenje te su svi kandidati saslu\u0161ani pred Odborom za pravosu\u0111e u prosincu 2025., to\u010dka glasanja i davanja prethodnog mi\u0161ljenja o kandidatima je u vi\u0161e navrata skinuta s dnevnog reda saborskog Odbora za pravosu\u0111e, zbog najave povezivanja izbora predsjednika Vrhovnog suda s izborom sudaca Ustavnog suda. U politi\u010dkim istupima raspravljalo se o autonomiji (integritetu), kvaliteti i stru\u010dnosti kandidata. Pote\u0161ko\u0107e vezane uz ovaj postupak i javno izno\u0161ene poruke, kao i sama \u010dinjenica da je najvi\u0161i sud RH ve\u0107 godinu dana bez \u010delne osobe, doprinose daljnjem produbljivanju negativne percepcije o pravosu\u0111u u javnosti. Dodatno, Udruga hrvatskih sudaca reagirala je na izjave da \u0107e izbor predsjednika VSRH biti uvjetovan izborom sudaca Ustavnog suda RH, javno upozoriv\u0161i da se stvara i poti\u010de dojam o neprimjerenom utjecaju politike na sudbenu vlast te podsje\u0107aju\u0107i da je sudbena vlast prema Ustavu RH jedna od tri ravnopravne grane dr\u017eavne vlasti.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. imenovano je 12 predsjednika op\u0107inskih, \u010detiri predsjednika upravnih, tri predsjednika \u017eupanijskih sudova te predsjednici Visokog prekr\u0161ajnog suda RH, Visokog kaznenog suda RH i Visokog trgova\u010dkog suda RH. Me\u0111utim, na upra\u017enjeno mjesto vi\u0161e od godinu dana nije imenovan predsjednik Trgova\u010dkog suda u Zagrebu, a mediji objavljuju da je postupak tri puta zastao zbog komplikacija u ocjenjivanju iste kandidatkinje, \u0161to je sprije\u010dilo DSV da donese kona\u010dnu odluku.<\/p>\n<p>Prema podacima DSV-a, u 2025. godini je protiv sudaca pokrenuto 11 stegovnih postupka, u kojima ih je osam progla\u0161eno krivima, jedan sudac je oslobo\u0111en stegovne odgovornosti, a dva postupka su obustavljena. Zbog stegovnog djela neurednog obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti progla\u0161eno je krivim \u0161est sudaca, a dva zbog stegovnog djela neurednog obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti i stegovnog djela nepostupanja po odluci donesenoj u postupku za za\u0161titu prava na su\u0111enje u razumnom roku. Tri suca su udaljena od obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti i to jedan zbog stegovnog djela neurednog obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti, a dva zbog stegovnog djela nano\u0161enja \u0161tete ugledu suda ili suda\u010dke du\u017enosti na drugi na\u010din.<\/p>\n<p>U 2025. godini DSV je zaprimio 41 zahtjev za pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca, od \u010dega su dva zahtjeva usvojena, 33 odbijena, jedan je odba\u010den, a u radu ih je jo\u0161 pet.<\/p>\n<p>DSV je u 11 predmeta svaka tri mjeseca produljivao udaljenje od obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti, i to u osam predmeta jer su protiv sudaca zapo\u010deti kazneni postupci (zbog kaznenih djela primanja mita,\u00a0 zlouporabe polo\u017eaja i ovlasti, kra\u0111a, krivotvorenja slu\u017ebene ili poslovne isprave, trgovanja utjecajem, povrede djetetovih prava i prijetnje), a u tri jer su suci udaljeni od obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti u stegovnom postupku.<\/p>\n<p>2025. godine je usvojena Konvencija VE za za\u0161titu odvjetni\u010dke profesije (CETS No. 226), prvi me\u0111unarodni pravno obvezuju\u0107i instrument koji osigurava za\u0161titu odvjetnika i slobodu obavljanja odvjetni\u010dke profesije. Do kraja 2025. godine Konvenciju je potpisalo 24 dr\u017eave VE, me\u0111u kojima 18 dr\u017eava \u010dlanica EU, a stupit \u0107e na snagu kada ju ratificira najmanje osam potpisnica, uklju\u010duju\u0107i \u0161est dr\u017eava \u010dlanica VE. RH je Konvenciju potpisala 14. listopada 2025. godine, \u010dime je potvrdila predanost ja\u010danju vladavine prava i neovisnosti odvjetni\u0161tva. Hrvatski sabor je 27. lipnja 2025. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetni\u0161tvu, kojim su dodatno oja\u010dana procesna jamstva i prava odvjetnika te polo\u017eaj Hrvatske odvjetni\u010dke komore.<\/p>\n<p>Disciplinsko tu\u017eiteljstvo HOK-a je u 2025. godini zaprimilo 1.041 disciplinsku prijavu, 48% vi\u0161e nego 2024. godine, kada ih je bilo 702. U 718 predmeta pokrenut je disciplinski postupak, 225 prijava je odba\u010deno, dok su po 73 prijave izvidi u tijeku. U 63 presude utvr\u0111ena je disciplinska odgovornost za te\u017eu povredu du\u017enosti i ugleda odvjetni\u0161tva, od \u010dega je u 37 predmeta izre\u010dena nov\u010dana\/ kazna, u 11 ukor, a u 15 disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetni\u0161tva.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine Disciplinsko tu\u017eiteljstvo HOK-a je zaprimilo dvije disciplinske prijave protiv dvije strane odvjetnice iz dr\u017eava \u010dlanica EU koje obavljaju odvjetni\u010dku slu\u017ebu pod nazivom zanimanja iz svojih mati\u010dnih dr\u017eava \u010dlanica, a povodom kojih je provo\u0111enje radnji u tijeku.<\/p>\n<p>Na dan 31. prosinca 2025. godine u Imenik stranih odvjetnika koji u RH mogu obavljati odvjetni\u010dku slu\u017ebu pod nazivom zanimanja iz svoje mati\u010dne dr\u017eave upisano je 16 odvjetnika iz dr\u017eava \u010dlanica EU, dakle isto kao i godinu ranije. Radi se o odvjetnicima iz dr\u017eava \u010dlanica EU s poslovnim nastanom u RH. Me\u0111utim, HOK niz godina upozorava na da je \u010dl. 36. e. Zakona o odvjetni\u0161tvu propisano da se ne smije zahtijevati upis u odgovaraju\u0107e registre odvjetnika iz dr\u017eava \u010dlanica EU koji povremeno i privremeno pru\u017eaju odvjetni\u010dke usluge. Tako\u0111er upozorava da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetni\u0161tvu iz srpnja 2025. godine propisano da se odredbe kojima je regulirano obavljanje odvjetni\u010dke slu\u017ebe stranih odvjetnika na odgovaraju\u0107i na\u010din primjenjuju i na odvjetnike iz dr\u017eava \u010dlanica OECD-a. HOK smatra da postoji realna mogu\u0107nost da odvjetnici iz tih dr\u017eava, koji nisu upisani u imenike stranih odvjetnika HOK-a, primjerice sastavljaju ugovore i pru\u017eaju pravne savjete, pa i u situacijama kada im je u mati\u010dnim dr\u017eavama zabranjeno obavljanje odvjetni\u0161tva ili nisu osigurani od profesionalne odgovornosti, o \u010demu HOK ne mo\u017ee imati spoznaja, jer nije obavije\u0161tena o njihovom djelovanju niti smije od njih tra\u017eiti bilo kakve dokaze. U trenutku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a u e-savjetovanju su izmjene i dopune Zakona o odvjetni\u0161tvu, u kojima se dodaje posebna odredba koja \u0107e izri\u010dito propisati da\u00a0 odvjetni\u010dka dru\u0161tva iz dr\u017eave \u010dlanice EU mogu u RH osnivati druga odvjetni\u010dka dru\u0161tva i pru\u017eati pravne usluge koje uklju\u010duju usluge savjetovanja o pravu svoje mati\u010dne dr\u017eave, pravu EU, me\u0111unarodnom pravu i pravu RH.<\/p>\n<p>HOK je u pogledu informacija o neovla\u0161tenom pru\u017eanju pravne pomo\u0107i, temeljem nadle\u017enosti iz \u010dl. 6. Zakona o odvjetni\u0161tvu, u dva slu\u010daja dostavio dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima obavijest o postojanju osnova sumnje u po\u010dinjenje kaznenog djela nadripisarstva.<\/p>\n<p>HOK isti\u010de da podupire digitalizaciju i prati dinami\u010dne promjene koje se doga\u0111aju u ovom podru\u010dju te razmatra mogu\u0107nost primjene novih tehnologija u odvjetni\u0161tvu, vode\u0107i pritom ra\u010duna o za\u0161titi odvjetni\u010dke tajne i po\u0161tuju\u0107i potrebu da \u010dovjek ostane u sredi\u0161tu pravosudnog sustava.<\/p>\n<p>HJK nas je izvijestila da javnobilje\u017eni\u010dka mjesta u Iloku i Visu tijekom 2025. godine nisu bila popunjena, a u Kor\u010duli i Glini su imenovani javni bilje\u017enici, pri \u010demu je javna bilje\u017enica u Glini zapo\u010dela s radom 15. sije\u010dnja 2026. godine, dok javni bilje\u017enik u Kor\u010duli jo\u0161 nije stupio na du\u017enost. Stoga problem neravnomjerne dostupnosti javnih bilje\u017enika ni nakon vi\u0161egodi\u0161njeg upozoravanja nije rije\u0161en.<\/p>\n<p>Shva\u0107aju\u0107i va\u017enost komuniciranja sudova s javno\u0161\u0107u, Pravosudna akademija je u 2025. godini odr\u017eala pet jednodnevnih radionica za pravosudne du\u017enosnike i savjetnike u pravosudnim tijelima na temu \u201eNa\u010dini komunikacije s medijima i dru\u0161tvene mre\u017ee\u201c, na kojima su sudjelovala ukupno 72 polaznika. Radi slabog interesa Pravosudna akademija vi\u0161e ne organizira radionice za urednike i novinare, a HND niti ove godine nije organiziralo radionice na temu komunikacije novinara i sudova. Iako se prema izvje\u0161\u0107u HND-a pu\u010dkoj pravobraniteljici mo\u017ee zaklju\u010diti da se novinarstvo susre\u0107e s nizom izazova i problema, bilo bi korisno osigurati provo\u0111enje edukacija urednika i novinara u podru\u010dju pravosu\u0111a.<\/p>\n<p>MPUDT je i 2025. godine nastavilo ulagati u digitalizaciju pravosu\u0111a s ciljem postizanja u\u010dinkovitosti pravosudnog sustava, smanjenja broja nerije\u0161enih predmeta i skra\u0107ivanja trajanja sudskih postupaka.<\/p>\n<p>Digitalizacija je usmjerena i na olak\u0161avanje komunikacije izme\u0111u gra\u0111ana, poslovnih subjekata i dr\u017eavnih tijela te na ve\u0107u dostupnost pravosudnih usluga i informacija u digitalnom obliku.