Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n
<\/p>\n
\n
<\/p>\n
Prema Kaznenom zakonu, zlo\u010din iz mr\u017enje je kazneno djelo po\u010dinjeno zbog rasne pripadnosti, boje ko\u017ee, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etni\u010dkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzima se kao otegotna okolnost (ako Kaznenim zakonom nije izri\u010dito propisano te\u017ee ka\u017enjavanje). Njihova pojavnost zna\u010dajan je indikator mr\u017enje, ali zapravo i predrasuda prema manjinskim skupinama. Pra\u0107enje i usporedba podataka o zlo\u010dinima iz mr\u017enje omogu\u0107uje dono\u0161enje zaklju\u010daka o u\u010destalosti i povodu ovih kaznenih djela, \u0161to je bitno za njihovo prepoznavanje, adekvatno sankcioniranje te osmi\u0161ljavanje mjera prevencije.<\/p>\n
Prema Protokolu o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje, podatke o ovom kaznenim djelima prikupljaju MUP, DORH i sudovi, MPUDT objedinjuje podatke o sudskim predmetima, dok ULJPPNM prikuplja i objavljuje podatke nadle\u017enih tijela o zlo\u010dinima iz mr\u017enje. Obzirom da svi slu\u010dajevi mogu\u0107ih zlo\u010dina iz mr\u017enje, koji budu prijavljeni MUP i\/ili DORH-u ne budu u kona\u010dnici procesuirani, a niti svi procesuirani slu\u010dajevi ne zavr\u0161e pravomo\u0107nom osu\u0111uju\u0107om presudom, statisti\u010dki podaci ovih tijela o prijavljenim, odnosno procesuiranim i utvr\u0111enim slu\u010dajevima zlo\u010dina iz mr\u017enje se razlikuju.<\/p>\n
Do dovr\u0161etka izrade ovog Izvje\u0161\u0107a nisu bili dostupni objedinjeni slu\u017ebeni podaci o zlo\u010dinima iz mr\u017enje za 2025. godinu. Naime, dono\u0161enjem Protokola o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje 2021. godine, uvedene su izmjene u rokovima i vremenskim intervalima u kojima nadle\u017ena tijela prikupljaju i ULJPPNM-u dostavljaju podatke o ovim kaznenim djelima. S obzirom da se podaci iz Protokola za drugu polovicu izvje\u0161tajne godine prikupljaju po\u010detkom idu\u0107e godine, oni nam se u pravilu ne dostavljaju na vrijeme kako bismo u Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice unijeli aktualne podatke za izvje\u0161tajnu godinu. Prema odgovoru ULJPPNM-a, statisti\u010dki podatci o zlo\u010dinima iz mr\u017enje za 2025. godinu biti \u0107e prikupljeni, obra\u0111eni i javno dostupni do kraja o\u017eujka 2026. godine.<\/p>\n
Stoga u nastavku obra\u0111ujemo objedinjene podatke o zlo\u010dinima iz mr\u017enje u 2024. godini, dostavljene od ULJPPNM-a, koji prema Protokolu objedinjava i objavljuje statisti\u010dke podatke o tim kaznenim djelima na svojoj mre\u017enoj stranici. Za 2025. godinu navodimo podatke MUP-a, koji su nam jedini poznati podaci o (mogu\u0107im) kaznenim djelima za 2025. godinu.<\/p>\n
Kao \u0161to smo naveli u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, MUP je u toj godini evidentirao 75 mogu\u0107ih kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje, koje smo analizirali u tome Izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n
Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo je u 2024. godini postupalo u 25 predmeta, u kojima je mogu\u0107e po\u010dinjeno 39 ovih kaznenih djela motiviranih mr\u017enjom i to: prijetnja (23), nasilni\u010dko pona\u0161anje (4), o\u0161te\u0107enje tu\u0111e stvari (3), povreda djetetovih prava (2), te\u0161ka tjelesna ozljeda (2), tjelesna ozljeda (1), nasilje u obitelji (1), povreda ugleda RH (1), terorizam (1) i protupravno oduzimanje slobode (1). Time je nastavljen porast ovih kaznenih djela. Naime, dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo je u 2022. godini postupalo zbog sumnje na po\u010dinjenje 17 kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje, a u 2023. godini povodom 33 kaznena djela (u 22 predmeta.)<\/p>\n
