{"id":23833,"date":"2026-05-11T11:36:40","date_gmt":"2026-05-11T09:36:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23833"},"modified":"2026-05-28T12:21:19","modified_gmt":"2026-05-28T10:21:19","slug":"sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2025\/","title":{"rendered":"Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju"},"content":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n

Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Pri analizi sudske prakse predmeta vezanih uz diskriminaciju koristili smo statisti\u010dke podatke MPUDT-a za gra\u0111anske, prekr\u0161ajne i kaznene predmete, koje prema \u010dl. 14. ZSD-a treba dostaviti pu\u010dkoj pravobraniteljici do 1. velja\u010de za prethodnu kalendarsku godinu, preliminarne podatke MUP-a, kao i raspolo\u017eive odluke iz gra\u0111anskih i radnih, prekr\u0161ajnih i kaznenih te upravnih predmeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gra\u0111anski predmeti<\/span><\/strong><\/span><\/h3>\n

Prema podacima MPUDT-a, u 2025. godini zaprimljena su 43 nova gra\u0111anska predmeta vezana uz diskriminaciju, \u0161to je 27 manje nego 2024. godine.<\/p>\n

Tu\u017eitelji su se naj\u010de\u0161\u0107e pozivali na diskriminacijsku osnovu dru\u0161tvenog polo\u017eaja (12), a zatim obrazovanja i spola (6), zdravstvenog stanja (5), invaliditeta (4), bra\u010dnog i obiteljskog statusa (3), dobi (2), dok su diskriminacijske osnove rase ili etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee, politi\u010dkog ili drugog uvjerenja, \u010dlanstva u sindikatu te nacionalnog podrijetla isticane u po jednom predmetu. U jednom predmetu kao osnova navedeno je \u201costalo\u201d, odnosno oznaka koja se primjenjuje kada nije mogu\u0107e odrediti osnovu ili je navedena osnova koja nije me\u0111u propisanima \u010dl. 1. ZSD-a. Iz prethodne godine preneseno je 195 predmeta, \u0161to je oko 23% vi\u0161e nego na prijelazu u 2024. godinu te 74% vi\u0161e nego na prijelazu u 2023. godinu. U prenesenim predmetima tu\u017eitelji su naj\u010de\u0161\u0107e isticali diskriminacijske osnove dru\u0161tvenog polo\u017eaja (37), obrazovanja (27), invaliditeta (25), spola (15), \u010dlanstva u sindikatu (13), politi\u010dkog ili drugog uvjerenja (12), zdravstvenog stanja (11), dok su ostale diskriminacijske osnove isticane ne\u0161to rje\u0111e.<\/p>\n

Pravomo\u0107no je rije\u0161eno 73 predmeta, zna\u010dajno vi\u0161e nego prethodne godine kada je rije\u0161en 31 predmet. \u010cak 83% postupaka je trajalo preko 12 mjeseci. Najvi\u0161e ih je okon\u010dano odbijaju\u0107om presudom (30) ili na drugi na\u010din (38), dok je u tek pet predmeta (oko 6%) usvojen tu\u017ebeni zahtjev.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Za razliku od prethodnih godina kad se tu\u017ebama u podjednakom broju tra\u017eilo utvr\u0111enje diskriminacije i naknada \u0161tete, u 2025. godini se naj\u010de\u0161\u0107e tra\u017eilo utvr\u0111enje diskriminacije (43), dok se zabrana diskriminacije i naknada \u0161tete tra\u017eila u po 24 predmeta. Dok se u 2023. i 2024. godini tu\u017ebenim zahtjevima uop\u0107e nije tra\u017eila objava presude u medijima, u 2025. godini je takav zahtjev postavljen u tri predmeta, od kojih je u jednom usvojen. Na\u017ealost, ni u 2025. godini nije podnesena niti jedna udru\u017ena tu\u017eba, a statistika o trajanju i uspje\u0161nosti, kao i nepredvidivost ukupnih tro\u0161kova anti-diskriminacijskih postupaka sigurno imaju utjecaja na odluku o nepodno\u0161enju te vrste tu\u017ebi.<\/p>\n

Prema presudama kojima raspola\u017eemo, najve\u0107i broj anti-diskriminacijskih tu\u017ebenih zahtjeva proizlazi iz radnih odnosa. Tu\u017eitelji su, kao i prethodnih godina, vrijednost predmeta spora uglavnom odre\u0111ivali izme\u0111u 5.000 i 12.000 eura.<\/p>\n