<\/p>\n<p>Od 1. sije\u010dnja 2025. godine u primjeni je sustav ANON, koji omogu\u0107uje anonimizaciju, indeksaciju, objavu i pretra\u017eivanje sudskih odluka. Ovakav sustav anonimizacije sudskih odluka primarno predstavlja dio procesa digitalizacije pravosu\u0111a, iako pojedina rje\u0161enja mogu uklju\u010divati elemente automatizirane obrade podataka, o \u010demu pi\u0161emo i u poglavlju o uporabi umjetne inteligencije. Tako\u0111er, na ve\u0107ini digitalnih pravosudnih usluga poput e-Komunikacije, e-Ovrhe, e-Predmeta, e-Oglasne plo\u010de, e-Uvjerenja da se ne vodi kazneni\/prekr\u0161ajni postupak te sustava Ure\u0111ena zemlja, dostupni su i virtualni asistenti (chatbotovi). Prema navodima MPUDT-a, u njihovom radu nisu uo\u010deni zna\u010dajniji problemi jer korisnici u svakom trenutku mogu zatra\u017eiti pomo\u0107 putem korisni\u010dke podr\u0161ke.<\/p>\n<p>Pitanja digitalizacije i mogu\u0107e uporabe umjetne inteligencije u pravosu\u0111u, uklju\u010duju\u0107i njezinu primjenu u okviru Zajedni\u010dkog informacijskog sustava zemlji\u0161nih knjiga i katastra (ZIS), koji omogu\u0107uje povezivanje i razmjenu podataka izme\u0111u zemlji\u0161noknji\u017enog i katastarskog sustava, kao i najavljeni projekt \u201ePredvidive sudske odluke\u201c, usmjeren na analizu sudske prakse, identifikaciju obrazaca odlu\u010divanja i ja\u010danje ujedna\u010denosti sudske prakse te predvidivosti sudskih odluka, detaljnije se obra\u0111uju u poglavlju ovog Izvje\u0161\u0107a posve\u0107enom uporabi umjetne inteligencije.<\/p>\n<p>Prema podatcima MPUDT-a, trenutno je 93.166 korisnika uklju\u010denih u e-Komunikaciju, koji se sada vi\u0161e ne vode u internom registru MPUDT-a, nego se ovlasti za rad u e-Komunikaciji postavljaju kroz e-Ovla\u0161tenja.<\/p>\n<p>Iako je digitalizacija <a id=\"prituzbe\"><\/a>pravosu\u0111a ispravno prepoznata kao nu\u017enost, istovremeno je potrebno osigurati jednaku dostupnost pravosu\u0111a na tradicionalne na\u010dine, zbog gra\u0111ana koji iz razli\u010ditih razloga ne koriste ili ne mogu koristiti digitalne tehnologije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/strong><\/span><\/h3>\n<blockquote><p><em>\u201eNeovisno o \u010dinjenici \u0161to je rije\u010d o sudskom postupku, a obra\u0107am se adresatima koji ne \u010dine sudsku vlast, isto \u010dinim isklju\u010divo radi za\u0161tite mojih prava i interesa pa vam isto dostavljam na znanje\u2026Dodatno isti\u010dem da je u navedenom sudskom postupku prvi puta u povijesti hrvatskog pravosu\u0111a rje\u0161enjem raspravnog suca izuzeta javnost iz parni\u010dnog predmeta radi raskida ugovora i naknade \u0161tete i to temeljem prijedloga tu\u017eenika, nakon \u0161to se na ro\u010di\u0161tu pojavio novinar kao zainteresirana javnost, a koji prijedlog je sud usvojio u roku od nekoliko dana od zaprimljenog prijedloga tu\u017eenika temelje\u0107i svoje rje\u0161enje na jednostranoj odluci tu\u017eenika o poslovnoj tajni koji dokument je tu\u017eenik donio nakon \u0161to je ovaj parni\u010dni postupak pokrenut po tu\u017ebi tu\u017eitelja. Kako su moja prava kao stranke i gra\u0111anina Republike Hrvatske ozbiljno ugro\u017eena moram ih \u0161tititi na svaki dopu\u0161teni civilizirani na\u010din pa stoga to \u010dinim i ovim putem.\u201c <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica, sukladno zakonom propisanim ovlastima i na\u010delu neovisnosti sudbene vlasti, u pravilu nije nadle\u017ena postupati po pritu\u017ebama u predmetima u kojima je u tijeku sudski postupak, niti mo\u017ee utjecati na ishod ili tijek odlu\u010divanja sudova.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine zaprimili smo 359 pritu\u017ebi iz podru\u010dja pravosu\u0111a, odnosno 63% vi\u0161e nego 2024. godine, kada ih je bilo 220. Ovaj se broj odnosi na pritu\u017ebe iz podru\u010dja pravosu\u0111a (308) i pritu\u017ebe vezane uz ovr\u0161ne postupke (51).<\/p>\n<p>Od ukupnog broja pritu\u017ebi, njih 156 odnosilo se na rad sudova, \u010dak 93% vi\u0161e nego 2024. godine. Najvi\u0161e\u00a0 pritu\u017ebi (82) se odnosilo na nezadovoljstvo ishodom sudskog postupka, 48 na nepotrebno odugovla\u010denje postupka, 25 na zlouporabu polo\u017eaja, a jedna na obavljanje poslova sudske uprave.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23708 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-broj-predmeta-300x157.png\" alt=\"\" width=\"721\" height=\"377\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-broj-predmeta-300x157.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-broj-predmeta-768x402.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-broj-predmeta.png 939w\" sizes=\"(max-width: 721px) 100vw, 721px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su nam se naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107ali pritu\u017ebama koje se odnose na meritum te zamolbama za intervenciju u sudske postupke zbog sumnje u nepristranost suda i po\u0161teno su\u0111enje. Odgovarali smo im da su prema Ustavu sudovi samostalni i neovisni u postupanju i dono\u0161enju meritornih i procesnih odluka te smo ih upu\u0107ivali na kori\u0161tenje redovnih i izvanrednih pravnih sredstava.<\/p>\n<p>Osim pisano, gra\u0111ani su se \u010desto obra\u0107ali i usmeno, tra\u017ee\u0107i pravna mi\u0161ljenja, pravne savjete ili zastupanje. Takvi upiti upu\u0107uju i na nedostatke u sustavu besplatne pravne pomo\u0107i, osobito dostupnosti sekundarne pravne pomo\u0107i, o \u010demu detaljnije pi\u0161emo u posebnom potpoglavlju ovog poglavlja.<\/p>\n<p>Povodom predstavki na dugotrajnost sudskih postupaka strankama su pru\u017eane op\u0107e pravne informacije o mogu\u0107nostima podno\u0161enja po\u017eurnica sudu, predstavki predsjedniku suda ili MPUDT-u te o podno\u0161enju zahtjeva za za\u0161titu prava na su\u0111enje u razumnom roku. U slu\u010dajevima pritu\u017ebi na nepotrebno odugovla\u010denje sudskog postupka, primjerice zbog dugotrajnijeg nezakazivanja ro\u010di\u0161ta ili neupu\u0107ivanja predmeta drugostupanjskom sudu, tra\u017eili smo o\u010ditovanja predsjednika sudova o razlozima takvog postupanja.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe zbog dugotrajnosti sudskih postupaka odnosile su se, primjerice, na postupke smetanja posjeda, radne sporove, zemlji\u0161noknji\u017ene i ostavinske postupke, ali i zamolbe za ubrzanje prekr\u0161ajnog postupka i dono\u0161enje presude prije zastare. Zaprimili smo pritu\u017ebu zbog dugotrajnosti postupka radi osnivanja\/ukidanja nu\u017enog prolaza, koji se pred Op\u0107inskim sudom u Dubrovniku vodi ve\u0107 21 godinu, zbog odugovla\u010denja kaznenog postupka u kojemu se okrivljenik dulje vrijeme nalazi u istra\u017enom zatvoru, zbog nezakazivanja rasprave i posljedi\u010dne dugotrajnosti parni\u010dnih postupaka, postupaka za razvod braka, nasljednopravnih sporova te upravnih sporova. U jednom slu\u010daju gra\u0111anin je ukazao da postupanje razli\u010ditih tijela i sudova, uklju\u010duju\u0107i i postupanje Ustavnog suda po ustavnoj tu\u017ebi, sveukupno traje ve\u0107 30 godina.<\/p>\n<p>Iz pritu\u017ebi na meritum sudskih odluka, rad sudaca te na\u010din vo\u0111enja sudskih postupaka, razvidno je nepovjerenje u pravi\u010dno su\u0111enje, pravilnost i zakonitost donesenih odluka, a povremeno se navodi i sumnja na korupciju.<\/p>\n<p>Primjerice, jedna je stranka zatra\u017eila za\u0161titu od \u201eozakonjene otima\u010dine\u201c, smatraju\u0107i da je radnjama sudaca i odvjetnika njenoj majci oduzeta vrijedna nekretnina, radi \u010dega je podnijela kaznenu prijavu USKOK-u. Zaprimljena je i pritu\u017eba na navodne povrede prava pred \u017dupanijskim sudom te na pravnu nesigurnost i nepravi\u010dno su\u0111enje, nakon \u0161to je stranci prema \u010dl. 105. st. 5. Zakona o zemlji\u0161nim knjigama odbijena \u017ealba na rje\u0161enje o odba\u010daju prigovora jer ju je izjavila osobno, a ne putem javnog bilje\u017enika ili odvjetnika.<\/p>\n<p>Pojedini gra\u0111ani tra\u017eili su i da pu\u010dka pravobraniteljica ocijeni jesu li u sudskim postupcima povrije\u0111ena njihova ljudska ili druga zakonska prava, iako su protiv presuda ve\u0107 podnijeli \u017ealbe te su se predmeti nalazili u drugostupanjskom postupku. Zaprimljene su i pritu\u017ebe na neujedna\u010denu sudsku praksu, pri \u010demu su podnositelji navodili da se zbog takvog postupanja osje\u0107aju diskriminirano.<\/p>\n<p>Zaprimili smo na znanje predstavku upu\u0107enu MPUDT-u u vezi s navodnim proceduralnim pogre\u0161kama u radu integriranog sustava za upravljanje sudskim predmetima e-spis, odnosno sustava e-Predmet. Podnositeljica je navela da u sustavu nije bila evidentirana kao umje\u0161a\u010d u parni\u010dnom postupku pred Op\u0107inskim sudom u Rijeci. MPUDT je povodom predstavke provelo postupak i o ishodu obavijestilo stranku.<\/p>\n<p>Zaprimljena je i pritu\u017eba, odnosno dopuna zahtjeva za pristup informacijama upu\u0107ena MPUDT-u, kojom su zatra\u017eena poja\u0161njenja o razlozima dodjele \u017ealbenog predmeta u radnom sporu \u017dupanijskom sudu u Dubrovniku, uz tvrdnju da je takva dodjela u neskladu s algoritmom sustava e-Spis.