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zlocini-iz-mrznje-300x137.png\")
<\/p>\n
<\/p>\n
Prema podacima MPUDT-a dostavljenim ULJPPNM-u, u 2024. godini doneseno je 19 pravomo\u0107nih osu\u0111uju\u0107ih presuda, i to 13 za kazneno djelo prijetnje, po dvije za kazneno djelo o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari i nasilni\u010dkog pona\u0161anja te po jedna za kaznena djela povrede djetetovih prava i nasilja u obitelji. Nacionalno podrijetlo bilo je motiv u \u010dak 14 presuda, vjeroispovijed u dvije, a rasna pripadnost odnosno boja ko\u017ee, spolna orijentacija i ostalo u po jednoj presudi.<\/p>\n
Kao \u0161to smo naveli, za 2025. godinu raspola\u017eemo samo podacima MUP-a o ovim (mogu\u0107im) kaznenim djelima, koji je zabilje\u017eio 75 kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje, dakle jednak broj kao i 2024. godine. Evidentirano je 27 kaznenih djela prijetnji, 16 kaznenih djela nasilni\u010dkog pona\u0161anja, 12 kaznenih djela o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari, \u0161est kaznenih djela te\u0161ke tjelesne ozljede, \u010detiri kaznena djela nasilja u obitelji, \u010detiri kaznena djela razbojni\u0161tva, tri kaznena djela tjelesne ozljede, te po jedno kazneno djelo dovo\u0111enja u opasnost \u017eivota i imovine op\u0107eopasnom radnjom ili sredstvom, povrede slobode izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti i te\u0161ke kra\u0111e. \u010cak 50 kaznenih djela bilo je motivirano nacionalnim podrijetlom, 10 spolnom orijentacijom, osam rasnom pripadno\u0161\u0107u\/bojom ko\u017ee, \u010detiri vjeroispovije\u0161\u0107u i tri invaliditetom \u017ertve.<\/p>\n
Ocjena stanja glede pojavnosti zlo\u010dina iz mr\u017enje u 2025. godini zna\u010dajno je ote\u017eana nedostatkom podataka, odnosno dostupno\u0161\u0107u isklju\u010divo podataka MUP-a, no temeljem dostupnih podataka ipak su mogu\u0107i odre\u0111eni zaklju\u010dci o trendovima. Pri tome statisti\u010dki podatci MUP-a, koji je u 2025. godini zabilje\u017eio 75 kaznenih djela (mogu\u0107ih) zlo\u010dina iz mr\u017enje, jednako kao i 2024. godine, za sada ne upu\u0107uju na zna\u010dajnije pogor\u0161anje stanja u 2025. godini. Me\u0111utim, iz postupanja DORH koje je u 2022. postupalo zbog 17 djela, u 2023. zbog 33 te u 2024. godini zbog 39 kaznenih djela vidi se porast broja djela kroz godine.<\/p>\n
Istovremeno, pregled vi\u0161egodi\u0161njih podataka MUP-a pokazuje dugoro\u010dni trend rasta broja situacija koje policija evidentira kao mogu\u0107e slu\u010dajeve zlo\u010dina iz mr\u017enje (unato\u010d godi\u0161njim oscilacijama). Prema podacima MUP-a, 51 kazneno djelo zlo\u010dina iz mr\u017enje je zabilje\u017eeno u 2019. godini, 87 u 2020. godini, 101 u 2021. godini, \u0161to je bilo najvi\u0161e do tada, a potom se bilje\u017ei pad na 55 kaznenih djela u 2022. godini, te zatim ponovni porast na 85 kaznenih djela u 2023. te po 75 u 2024. i 2025. godini. Pritom treba napomenuti da su do 2022. godine u statistiku bila uklju\u010dena i kaznena djela javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju, koja se od 2023. godine vi\u0161e ne evidentiraju u toj kategoriji. Unato\u010d oscilacijama, prema Izvje\u0161\u0107u o radu policije u 2024. godini, usporedba dvaju petogodi\u0161njih razdoblja (od 2015. do 2019. te od 2020. do 2024. godine) pokazuje porast kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje za 136,9%.<\/p>\n
