{"id":23837,"date":"2026-05-11T13:23:21","date_gmt":"2026-05-11T11:23:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23837"},"modified":"2026-05-28T12:21:14","modified_gmt":"2026-05-28T10:21:14","slug":"sloboda-vjeroispovijedi-i-diskriminacija-temeljem-vjere-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-vjeroispovijedi-i-diskriminacija-temeljem-vjere-2025\/","title":{"rendered":"Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere"},"content":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n

Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Sloboda vjeroispovijedi uklju\u010duje slobodu svakog pojedinca da vjeruje, promijeni vjeru te da svoje vjersko uvjerenje iskazuje kroz bogoslu\u017eje i druge oblike izra\u017eavanja vjere. Ustav RH priznaje jednakost svih vjerskih zajednica pred zakonom, njihovu odvojenost od dr\u017eave te slobodu da, u skladu sa zakonom, javno obavljaju vjerske obrede. Osim prava vjernika i pripadnika vjerskih zajednica, sloboda vjeroispovijedi uklju\u010duje i prava nereligioznih osoba da ne vjeruju ili svoje vjerovanje i dalje tra\u017ee. Diskriminacija temeljem vjere usko je povezana sa slobodom vjeroispovijedi kao temeljnim ljudskim pravom te je vjersko ili drugo uvjerenje i jedna od diskriminacijskih osnova. Stoga ovo poglavlje sadr\u017ei pregled pritu\u017ebi u 2025. godini vezano za\u00a0 slobodu vjeroispovijedi te zbog nejednakog postupanja temeljem vjere ili uvjerenja.<\/p>\n

Gra\u0111ani su u obra\u0107anjima pu\u010dkoj pravobraniteljici propitivali primjerenost vjerskih sadr\u017eaja u javnom prostoru, a iznosimo i informacije koje su nam dostavile vjerske zajednice u RH te slu\u010dajeve netrpeljivosti prema pojedinim vjerskim skupinama. Ove godine u okviru ovog poglavlja obra\u0111ujemo i priziv savjesti, koji proizlazi iz slobode savjesti i vjeroispovijedi, u kontekstu vojnog roka i vojni\u010dkih du\u017enosti te u medicini.<\/p>\n

U 2025. godini smo zaprimili vi\u0161e pritu\u017ebi zbog vjerskih sadr\u017eaja u javnom prostoru. Gra\u0111ani su tra\u017eili poja\u0161njenja o opravdanosti, primjerenosti ili zakonitosti vjerskog sadr\u017eaja na radnom mjestu te u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, zbog: molitve na radnom mjestu, molitve sve\u0107enika na \u0161kolskoj priredbi za prijem prvih razreda u osnovne \u0161kole, molitve na vije\u0107u mjesnog odbora, kri\u017ea postavljenog u \u0161koli koja je ujedno i bira\u010dko mjesto, programa vjerskog sadr\u017eaja na radiju u \u010dekaonici u domu zdravlja te primjerenosti poziva na misu povodom zavr\u0161etka akademske godine. Neki su izra\u017eavali nelagodu jer nisu vjernici, a neki su smatrali da je vjerski sadr\u017eaj u konkretnom slu\u010daju bio neprimjeren, bez obzira jesu li vjernici.<\/p>\n

\u201e\u2026Naime nakon prve konstituiraju\u0107e sjednice i njenog izbora za predsjednicu navedena je dala sebi za pravo da na po\u010detku \u2026 sjednice op\u0107inskog vije\u0107a odr\u017eava kr\u0161\u0107ansku molitvu (O\u010de na\u0161), a \u0161to je u suprotnosti sa Statutom i Poslovnikom o radu op\u0107inskog vije\u0107a op\u0107ine \u2026\u00a0 Isti\u010dem da se kao prakti\u010dni vjernik, katolik zgra\u017eavam \u010dinom koji provodi ve\u0107ina na \u010delu s predsjednicom \u2026 \u010dime se vrije\u0111a ne samo mene nego i sve vjernike kojima se na silu\u00a0 \u017eeli nametnuti mjesto molitve zbog jeftinog populizma i politi\u010dke promocije ,a ne na mjestu gdje je to i predvi\u0111eno (crkva ili vlastiti dom).\u201c<\/p><\/blockquote>\n