Analizom raspolo\u017eivih presuda primje\u0107ujemo da u ve\u0107em dijelu ovih sudskih postupaka u vrijeme njihovog pokretanja radni odnos nije prestao pa tu\u017eitelji, pored utvr\u0111enja diskriminacije, tra\u017ee i zabranu takvog budu\u0107eg postupanja. U radnim sporovima u kojima je radni odnos prestao, uz utvr\u0111ivanje diskriminacije, tu\u017eitelji tra\u017ee naknadu \u0161tete, dok se uglavnom ne tra\u017ei vra\u0107anje na radno mjesto, \u0161to mo\u017ee biti posljedica te\u0161ko naru\u0161enih odnosa s biv\u0161im poslodavcem ili straha od daljnje viktimizacije u slu\u010daju vra\u0107anja na staro radno mjesto.<\/p>\n

Radi dokazivanja svojih tvrdnji tu\u017eitelji nerijetko kao svjedoke predla\u017eu svoje kolege. No, iskazi onih koji su i dalje zaposleni kod tu\u017eenog poslodavca, naj\u010de\u0161\u0107e ne idu u prilog tu\u017eitelju, \u0161to mo\u017ee biti uvjetovano i strahom od viktimizacije.<\/p>\n

Tako su u postupku radi utvr\u0111enja nezakonitom odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, izme\u0111u ostaloga zbog diskriminacije temeljem dobi, u dokaznom postupku saslu\u0161ani zaposlenici tu\u017eenika, te su u prilog tu\u017eiteljice svjedo\u010dili uglavnom zaposlenici \u010dlanovi radni\u010dkog vije\u0107a i oni koji vi\u0161e ne rade kod tu\u017eenika. U odnosu na navode o diskriminaciji, tu\u017eiteljica, koja je bila u dobi od 58 godina, ukazivala je da je bila najstarija zaposlenica te da su u radnom odnosu zadr\u017eani mla\u0111e kolege. Tu\u017eiteljica je u kona\u010dnici dokazala nezakonitost odluke o otkazu jer poslodavac nije proveo potpuno savjetovanje s radni\u010dkim vije\u0107em prije otkazivanja njezinog ugovora o radu. No, sud nije smatrao da je tu\u017eiteljica diskriminirana temeljem dobi jer je radni odnos otkazan i njezinoj \u010detiri godine mla\u0111oj kolegici te je naveo da je pravo poslodavca odlu\u010diti kojem \u0107e od kriterija – trajanje radnog odnosa, godine \u017eivota i obveze uzdr\u017eavanja, dati prednost prilikom odluke o otkazu.<\/p>\n

Mali broj usvajaju\u0107ih presuda u predmetima u kojima tu\u017eitelje zastupaju odvjetnici, ukazuje na potrebu nastavka njihove edukacije o anti-diskriminacijskom pravu. To pokazuju i neki tu\u017ebeni zahtjevi odvjetnika, koji nisu sastavljeni u skladu sa ZSD-om, poput onog u kojem se kao diskriminacijska osnova navodi protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje na radnom mjestu. Navedeno ne predstavlja niti jednu od 17 taksativno propisanih diskriminacijskih osnova iz ZSD-a, ve\u0107 je rije\u010d o mogu\u0107oj nezakonitoj radnji za koju je tu\u017eitelj mogao tra\u017eiti da se sudski zabrani, a koja je eventualno bila motivirana nekom diskriminacijskom osnovom.<\/p>\n

Nadalje, iz nekih sudskih postupaka je razvidno nedovoljno razumijevanje pojedinih diskriminacijskih osnova iz ZSD-a. Tako je u sudskom postupku vo\u0111enom, me\u0111u ostalm, povodom navoda tu\u017eiteljice da je diskriminirana na radu po osnovi dru\u0161tvenog polo\u017eaja jer je bila bliska suradnica prethodno smijenjenog \u010delnika tu\u017eenika, sud utvrdio njezinu diskriminaciju, odnosno njezinu profesionalnu povezanost s prethodnim \u010delnikom poslodavca podveo je pod diskriminacijsku osnovu \u201edru\u0161tveni polo\u017eaj\u201c, \u0161to je ocijenio da je bilo razlogom nepovoljnog postupanja. Ne umanjuju\u0107i \u0161tetnost postupanja tu\u017eenika prema tu\u017eiteljici niti njezin kona\u010dni uspjeh u sporu, ovakvo tuma\u010denje mo\u017ee stvoriti pogre\u0161na o\u010dekivanja.<\/p>\n