Policija taj rast povezuje s ve\u0107om osvije\u0161tenosti policijskih slu\u017ebenika i ve\u0107im povjerenjem gra\u0111ana i udruga koji prijavljuju takva kaznena djela. Iako to zasigurno utje\u010de na porast evidentiranih kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje, razloge njihovog pove\u0107anja tako\u0111er treba sagledavati i \u0161ire, kroz dru\u0161tvene pojave te osobito mogu\u0107e prelijevanje govora mr\u017enje, o kojem vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o slobodi izra\u017eavanja, u zlo\u010dine iz mr\u017enje. Istovremeno, potrebno je sagledavati i pona\u0161anja i nasilje koji ne ulaze u slu\u017ebenu evidenciju zlo\u010dina iz mr\u017enje, a prema dostupnim pokazateljima su u porastu.<\/p>\n
U izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. i 2024. godinu ukazali smo na napade na strane radnike, o kojima mediji redovito izvje\u0161tavaju, a koji su nastavljeni i u 2025. godini. Rije\u010d je o verbalnim i fizi\u010dkim napadima na javnim mjestima, a u nekim slu\u010dajevima i o djelima koja uklju\u010duju elemente imovinskih kaznenih djela. Ponekad se radi o uvredama i\/ili fizi\u010dkom nasilju za koje je razvidno da je motiv iskazivanje netrpeljivosti. Pri napadu na dostavlja\u010de, \u010desto im napada\u010di, nakon \u0161to ih sru\u0161e s bicikla ili skutera, oduzmu mobitel, torbu s hranom ili \u010dak bicikl. Ponekada im zadaju udarce te ih vrije\u0111aju zbog njihove rase, boje ko\u017ee ili druge osobine U takvim slu\u010dajevima pri klasifikaciji nezakonitog postupanja trebalo bi uzeti u obzir cjelokupno pona\u0161anje napada\u010da kako bi se utvrdio stvarni motiv napada, nakon kojega je uslijedilo i oduzimanje imovinske koristi. Naime, kada se napad kvalificira kao imovinsko kazneno djelo, u pravilu se ne procesuira kao zlo\u010din iz mr\u017enje jer se imovinska korist smatra primarnim motivom napada. Me\u0111utim, mogu\u0107e je i da su neki od napada koji su kvalificirani kao imovinska kaznena djela po\u010dinjena upravo zbog rase, boje ko\u017ee ili druge osobine stranog radnika te je oduzimanje imovinske koristi bilo tek posljedica napada, ne i primarni ili jedini motiv. Stoga bi bilo dobro sagledati koliko je napada kvalificiranih kao imovinska kaznena djela bilo po\u010dinjeno prema stranim radnicima druge rase ili boje ko\u017ee te kakvo je pona\u0161anje okrivljenika prethodilo i uslijedilo nakon oduzimanja imovinske koristi.<\/p>\n
Izvje\u0161\u0107e o radu policije za 2024. godinu navodi porast zlo\u010dina iz mr\u017enje motiviranih rasnom pripadno\u0161\u0107u \u017ertve, osobito kroz napade na strane radnike, te se navodi da su u 2024. zabilje\u017eena 22 kaznena djela na njihovu \u0161tetu. S obzirom na broj stranih radnika koji \u017eivi i radi u RH i porast netrpeljivosti, potrebno je kontinuirano ulagati napore u suzbijanje predrasuda te u integraciju stranih radnika, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o rasnoj ili etni\u010dkoj diskriminaciji.<\/p>\n
U poglavlju o nasilju nad starijima posebno opisujemo oblike nasilja kojima su izlo\u017eene starije osobe, u obitelji, ali institucijama i u dru\u0161tvu te nagla\u0161avamo potrebu za boljim pra\u0107enjem i evidentiranjem kako bismo razumjeli obrasce, slabosti sustava podr\u0161ke i izazove u pristupu pravosu\u0111u, s ciljem razvoja u\u010dinkovitih dru\u0161tvenih odgovora.<\/p>\n