I u 2025. godini smo zaprimili nekolicinu pritu\u017ebi i upita o \u201eistupu\u201c iz Katoli\u010dke crkve, odnosno radi nemogu\u0107nosti ostvarenja zabilje\u017ebe istupa u crkvenim knjigama. Svi su zahtjevi u kona\u010dnici rije\u0161eni u korist pritu\u017eitelja koji su tra\u017eili \u201eistup\u201c, \u0161to ukazuje da se ustalila praksa da se u matici kr\u0161tenih nadle\u017ene \u017eupe, u kojoj je upisano kr\u0161tenje pritu\u017eitelja, zabilje\u017ei formalni \u010din istupa iz Katoli\u010dke crkve, \u010dime se osigurava po\u0161tivanje slobode vjeroispovijedi.<\/p>\n

Zaprimili smo i pritu\u017ebu radi diskriminacije temeljem vjere prilikom isklju\u010denja projektnog prijedloga iz postupka dodjele bespovratnih sredstava, s obrazlo\u017eenjem da podnositelj prijedloga nije vjerska zajednica. No, podnositelj je ukazao da je organizacijski oblik vjerske zajednice te da se operativne, provedbene i karitativne aktivnosti u praksi provode putem organizacijskih oblika vjerskih zajednica, \u0161to do sada nije bilo problem u odnosu na pravne oblike drugih vjerskih zajednica. U kona\u010dnici je MRMSOSP usvojilo \u017ealbu podnositelja obrazla\u017eu\u0107i da isti ispunjava kriterije odabira u smislu pravne osobnosti budu\u0107i da sukladno Zakonu o pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica iste samostalno i slobodno odre\u0111uju unutarnju organizaciju, uklju\u010duju\u0107i i tijela i osobe koje predstavljaju vjerske zajednice i njene organizacijske oblike.<\/p>\n

Tijekom godine su zabilje\u017eeni i incidenti s mogu\u0107im elementima vjerske i\/ili etni\u010dke netrpeljivosti, o kojima smo izvje\u0161tavali i prethodnih godina. Na\u017ealost, i u 2025. godini su o\u0161te\u0107ivani kameni spoticanja (stolpersteina), pri \u010demu neki i vi\u0161e puta, a \u0161to predstavlja manifestaciju antisemitizma. Prema informacijama Centra za promicanje tolerancije i o\u010duvanje sje\u0107anja na holokaust, u 2025. godini je o\u0161te\u0107eno pet kamena spoticanja na \u010detiri lokacije u Zagrebu i Velikoj Gorici. S tim u vezi MUP nas je obavijestio da u suradnji s Centrom za promicanje tolerancije i o\u010duvanje sje\u0107anja na holokaust prate ovakve doga\u0111aje.<\/p>\n

Nadalje, prema podacima MUP-a, u 2025. godini po\u010dinjeno je 54 kaznena djela na \u0161tetu vjerskih objekata, od kojih se sedam odnosi na o\u0161te\u0107enje tu\u0111e stvari iz \u010dlanka 235. KZ-a, koje osobito mo\u017ee imati elemente iskazivanja netrpeljivosti, dok se preostala odnose na kaznena djela kojima je cilj protupravno stjecanje imovinske koristi, odnosno kra\u0111e, te\u0161ke kra\u0111e i jednu prijevaru. Kaznena djela po\u010dinjena su na \u0161tetu Katoli\u010dke crkve i to \u0161est kaznenih djela kra\u0111e iz \u010dlanka 228. KZ-a, 38 kaznenih djela te\u0161kih kra\u0111a iz \u010dlanka 229. KZ-a, \u0161est kaznenih djela o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari iz \u010dlanka 235. KZ-a i jedno kazneno djelo prijevare iz \u010dlanka 236. KZ-a; zatim Baptisti\u010dke crkve i to jedno kazneno djelo te\u0161ke kra\u0111e iz \u010dlanka 229. KZ-a i jedno kazneno djelo o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari iz \u010dlanka 235. KZ-a te jedno kazneno djelo te\u0161ke kra\u0111e iz \u010dlanka 229. KZ-a na \u0161tetu Srpske pravoslavne crkve.<\/p>\n

