{"id":23825,"date":"2026-05-11T11:19:19","date_gmt":"2026-05-11T09:19:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23825"},"modified":"2026-05-28T12:19:27","modified_gmt":"2026-05-28T10:19:27","slug":"diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla"},"content":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\/#srbi\">Srbi<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\/#romi\">Romi<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\/#migranti\">Migranti<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rasna diskriminacija zabranjena je Ustavom RH, pravom EU (Poveljom o temeljnim pravima EU te zasebnom Direktivom) te brojnim me\u0111unarodnim ugovorima, kao \u0161to su EKLJP, Pakt o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima, Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencijom o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije i drugima, a na zakonskoj razini u prvom redu Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Ipak, rasizam i posljedi\u010dna diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla problem je u Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu.<\/p>\n<p>Prema pojedina\u010dnim osnovama diskriminacije, kao i svih ranijih godina od stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije 2009. godine, najzastupljenija u pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici na diskriminaciju u 2025. godini bila je upravo diskriminacija na temelju rase, etni\u010dke pripadnosti i boje ko\u017ee ili nacionalnog podrijetla. Podaci MUP-a o zlo\u010dinima iz mr\u017enje pokazuju da je \u010dak 50 (mogu\u0107ih) kaznenih djela bilo motivirano nacionalnim podrijetlom. I OCD-i s kojima sura\u0111ujemo te koji su nam dostavljali podatke za potrebe pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a potvr\u0111uju duboko ukorijenjene predrasude i institucionalne barijere koje ote\u017eavaju ravnopravno sudjelovanje pripadnika manjinskih i migrantskih skupina u dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Nedavno istra\u017eivanje o diskriminaciji u EU pokazalo je da \u010dak dvije tre\u0107ine gra\u0111ana EU smatraju rasnu diskriminaciju ra\u0161irenim problemom u svojoj zemlji, pri \u010demu smatraju da je najra\u0161irenija upravo diskriminacija Roma, zatim temeljem boje ko\u017ee, pa etni\u010dkog podrijetla, a tek nakon toga temeljem ostalih osnova, kao \u0161to su seksualna orijentacija, invaliditet, dob, vjera, rod i druge. Europska komisija stoga je tijekom 2025. izradila (te po\u010detkom 2026. predstavila) novu EU Strategiju za borbu protiv rasizma 2026-2030. godine. Strategija ima za cilj borbu protiv rasizma u svim njegovim oblicima: osiguravanjem pune provedbe i provo\u0111enja anti-diskriminacijskih zakona\/direktiva EU, nastavkom rje\u0161avanja prepreka i poticanjem uklju\u010divosti u obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, zdravstvu i stanovanju te izgradnjom partnerstava protiv rasizma na svim razinama dru\u0161tva.<\/p>\n<p>U RH pri tome ne postoji strate\u0161ki dokument koji se bavi isklju\u010divo rasizmom, ve\u0107 je na snazi Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine i pripadaju\u0107i Akcijski planovi. Tijekom godine provodio se Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije za 2025. godinu, donesen po\u010detkom godine, no u trenutku pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a nisu dostupni podaci o mjeri u kojoj su aktivnosti provedene.<\/p>\n<p>OECD je izradio Izvje\u0161\u0107e o pra\u0107enju i procjeni u\u010dinka nacionalnih akcijskih planova protiv rasizma, objavljeno u o\u017eujku\u00a02025.