Dosada\u0161nja sudska praksa u\u017ee je tuma\u010dila osnovu \u201cdru\u0161tvenog polo\u017eaja\u201d pa je tako Op\u0107inski radni sud u Zagrebu ovu diskriminacijsku osnovu pojasnio u presudi Pr-35\/2010-19 navode\u0107i da \u201edru\u0161tveni polo\u017eaj odre\u0111uje vrijednosti, prava, mo\u0107 i karakteristi\u010dno pona\u0161anje ljudi, koje uklju\u010duje odre\u0111ene norme i ograni\u010denja \u0161to se izra\u017eava odre\u0111enim simbolima, pa se tako mo\u017ee govoriti npr. o dru\u0161tvenom polo\u017eaju razvoja\u010denih hrvatskih branitelja, dru\u0161tvenom polo\u017eaju umirovljenika, dru\u0161tvenom polo\u017eaju politi\u010dara na vlasti (…) odnosno pojedinca kao \u010dlana odre\u0111ene dru\u0161tvene skupine\u201d. Iako je ova presuda naknadno djelomi\u010dno preina\u010dena prihva\u0107anjem \u017ealbe, to nije utjecalo na navedeno tuma\u010denje dru\u0161tvenog polo\u017eaja kao diskriminacijske osnove.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 118. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Hrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori, da provodi edukacije odvjetnika i odvjetni\u010dkih vje\u017ebenika o antidiskriminacijskom pravu<\/span><\/p>\n

Preporuka 119.<\/strong><\/span><\/p>\n

Pravosudnoj akademiji, da u okviru programa cjelo\u017eivotnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja pravosudnih du\u017enosnika nastavi s provedbom edukacije sudaca i sudskih savjetnika o antidiskriminacijskom pravu, uklju\u010duju\u0107i o prekr\u0161ajima i kaznenim djelima s elementima mr\u017enje i netrpeljivosti<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Iz statisti\u010dkih podataka MPUDT-a je razvidno da je \u201cdru\u0161tveni polo\u017eaj\u201d naj\u010de\u0161\u0107e isticana diskriminacijska osnova u gra\u0111anskim predmetima. Pri tome broj odbijaju\u0107ih sudskih odluka donesenih u 2025. godini u predmetima u kojima su se tu\u017eitelji pozvali na ovu diskriminacijsku osnovu (od deset pravomo\u0107no rije\u0161enih predmeta, u \u0161est je odbijen tu\u017ebeni zahtjev, tri su rije\u0161ena na drugi na\u010din te je u jednom usvojen tu\u017ebeni zahtjev), pokazuju \u010desto nerazumjevanje tu\u017eitelja \u0161to obuhva\u0107a \u201edru\u0161tveni polo\u017eaj\u201c. Stoga je va\u017eno ne samo razumijevanje sudova \u0161to obuhva\u0107aju pojedine diskriminacijske osnove i ocjena postojanja nepovoljnog postupanja temeljem te osnove, a s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slu\u010daja, ve\u0107 i da sudovi u obrazlo\u017eenjima presuda pojasne zna\u010denje pojedinih diskriminacijskih osnova i njihovu primjenu u konkretnom slu\u010daju. Time se doprinosi stvaranju ujedna\u010dene sudske prakse glede primjene anti-diskriminacijskog prava, uklju\u010duju\u0107i zna\u010denja pojedinih diskriminacijskih osnova, te educiranju stranaka konkretnog postupka i \u0161ire. Obzirom da je ispravo postavljen anti-diskriminacijski tu\u017ebeni zahtjev jedan od preduvjeta dono\u0161enja usvajaju\u0107e sudske odluke, adekvatno obrazlo\u017eene sudske odluke su od pomo\u0107i\u00a0 i odvjetnicima prilikom zastupanja u daljnjim sudskim postupcima vezanim uz diskriminaciju.<\/p>\n

Svi navedeni primjeri, kao i statistika MPUDT-a, ponovno ukazuju na potrebu kontinuirane\u00a0 edukacije svih uklju\u010denih u primjenu antidiskriminacijskog prava.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Prekr\u0161ajni i kazneni predmeti<\/strong><\/span><\/h3>\n

Statisti\u010dki podaci MPUDT-a o prekr\u0161ajima vezanim za diskriminaciju odnose se na prekr\u0161aje propisane Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova, \u010dl. 5. Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira te \u010dl. 39. st. 1. to\u010d. 2. i 5. Zakona o sprje\u010davanju nereda na sportskim natjecanjima.<\/p>\n

Prema podatcima MPUDT-a u 2025. godini je iz prethodnih godina preneseno 346 predmeta te su zaprimljena 272 nova predmeta, \u0161to je sli\u010dno podacima za 2024. godinu kada ih je 379 preneseno iz prethodnih godina te ih je 222 zaprimljeno.<\/p>\n