Pri izradi ovog poglavlja oslanjali smo se i na informacije vjerskih zajednica, koje svake godine pozivamo na suradnju i dostavu podataka.<\/p>\n

Dvije \u017eidovske op\u0107ine obavijestile su nas o antisemitskim grafitima. U Splitu bilje\u017ee porast antisemitskih grafita nakon 7. listopada 2023. godine. U 2025. godini\u00a0 je ispisan grafit na javnoj signalizaciji i prekri\u017een naziv \u017eidovske op\u0107ine te su zabilje\u017eena dva grafita na nadgrobnim spomenicima na \u017eidovskom groblju na Marjanu. Pritom je istaknuto da su i lokalne i dr\u017eavne vlasti brzim uklanjanjem grafita pokazale jasan stav neodobravanja takvog postupanja. Tako\u0111er, u Rijeci je ispisan antisemitski grafit \u201eJuden raus!\u201c na zgradi trgova\u010dkog centra.<\/p>\n

Jedna \u017eidovska op\u0107ina navodi da nije zabilje\u017eila antisemitske incidente, iako njihovi \u010dlanovi i dalje osje\u0107aju nelagodu i strah kao posljedicu atmosfere i retorike vezane uz doga\u0111anja na Bliskom istoku. Stoga se zajednica rijetko okuplja i vi\u0161e ne organizira manifestacije otvorene za javnost.<\/p>\n

Vjerska zajednica Jehovini svjedoci izvijestila nas je o pote\u0161ko\u0107ama njihovih \u010dlanova pri nastojanju da se lije\u010de u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjem, koje isklju\u010duje primanje donorske transfuzije krvi. Ukazuju da nekoliko bolnica koristi isti obrazac za pristanak na kirur\u0161ke i anesteziolo\u0161ke postupke s pristankom na donorsku transfuziju krvi, umjesto dva odvojena obrasca, pa se pacijentu uskra\u0107uje lije\u010denje kada ne potpi\u0161e obrazac zbog odbijanja primanja donorske transfuzije krvi. Ukazuju i da se pacijente koji ne \u017eeli primiti donorsku krv ne upu\u0107uje drugom lije\u010dniku ili zdravstvenoj ustanovi, ve\u0107 ih se otpu\u0161ta iz bolnice te da HZZO uskra\u0107uje naknade za lije\u010denje jer odbijanje donorske transfuzije tuma\u010di kao odbijanje dostupnog lije\u010denja.<\/p>\n

Me\u0111unarodno dru\u0161tvo za svjesnost Kri\u0161ne u Zagrebu izvijestilo nas je da, osim pojedina\u010dnih incidenata, ima vrlo korektne odnose sa slu\u017ebenim osobama RH i civilnim dru\u0161tvom. Zabilje\u017eili su pojedina\u010dne verbalne napade na njihove sve\u0107enike u javnom gradskom prijevozu, koje se ismijavalo, prijetilo im se te ih se snimalo mobitelima. Zbog toga sada sve\u0107enike \u0161alju u paru te koriste drugi javni prijevoz.<\/p>\n