\u00a0godine. Izvje\u0161\u0107e navodi da su vidljive manjine izlo\u017eene riziku &#8216;rasijalizacije&#8217; pri \u010demu ne samo da ih se vidi kao razli\u010dite, ve\u0107 kao su\u0161tinski &#8216;druge&#8217;. Za potrebe ovog Izvje\u0161\u0107a kori\u0161tene su metode koje otkrivaju automatske mentalne asocijacije, koje pojedinci ne mogu lako prikriti pa, za razliku od mnogih drugih istra\u017eivanja gdje se osobe ispituje o njihovim stavovima, ukazuje na nesvjesne predrasude. Istra\u017eivanje navodi da jedna \u010detvrtina ispitanika u EU pokazuje sna\u017enu pristranost prema bijelcima, odnosno sporije povezuju crnu boju ko\u017ee s pozitivnim rije\u010dima poput &#8216;dobro&#8217; ili &#8216;lijepo&#8217;, a br\u017ei su u povezivanju s negativnim konceptima kao \u0161to su &#8216;lo\u0161e&#8217; ili &#8216;zlo\u0107udno&#8217;.<\/p>\n<p>Agencija EU za temeljna prava u svom Izvje\u0161taju za temeljna prava za 2025. godinu navodi da diskriminacija, \u010desto u kombinaciji s mr\u017enjom i rasizmom, i dalje optere\u0107uje dana\u0161nje dru\u0161tvo, poga\u0111aju\u0107i svakoga koga se do\u017eivljava druga\u010dijim. Osobe afri\u010dkog podrijetla, Romi i ljudi druga\u010dijeg etni\u010dkog podrijetla od ve\u0107inskog suo\u010davaju se s rasisti\u010dkim uznemiravanjem i rasnom diskriminacijom.<\/p>\n<p>U RH se i dalje sustavno ne prikupljaju disagregirani etni\u010dki podaci potrebni za razumijevanje diskriminacije. Zakonom o sredi\u0161njem registru stanovni\u0161tva iz 2025. godine predvi\u0111ena je uspostava Registra koji \u0107e sadr\u017eavati podatke o karakteristikama gra\u0111ana koje predstavljaju za\u0161ti\u0107ene osnove prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, uklju\u010duju\u0107i dobrovoljno i njihovu nacionalnost. Stoga smo ukazali na va\u017enost za\u0161tite osobnih podataka, odnosno da je iznimno va\u017eno precizno definirati svrhu prikupljanja podataka i tko \u0107e im mo\u0107i pristupiti, kao i da gra\u0111ane treba informirati za koje se potrebe izja\u0161njavaju\/daju svoje osobne podatke i kako \u0107e se ti podaci koristiti.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dna razmatranja UN-ova Odbora za gospodarska, socijalna i kulturna prava iz o\u017eujka 2025. godine tako\u0111er su preporu\u010dila RH da oja\u010da prikupljanje podataka na temelju nacionalne pripadnosti ili etni\u010dkog podrijetla.<\/p>\n<p>U ovom poglavlju posebno prikazujemo situaciju <a id=\"srbi\"><\/a>vezano za pripadnike srpske i romske nacionalne manjine te migrante, uklju\u010duju\u0107i strane radnike, tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite i osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, kao skupine najizlo\u017eenije rasnoj ili etni\u010dkoj diskriminaciji. Situaciju vezano za ostvarivanje prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina prikazujemo u poglavlju o pravima nacionalnih manjina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Srbi<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>U 2025. godini do\u0161lo je do porasta\u00a0 negativnih stavova prema pripadnicima srpske nacionalne manjine u RH. Tako se i u Biltenu Srpskog narodnog vije\u0107a (SNV) i medijskim izvje\u0161tajima ukazuje na pove\u0107anu u\u010destalost etni\u010dki motiviranih incidenata, govor mr\u017enje te pritisak na kulturne i komemorativne programe srpske zajednice.<\/p>\n<p>Do\u0161lo je do pogor\u0161anja glede govora, simbola i poruka u javnom prostoru <em>online<\/em> i <em>offline<\/em>, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o slobodi izra\u017eavanja, a neki pripadnici srpske nacionalne manjine navode da osje\u0107aju strah i nesigurnost.