U 2025. godini rije\u0161eno je 235 prekr\u0161ajnih predmeta, od kojih ih je 158 dovr\u0161eno osu\u0111uju\u0107im presudama, kojima je izre\u010deno 198 sankcija. Kao i prethodnih godina, najvi\u0161e je izre\u010deno nov\u010danih kazni (145), zatim 16 kazni zatvora te 37 ostalih sankcija. Preostali predmeti rije\u0161eni su osloba\u0111aju\u0107im presudama (74) i na drugi na\u010din (43).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e diskriminacijske osnove u novo zaprimljenim predmetima bile su nacionalno podrijetlo (78) i spol (71). Slijede rasna ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (47), politi\u010dko ili drugo uvjerenje (25), spolna orijentacija (12), vjera (5), invaliditet (3), u po dva predmeta zdravstveno stanje i dob, te u po jednom predmetu dru\u0161tveni polo\u017eaj i rodni identitet odnosno rodno izra\u017eavanje. U 25 predmeta navode se \u201eostale osnove\u201c.<\/p>\n

U osu\u0111uju\u0107im presudama tako\u0111er su naj\u010de\u0161\u0107e diskriminacijske osnove bile nacionalno podrijetlo (47) i spol (38), zatim rasna ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (25), politi\u010dko ili drugo uvjerenje (9), spolna orijentacija (6), vjera (5), u po dva predmeta dob i zdravstveno stanje te u po jednom predmetu dru\u0161tveni polo\u017eaj, jezik, rodni identitet odnosno rodno izra\u017eavanje i socijalno podrijetlo. U 20 predmeta navode se \u201eostale osnove\u201c.<\/p>\n

146 prekr\u0161ajnih postupaka trajalo je dulje od 12 mjeseci, dok ih je 89 dovr\u0161eno unutar tog perioda. Na kraju 2025. godine ostala su nerije\u0161ena 383 predmeta.<\/p>\n

Analiza raspolo\u017eivih presuda pokazuje da je ve\u0107ina prekr\u0161aja po\u010dinjena na javnim mjestima, naj\u010de\u0161\u0107e u ugostiteljskim objektima ili na ulici, zatim izme\u0111u osoba koje su ranije bile u prijateljskim ili partnerskim odnosima, me\u0111u susjedima i rodbinom, a \u010diji je odnos od ranije naru\u0161en. Neki su prekr\u0161aji bili po\u010dinjeni prema osobama koje su zbog karakteristike vidljive po\u010dinitelju, poput boje ko\u017ee, bile verbalno, a ponekad i fizi\u010dki napadnute na radnom mjestu, na ulici ili drugom javnom mjestu. Me\u0111u ovim o\u0161te\u0107enicima su i strani radnici iz udaljenijih tre\u0107ih zemalja te turisti. Nadalje, neki su prekr\u0161aji po\u010dinjeni na dru\u0161tvenim mre\u017eama objavljivanjem neprimjerenih i uvredljivih komentara, naj\u010de\u0161\u0107e zbog etniciteta o\u0161te\u0107ene osobe, ili uvjerenja.<\/p>\n

Kao i prethodnih godina, po\u010dinitelji su \u010desto alkoholizirani u javnosti vrije\u0111ali i omalova\u017eavali pa su prekr\u0161aji u svezi diskriminacije naj\u010de\u0161\u0107e u stjecaju s prekr\u0161ajima iz podru\u010dja za\u0161tite javnog reda i mira te ne\u0161to rje\u0111e s prekr\u0161ajima vezanima uz za\u0161titu od nasilja u obitelji i drugim prekr\u0161ajima.<\/p>\n

Presude zbog spolnog uznemiravanja iz \u010dl. 32. ZRS-a ili iz \u010dl. 26. ZSD-a, naj\u010de\u0161\u0107e se odnose na\u00a0 poku\u0161aje uspostavljanja ne\u017eeljenog fizi\u010dkog kontakta te neprimjerene, uvredljive ili poni\u017eavaju\u0107e komentare spolne naravi. Vo\u0111eni su i prekr\u0161ajni postupci radi prekr\u0161aja iz \u010dl. 35. ZRS-a kojim je sankcionirana nedovoljna zastupljenost kandidatkinja na izbornim kandidacijskim listama.<\/p>\n