<\/p>\n<p>Tako\u0111er je zaprimljeno nekoliko pritu\u017ebi na rad stalnih sudskih vje\u0161taka, primjerice zbog nedostavljanja nalaza i mi\u0161ljenja u roku, na\u010dina komunikacije i pona\u0161anja vje\u0161taka prema strankama te zbog odustajanja vje\u0161takinje od dopune nalaza i mi\u0161ljenja nakon proteka vi\u0161e godina od provedenog vje\u0161ta\u010denja.<\/p>\n<p>Prema podacima MPUDT-a, tijekom 2025. godine zaprimili su 1.324 predstavke i pritu\u017ebe gra\u0111ana, od \u010dega se 1.064 odnosilo na rad sudova, a 260 na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva. U 455 predstavki gra\u0111ani su izrazili nezadovoljstvo meritumom sudskih odluka, dok se 458 odnosilo na odugovla\u010denje postupka. 87 pritu\u017ebi se odnosilo na neprimjereno pona\u0161anje suca, radi \u010dega su zatra\u017eena izvje\u0161\u0107a predsjednika sudova. Nadalje, 98 predmeta ustupljeno je drugim ustrojstvenim jedinicama MPUDT-a, u 211 zatra\u017eena je dopuna podataka od stranaka, dok u 15 predmeta nije bilo osnove za postupanje zbog neprimjerenog sadr\u017eaja podnesaka.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine zaprimili smo 77 pritu\u017ebi na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, \u0161to je 71% vi\u0161e nego 2024. godine. Naj\u010de\u0161\u0107e su se odnosile na dugotrajnost postupanja po kaznenim prijavama, izostanak informacija o statusu predmeta, nezadovoljstvo odgovorima na predstavke te nezadovoljstvo odlukama dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, naj\u010de\u0161\u0107e zbog dono\u0161enja rje\u0161enja o odba\u010daju kaznene prijave. Gra\u0111ani su nam dostavljali i kaznene prijave, no u pravilu samo na znanje, pri \u010demu su ih istodobno dostavljali i tijelima kaznenog progona.<\/p>\n<p>Od 260 predstavki podnijetih MPUDT-u na rad DORH-a, u 52 stranke su izrazile nezadovoljstvo dr\u017eavnoodvjetni\u010dkim odlukama, a u 54 predmeta zatra\u017eeno je izvje\u0161\u0107e Glavnog dr\u017eavnog odvjetnika. 154 kaznene prijave koje je MPUDT zaprimio do 31. prosinca 2025. godine proslije\u0111ene su DORH-u.<\/p>\n<p>Zaprimili smo 14 pritu\u017ebi na rad odvjetnika i HOK-a, dvije vi\u0161e nego 2024. godine. Pritu\u017ebe su se odnosile na navodne propuste u zastupanju, izostanak komunikacije s odvjetnicima, neobavje\u0161tavanje stranaka o sudskim odlukama te nezadovoljstvo postupanjem odvjetni\u010dkih dru\u0161tava. U pojedinim slu\u010dajevima gra\u0111ani su tra\u017eili i nadzor nad radom HOK-a. Podnositelji su u svim predmetima obavije\u0161teni o nadle\u017enostima pu\u010dke pravobraniteljice te su im pru\u017eene odgovaraju\u0107e op\u0107e pravne informacije. MPUDT je 2025. godine zaprimilo \u0161est pritu\u017ebi na rad odvjetnika, a suradnju s HOK-om ocijenilo je zadovoljavaju\u0107om.<\/p>\n<p>Pet pritu\u017ebi zaprimili smo na rad javnih bilje\u017enika i HJK, jednako kao i 2024. godine. Odnosile su se na javnobilje\u017eni\u010dke naknade, kori\u0161tenje elektroni\u010dkih sustava te postupanje po prijavama protiv javnih bilje\u017enika. Podnositeljima su pru\u017eene op\u0107e pravne informacije, a pritu\u017ebe su prema potrebi ustupljene HJK-u i MPUDT-u. HJK je 2025. godine zaprimila 37 pritu\u017ebi na rad javnih bilje\u017enika, pri \u010demu u ve\u0107ini stegovnih predmeta nije utvr\u0111ena osnovanost prijava. Od 37 pritu\u017ebi, stegovno tu\u017eiteljstvo HJK-a donijelo je prvostupanjsku odluku u 23 predmeta, od \u010dega u 21 nije utvrdilo osnovanost prijava, dok je u dva temeljem prigovora prijavitelja Upravni odbor HJK donio odluku o <a id=\"ovrha\"><\/a>podno\u0161enju prijedloga \u017eupanijskim dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima radi pokretanja stegovnih postupaka. Najve\u0107i broj pritu\u017ebi odnosio se na postupanje u povjerenim poslovima, osobito u ostavinskim i ovr\u0161nim predmetima. MPUDT je 2025. godine zaprimilo 26 predstavki na rad javnih bilje\u017enika i vr\u0161itelja du\u017enosti javnih bilje\u017enika, no nije bilo nadzora njihovog rada.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Ovrha i ste\u010daj potro\u0161a\u010da<\/strong><\/span><\/h3>\n<blockquote><p><em>\u201ePodigao sam tu\u017ebu protiv banke 2019. god&#8230; i na osnovu financijskog vje\u0161ta\u010denja na kojem je i temeljena tu\u017eba prestao sam s daljnjim uplatama prema banci . Tu\u017eio sam\u00a0 banku za prepla\u0107eni, a time i otpla\u0107eni cijeli kredit. Banka je tri mjeseca nakon moje tu\u017ebe aktivirala zadu\u017enicu i blokirani su mi ra\u010duni za preostali iznos kredita (prema njihovoj evidenciji). Moja \u017ealba na isto je u kona\u010dnici odbijena 2020.god (postoji presuda).<\/em><\/p>\n<p><em>Fina je obustavila naplatu 2023. po slu\u017ebenoj du\u017enosti zbog proteka vremena, ali je banka ponovno nakon 3 mjeseca opet pustila istu i blokirala mi ra\u010dune koji su blokirani i danas jer sudski postupak jo\u0161 uvijek traje.<\/em><\/p>\n<p><em>U me\u0111uvremenu je pokrenuta i ovrha na nekretnini, ali je \u017ealba na istu uva\u017eena i ovrha je stopirana do okon\u010danja postupka tj. do dono\u0161enja pravomo\u0107ne presude.<\/em><\/p>\n<p><em>Nije mi jasno kako je mogu\u0107e da je blokada ra\u010duna dopu\u0161tena u ovom slu\u010daju. Smatram da je pokretanje ovrhe u ovakvim okolnostima pravno i materijalno neutemeljeno jer se time zaobilazi sud i ozbiljno naru\u0161avaju moja temeljna prava, osobito pravo na pravi\u010dno su\u0111enje i financijsku sigurnost.<\/em><\/p>\n<p><em>Sukladno svemu navedenom molim Vas da ispitate zakonitost provedbe ove ovrhe i poduzmete mjere u okviru ovlasti.\u201c <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>U 2025. godini zaprimili smo 51 pritu\u017ebu zbog ovrhe i 36 pritu\u017ebi zbog kupoprodaje i servisiranja neprihodonosnih kredita, odnosno blokada ra\u010duna. Iako po ovim pritu\u017ebama naj\u010de\u0161\u0107e nismo ovla\u0161teni postupati, va\u017ene su nam zbog pra\u0107enja primjene propisa iz podru\u010dja ovr\u0161nog prava te preporuka za njihovo daljnje unapre\u0111enje.<\/p>\n<p>Kao i prethodnih godina, du\u017enici su nam se obra\u0107ali radi pravne pomo\u0107i u vezi s ovr\u0161nim postupcima koji su u tijeku ili im prijete, a nerijetko i nakon njihova dovr\u0161etka. Dio ovr\u0161enika priznavao je postojanje obveza, ali su isticali da ih ne mogu podmiriti. Budu\u0107i da se \u010desto ne snalaze u va\u017ee\u0107im propisima, informirali smo ih o dostupnim pravnim sredstvima, mogu\u0107nosti ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomo\u0107 te o mogu\u0107nosti pokretanja postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da. Ovr\u0161enike kojima je prijetilo iseljenje iz nekretnine u kojoj stanuju, upu\u0107ivali smo i na pravo na stambeno zbrinjavanje propisano Ovr\u0161nim zakonom.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine podneseno je svega sedam zahtjeva za naknadu tro\u0161kova stambenog zbrinjavanja ovr\u0161enika, \u0161est manje nego 2024. godine, \u0161to upu\u0107uje na potrebu boljeg informiranja o ovoj mogu\u0107nosti. Ovr\u0161nim zakonom propisano je pravo na nov\u010danu naknadu za tro\u0161kove stambenog zbrinjavanja koju priznaje HZSR. Naknada se priznaje od dana predaje nekretnine kupcu, ispla\u0107uje se mjese\u010dno, najdu\u017ee do 18 mjeseci, u visini ugovorene najamnine, ali najvi\u0161e do 500% osnovice za izra\u010dun iznosa drugih prava iz sustava socijalne skrbi.<\/p>\n<p>Prema podacima FINA-e, u O\u010devidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovr\u0161nom postupku u 2025. godini su bile upisane ukupno 3.774 nekretnine, od kojih je 528 ku\u0107a i 207 stanova. Provedene su 842 elektroni\u010dke javne dra\u017ebe, od kojih je 378 zavr\u0161ilo valjanim ponudama.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eObra\u0107am Vam se zbog nepravilno izvr\u0161ene ovrhe od strane FINA-e te ljubazno molim provjeru izvr\u0161ene ovrhe i sredstava koja su mi ovrhom skinuta, a zakonom su izuzeta:<\/em><\/p>\n<p><em>Naime, u primanjima za 11. mjesec primila sam sljede\u0107e neoporezive i izuzete stavke:<\/em><\/p>\n<p><em>Bo\u017ei\u0107nica- neoporezivo \u2026\u2026 EUR<\/em><\/p>\n<p><em>Bonus-neoporezivo \u2026.. EUR<\/em><\/p>\n<p><em>Naknada za topli obrok \u2026.. EUR<\/em><\/p>\n<p><em>Naknada za prijevoz \u2026. EUR (ne nalazi se na platnoj listi ali sjeda na ra\u010dun zasebno)<\/em><\/p>\n<p><em>Sve navedeno je jasno ozna\u010deno na platnoj listi koju dostavljam u privitku maila kao dokaz. Unato\u010d tome, puni iznos mojih primanja je ovr\u0161en.<\/em><\/p>\n<p><em>Molim va\u0161e posredovanje i savjet kako da FINA vrati nepravilno ovr\u0161ena sredstva sukladno \u010dl 172 Ovr\u0161nog zakona i propisima o apsolutno izuzetim primanjima.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 121. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da izradi sveobuhvatnu analizu ovr\u0161nog sustava i na temelju nje izradi prijedlog novog Ovr\u0161nog zakona<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U vezi preporuke da izradi sveobuhvatnu analizu ovr\u0161nog sustava i na temelju nje izradi prijedlog novog Ovr\u0161nog zakona, MPUDT je navelo da prikuplja podatke o provedbi Ovr\u0161nog zakona u praksi te da \u0107e, ako se poka\u017ee potreba za njegovim uskla\u0111ivanjem s drugim zakonima, predlo\u017eiti izradu novog Ovr\u0161nog zakona. Cilj bi bio pojednostaviti i pove\u0107ati u\u010dinkovitost ovr\u0161nog postupka, smanjiti tro\u0161kove te istodobno oja\u010dati za\u0161titu dostojanstva ovr\u0161enika i osigurati u\u010dinkovitu za\u0161titu vjerovnika. Me\u0111utim, budu\u0107i da MPUDT nije navelo koje je konkretne aktivnosti poduzelo u tom smjeru, preporuku ponavljamo kako bi se stvorila jasna podloga za izradu prijedloga novog Ovr\u0161nog zakona, osobito imaju\u0107i u vidu da njegova izrada nije predvi\u0111ena Planom zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su nam se pritu\u017eivali i na postupanje agencija za naplatu potra\u017eivanja, odnosno pru\u017eatelja usluga servisiranja kredita. Naj\u010de\u0161\u0107e su osporavali visinu potra\u017eivanja i upozoravali na nepotpune informacije o visini dugovanja te isticali potrebu za pravnom pomo\u0107i, a u manjoj mjeri i na neprimjerenu komunikaciju pru\u017eatelja usluga. Sukladno Zakonu o na\u010dinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potra\u017eivanja (ZNUPSKP), upu\u0107ivali smo ih na mogu\u0107nost podno\u0161enja pritu\u017ebe HNB-u u slu\u010dajevima naplate potra\u017eivanja po osnovi kredita, odnosno Financijskom inspektoratu Ministarstva financija, kada se radilo o naplati drugih potra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Prema podacima HNB-a o primjeni ZNUPSKP-a, tijekom 2025. nije zaprimljen nijedan zahtjev za izdavanje odobrenja za rad pru\u017eatelja usluge servisiranja kredita. U javno dostupnom Registru ovla\u0161tenih pru\u017eatelja usluga servisiranja kredita nalazi se osam pru\u017eatelja sa sjedi\u0161tem u RH te dva pru\u017eatelja iz drugih \u010dlanica EU koji su 2025. godine upisani radi prekograni\u010dnog pru\u017eanja usluga servisiranja kredita na podru\u010dju RH.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eMolim vas da mi pomognete u rje\u0161avanju problema naime ja sam \u2026 otplatila dug prema \u2026 banci prije par godina me\u0111utim nova lihvarska kuca \u2026 tvrdi da nisam i ponovo mi \u0161alju dug po istoj ovrsi koju sam ja otplatila tvrde\u0107i da oni nisu sa mnom mogli stupiti u kontakt od 2015. godine.\u201c <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>HNB je tijekom 2025. godine zaprimila 174 pritu\u017ebe du\u017enika, 64 vi\u0161e nego 2024. godine. Naj\u010de\u0161\u0107e su podno\u0161ene zbog neosnovane naplate potra\u017eivanja (52 pritu\u017ebe, odnosno 42,6%) te na uznemiravanje ili neprimjerenu komunikaciju s du\u017enicima (12 pritu\u017ebi, odnosno 9,8%). Osnovanima je ocijenjeno 16 pritu\u017ebi, pri \u010demu se ve\u0107ina odnosila na naplatu duga za koji vjerovnik nije imao pravo zahtijevati ispunjenje. U tim bi slu\u010dajevima, nakon o\u010ditovanja prema HNB-ovu zahtjevu, pru\u017eatelji usluga obi\u010dno opozvali naplatu i otpisali dugovanje. Ostali uo\u010deni propusti su bili manjeg zna\u010daja te su promptno ispravljeni.<\/p>\n<p>Radi boljeg informiranja du\u017enika, osobito potro\u0161a\u010da, HNB priprema pregled naj\u010de\u0161\u0107ih pitanja i odgovora o kupoprodaji i servisiranju neprihodonosnih kredita, koji \u0107e biti objavljen na mre\u017enim stranicama HNB-a, \u0161to pozdravljamo. Tako\u0111er je u listopadu 2025. godine kreditnim institucijama upu\u0107ena okru\u017enica o obvezi dostavljanja potpunih i razumljivih informacija du\u017enicima o namjeri kupoprodaje potra\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i detaljan prikaz strukture duga (glavnica, kamate, tro\u0161kovi i druge naknade).<\/p>\n<p>Financijski inspektorat Ministarstva financija tijekom 2025. godine se o\u010ditovao na 20 pritu\u017ebi gra\u0111ana u vezi primjene ZNUPSKP-a, \u010detiri vi\u0161e nego 2024. godine, pri \u010demu su osnovanima ocijenjene samo dvije. U jednom slu\u010daju subjektu nadzora je dano pisano upozorenje, a u drugom je vjerovnik otpisao dug zbog malog iznosa dugovanja i dobi du\u017enika. U pritu\u017ebama gra\u0111ani naj\u010de\u0161\u0107e navode da dug ne postoji, da je ve\u0107 podmiren ili da je nastupila zastara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eNa moju molbu dru\u0161tvo \u2026 odgovara da je \u2026 dru\u0161tvu \u2026 ustupio tra\u017ebinu koju je banka imala prema mojoj pokojnoj majci zajedno sa svim sporednim pravima i potra\u017eivanjima, sve sukladno \u010dlanku 80. Zakona o obveznim odnosima. Ugovorom o cesiji preneseno je potra\u017eivanje koje je nastalo izme\u0111u \u2026 i pokojne majke sklapanjem ugovora o kreditnoj kartici te da ne mogu udovoljiti mom zahtjevu za uvid u sadr\u017eaj Ugovora o kupoprodaji plasmana jer isti predstavlja poslovnu tajnu.\u201c <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\" wp-image-23710 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-dug-gradana-300x101.png\" alt=\"\" width=\"719\" height=\"242\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-dug-gradana-300x101.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-dug-gradana-768x258.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-dug-gradana.png 947w\" sizes=\"(max-width: 719px) 100vw, 719px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prema podacima o provedbi ovrhe na nov\u010danim sredstvima, broj gra\u0111ana s blokiranim ra\u010dunima i dalje se smanjuje, no njihov ukupan dug raste. Na dan 31. prosinca 2025. godine bilo je blokirano 196.807 gra\u0111ana s dugom od 2,99 milijarde eura, \u0161to zna\u010di da ih je bilo 2.358 manje, ali uz pove\u0107anje duga za 0,06 milijarde eura u odnosu na 2024. godinu.<\/p>\n<p>Koliko je te\u0161ko iza\u0107i iz za\u010daranog kruga ovrha govori podatak da i dalje prevladavaju dugotrajne blokade te je dulje od godinu dana bilo blokirano 75,3% (148.186) potro\u0161a\u010da s 92,6% ukupnog duga. Na njihov te\u017eak socioekonomski polo\u017eaj ukazuje i podatak da je 77.018 gra\u0111ana bilo blokirano jer nisu mogli podmiriti dug \u010diji iznos ne prelazi 1.327 eura (10.000 kuna). Iznos njihovog duga u 2025. godini je smanjen s 39,5 milijuna eura na 38,9 milijuna eura.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\" wp-image-23709 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-broj-blokiranih-gradana-300x128.png\" alt=\"\" width=\"752\" height=\"321\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-broj-blokiranih-gradana-300x128.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-broj-blokiranih-gradana-768x328.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-broj-blokiranih-gradana.png 947w\" sizes=\"(max-width: 752px) 100vw, 752px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U 2025. godini je zaprimljeno 217 prijedloga za otvaranje postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, \u0161to je 32 vi\u0161e nego godinu ranije. Time se petu godinu zaredom bilje\u017ei blagi rast broja prijedloga, iako je on i dalje nerazmjeran broju blokiranih gra\u0111ana. Doneseno je 28 rje\u0161enja o otvaranju i zaklju\u010denju postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, pet rje\u0161enja o zaklju\u010denju postupka te 25 rje\u0161enja o oslobo\u0111enju od preostalih obveza. Provedbom redovnog postupka deblokirano je sedam potro\u0161a\u010da, od kojih je dvoje ponovno blokirano.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23711 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-stecaj-potrosaca-300x117.png\" alt=\"\" width=\"736\" height=\"287\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-stecaj-potrosaca-300x117.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-stecaj-potrosaca-768x299.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-stecaj-potrosaca.png 942w\" sizes=\"(max-width: 736px) 100vw, 736px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23712 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-jednostavni-stecaj-potrosaca-300x155.png\" alt=\"\" width=\"735\" height=\"380\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-jednostavni-stecaj-potrosaca-300x155.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-jednostavni-stecaj-potrosaca-768x396.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-jednostavni-stecaj-potrosaca.png 944w\" sizes=\"(max-width: 735px) 100vw, 735px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine su podnijeta 18.894 prijedloga za otvaranje jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, a njegovom provedbom deblokirana su 4.942 potro\u0161a\u010da, od kojih su 1.685 ponovno blokirana.<\/p>\n<p>Prema navodima FINA-e, nije zabilje\u017een porast broja upita gra\u0111ana o redovnom i jednostavnom postupku ste\u010daja potro\u0161a\u010da. Glavni razlozi zbog kojih se gra\u0111ani ne odlu\u010duju na redovni postupak su nedovoljno poznavanje samog instituta, na\u010dina pokretanja i u\u010dinaka postupaka, kao i strah od gubitka nekretnine ili druge imovine ili primanja te od upravljanja imovinom od strane povjerenika tijekom razdoblja provjere pona\u0161anja. Iako se gra\u0111anima poja\u0161njava da u jednostavnom postupku ne dolazi do unov\u010davanja nekretnine te da se postupak odnosi samo na dio obveza evidentiranih u o\u010devidniku koji vodi FINA, mnogi su i dalje protiv njegove provedbe.