Proteklih godina izvje\u0161tavali smo o vjerskim molitvenim okupljanjima mu\u0161karaca koja se od listopada 2022. godine svake prve subote u mjesecu odr\u017eavaju na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a u Zagrebu i u vi\u0161e drugih gradova. O pritu\u017ebama vezanima uz molitelje na javnim trgovima te protuprosvjede pi\u0161emo u poglavlju o javnom okupljanju.<\/p>\n

Kao i proteklih godina, nastavili smo susrete s predstavnicima vjerskih zajednica u RH te smo se u 2025. godini susreli s rije\u010dkim nadbiskupom i metropolitom radi razmjene iskustava i zapa\u017eanja vezano za slobodu vjeroispovijesti.<\/p>\n

Tako\u0111er smo nastavili prisustvovati doga\u0111ajima koji promoviraju vjersku slobodu i me\u0111ureligijski dijalog. U Hrvatskome saboru obilje\u017eena je deseta obljetnica \u201eCrvene srijede\u201c, me\u0111unarodne inicijative posve\u0107ene podizanju svijesti o progonu kr\u0161\u0107ana u svijetu. Cilj doga\u0111aja je informirati i potaknuti javnost, medije i donositelje odluka na dublje razumijevanje da su kr\u0161\u0107ani danas globalno najprogonjenija vjerska skupina, kao i na poticanje na solidarnost s onima kojima je vjerska sloboda svakodnevno ugro\u017eena. Kao i ranijih godina, pu\u010dka pravobraniteljica je sudjelovala na tradicionalnoj Sve\u010danoj skup\u0161tini Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj u 2025. godini odr\u017eanoj pod geslom \u201cSvi su ljudi sestre i bra\u0107a\u201d.<\/p>\n

U listopadu 2025. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, kojim se ponovno uvelo obvezno temeljno vojno osposobljavanje, slijedom \u010dega je u fokusu javnosti bilo i pitanje reguliranja priziva ili prigovora savjesti u kontekstu vojnog roka i vojni\u010dkih du\u017enosti.<\/p>\n

Priziv ili prigovor savjesti proizlazi iz slobode mi\u0161ljenja, savjesti ili vjere te se uz vjernike mogu\u0107nost priziva odnosi i na druge pojedince koji zbog moralnih ili eti\u010dkih nazora odbijaju odre\u0111ene postupke, radnje ili du\u017enosti. U pravnom sustavu RH priziv savjesti je jasno prepoznat u vojnom kontekstu, u Ustavu RH, no priznat je i u medicini.<\/p>\n

\u010clankom 47. Ustava RH priznaje se prigovor savjesti osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojni\u010dkih du\u017enosti u oru\u017eanim snagama. Pri tome su te osobe obvezane ispunjavati druge du\u017enosti odre\u0111ene zakonom. Zakon o civilnoj slu\u017ebi je propisivao mogu\u0107nost isticanja prigovora savjesti, proceduru vezanu uz zahtjev za civilnu slu\u017ebu te obavljanje civilne slu\u017ebe. Me\u0111utim, dono\u0161enjem ZID Zakona o obrani, kojim je Zakon o civilnoj slu\u017ebi prestao va\u017eiti, Zakon o obrani je postao temeljni propis koji regulira prigovor savjesti u ovom kontekstu te civilnu slu\u017ebu, dok su pojedini aspekti civilne slu\u017ebe regulirani podzakonskim propisima (Uredbom o na\u010dinu obavljanja civilne slu\u017ebe u tijelu dr\u017eavne uprave nadle\u017enom za civilnu za\u0161titu i Uredbom o na\u010dinu obavljanja i financiranja civilne slu\u017ebe u jedinicama lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave).<\/p>\n