Uglavnom su izricane nov\u010dane kazne pri \u010demu su sudovi rje\u0111e nego ranijih godina primjenjivali institut ubla\u017eavanja kazne, no naj\u010de\u0161\u0107e su izricane kazne oko donje zakonske granice, \u0161to dovodi u pitanje ispunjavanje njihove preventivne svrhe. Tako je za uznemiravanje iz \u010dl. 25. st. 1. ZSD-a, kojim je propisana nov\u010dana kazna od 5.000 do 30.000 kuna za fizi\u010dke osobe, okrivljenik ka\u017enjen s 210 eura, iako je tijekom nekoliko mjeseci vi\u0161e puta grubo vrije\u0111ao o\u0161te\u0107ene. U presudi nije obrazlo\u017eena sankcija pa nije razvidno koje su okolnosti cijenjene pri njezinom odre\u0111ivanju, osim \u0161to je iz osobnih podataka okrivljenika vidljivo da je prekr\u0161ajno neka\u017enjavan.<\/p>\n

Iako rje\u0111e, nekim su okrivljenicima izre\u010dene ne\u0161to vi\u0161e kazne, poput okrivljenice kojoj je za uznemiravanje iz \u010dl. 25. st. 1. ZSD-a izre\u010dena kazna od 1.000 eura, pri \u010demu joj je kao otegotna okolnost uzeta dosada\u0161nja vi\u0161estruka osu\u0111ivanost za prekr\u0161aje s elementima nasilja. Dakle, sud nije cijenio samo okolnost je li okrivljenica ve\u0107 osu\u0111ivana isklju\u010divo za prekr\u0161aj iz \u010dl. 25. st. 1. ZSD-a, ve\u0107 je uzeo u obzir njezinu raniju prekr\u0161ajnu osu\u0111ivanost i za drugu vrstu prekr\u0161aja. No, iako se bilje\u017ee odre\u0111eni pozitivni pomaci, i dalje je blaga penalna politika prekr\u0161ajnih sudova prema po\u010diniteljima prekr\u0161aja s elementima diskriminacije.<\/p>\n

Maloljetnim po\u010diniteljima je naj\u010de\u0161\u0107e izricana odgojna mjera \u2013 sudski ukor, primjerice zbog objave na dru\u0161tvenoj mre\u017ei uvredljivog sadr\u017eaja o osobama homoseksualne orijentacije te zbog isticanja simbola kojima se \u0161iri rasna i druga netrpeljivost.<\/p>\n

U obrazlo\u017eenjima sankcija naj\u010de\u0161\u0107e se navode uobi\u010dajene olakotne i otegotne okolnosti, poput osobite upornosti po\u010dinitelja pri po\u010dinjenju prekr\u0161aja ili trajanja prekr\u0161ajne radnje, osobite ranjivosti \u017ertve zbog dobi ili drugih okolnosti. Pri odre\u0111ivanju kazne neki su sudovi uzimali u obzir samo raniju osu\u0111ivanost za istovrsne prekr\u0161aje, ali ne i raniju osu\u0111ivanost za prekr\u0161aje s elementima nasilja, dok su neki sudovi to uzimali u obzir radi izricanja adekvatne sankcije. No, u nekim slu\u010dajevima obrazlo\u017eenja potpuno izostaju ili nisu obrazlo\u017eeni neki aspekti, primjerice razlog ubla\u017eavanja kazne ispod zakonskog minimuma.<\/p>\n

Prekr\u0161ajni zakon propisuje mogu\u0107nost izricanja za\u0161titne mjere obveznog lije\u010denja od ovisnosti, ukoliko je okrivljenik prekr\u0161aj po\u010dinio pod odlu\u010duju\u0107im djelovanjem ovisnosti o alkoholu ili druge vrste ovisnosti te postoji opasnost da \u0107e ga zbog toga ponovno po\u010diniti. Iako su okrivljenici niz prekr\u0161aja po\u010dinili u alkoholiziranom stanju, koje je obuhva\u0107eno \u010dinjeni\u010dnim opisom djela, u analiziranim pravomo\u0107no osu\u0111uju\u0107im presudama niti jednom po\u010dinitelju nije odre\u0111ena za\u0161titna mjera obveznog lije\u010denja od ovisnosti. U jednom slu\u010daju je po\u010dinjenje prekr\u0161aja pod utjecajem alkohola sud ocijenio olakotnim pri odmjeravanju kazne, smatraju\u0107i da je sposobnost okrivljenika za pravilno rasu\u0111ivanje bila smanjena.<\/p>\n

Iz analize presuda, naj\u010de\u0161\u0107e donesenih radi uznemiravanja iz \u010dl. 25. ZSD-a, proizlazi da su neki okrivljenici oslobo\u0111eni zbog nepostojanja opisa namjere po\u010dinitelja da ponizi, uznemiri i povrijedi dostojanstvo \u017ertve temeljem neke od diskriminacijskih osnova. U postupku vo\u0111enom zbog uznemiravanja pripadnika romske zajednice vrije\u0111anjem, sud je oslobodio okrivljenike navode\u0107i da nisu utvr\u0111ena zakonska obilje\u017eja prekr\u0161aja iz \u010dl. 25 ZSD-a jer se o\u0161te\u0107eni izja\u0161njavaju kao Hrvati, bijele su rase i govore hrvatski jezik. No to nu\u017eno ne isklju\u010duje njihovo romsko podrijetlo. Ujedno, ZSD propisuje diskriminaciju i u slu\u010daju pogre\u0161ne predod\u017ebe o postojanju osnove za diskriminaciju.<\/p>\n