<\/p>\n<p>Interes za ove postupke je i dalje nizak pa je MPUDT zaprimilo tek nekoliko desetaka upita, dok smo mi zaprimili pet zamolbi za pravnu pomo\u0107, u kojima smo gra\u0111anima pru\u017eili op\u0107e pravne informacije.<\/p>\n<p>S obzirom na i dalje visoku razinu prezadu\u017eenosti gra\u0111ana, <a id=\"besplatnapravnapomoc\"><\/a>va\u017eno je utvrditi uzroke slabog interesa za ove postupke te razviti mjere koje bi ve\u0107em broju prezadu\u017eenih gra\u0111ana omogu\u0107ile novi financijski po\u010detak. U tom smislu nu\u017ena je i sveobuhvatna analiza strukture du\u017enika i uzroka prezadu\u017eenosti, kao temelj za osmi\u0161ljavanje ciljanih mjera prevencije i izlaz iz prezadu\u017eenosti te sprje\u010davanje socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Besplatna pravna pomo\u0107<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Svrha besplatne pravne pomo\u0107i je omogu\u0107iti socijalno ugro\u017eenim gra\u0111anima potrebne pravne informacije i zastupanje pred sudovima, odnosno za\u0161titu prava koje im jam\u010de Ustav i zakoni i pristup pravdi, \u010dime se doprinosi socijalnoj pravdi, za\u0161titi ljudskih prava i vladavini prava.<\/p>\n<p>Zakonom o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i su propisana dva oblika BPP-a \u2013 primarna i sekundarna. Primarnu pru\u017eaju ovla\u0161teni pru\u017eatelji (udruge, pravne klinike i upravni odjeli u \u017eupanijama) i obuhva\u0107a pravno savjetovanje, sastavljanje podnesaka i zastupanje pred javnopravnim tijelima, ESLJP-om i me\u0111unarodnim organizacijama te pravnu pomo\u0107 u izvansudskom rje\u0161avanju sporova. Sekundarna pravna pomo\u0107, uz odvjetni\u010dko zastupanje u zakonom propisanim podru\u010djima, obuhva\u0107a i oslobo\u0111enje od pla\u0107anja tro\u0161kova sudskog postupka i vje\u0161ta\u010denja te oslobo\u0111enje od pla\u0107anja sudskih pristojbi.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani se \u010desto obra\u0107aju pu\u010dkoj pravobraniteljici tra\u017ee\u0107i pravni savjet i zastupanje pred sudovima i dr\u017eavnim tijelima. Budu\u0107i da nismo nadle\u017eni pravno savjetovati i zastupati gra\u0111ane, upu\u0107ujemo ih na ovla\u0161tene pru\u017eatelje BPP-a. Me\u0111utim, ovo pokazuje i da ih dio i dalje nije dovoljno upoznat s nadle\u017enostima pu\u010dke pravobraniteljice, ali niti s uvjetima i na\u010dinom ostvarivanja besplatne pravne pomo\u0107i. Stoga pozdravljamo aktivnosti MPUDT-a, koje je u 2025. godini distribuiralo bro\u0161ure, letke i plakate s osnovnim informacijama o sustavu besplatne pravne pomo\u0107i upravnim odjelima u \u017eupanijama, HZSR-u i njegovim \u017eupanijskim i podru\u010dnim uredima, HZZO-u i HZMO-u i njihovim podru\u010dnim uredima, ovla\u0161tenim pru\u017eateljima i pravobraniteljskim institucijama. Tako\u0111er, u razdoblju od rujna do studenog provedena je radijska kampanja tijekom koje je na Hrvatskom radiju i osam lokalnih postaja tri puta dnevno emitiran radio spot o sustavu BPP-a. Radi pristupa gra\u0111ana lo\u0161ijeg imovnog stanja sustavu besplatne pravne pomo\u0107i, potrebno je i dalje kontinuirano informirati \u0161iru javnost o ovome sustavu, jer oni koji ne znaju da imaju pravo na besplatnu pomo\u0107 i kako ju mogu ostvariti, ne\u0107e ju ni ostvarivati.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, trenutno je najve\u0107i problem glede besplatne pravne pomo\u0107i da je ona dostupna samo najsiroma\u0161nijima. Naime, imovinski uvjeti za ostvarivanje sekundarne pravne pomo\u0107i podrazumijevaju da ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i \u010dlanova njegovog ku\u0107anstva mjese\u010dno ne prelaze po \u010dlanu iznos prora\u010dunske osnovice (trenutno iznosi 441,44 eura), te da ukupna vrijednost imovine podnositelja zahtjeva ne prelazi 60 prora\u010dunskih osnovica (26.486,40 eura). Propisani imovinski cenzus dulje vrijeme nije uskla\u0111en sa stvarnim tro\u0161kovima \u017eivota i socioekonomskim stanjem te ne odra\u017eava realne potrebe gra\u0111ana.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201e\u2026Ja sam bila poslala zahtjev da mi daju odvjetnika, ali su napisali da ga ne mogu dobiti jer mi je mirovina oko 500 eura i nisam u toj kategoriji\u2026 pa kako \u0107u ja od moje mirovine platiti odvjetnika i sud kad ne mogu ni hranu kupiti\u2026\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Zbog ovako postavljenog imovinskog cenzusa mnogi su gra\u0111ani slabijeg imovnog stanja realno onemogu\u0107eni u realizaciji sekundarne pravne pomo\u0107i, iako se nalaze u lo\u0161im financijskim okolnostima te ne mogu platiti tro\u0161kove odvjetnika i ostale sudske tro\u0161kove.<\/p>\n<p>Stoga bi pri dono\u0161enju izmjena ZBPP-a, planiranih za 2026. godinu, nu\u017eno bilo revidirati imovinske uvjete za ostvarivanje sekundarne BPP, odnosno ne vezati ih isklju\u010divo uz iznos prora\u010dunske osnovice, ve\u0107 procjenu imovinskog statusa podnositelja zahtjeva i \u010dlanova ku\u0107anstva temeljiti na iznosu prihoda koje ostvaruju, odnosno dostatnosti za financiranje pravnog savjetovanja i\/ili zastupanja u sudskim postupcima.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 122. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da pri izradi prijedloga izmjena i dopuna Zakona o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i revidira imovinske uvjete za ostvarivanje sekundarne pravne pomo\u0107i<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Tijekom 2025. zaprimili smo pritu\u017ebe gra\u0111ana nezadovoljnih rje\u0161enjima upravnih odjela u \u017eupanijama kojima su odbijeni zahtjevi za sekundarnu pravnu pomo\u0107, zbog \u010dega su tra\u017eili da pu\u010dka pravobraniteljica provede nadzor nad radom upravnih odjela. S obzirom da je rje\u0161enje o zahtjevu za BPP upravni akt, ono se mo\u017ee preispitivati isklju\u010divo u upravnom postupku pred drugostupanjskim tijelom, odnosno MPUDT-om, protiv \u010dije odluke se mo\u017ee pokrenuti upravni spor.<\/p>\n<p>Osim sekundarne pravne pomo\u0107i propisane ZBPP-om, BPP odvjetnici mogu pru\u017eati i prema Zakonu o odvjetni\u0161tvu, prema kojemu HOK mo\u017ee imenovati punomo\u0107nika za zastupanje bez prava na nagradu. No to obuhva\u0107a zastupanje na sudu ili pred drugim tijelom, ali ne i isklju\u010divo pravno savjetovanje bez zastupanja. BPP se time osigurava socijalno ugro\u017eenim osobama i \u017ertvama Domovinskog rata radi ostvarenja prava u vezi s njihovim polo\u017eajem. U 2025. godini HOK je zaprimio 255 molbi za odobravanjem BPP-a, koja je odobrena u 104 slu\u010daja.<\/p>\n<p>U Uredbi o vrijednosti iznosa za utvr\u0111ivanje vrijednosti boda za izra\u010dun naknade za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i za 2025. godinu, vrijednost boda je pove\u0107ana s 1,25 na 1,70 eura, \u0161to je 36% vi\u0161e nego u Uredbi za 2024. godinu. Izmijenjen je i uvjet za ostvarivanje naknade za izbivanje iz pisarnice kod putovanja odvjetnika na ro\u010di\u0161te na op\u0107inskom sudu radi zastupanja korisnika sekundarne pravne pomo\u0107i. Naime, Uredba za 2024. godinu je propisivala pravo na naknadu ako je mjesto ureda odvjetnika udaljeno najmanje 45 km od mjesta na kojem se odr\u017eava ro\u010di\u0161te, dok je Uredbom za 2025. godinu udaljenost smanjena na 30 km.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka \u00a0123.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da pru\u017eateljima primarne pravne pomo\u0107i izradi slu\u017ebene iskaznice za zastupanje korisnika pred javnopravnim tijelima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Nastavno na rad pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i, pojedine udruge su ukazale na pote\u0161ko\u0107e pri zastupanju korisnika ove pravne pomo\u0107i pred javnopravnim tijelima. Naime, pri zastupanju gra\u0111ana u upravnim postupcima se od zaposlenika udruga ponekad tra\u017ei dokaz o ovla\u0161tenju za zastupanje. Udruge tada dostavljaju izvadak iz Registra pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i MPUDT-a, koji sadr\u017ei popis svih ovla\u0161tenih osoba s njihovim osobnim podacima. Time se iznose osobni podaci zaposlenika pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i, koji nisu relevantni za konkretni postupak. Problem bi se mogao rije\u0161iti uvo\u0111enjem slu\u017ebenih iskaznica koje bi izdavalo MPUDT, radi legitimacije ovla\u0161tenih pru\u017eatelja pred javnopravnim tijelima, kako je ve\u0107 u\u010dinjeno za djelatnike udruga koje pru\u017eaju podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima.<\/p>\n<p>U 2025. godini zavr\u0161eno je trogodi\u0161nje financiranje ovla\u0161tenih pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i, koje je uvedeno 2023. godine, \u010dime je postavljen financijski okvir za osiguravanje odr\u017eivosti sustava primarne pravne pomo\u0107i. Me\u0111utim, neki pru\u017eatelji su ukazali na ka\u0161njenje pri isplati sredstava. Prva rata je ispla\u0107ena u o\u017eujku 2025. godine, druga u srpnju, dok je MPUDT tre\u0107u ratu isplatilo krajem listopada i u studenom, iako su pru\u017eatelji pravovremeno, do 30. srpnja, dostavili polugodi\u0161nje izvje\u0161\u0107e, kao preduvjet za isplatu.