Zakon o obrani osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojni\u010dkih du\u017enosti u Oru\u017eanim snagama dopu\u0161ta prigovor savjesti te su one obveznici civilne slu\u017ebe. Osobe su u zahtjevu za civilnu slu\u017ebu du\u017ene u\u010diniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih isti\u010du prigovor savjesti. S obzirom da je prigovor savjesti pitanje ljudskih prava regulirano Ustavom RH te me\u0111unarodnim ugovorima, kao i pitanje suzbijanja diskriminacije, pu\u010dka pravobraniteljica se uklju\u010dila u javno savjetovanje o zakonskim izmjenama te rad saborskih odbora koji su o njima raspravljali. Izme\u0111u ostaloga je ukazala da formulacija \u201eu\u010diniti uvjerljivim\u201c nije obrazlo\u017eena te je nejasno kako \u0107e netko u\u010diniti uvjerljivim vlastita vjerska ili druga uvjerenja. Stoga ovakva formulacija mo\u017ee biti podlo\u017ena razli\u010ditim interpretacijama i voditi neujedna\u010denoj primjeni, kao i potencijalno biti odvra\u0107aju\u0107a od podno\u0161enja zahtjeva za civilnu slu\u017ebu. Negativno rje\u0161enje o zahtjevu za civilnu slu\u017ebu pri tome je mogu\u0107e osporavati samo na sudu, jer \u017ealba protiv njega nije dopu\u0161tena, \u0161to nekim ro\u010dnicima mo\u017ee dodatno ote\u017eati u\u010dinkovito isticanje prigovora savjesti.<\/p>\n

Postavilo se pitanje opravdanosti i razmjernosti pojedinih mjera uvedenih radi motiviranja na slu\u017eenje vojnog roka. Tako je za vojne ro\u010dnike propisana prednost pri zapo\u0161ljavanju u tijelima dr\u017eavne uprave i drugim dr\u017eavnim tijelima te upravnim tijelima JLP(R)S pod jednakim uvjetima. Ovo je izazvalo niz polemika u javnosti, izme\u0111u ostaloga jer za civilne ro\u010dnike nije propisana ova mogu\u0107nost, pa se postavilo pitanje predstavlja li ovakvo zakonsko rje\u0161enje penalizaciju civilnog slu\u017eenja odnosno diskriminaciju civilnih ro\u010dnika, ali i drugih (primjerice, onih koji su u ranijim razdobljima dragovoljno odslu\u017eivali, ali nemaju prednost pri zapo\u0161ljavanju te mogu\u0107e i \u017eena). Nadalje, postavilo se i pitanje razlika u naknadama za vojno i civilno slu\u017eenje. Pri dono\u0161enju podzakonskih akata koji reguliraju civilnu slu\u017ebu ukazali smo na iznimno niske naknade koje bi trebali primati civilni ro\u010dnici, \u0161to je uva\u017eeno pa su iste podignute na iznos od 170 eura mjese\u010dno, odnosno 340 eura mjese\u010dno, ovisno o vrsti civilne slu\u017ebe. No, obzirom da mjese\u010dna naknada koju \u0107e primati vojni obveznici iznosi 1.100 eura, naknada za civilnu slu\u017ebu je i dalje znatno ni\u017ea te mo\u017ee djelovati odvra\u0107aju\u0107e za isticanje prigovora savjesti, naro\u010dito ro\u010dnika lo\u0161ijeg imovnog stanja.<\/p>\n