U postupku vo\u0111enom zbog verbalnog i fizi\u010dkog napada na ulici na Romkinju i njezinu maloljetnu djecu, po\u010dinitelj je uvjetno osu\u0111en za prekr\u0161aj iz \u010dl. 6. ZPPJRM-a, dok je oslobo\u0111en za prekr\u0161aj iz \u010dl. 25. st. 1. ZSD uz obrazlo\u017eenje da je iz optu\u017enog prijedloga izostala namjera po\u010dinitelja da s ciljem prouzro\u010denja straha ili stvaranja neprijateljskog, poni\u017eavaju\u0107eg ili uvredljivog okru\u017eenja na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu povrijedi dostojanstvo osobe romske nacionalnosti. No, opisane okolnosti ukazuju da je rije\u010d o nasilnom \u010dinu potaknutom netrpeljivo\u0161\u0107u prema Romima, kojeg je trebalo adekvatno pravno kvalificirati i shodno tome sankcionirati.<\/p>\n

Neki od opisanih slu\u010dajeva ukazuju na potrebu nastavka educiranja pravosudnih du\u017enosnika\u00a0 o prekr\u0161ajima i kaznenim djelima s elementima diskriminacije slijedom \u010dega smo dali preporuku Pravosudnoj akademiji da nastavi s provedbom edukacije sudaca i sudskih savjetnika o antidiskriminacijskom pravu, uklju\u010duju\u0107i o prekr\u0161ajima i kaznenim djelima s elementima mr\u017enje, netrpeljivosti i diskriminacije.<\/p>\n

Kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju odnose se na kaznena djela: mu\u010denje i drugo okrutno, neljudsko ili poni\u017eavaju\u0107e postupanje ili ka\u017enjavanje iz \u010dl. 104., povreda ravnopravnosti iz \u010dl. 125., povreda slobode izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti iz \u010dl. 126., spolno uznemiravanje iz\u00a0 \u010dl. 156. i javno poticanje na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. KZ-a. Sva ova kaznena djela uklju\u010duju odre\u0111eni oblik povrede osobnih prava i sloboda, odnosno nejednakog postupanja prema pripadnicima pojedinih ranjivih skupina.<\/p>\n

Prema podatcima MPUDT-a u 2025. godini je zaprimljeno 20 novih predmeta vezanih uz ova kaznena djela, dok je 25 predmeta preneseno iz prethodnog razdoblja. To je ne\u0161to vi\u0161e nego 2024. godine kada je zaprimljeno 15 novih predmeta, dok ih je 23 bilo preneseno iz prethodnog razdoblja.<\/p>\n

Postupci su vo\u0111eni zbog javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju (12) i spolnog uznemiravanja (11), dok se dva postupka vode kao \u201eostala\u201c kaznena djela. Po\u010dinitelji su naj\u010de\u0161\u0107e bili motivirani spolom (16), nacionalnim podrijetlom (15), spolnom orijentacijom (6) ili rasom i etni\u010dkim porijeklom (5) o\u0161te\u0107ene osobe.<\/p>\n

U 2025. godini sudovi su pravomo\u0107no rije\u0161ili 17 predmeta, od kojih je 14 okon\u010dano osu\u0111uju\u0107om, jedan osloba\u0111aju\u0107om presudom te su dva predmeta rije\u0161ena na drugi na\u010din. Izre\u010deno je 14 sankcija, od \u010dega 13 uvjetnih osuda i jedna zamjena kazne zatvora radom za op\u0107e dobro. 14 postupaka dovr\u0161eno je unutar godine dana, dok su tri trajala dulje. Na kraju godine ostalo je nerije\u0161eno 28 predmeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Dostupne analizirane kaznene presude odnosile su se na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju, koje je bilo po\u010dinjeno putem dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n

Okrivljeniku koji je na dru\u0161tvenoj mre\u017ei odobravao genocid po\u010dinjen prema \u017didovima izre\u010dena je kazna zatvora od \u0161est mjeseci uz primjenu uvjetne osude na dvije godine. Istu sankciju dobio je i njegov suokrivljenik koji je po\u010dinio kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju, komentiraju\u0107i na portalu \u010dlanak o Izraelu. Obojici je raniju kaznenu neosu\u0111ivanost sud cijenio kao olakotnu okolnost.<\/p>\n