<\/p>\n<p>Natje\u010daj za novo trogodi\u0161nje financiranje udruga i pravnih klinika, od 1. sije\u010dnja 2026. do 31. prosinca 2028. godine, objavljen je krajem prosinca 2025. te je ukupno planiran iznos za svaku godinu 1.007.500,00 eura<strong>.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23713 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-primarna-pravna-pomoc-300x123.png\" alt=\"\" width=\"773\" height=\"317\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-primarna-pravna-pomoc-300x123.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-primarna-pravna-pomoc-768x315.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravosude-primarna-pravna-pomoc.png 947w\" sizes=\"(max-width: 773px) 100vw, 773px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iako su novim natje\u010dajem pove\u0107ana ukupna sredstva, nepromijenjen je maksimalni iznos po projektu od 50.000,00 eura godi\u0161nje. Pri tome je u proteklom trogodi\u0161njem razdoblju maksimalni iznos ostvarilo oko 30% pru\u017eatelja, dok je ostalima dodijeljeno od 12.000,00 do 45.000,00 eura. Budu\u0107i da iz dodijeljenog iznosa udruge moraju podmiriti pla\u0107u pravnog savjetnika, administrativne i re\u017eijske tro\u0161kove te tro\u0161kove terenskog rada, sredstva su i dalje nedostatna za osiguravanje financijske stabilnosti pru\u017eatelja, naro\u010dito onih koji ne dobivaju maksimalan iznos.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, u podru\u010djima u kojima nema upravnih odjela u \u017eupanijama gra\u0111ani se obra\u0107aju udrugama koje pru\u017eaju besplatnu pravnu pomo\u0107, ponajprije zbog njihove teritorijalne dostupnosti i neposredne prisutnosti u lokalnim zajednicama, \u0161to im omogu\u0107uje blizak kontakt s ranjivim skupinama stanovni\u0161tva. Osim \u0161to premo\u0161\u0107uju razlike u teritorijalnoj dostupnosti upravnih odjela u kontekstu pru\u017eanja primarne pravne pomo\u0107i, udruge imaju i izravan uvid u svakodnevne potrebe i \u017eivotne okolnosti gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Stoga bi trebalo razmotriti pove\u0107anje maksimalnog i ostalih iznosa po pojedinom projektu imaju\u0107i u vidu kriterije poput rezultata i kontinuiteta rada pru\u017eatelja, terenski rad u podru\u010djima gdje nema drugih pru\u017eatelja i sl. U novom trogodi\u0161njem natje\u010daju je navedeno da \u0107e pru\u017eatelji koji pru\u017eaju primarnu pravnu pomo\u0107 na ve\u0107em podru\u010dju, imaju podru\u017enice u drugim mjestima ili djeluju u zajednicama s ni\u017eim stupnjem razvijenosti, imati prednost pri financiranju, no nisu predvi\u0111ena dodatna sredstva za takve aktivnosti.<\/p>\n<p>Iako je ZBPP-om propisana mogu\u0107nost financiranja projekata BPP-a od strane JLP(R)S-a, u 2025. godini samo ih je manji broj financijski podr\u017eao pru\u017eatelje, poput Slavonskog Broda, Karlovca, Vukovara i\u00a0 Zagreba. Razumijevaju\u0107i da nemaju sve JLP(R)S jednake mogu\u0107nosti, ipak bi unutar postoje\u0107ih prora\u010dunskih planiranja trebale razmotriti dodjelu sredstava pru\u017eateljima ili ih podr\u017eati na drugi na\u010din, primjerice smanjenjem tro\u0161kova zakupa, komunalne naknade i sl., kako bi se osigurala ve\u0107a dostupnost BPP-a u lokalnim zajednicama.<\/p>\n<p>Ispunjena je preporuka pu\u010dke pravobraniteljice iz Izvje\u0161\u0107a za 2024. godinu te je MPUDT imenovalo \u010dlanove Povjerenstva za BPP, \u010dija je konstituiraju\u0107a sjednica odr\u017eana 29. rujna 2025. godine. Izmjenama Poslovnika o radu Povjerenstva, kojim se ure\u0111uje na\u010din rada Povjerenstva, omogu\u0107eno je odr\u017eavanje <em>online<\/em> sjednica u svrhu njihovog redovitijeg odr\u017eavanja.<\/p>\n<p>Nastavno na ponavljanu preporuku pu\u010dke pravobraniteljice o potrebi provedbe specijaliziranih edukacija za slu\u017ebenike upravnih odjela u \u017eupanijama koji pru\u017eaju primarnu pravnu pomo\u0107, D\u0160JU je u suradnji s MPUDT-om u 2025. godini provela sedam radionica u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, na kojima je sudjelovalo 122 polaznika. Na radionicama se, sukladno preporukama pu\u010dke pravobraniteljice iz Izvje\u0161\u0107a za 2024. godinu, raspravljalo i o kriterijima za procjenu \u201ekonkretnih \u017eivotnih okolnosti\u201c pri odlu\u010divanju o zahtjevima za sekundarnu pravnu pomo\u0107 i kriterijima za pru\u017eanje primarne pravne pomo\u0107i od strane upravnih odjela u \u017eupanijama. S obzirom da su nas upravni odjeli obavijestili da su radionice bile izuzetno korisne, D\u0160JU i MPUDT bi trebali nastaviti s njihovom provedbom. Tako\u0111er, MPUDT je u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci educirao i djelatnike HZSR-a, HZMO-a i HZZO-a na temu \u201eSustav besplatne pravne pomo\u0107i i komunikacija s tra\u017eiteljima besplatne pravne pomo\u0107i\u201c.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 124.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da provodi edukacije pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i o komunikaciji s pripadnicima ranjivih dru\u0161tvenih skupina koji su korisnici besplatne pravne pomo\u0107i<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pojedini pru\u017eatelji primarne pravne pomo\u0107i ukazuju na izazove u radu s korisnicima u vrlo nepovoljnim \u017eivotnim okolnostima, prema kojima je nu\u017ean osobito pa\u017eljiv i individualiziran pristup. Stoga bi bilo korisno da MPUDT organizira edukacije pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i o komunikaciji s pripadnicima ranjivih dru\u0161tvenih skupina.<\/p>\n<p>Nakon konzultacija odr\u017eanih 2024. godine u Splitu s pru\u017eateljima BPP-a s podru\u010dja Splitsko-dalmatinske, Dubrova\u010dko-neretvanske, \u0160ibensko-kninske i Zadarske \u017eupanije, u 2025. godini u Rijeci i Osijeku odr\u017eali smo konzultacije s pru\u017eateljima s podru\u010dja Primorsko-goranske, Li\u010dko-senjske, Istarske, Osje\u010dko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske \u017eupanije. Prisustvovali su im slu\u017ebenici upravnih odjela u \u017eupanijama koji rade na poslovima BPP-a i predstavnici pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i.<\/p>\n<p>U 2025. godini smo sudjelovali na dvodnevnoj radionici \u201eSustav besplatne pravne pomo\u0107i \u2013 aktualnosti\u201c te na sastanku \u201eSustav besplatne pravne pomo\u0107i \u2013 informiranje javnosti i javnopravnih tijela o mogu\u0107nostima unapre\u0111enja pristupa gra\u0111ana besplatnoj pravnoj pomo\u0107i\u201c, koje je organiziralo MPUDT. Izlagali smo na Okruglom stolu \u201eOsiguranje dostupnosti i efikasnosti sustava besplatne pravne pomo\u0107i\u201c na Pravnom fakultetu u Splitu te Okruglom stolu \u201eIzme\u0111u prava i povjerenja: izazovi provedbe besplatne pravne pomo\u0107i i medijacije u lokalnim zajednicama\u201c kojeg su u Vukovaru organizirali\u00a0 Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Udruga \u017eena Vukovar.<\/p>\n<p>Iz Izvje\u0161\u0107a o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomo\u0107 i utro\u0161ku sredstava u 2024. godini proizlazi da je u 2024. godini zabilje\u017een pad broja zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomo\u0107i za 10,83% u odnosu na 2023. godinu. Najve\u0107i pad je zabilje\u017een u \u0160ibensko-kninskoj, Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj, Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te Gradu Zagrebu, dok je porastao je broj podnesenih zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomo\u0107i u Zagreba\u010dkoj, Me\u0111imurskoj, Dubrova\u010dko-neretvanskoj i Brodsko-posavskoj \u017eupaniji. Istovremeno je do\u0161lo do smanjenja broja pru\u017eene primarne pravne pomo\u0107i od strane udruga i pravnih klinika, dok istovremeno upravni odjeli u \u017eupanijama bilje\u017ee pove\u0107anje broja pru\u017eene primarne pravne pomo\u0107i za 46,02 %. Neki od mogu\u0107ih razloga ovih broj\u010danih razlika su nizak imovinski cenzus za ostvarenje prava na BPP i nedovoljna informiranost gra\u0111ana o sustavu BPP-a, iako je MPUDT tijekom 2025. godine intenziviralo aktivnosti javnog informiranja o sustavu besplatne pravne pomo\u0107i. Stoga bi bilo korisno, osobito prije pristupanja najavljenim izmjenama zakona o BPP-u, detaljno analizirati uzroke koji su doveli do\u00a0 porasta\/smanjenja pru\u017eene primarne pravne pomo\u0107i od strane pojedinih pru\u017eatelja, te porasta\/smanjenja zahtjeva za sekundarnu pravnu pomo\u0107 po pojedinim \u017eupanijama, a kako bi se otklonile sve eventualne zapreke za ostvarenje prava na <a id=\"zrtveisvjedoci\"><\/a>BPP.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 125. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da izradi analizu uzroka porasta\/smanjenja pru\u017eene primarne pravne pomo\u0107i od strane razli\u010ditih pru\u017eatelja, te uzroka razlika u broju podnesenih zahtjeva za sekundarnu pravnu pomo\u0107 po pojedinim \u017eupanijama<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>U sklopu \u0161irenja sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima u RH tijekom 2025. godine osnovan je Odjel za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima na Op\u0107inskom kaznenom sudu u Zagrebu. U Odjelu je zaposlen samo jedan slu\u017ebenik, a podr\u0161ka se pru\u017ea u jednom uredu, bez zasebne \u010dekaonice za \u017ertve i svjedoke. Istodobno, iako je osnivanje takvog odjela na \u017dupanijskom sudu u Dubrovniku, jedinom \u017eupanijskom sudu u RH koji ga jo\u0161 nema, bilo najavljeno za 2025. godinu, on jo\u0161 nije osnovan, ve\u0107 je navedeno da \u0107e se osnovati kada se osiguraju potrebni prostorni preduvjeti.