Noveliranim Zakonom o obrani tako\u0111er je propisano da se odredbe ovoga Zakona kojima se ure\u0111uje temeljno vojno osposobljavanje i obveza civilne slu\u017ebe ne smatraju diskriminacijom u smislu zakona kojim se ure\u0111uje suzbijanje diskriminacije. U postupku dono\u0161enja zalagali smo se za brisanje ove odredbe, isti\u010du\u0107i da je Zakon o suzbijanju diskriminacije organski zakon (a organski zakon je i Zakon o ravnopravnosti spolova), a pri \u010demu se ovim zakonima kojima se ure\u0111uje suzbijanje diskriminacije prenosi i pravo EU. Ovim putem ujedno ukazujemo da je u hrvatskom pravnom poretku, uz zakone kojima se ure\u0111uje suzbijanje diskriminacije, \u010dija se primjena \u017eeljela isklju\u010diti, diskriminacija zabranjena i odredbama Ustava RH, pravom EU (a \u0161to je relevantno u dijelu u kojem odredbe Zakona o obrani ulaze u pitanja nadle\u017enosti EU, kao \u0161to je zabrana diskriminacije u podru\u010dju zapo\u0161ljavanja) te me\u0111unarodnih ugovora, uklju\u010duju\u0107i Europsku konvenciju za za\u0161titu ljudskih prava i temeljenih sloboda i njezin Protokol 12 kojim je propisana op\u0107a zabrana diskriminacije.<\/p>\n

Napokon, s obzirom da se Zakon o obrani s novim odredbama o prizivu savjesti tek po\u010deo primjenjivati, preostaje vidjeti kako \u0107e odredbe o prizivu savjesti biti primjenjivane u praksi, kao i vidjeti odluku Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu suglasnosti Zakona o obrani s Ustavom (koja je podnesena u o\u017eujku 2026. godine). Rasprave o novom zakonskom reguliranju priziva savjesti u vojnom kontekstu aktualizirale su i pitanje regulacije priziva savjesti u medicini, o \u010demu je pu\u010dka pravobraniteljica ve\u0107 ranije izvje\u0161tavala te objavila analizu \u201ePriziv savjesti \u2013 pravni izvori i standardi\u201c iz lipnja 2022. godine.<\/p>\n

Naime, uz prigovor savjesti u vojnom kontekstu, koji je izrijekom propisan Ustavom RH te Zakonom o obrani, priziv savjesti u podru\u010dju medicine nije izrijekom naveden u Ustavu ve\u0107 se izvodi iz \u010dlanka 40. Ustava koji jam\u010di slobodu savjesti i vjeroispovijedi. Zakonski je propisan Zakonom o lije\u010dni\u0161tvu, Zakonom o sestrinstvu, Zakonom o dentalnoj medicini, Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji<\/strong>, te propisima ni\u017eeg pravnog ranga, poput Kodeksa medicinske etike i deontologije, Eti\u010dkog kodeksa primalja te Kodeksa ljekarni\u010dke etike i deontologije. Pri tome se priziv savjesti u medicini, koliko nam je poznato, naj\u010de\u0161\u0107e isti\u010de radi odbijanja izdavanja kontracepcije i pru\u017eanja drugih zdravstvenih usluga radi prevencije trudno\u0107e, zatim u slu\u010daju poba\u010daja i postupka medicinski potpomognute oplodnje.<\/p>\n

Novo normiranje postupka priziva savjesti u kontekstu vojnog roka otvorilo je pitanje na\u010dina na koji je regulirano isticanje pristupa u zdravstvu. Za razliku od prigovora savjesti prilikom obavljanja vojne slu\u017ebe, zdravstveni djelatnici nisu du\u017eni obrazlagati razloge nepru\u017eanja odre\u0111ene zdravstvene usluge.<\/p>\n

Pritom zdravstveni djelatnik koji istakne priziv savjesti ima obvezu uputiti pacijenta drugom lije\u010dniku kod kojega mo\u017ee dobiti potrebnu zdravstvenu uslugu. Me\u0111utim, gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali jer ih zdravstveni djelatnici, nakon isticanja priziva savjesti, nisu uputili drugom lije\u010dniku, \u0161to je utjecalo na njihov pristup zdravstvenoj za\u0161titi odnosno pravu na zdravlje.<\/p>\n

Obzirom da ne postoji evidencija zdravstvenih usluga koje pojedini lije\u010dnici ili zdravstveni djelatnici ne pru\u017eaju zbog priziva savjesti niti registar osoba koje koriste ovo pravo, pacijentima koji nisu odmah upu\u0107eni na drugu osobu, ponekad je ote\u017eano dobiti potrebnu zdravstvenu uslugu.<\/p>\n