<\/p>\n<p>Pri tome je i vi\u0161e konkretnih doga\u0111aja izazvalo osje\u0107aj straha i nesigurnosti. Posebno treba izdvojiti doga\u0111aj u Splitu, kada su deseci osoba s crnim kapulja\u010dama na glavama upali u prostorije Gradskog kotara Blatine, dok se publika tek po\u010dela okupljati, i tako sprije\u010dili odr\u017eavanje programa koji se trebao odr\u017eati u sklopu Dana srpske kulture, a policija je, prema javno dostupnim informacijama, devetoricu mu\u0161karaca kazneno prijavila zbog nasilni\u010dkog pona\u0161anja i povrede slobode izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti. \u010cetiri dana nakon incidenta u Splitu, u Zagrebu su deseci maskiranih osoba odjevenih u crno do\u0161li pred Srpski kulturni centar, a u cilju prevencije incidenata doga\u0111aj je osiguravala interventna policija. Nedugo potom u Ogulinu je otkazan folklorni nastup maloljetnih izvo\u0111a\u010da iz Banja Luke zbog straha od potencijalnih incidenata. Pravovremenom reakcijom policije u Rijeci je sprije\u010den napad na mlade sporta\u0161e iz Srbije tijekom prvenstva Balkana u karateu.<\/p>\n<p>Vi\u0161e godina ukazujemo na dugotrajno nerije\u0161ene predmete u postupcima stambenog zbrinjavanja biv\u0161ih nositelja stanarskog prava (BNSP), koji su prete\u017eito srpskog podrijetla, te jo\u0161 uvijek nije provedeno 487 rje\u0161enja o stambenom zbrinjavanju jer nisu osigurani odgovaraju\u0107i stanovi. Tako primjerice korisnica jo\u0161 od 2009. godine \u010deka realizaciju rje\u0161enja o stambenom zbrinjavanju u Puli. Izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima iz 2025. godine predvi\u0111en je novi model stambenog zbrinjavanja biv\u0161ih nositelja stanarskog prava koji se stambeno zbrinjavaju izvan potpomognutih podru\u010dja kroz isplatu etalonske cijene gra\u0111enja, umjesto da i dalje \u010dekaju na izvr\u0161enje rje\u0161enja o davanju u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u potpoglavlju o stambenom zbrinjavanju.<\/p>\n<p>ECRI je u Izvje\u0161\u0107u za Hrvatsku u lipnju 2025. godine preporu\u010dio ja\u010danje napora radi omogu\u0107avanja pristupa elektri\u010dnoj energiji i teku\u0107oj vodi u podru\u010djima i naseljima u kojima uglavnom \u017eive pripadnici srpske nacionalne manjine te je ukazao da je obavije\u0161ten o ilegalnim odlagali\u0161tima otpada u blizini ku\u0107a etni\u010dkih Srba i o neaktivnosti tijela nadle\u017enih za njihovo uklanjanje, kao i o planovima o skladi\u0161tenju nuklearnog otpada na podru\u010dju op\u0107ine s ve\u0107inskim srpskim stanovni\u0161tvom te je preporu\u010dio za\u0161titu od nepovoljnih utjecaja odlagali\u0161ta otpada i drugih ekolo\u0161ki opasnih aktivnosti.<\/p>\n<p>SNV ukazuje i na pote\u0161ko\u0107e u primjeni <a id=\"romi\"><\/a>Odluke o otpisu tra\u017ebina tro\u0161kova parni\u010dnog postupka dosu\u0111enih RH, tra\u017ebina s naslova naknade \u0161tete i drugih tra\u017ebina dosu\u0111enih RH u odre\u0111enim postupcima, donesene u\u00a0 prosincu 2023. godine, pri \u010demu dio podnositelja pripada srpskoj manjini i nalazi se u te\u0161koj socioekonomskoj situaciji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Romi<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Romi su i u 2025. godini bili izlo\u017eeni duboko ukorijenjenoj diskriminaciji u gotovo svim podru\u010djima \u017eivota: obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, pristupu socijalnim pravima i uslugama, stanovanju ili govoru u javnosti. Unato\u010d znatnim ulaganjima dr\u017eave kroz Nacionalni plan za uklju\u010divanje Roma (NPUR) i financijske potpore kroz EU fondove te odre\u0111ene pozitivne pomake, klju\u010dni problemi nerije\u0161eni su desetlje\u0107ima, a pojedini trendovi se pogor\u0161avaju. Pri tome, u studenom 2025. godine osnovana je Radna skupina za izradu Nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma, za 2026.