Okrivljenik je zbog pozivanja na dru\u0161tvenoj mre\u017ei na nasilje i mr\u017enju prema osobama homoseksualne orijentacije osu\u0111en na tri mjeseca zatvora uz primjenu uvjetne osude u trajanju od jedne godine.<\/p>\n

Okrivljeniku koji je u neubrojivom stanju na dru\u0161tvenoj mre\u017ei \u0161irio netrpeljivost prema osobama srpske nacionalnosti je odre\u0111en prisilni smje\u0161taj u psihijatrijskoj ustanovi od \u0161est mjeseci.<\/p>\n

Navedeni kazneni predmeti pokazuju da se dru\u0161tvene mre\u017ee, na\u017ealost, i dalje \u010desto koriste za \u0161irenje netrpeljivosti te pozivanje na nasilje i mr\u017enju prema pojedinim skupinama i njihovim pripadnicima, o \u010demu godinama pi\u0161emo i u poglavlju o slobodi izra\u017eavanja i govoru mr\u017enje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Upravni sporovi<\/span><\/h3>\n

Postupanje po tu\u017ebama radi utvr\u0111enja diskriminacije, njezinog otklanjanja ili naknade \u0161tete u nadle\u017enosti je op\u0107inskih gra\u0111anskih i radnih sudova, dok je u nadle\u017enosti upravnih sudova ocjena zakonitosti postupanja javnopravnih tijela, njihovih pojedina\u010dnih odluka te sklapanja, raskidanja i izvr\u0161avanja upravnih ugovora. No i upravni sudovi pri odlu\u010divanju primjenjuju ZSD i druge izvore antidiskriminacijskog prava ocjenjuju\u0107i navode stranaka koje se pozivaju na diskriminaciju. Time\u00a0 doprinose ekonomi\u010dnosti i efikasnosti sudskog postupanja.<\/p>\n

MPUDT ne vodi posebne statisti\u010dke podatke o predmetima upravnih sudova u kojima su se tu\u017eitelji pozivali na diskriminaciju, stoga podatke o ovim predmetima pribavljamo izravno od sudova.<\/p>\n

Visoki upravni sud nas je, kao i ranijih godina, obavijestio da u sustavu eSpis ne vodi posebnu evidenciju o predmetima u kojima se stranka pozvala na diskriminaciju i ne raspola\u017ee to\u010dnim podatkom o broju ovakvih predmeta. Za razliku od 2023. godine kada nam je dostavio odluke u sedam predmeta u kojima su se tu\u017eitelji pozivali (i) na diskriminaciju, te 2024. godine kada nam je dostavio jednu, za 2025. godinu nam nije dostavio niti jednu ovakvu odluku.<\/p>\n

Upravni sud u Rijeci tijekom 2025. godine donio je jedanaest sudskih odluka u sporovima u kojima su se stranke pozvale na diskriminaciju, \u0161to je pove\u0107anje u odnosu na ranije godine, te nam je dostavio brojeve tih predmeta. Upravni sudovi u Zagrebu, Osijeku i Splitu su, kao i ranijih godina, naveli da takvih predmeta nisu imali.<\/p>\n

Iz uvida u dostavljene odluke, razvidno je da se sudski sporovi u kojima su se tu\u017eitelji pozivali na diskriminaciju odnose na razli\u010dita pravna podru\u010dja: prestanak slu\u017ebe u MUP-u s pravom na mirovinu; pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti izvanbra\u010dnog supruga; uvjete za radno mjesto izvanrednog profesora; pravo na sekundarnu pravnu pomo\u0107; stalnu nov\u010danu naknadu zbog zasluga u kulturnoj djelatnosti; natje\u010daj za imenovanje pro\u010delnika gradskog upravnog odjela; utvr\u0111ivanje hrvatskog dr\u017eavljanstva; priznanje prava na invalidsku mirovinu; te obustavu isplate nepripadne mirovine. Nadalje, razvidno je i da diskriminaciju kao razlog pobijanja upravnog akta tu\u017eitelji i dalje u pravilu isti\u010du uz druge (primarne) razloge, kao i da su njihovi navodi o diskriminaciji uglavnom neobrazlo\u017eeni, pri \u010demu naj\u010de\u0161\u0107e ne isti\u010du diskriminacijsku osnovu iz ZSD-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Od jedanaest odluka iz 2025. godine u kojima su se tu\u017eitelji pozvali na diskriminaciju, u \u0161est se ne navodi nikakva konkretna diskriminacijska osnova, dok se u jednoj navodi \u201eranije poznanstvo\u201c, \u0161to nije osnova propisana ZSD-om. U samo \u010detiri odluke izri\u010dito se navode diskriminacijske osnove iz ZSD-a: u tri predmeta dob te u jednome invaliditet, o kojima vi\u0161e iznosimo u nastavku.<\/p>\n