Napokon, za razliku od ranijih godina kada smo izvje\u0161tavali o isticanju priziva savjesti u bolnicama, u 2025. godini su nam se gra\u0111ani obra\u0107ali zbog njegovog isticanja i u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n

Pacijentica tako nije mogla ostvariti zdravstvenu za\u0161titu u domu zdravlja jer joj izabrana lije\u010dnica u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, pozivaju\u0107i se na priziv savjesti, nije \u017eeljela ugraditi intrauterini ulo\u017eak, iako joj on nije trebao radi kontracepcije, ve\u0107 zbog medicinske dijagnoze i ubla\u017eavanja tegoba. Pri tome joj je navela da se mo\u017ee raspitati o lije\u010dnicima koji primaju nove pacijentice i prebaciti se kod drugog lije\u010dnika. Pritu\u017eiteljica je navela da je za priziv savjesti lije\u010dnice saznala pri pregledu te da je u kona\u010dnici intrauterini ulo\u017eak ugradila u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, na vlastiti tro\u0161ak.<\/p>\n

Pacijenti u pravilu saznaju za priziv savjesti tek nakon \u0161to lije\u010dnik odbije pru\u017eiti zdravstvenu uslugu pri \u010demu su u posebno nezavidnoj poziciji kada priziv istakne lije\u010dnik u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, kojemu je zada\u0107a lije\u010diti pacijenta ili ga uputiti u specijalisti\u010dku i\/ili dijagnosti\u010dku obradu. Obzirom da informacija o lije\u010dnicima koji imaju priziv savjesti i ne pru\u017eaju odre\u0111ene zdravstvene usluge nije javno dostupna, neki pacijenti moraju sami istra\u017eivati koji lije\u010dnici \u0107e im pru\u017eati zdravstvene usluge u cijelosti, a koji \u0107e im odbiti pru\u017eanje odre\u0111enih usluga. Kako bi se prevenirao ovakav nerazmjeran teret za pacijente koji nisu odmah upu\u0107eni na drugog lije\u010dnika, HZZO-u smo preporu\u010dili da na mre\u017enim stranicama u tablici s ugovornim partnerima iz primarne zdravstvene za\u0161tite \u017eena te u online<\/em> tra\u017eilici ugovornih partnera, kod svih koji iskazuju priziv savjesti navede koje zdravstvene usluge ne pru\u017eaju.<\/p>\n

Obratio nam se i pritu\u017eitelj koji je s partnericom u postupku medicinski potpomognute oplodnje, kojemu je lije\u010dnik obiteljske medicine odbio izdati uputnicu za potrebne pretrage, a \u0161to je dodatno problem s obzirom da su lije\u010dnici obiteljske medicine \u201evrata\u201c prema razli\u010ditim pretragama i postupcima. \u010cl. 20. Zakona o lije\u010dni\u0161tvu dozvoljava priziv savjesti lije\u010dnicima koji sudjeluju u provo\u0111enju dijagnostike, lije\u010denja ili rehabilitacije pacijenata. Radi ocjene ulazi li izdavanje uputnice pod pojam provo\u0111enja dijagnostike te da li lije\u010dnik obiteljske medicine sudjeluje u postupku medicinske potpomognute oplodnje prema \u010dl. 43. Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, provodimo ispitni postupak.<\/p>\n

Navedene pritu\u017ebe gra\u0111ana ukazuju na vrlo \u0161iroko kori\u0161tenje priziva savjesti u medicini, \u0161to mo\u017ee utjecati na dobivanje potrebne zdravstvene usluge odnosno dovesti do ograni\u010denja Ustavom zajam\u010denog prava na pristup zdravlju.<\/p>\n