-2027. godinu, u kojoj sudjelujemo kao \u010dlanovi.<\/p>\n<p>U Zaklju\u010dnim razmatranjima UN-ovog Odbora za gospodarska, socijalna i kulturna prava iz 2025. godine RH je preporu\u010deno u\u010dinkovitije suzbijanje govora mr\u017enje te unaprje\u0111enje zdravstvene za\u0161tite i suzbijanje siroma\u0161tva Roma, kao i dokidanje segregiranog stanovanja i obrazovanja.<\/p>\n<p>Mnoge romske obitelji i dalje \u017eive u prostorno segregiranim naseljima, koja su i infrastrukturno zanemarena, poput Vrtnog puta u Zagrebu, vi\u0161e naselja u Me\u0111imurju, Delnicama i Brodu na Kupi. ECRI je u svom Izvje\u0161\u0107u RH preporu\u010dio poduzimanje mjera za desegregaciju stanovanja Roma, posebno razvijanjem sveobuhvatnih programa kojima bi se podr\u017ealo dobrovoljno preseljenje Roma iz segregiranih naselja u podru\u010dja gdje se mogu integrirati.<\/p>\n<p>Romi pri tome nerijetko ne ispunjavaju uvjet prebivanja u jedinici lokalne samouprave u kojoj dugo fakti\u010dno \u017eive, slijedom \u010dega im je ote\u017ean pristup socijalnom stanovanju. Naime, jedinice lokalne samouprave u pravilu pri davanju stanova u najam u svom vlasni\u0161tvu tra\u017ee uvjerenje o prebivali\u0161tu koje izdaje MUP kao dokaz prebivanja na svom podru\u010dju, \u0161to mnogi ne mogu pribaviti. Istovremeno, Romi su suo\u010deni i sa diskriminacijom pri poku\u0161ajima iznajmljivanja stanova u privatnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n<p>ECRI je u Izvje\u0161\u0107u za RH tako\u0111er naveo da bi sredi\u0161nje vlasti trebale blisko sura\u0111ivati s regionalnim i lokalnim vlastima te agencijama za iznajmljivanje, udrugama privatnih stanodavaca i lokalnim zajednicama, kako bi se prevladale predrasude prema Romima na tr\u017ei\u0161tu najma stanova.<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 109.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da u suradnji s jedinicama lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave osmisle nove mjere za unaprje\u0111enje uvjeta stanovanja romskih obitelji koje \u017eive u neuvjetnim nekretninama, uklju\u010duju\u0107i i da osmisle mjere usmjerene na podr\u0161ku u osiguravanju stanovanja van romskih naselja<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U 2025. godini smo proveli istra\u017eivanje o uvjetima po kojima gradovi odobravaju naknadu za tro\u0161kove stanovanja korisnicima ZMN-a, koja je prema ZSS-u namijenjena podmirivanju najamnine, komunalne naknade, tro\u0161kova grijanja, vodnih usluga te tro\u0161kova vezanih uz pove\u0107anje energetske u\u010dinkovitosti zgrade. Pritu\u017ebe koje zaprimamo pokazuju da svi korisnici ZMN ne ostvaruju ovu naknadu, iako prema ZSS-u svi imaju na nju pravo. Naime, neke JLS tra\u017ee od korisnika ZMN-a da predo\u010de dokaze koje mogu pribaviti samo oni koji \u017eive u tzv. \u201ereguliranom stanovanju\u201c, primjerice ako imaju ugovor o najmu ovjeren kod javnog bilje\u017enika, ra\u010duni glase na njihovo ime, imaju prebivali\u0161te na adresi na koju se odnose ra\u010duni i sli\u010dno, no mnogi korisnici ZMN-a \u017eive u nereguliranim uvjetima, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u potpoglavlju o socijalnom stanovanju. U istra\u017eivanju smo razmatrali i da li ovakvi zahtjevi JLS-a nepovoljno utje\u010du na pripadnike romske nacionalne manjine. Prikupljeni podaci su pokazali da postoji korelacija izme\u0111u vrste dokaza tro\u0161kova stanovanja koje gradovi tra\u017ee i broja korisnika naknade ovisno \u017eive li u gradu pripadnici romske nacionalne manjine ili ne. No, kako smo ve\u0107 naveli, u svim gradovima je manji broj korisnika naknade tro\u0161kova stanovanja od broja korisnika ZMN-a.