Odbijen je tu\u017ebeni zahtjev za poni\u0161tenjem rje\u0161enja MUP-a tu\u017eiteljice koja je isticala da je diskriminirana temeljem dobi jer se pri rje\u0161avanju zahtjeva za utvr\u0111ivanjem hrvatskog dr\u017eavljanstva primjenjuju razli\u010diti propisi ovisno jesu li podnositelji ro\u0111eni prije ili poslije 8. listopada 1991. godine. Upravni sud je, naime, utvrdio da je tu\u017eiteljica nakon ro\u0111enja stekla dr\u017eavljanstvo jedne od biv\u0161ih republika, da se po ranijem propisu moglo imati samo jedno republi\u010dko dr\u017eavljanstvo te da se ne mo\u017ee naknadno utvrditi da je imala hrvatsko dr\u017eavljanstvo, jer ga nije imala prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu.<\/p>\n

U predmetu u kojemu je Upravni sud poni\u0161tio rje\u0161enja kojima je odbijen zahtjev za sekundarnu besplatnu pravnu pomo\u0107, a u kojemu se na drugostupanjsku odluku MPUDT-a \u010dekalo sedam godina, tu\u017eiteljica je, izme\u0111u ostaloga, tvrdila da je kao registrirana osoba s invaliditetom bila izlo\u017eena dugogodi\u0161njoj vi\u0161estrukoj izravnoj diskriminaciji. Rje\u0161enja su poni\u0161tena jer se prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo upustilo u ocjenjivanje i utvr\u0111ivanje meritorne stvari u vezi koje se vodio sudski postupak, a ne zbog tu\u017eitelji\u010dinog prigovora da je diskriminirana.<\/p>\n

U dva upravnosudska spora poni\u0161tena su rje\u0161enja MUP-a kojim su odbijeni tu\u017eitelji sa zahtjevom za prestankom slu\u017ebe i odlaskom u mirovinu prema \u010dl. 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih slu\u017ebenika i ovla\u0161tenih slu\u017ebenih osoba (ZMPO). Iako odlazak u mirovinu bez obzira na godine \u017eivota, s najmanje 30 godina mirovinskog sta\u017ea, od toga najmanje 15 na poslovima sa sta\u017eem s pove\u0107anim trajanjem, ne ovisi (samo) o volji policijskog slu\u017ebenika, ve\u0107 je potrebna i odluka resornog ministra, koji je u konkretnim slu\u010dajevima smatrao da bi prestanak slu\u017ebe tu\u017eitelja utjecao na redovno i uredno funkcioniranje slu\u017ebe, Upravni sud u Rijeci je, izme\u0111u ostaloga, smatrao da MUP nije otklonio prigovore tu\u017eitelja o diskriminaciji u usporedbi s drugim policijskim slu\u017ebenicima po osnovi dobi, odnosno tvrdnju da su u velikoj ve\u0107ini usvajani istovjetni zahtjevi drugih policijskih slu\u017ebenika te je naveo da je MUP obvezan ponovno odlu\u010diti o zahtjevu vode\u0107i ra\u010duna o zakonskoj zabrani diskriminacije.<\/p>\n

S obzirom na \u0161irinu podru\u010dja koja mogu biti predmetom upravnih sporova te okolnost da upravni sudovi prilikom odlu\u010divanja primjenjuju i antidiskriminacijsko pravo, evidentiranje ovih predmeta omogu\u0107ilo bi njihovo sveobuhvatno pra\u0107enje, kao i pra\u0107enje kvalitete pravnih argumenata tu\u017eitelja o diskriminaciji, razumijevanja antidiskriminacijskog prava od strane tijela koje vode upravne postupke, a po potrebi i osmi\u0161ljavanje mjera kako bi se prevenirala ili smanjila diskriminacija na koju se tu\u017eitelji pozivaju u upravnim sporovima.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n

Pravo na rad<\/a>,\u00a0Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Prava starijih osoba<\/a>, Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, Mladi<\/a>, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, Pravosu\u0111e<\/a>, Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a>, Prava nacionalnih manjina<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere<\/a>, Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.     Pri analizi sudske prakse predmeta vezanih uz diskriminaciju koristili smo […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23833","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23833"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23833\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24092,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23833\/revisions\/24092"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}