<\/p>\n<p>S obzirom da je svrha ovih odjela pru\u017eanje emocionalne podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima, informiranje o njihovim pravima i tijeku kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te ubla\u017eavanje stresa povezanog sa svjedo\u010denjem i boravkom na sudu, njihovo postojanje i u\u010dinkovito funkcioniranje na svim nadle\u017enim sudovima od klju\u010dne je va\u017enosti.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je ve\u0107 isticano u prethodnim izvje\u0161\u0107ima, pojedini postoje\u0107i odjeli i dalje nemaju zasebne \u010dekaonice, zbog \u010dega \u017ertve i svjedoci raspravu \u010dekaju na hodnicima zajedno s okrivljenicima, \u0161to za neke \u017ertve mo\u017ee biti izrazito traumati\u010dno. Takva praksa nije u skladu s Direktivom 2012\/29\/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela, koja nagla\u0161ava potrebu da se prema \u017ertvama postupa s po\u0161tovanjem, na primjeren, stru\u010dan, nediskriminiraju\u0107i, ali i osje\u0107ajan na\u010din te da im se osiguraju odgovaraju\u0107e informacije, potpora i za\u0161tita.<\/p>\n<p>Ponovno ukazujemo i na nedovoljnu tehni\u010dku i prostornu opremljenost sudova audio-video ure\u0111ajima, zbog \u010dega \u010desto nije mogu\u0107e svjedo\u010denje ili davanje iskaza bez boravka u istoj prostoriji s okrivljenikom, na \u0161to ukazuju i OCD-i koji pru\u017eaju podr\u0161ku na sudovima. Budu\u0107i da se, ovisno o okolnostima pojedinog slu\u010daja, kao mjera za\u0161tite naj\u010de\u0161\u0107e predla\u017ee ispitivanje uporabom audio-video tehnologije (video-link), potrebno je daljnje tehni\u010dko opremanje sudova i daljnje educiranje za kori\u0161tenje takvom opremom.<\/p>\n<p>Osim toga, \u017ertve i svjedoci kaznenih djela i prekr\u0161aja mogu tijekom postupka biti izlo\u017eeni opasnosti da po\u010dinitelj sazna njihove osobne podatke pa je stoga potrebno osigurati njihovu za\u0161titu, radi prevencije daljnje viktimizacije.<\/p>\n<p>Odjeli su pru\u017eili podr\u0161ku za vi\u0161e od 6.300 osoba te su, na zahtjev tijela koja provode pojedina\u010dnu procjenu, sudjelovali u pribavljanju podataka potrebnih za provo\u0111enje postupka i izradu odgovaraju\u0107ih preporuka. Prema podacima MPUDT-a, tijekom 2025. provedena je pojedina\u010dna procjena za 4.353 \u017ertve te je odre\u0111eno skoro 8.000 mjera. Ovi podaci ukazuju na pozitivne pomake, budu\u0107i je pojedina\u010dna procjena klju\u010dan instrument za utvr\u0111ivanje stvarnih potreba i interesa \u017ertve. Pritom je osobito va\u017eno aktivno uklju\u010diti \u017ertve u sam proces procjene kako bi se pri dono\u0161enju odluka i procjeni rizika uzele u obzir njihove osobne karakteristike, \u017eivotne okolnosti, posljedice kaznenog djela koje trpe i ostale va\u017ene okolnosti.<\/p>\n<p>Individualizirani pristup posebno je va\u017ean kod ranjivih skupina \u017ertava, poput \u017ertava nasilja u obitelji, seksualnog nasilja, trgovanja ljudima, terorizma, organiziranog kriminala te zlo\u010dina iz mr\u017enje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23844 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pravosude-posebne-mjere-zastite-zrtava-300x149.png\" alt=\"\" width=\"725\" height=\"360\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pravosude-posebne-mjere-zastite-zrtava-300x149.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pravosude-posebne-mjere-zastite-zrtava.png 658w\" sizes=\"(max-width: 725px) 100vw, 725px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine na podru\u010dju 17 \u017eupanija u RH podr\u0161ku su obavljali OCD-i kroz program MPUDT-a \u201eMre\u017ea podr\u0161ke i suradnje za \u017ertve i svjedoke kaznenih djela\u201c. Njihov rad osobito je va\u017ean na podru\u010djima sudova na kojima nisu osnovani odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima. U Mre\u017eu jo\u0161 nisu uklju\u010dene Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Zagreba\u010dka \u017eupanija te Grad Zagreb, no od 1. sije\u010dnja 2026. najavljeno je njezino pro\u0161irenje i na Primorsko-goransku \u017eupaniju, \u0161to pozdravljamo.<\/p>\n<p>Prema podacima OCD-a \u017denska soba, koja koordinira deset partnerskih organizacija, pru\u017eena je podr\u0161ka za 1.373 korisnika te 11.736 razli\u010ditih usluga. Me\u0111u njima se izdvajaju 282 pratnje na sud u ulozi osobe od povjerenja, 131 pratnja na policiju, dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo i\/ili podru\u010dne urede HZSR-a, 78 usluga savjetovanja socijalnih radnica te 31 terenski posjet.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine MPUDT je zapo\u010delo izradu novog Pravilnika o radu odjela za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima. Javno savjetovanje provedeno je od 15. rujna do 14. listopada 2025. godine, a Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama 23. o\u017eujka 2026. te \u0107e stupiti na snagu 31. o\u017eujka 2026. godine. U e-savjetovanju smo podr\u017eali dono\u0161enje Pravilnika te je prihva\u0107en na\u0161 prijedlog da se podr\u0161ka pru\u017ea i \u017ertvama drugih prekr\u0161aja, a ne samo kaznenih djela te prekr\u0161aja nasilja u obitelji. Predvi\u0111eno je da se Odjel o potrebi pru\u017eanja podr\u0161ke obavje\u0161tava prema procjeni suca i naravi prekr\u0161aja, \u010dime se osigurava da \u017ertve nasilja u obitelji i drugih prekr\u0161aja, uklju\u010duju\u0107i one s elementima mr\u017enje, mogu dobiti odgovaraju\u0107u podr\u0161ku.<\/p>\n<p>Krajem 2025. godine MPUDT je na svojim slu\u017ebenim internetskim stranicama objavilo a\u017eurirane letke i vodi\u010d za \u017ertve i svjedoke kaznenih i prekr\u0161ajnih djela na hrvatskom i engleskom jeziku, na koje i mi upu\u0107ujemo \u017ertve prilikom davanja op\u0107e pravne informacije u pojedinim predmetima.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201ePo\u0161tovani, prate\u0107i svakodnevno medije \u010dujem da su ulo\u017eeni maksimalni napori da se za\u0161tite \u017ertve nasilja, a ja kao \u017ertva nasilja nisam za\u0161ti\u0107ena, niti su za\u0161ti\u0107ene druge \u017ertve nasilja, jer se svakodnevno u medijima i portalima, objavljuju presude Suda, u kojem je opisano nasilje, a u istima je vidljivo mjesto po\u010dinjenja, ulica po\u010dinjenja, bez ku\u0107nog broja. \u2026Smatram da objavama presuda samo \u0161tetite \u017ertvama nasilja, da javnost to do\u017eivljava na druga\u010diji na\u010din, a pogotovo u malim sredinama, gdje svako svakoga poznaje i potom se prepri\u010davaju pri\u010de koje \u017ertve nasilja dodatno \u017eigo\u0161u.<\/em><\/p>\n<p><em>Molim Vas za pomo\u0107 i za\u0161titu!!\u201c <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Izmjenama i dopunama ZKP-a iz 2024. godine dodatno su unaprije\u0111eni polo\u017eaj i za\u0161tita \u017ertava kaznenih djela, me\u0111u ostalim priznavanjem prava na tajnost osobnih podataka. Ovo je pravo posebno va\u017eno u kontekstu uvo\u0111enja sustava ANON, koji omogu\u0107uje automatsku i poluautomatsku obradu sudskih odluka, uklju\u010duju\u0107i anonimizaciju, ekstrakciju metapodataka i tematsku klasifikaciju.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 126.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Nadle\u017enim sudovima, da se sudske odluke anonimiziraju uzimaju\u0107i u obzir pravo \u017ertava na za\u0161titu osobnih podataka<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prema poja\u0161njenju MPUDT-a, sustav ANON kod prvostupanjskih odluka automatski provodi anonimizaciju i postavlja indekse te ih, po isteku roka od 15 dana od otpreme odluke, javno objavljuje u anonimiziranom obliku. Kod drugostupanjskih odluka i odluka vi\u0161ih sudova, anonimizaciju dodatno provjeravaju i po potrebi dopunjuju djelatnici suda prije objave. Prvostupanjski sudovi tako\u0111er mogu ozna\u010diti posebno osjetljive odluke kako bi se prije objave dodatno provjerila njihova anonimizacija. U slu\u010daju zaprimljenih pritu\u017ebi, odluke se povla\u010de iz javne tra\u017eilice, ispravljaju i ponovno objavljuju.<\/p>\n<p>Stoga je u daljnjem razvoju ovog sustava potrebno voditi ra\u010duna da se sudske odluke anonimiziraju uzimaju\u0107i u obzir i pravo \u017ertava na za\u0161titu osobnih podataka.<\/p>\n<p>Osim o pravima \u017ertava kaznenih djela i prekr\u0161aja, potrebno je voditi ra\u010duna i o pravima osoba koje sudjeluju u postupku kao svjedoci. Prema podacima Udruge za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima, na besplatnu liniju Nacionalnog pozivnog centra za \u017ertve kaznenih djela (NPC) \u2013 116 006, tijekom 2025. godine zaprimljeno je 115 poziva svjedoka (oko 5% ukupnih poziva), dok se Mre\u017ei podr\u0161ke i suradnje obratilo 79 svjedoka (oko 7%). Ve\u0107ina slu\u010dajeva zbog kojih su se svjedoci obra\u0107ali odnosi se na rodno utemeljeno nasilje, \u0161to upu\u0107uje na potrebu za osiguravanjem podr\u0161ke ne samo \u017ertvama, ve\u0107 i svjedocima u emocionalno i socijalno slo\u017eenim situacijama. Dio svjedoka obra\u0107a se kada je postupak pred sudom ve\u0107 u tijeku, no velik je i broj poziva svjedoka prije prijave nadle\u017enim tijelima, koji se naj\u010de\u0161\u0107e informiraju o na\u010dinima prijave kaznenog djela ili prekr\u0161aja, pri \u010demu im je anonimnost posebno va\u017ena.