S obzirom na navedeno, smatramo da je potrebno detaljnije ure\u0111enje ove materije, po\u0161tuju\u0107i pravo na priziv savjesti koje proizlazi iz slobode savjesti i vjeroispovijedi, ali na na\u010din koji \u0107e osigurati u\u010dinkovit pristup zdravstvenim uslugama. Naime, sloboda mi\u0161ljenja, savjesti i vjeroispovijedi je ljudsko pravo koje je zajam\u010deno Ustavom RH te brojnim me\u0111unarodnim konvencijama, a priziv savjesti proizlazi iz njega te je slijedom toga potrebno omogu\u0107iti pojedincima da ga iskazuju. Me\u0111utim, priziv savjesti u zdravstvu, u pogledu funkcioniranja sustava zdravstvene za\u0161tite, trebao bi biti ograni\u010den za\u0161titom zdravlja odnosno ne bi smio biti prepreka pristupu zakonom zajam\u010denim zdravstvenim uslugama.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 120.<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu zdravstva, da izradi sveobuhvatnu analizu i izmjeni pravni okvir o prizivu savjesti zdravstvenih djelatnika kako bi se, uva\u017eavaju\u0107i pojedina\u010dno isticanje priziva savjesti, uvijek pravovremeno osigurala odgovaraju\u0107a zdravstvena skrb, uklju\u010duju\u0107i pravovremeni i u\u010dinkovit sustav informiranja i upu\u0107ivanja lije\u010dniku koji mo\u017ee pru\u017eiti potrebnu zdravstvenu uslugu<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Stoga je\u00a0potrebno sustav urediti na na\u010din da prava svih doista funkcioniraju u praksi \u2013 uva\u017eavaju\u0107i pravo na priziv savjesti zdravstvenim djelatnicima, ali na na\u010din da bude osiguran pristup zakonom zajam\u010denim zdravstvenim uslugama. I UN-ov Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava u o\u017eujku 2025. godine preporu\u010dio je RH da zajam\u010di pristup uslugama poba\u010daja, pro\u0161iri i olak\u0161a odgovaraju\u0107e usluge upu\u0107ivanja (referiranja) te osigura da ostvarivanje prava na priziv savjesti od strane zdravstvenog osoblja ne predstavlja prepreku \u017eenama koje \u017eele prekinuti trudno\u0107u. U tom pogledu, Odbor podsje\u0107a na svoj Op\u0107i komentar br. 22 (2016.) o pravu na seksualno i reproduktivno zdravlje.<\/p>\n

Slijedom navedenog, preporu\u010damo detaljno analizirati te potom potrebnim izmjenama unaprijediti postoje\u0107i pravni okvir o prizivu savjesti zdravstvenih radnika kako bi se, neovisno o isticanju priziva savjesti, uvijek pravovremeno osigurala odgovaraju\u0107a zdravstvena skrb. Osobito je pri tome potrebno\u00a0sprije\u010diti zloupotrebe\u00a0priziva savjesti te osigurati da zdravstvene ustanove pravovremeno pru\u017eaju zdravstvene usluge. Isto je mogu\u0107e u\u010diniti\u00a0izmjenama odredbi zakona iz podru\u010dja zdravstva kojima se regulira priziv savjesti te odgovaraju\u0107im podzakonskim aktima. Pri tome je\u00a0minimalno potrebno\u00a0urediti i osigurati pravovremeni i u\u010dinkoviti sustav upu\u0107ivanja lije\u010dniku koji mo\u017ee pru\u017eiti potrebnu zdravstvenu uslugu.<\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n

Pravo na zdravlje<\/a>,\u00a0Pravo na rad<\/a>,\u00a0Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>,\u00a0Prava nacionalnih manjina<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a> i Pravo na javno okupljanje<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.     Sloboda vjeroispovijedi uklju\u010duje slobodu svakog pojedinca da vjeruje, promijeni vjeru […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23837"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23837\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24096,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23837\/revisions\/24096"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}