Ukazujemo kako je 2024. godine usvojena Preporuka Vije\u0107a ministara o suzbijanju zlo\u010dina iz mr\u017enje VE, kojom je \u201ezlo\u010din iz mr\u017enje\u201d definiran kao kazneno djelo po\u010dinjeno s elementom mr\u017enje na temelju jedne ili vi\u0161e stvarnih ili percipiranih osobnih karakteristika ili statusa, pri \u010demu \u201emr\u017enja\u201d uklju\u010duje i pristranost, predrasude ili prezir. Osobne karakteristike ili status uklju\u010duju, ali nisu ograni\u010dene na rasu, boju ko\u017ee, jezik, vjeru, nacionalnost, nacionalno ili etni\u010dko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rod, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i izra\u017eavanje te spolne karakteristike.<\/p>\n
No, kao \u0161to smo prethodno pojasnili, u RH je Kaznenim zakonom propisana zatvorena lista osobina koje su motiv po\u010dinjanja zlo\u010dina iz mr\u017enje – rasna pripadnost, boja ko\u017ee, vjeroispovijest, nacionalno ili etni\u010dko podrijetlo, jezik, invaliditet, spol, spolno opredjeljenje ili rodni identitet druge osobe. Dakle, Kaznenim zakonom nije prepoznata dob kao osobina \u017ertve zlo\u010dina iz mr\u017enje. Prema MPUDT-u,\u00a0 definicija zlo\u010dina iz mr\u017enje je uskla\u0111ena sa zahtjevima Okvirne odluke Vije\u0107a 2008\/913\/PUP od 28. studenog 2008., o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima. Ujedno, vezano za osnovu dobi navode da Kazneni zakon kod niza kaznenih djela propisuje posebnu ranjivost \u017ertve zbog njezine dobi kao kvalifikatornu okolnost koja rezultira stro\u017eom zaprije\u010denom kaznom (npr. kod kaznenog djela tjelesne ozljede, te\u0161ke tjelesne ozljede, osobito te\u0161ke tjelesne ozljede, prijetnje, te\u0161kih kaznenih djela protiv spolne slobode).<\/p>\n
Ipak, vezano za osnovu dobi ukazujemo da navedeno nije isto, a posebice ne simboli\u010dki – u pogledu poruke i prepoznavanja pristranosti, predrasuda ili prezira prema starijima. I Agencija za temeljna prava EU se zala\u017ee za pro\u0161irenje za\u0161ti\u0107enih osobina, odnosno obuhva\u0107anje svih diskriminacijskih osnova iz \u010dl. 14. EKLJP-a, odnosno iz \u010dl. 21. Povelje o temeljnim pravima EU-a, me\u0111u kojima je i dob.<\/p>\n
Tako\u0111er, glede same koncepcije i definicije zlo\u010dina iz mr\u017enje ukazujemo da se Okvirna odluka Vije\u0107a odnosi samo na rasisti\u010dke motivirane zlo\u010dine iz mr\u017enje te da su se dr\u017eave \u010dlanice EU oko definicije u njoj dogovorile jo\u0161 2008. godine, a da su te iste dr\u017eave sudjelovale u kreiranje nove, \u0161ire, koncepcije zlo\u010dina iz mr\u017enje usvajanjem Preporuka Vije\u0107a ministara o suzbijanju zlo\u010dina iz mr\u017enje VE, \u0161esnaest godina kasnije. Razlog za to je \u0161to se kroz godine uvidjelo da je fokus samo na ‘mr\u017enju’ preuzak te je, upravo zbog djela koja se \u010dine, a motivirana su predrasudama, no zbog takve uske definicije nisu bila kvalificirana kao zlo\u010dini iz mr\u017enje, potrebno u definiciju zlo\u010dina iz mr\u017enje izrijekom uklju\u010diti i motiviranost predrasudama odnosno ‘pristranost, predrasude ili prezir’. Stoga\u00a0 predla\u017eemo izmijeniti definiciju zlo\u010dina iz mr\u017enje za sve zlo\u010dine iz mr\u017enje, po svim osnovama, tako da obuhvati i pristranost, predrasude ili prezir te ujedno pro\u0161iriti listu karakteristika koje su obuhva\u0107ene Kaznenim zakonom glede zlo\u010dina iz mr\u017enje, na na\u010din da se izrijekom obuhvati i dob.<\/p>\n