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eTijekom ispitivanja kao svjedok nije mi bio osiguran slu\u017ebeni prevoditelj, iako ne govorim i ne razumijem hrvatski jezik. Bez razumijevanja sadr\u017eaja, bila sam prisiljena potpisati dokumente koji mi nisu prevedeni. Ispitivanje se odnosilo na optu\u017ebu protiv\u2026 Odbila sam davati izjave protiv njega jer smo u civilnoj zajednici kao izvanbra\u010dni supru\u017enici. <\/em><\/p>\n<p><em>Policija nije uzela u obzir da nemam nikakve pritu\u017ebe prema&#8230;, da smatram na\u0161 odnos gra\u0111anskopravnim i obiteljskim te da mi nije nanio zna\u010dajnu fizi\u010dku ni psihi\u010dku \u0161tetu.<\/em><\/p>\n<p><em>Te \u010dinjenice nisu unesene u zapisnik koji sam bila prisiljena potpisati.<\/em><\/p>\n<p><em>Molim da ispitate ovaj slu\u010daj, utvrdite odgovornost nadle\u017enih osoba i preporu\u010dite mjere kojima \u0107e se ubudu\u0107e osigurati po\u0161tovanje prava stranih dr\u017eavljana i svjedoka.\u201c <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Svjedoci koji se nalaze u sudskoj fazi postupka naj\u010de\u0161\u0107e tra\u017ee informacije o svjedo\u010denju pred sudom, svojim pravima i obvezama, naknadi putnih tro\u0161kova te moraju li koristiti godi\u0161nji odmor ili druga prava iz radnog odnosa radi dolaska na sud. \u010cesti su i upiti kako obavijestiti sud o nemogu\u0107nosti odazivanja sudskom pozivu.<\/p>\n<p>Prema Zakonu o nov\u010danoj naknadi \u017ertvama kaznenih djela, \u017ertve kaznenog djela nasilja po\u010dinjenog s namjerom imaju pravo na nov\u010danu naknadu iz sredstava dr\u017eavnog prora\u010duna. Obradu zahtjeva provodi Slu\u017eba za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima MPUDT-a, a o zahtjevima odlu\u010duje Odbor za nov\u010dane naknade \u017ertvama kaznenih djela. U 2025. godini od 37 zahtjeva, u potpunosti ili djelomi\u010dno ih je usvojeno osam, u iznosu od 4.723,47 eura, \u0161to je znatno manje nego prethodne godine kada je od 47 zahtjeva potpuno ili djelomi\u010dno usvojeno 12, u iznosu od 22.566,09 eura. Zahtjevi se naj\u010de\u0161\u0107e odnose na kaznena djela ubojstva, ubojstva u poku\u0161aju i nano\u0161enja te\u0161ke tjelesne ozljede.<\/p>\n<p>Vlada RH je u prosincu 2025. godine izmijenila sastav Odbora, a u Planu zakonodavnih aktivnosti MPUDT-a za IV. tromjese\u010dje 2026. predvi\u0111ene su izmjene Zakona o nov\u010danoj naknadi \u017ertvama kaznenih djela. Planira se pro\u0161irenje sustava naknada i na \u017ertve kaznenog djela trgovanja ljudima, \u0161to je va\u017ean iskorak u unaprje\u0111enju zakonskog okvira koji je na snazi od 2013. godine.<\/p>\n<p>U daljnjim zakonodavnim aktivnostima potrebno je uzeti u obzir i obveze iz Direktive (EU) 2024\/1385, Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 14. svibnja 2024. o suzbijanju nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji, \u010diji je rok za transponiranje 14. lipnja 2027. godine. Direktiva, me\u0111u ostalim, predvi\u0111a ja\u010danje za\u0161tite \u017ertava i pristup pravosu\u0111u te propisuje obvezu dr\u017eavama \u010dlanicama preispitati postupanje zdravstvenih djelatnika kod prijavljivanja kaznenih djela nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji, kod pojedina\u010dne procjene potrebe \u017ertava izri\u010dito prepoznavanje nekih od rizi\u010dnih \u010dimbenika za ponavljanje nasilja (identifikacija rizika), pro\u0161irenje postupka pojedina\u010dne procjene potreba \u017ertava na potporu (ne samo za\u0161titu) \u0161to \u0107e iziskivati i zakonsko reguliranje upu\u0107ivanja \u017ertava na Slu\u017ebe za potporu, zatim \u0161irenje ovlasti policije na izdavanje hitnih naloga za udaljavanje, izradu programa rane intervencije za po\u010dinitelje i osumnji\u010denike, kao i mjere za uklanjanje spolno eksplicitnog sadr\u017eaja na internetu (\u0161to \u0107e iziskivati i izmjene ZKP-a).<\/p>\n<p>Prema Pregledu stanja u podru\u010dju pravosu\u0111a u EU-u za 2025. godinu<sup>,<\/sup> , \u017ertve kaznenih djela u RH mogu zatra\u017eiti preispitivanje odluke kojom im se odbija pru\u017eiti za\u0161titna mjera, dok neki drugi pravni lijekovi, dostupni \u017ertvama u pojedinim dr\u017eavama \u010dlanicama EU (poput financijske pomo\u0107i ako po\u010dinitelj ne plati naknadu o kojoj je donesena presuda, preispitivanja odluke kojom se odbija pru\u017eiti prevo\u0111enje ili tuma\u010denje i dr.), nisu dostupni \u017ertvama u RH.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 127.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Pravosudnoj i policijskoj akademiji, da kontinuirano provode edukacije sudaca, dr\u017eavnih odvjetnika i policijskih slu\u017ebenika o pravima \u017ertava i pojedina\u010dnoj procjeni \u017ertava kaznenih i prekr\u0161ajnih djela<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pozdravljamo edukacije koje je tijekom 2025. godine organizirala Pravosudna akademija o pravima \u017ertava i pojedina\u010dnoj procjeni njihovih potreba, no takve bi se edukacije trebale provoditi kontinuirano. Na temu \u201ePojedina\u010dna procjena \u017ertve\u201c provedene su tri jednodnevne radionice za kaznene suce i sudske savjetnike op\u0107inskih i \u017eupanijskih sudova te dr\u017eavne odvjetnike, zamjenike i dr\u017eavnoodvjetni\u010dke savjetnike op\u0107inske i \u017eupanijske razine, za ukupno 29 polaznika. Odr\u017eano je i pet jednodnevnih radionica na temu \u201ePrava \u017ertava kaznenih djela i prekr\u0161aja iz podru\u010dja nasilja u obitelji\u201c za kaznene i prekr\u0161ajne suce i sudske savjetnike op\u0107inskih i \u017eupanijskih sudova te zamjenike i dr\u017eavnoodvjetni\u010dke savjetnike op\u0107inske i \u017eupanijske razine, za ukupno 58 polaznika. Provedene su i \u010detiri radionice na temu \u201ePromicanje temeljnih prava \u017ertava u praksi sudova RH i praksi ESLJP-a (s posebnim osvrtom na nasilje prema \u017eenama i obitelji)\u201c za kaznene i prekr\u0161ajne suce i savjetnike op\u0107inskih i \u017eupanijskih sudova, dr\u017eavne odvjetnike, zamjenike i dr\u017eavnoodvjetni\u010dke savjetnike op\u0107inske i \u017eupanijske razine te stru\u010dne suradnike izvanpravne struke na sudovima, za ukupno 67 polaznika.<\/p>\n<p>Osim u\u010dinkovite individualne procjene \u017ertve te prevencije sekundarne viktimizacije, va\u017eno je i okon\u010danje sudskog postupka u razumnom roku. Uva\u017eavaju\u0107i optere\u0107enost sudaca brojem predmeta te okolnost da neke stranke zlouporabljuju\u0107i procesna sredstva produljuju sudske postupke, njihova dugotrajnost mo\u017ee biti naro\u010dito otegotna za \u017ertve, ali i svjedoke koji tako\u0111er mogu biti traumatizirani vi\u0111enim i do\u017eivljenim.<\/p>\n<p>Prema Izvje\u0161\u0107u predsjednika VSRH o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu, prosje\u010dno trajanje op\u0107inskih kaznenih prvostupanjskih predmeta bilo je 670 dana, \u0161to je 46 dana kra\u0107e nego 2023. godine, dok su prvostupanjski predmeti na \u017eupanijskim sudovima trajali 263 dana, 27 dana kra\u0107e nego u 2023. godini. Istodobno je produljeno trajanje odlu\u010divanja o \u017ealbama na \u017eupanijskim sudovima, kao i procijenjeno vrijeme rje\u0161avanja predmeta na Visokom kaznenom sudu RH.<\/p>\n<p>Na nacionalnoj razini trebalo bi razmisliti o izraditi strategije za prava \u017ertava, koja bi povezala sve relevantne dionike i osigurala sustavan pristup za\u0161titi i podr\u0161ci \u017ertvama, u skladu s pristupom predvi\u0111enim Strategijom EU-a za prava \u017ertava (2020.\u20132025.).<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2025\">Pravo na dobro upravljanje<\/a>,\u00a0<a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-rad-2025\">Pravo na rad<\/a>,\u00a0<a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2025\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/siromastvo-i-ljudska-prava-2025\">Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>,\u00a0<a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zlocini-iz-mrznje-2025\"> Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2025\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/postupanje-europskog-suda-za-ljudska-prava-2025\">Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2025\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/umjetna-inteligencija-2025\">Umjetna inteligencija<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>,\u00a0<a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru\u00a0<\/a>i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zatvorski-sustav-2025\">Zatvorski sustav<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a Pritu\u017ebe [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23841"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23841\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24105,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23841\/revisions\/24105"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}