<\/p>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu preporu\u010dili smo ULJPPNM-u i MGPUDI-u, da u suradnji s JLP(R)S-ima u kojima \u017eive Romi osmisle u\u010dinkovite modele unaprje\u0111enja uvjeta stanovanja romskih obitelji koje \u017eive u neuvjetnim nekretninama. MGPUDI nas je obavijestilo da provode aktivnosti u okviru Godi\u0161njeg programa unapre\u0111enja \u017eivotnih uvjeta pripadnika romske nacionalne manjine u romskom naselju Torjanci, dok je Povjerenstvo za pra\u0107enje provedbe NPUR-a osiguralo sredstva radi otklanjanja \u0161tete uzrokovanih po\u017earima, poplavama te ostalim nesre\u0107ama na 14 stambenih objekata. No potrebe su zna\u010dajno ve\u0107e.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 110. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Gradu Zagrebu, da osmisli i provede konkretne aktivnosti koje \u0107e osigurati stambeno zbrinjavanje i pobolj\u0161anje uvjeta stanovanja Roma<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu smo preporu\u010dili i osmi\u0161ljavanje konkretnih aktivnosti za stambeno zbrinjavanje romskih obitelji u Zagrebu, posebice onih sa Struga i Vrtnog puta. Akcijski plan Grada Zagreba za provedbu Nacionalnog plana uklju\u010divanja Roma predvidio je samo dvije vrlo op\u0107enite aktivnosti u podru\u010dju stanovanja. Tijekom 2025. godine na Vrtnom putu je anga\u017eiran dru\u0161tveni medijator, koji je pru\u017eio podr\u0161ku stanovnicima u prikupljanju potrebne dokumentacije za podno\u0161enje prijava na natje\u010daj Grada Zagreba za najam stanova temeljem socioekonomskog kriterija. Posljedi\u010dno, ve\u0107ina romskih obitelji s Vrtnog puta se nalazi na listi reda prvenstva. Va\u017enu podr\u0161ku stanovnicima pru\u017eaju i OCD-i, poput udruge Ambidekster. No kako nije poznato kojom \u0107e se dinamikom osobe s liste useljavati u stanove, ukazujemo da su trenutni \u017eivotni uvjeti stanovnika Vrtnog puta ispod minimuma dostojanstva te da je nu\u017eno osmisliti privremene mjere njihovog stambenog zbrinjavanja. I dalje nije jasno kako \u0107e se rije\u0161iti pitanje stanovanja Roma preseljenih 2022. godine s lokacije III. Struge pa ponavljamo raniju preporuku<strong>.<\/strong><\/p>\n<p>Unato\u010d izra\u017eenoj potrebi za radnom snagom, Romi se i dalje suo\u010davaju s diskriminacijom u zapo\u0161ljavanju. Prema informacijama OCD-a, suo\u010davaju se s odbijanjem na natje\u010dajima za zapo\u0161ljavanje. Pri razgovoru za posao im se navodi da su ogla\u0161ena mjesta ve\u0107 popunjena, iako to nije to\u010dno, ili im se izravno govori da ih se ne \u017eeli zaposliti zbog romskog podrijetla. Prema podacima HZZ-a u prosincu 2025. godine bilo je 2.984 nezaposlenih pripadnika romske manjine, od kojih su 54,76% \u017eene. 58,1% nezaposlenih nema zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu, tek 1,2% ima \u010detverogodi\u0161nju srednju \u0161kolu, a samo \u0161est nezaposlenih osoba ima fakultetsku kvalifikaciju Posljedi\u010dno, podaci pokazuju da je nezaposlenost usko vezana i s razinom obrazovanja pojedinaca.<\/p>\n<p>Jedan od klju\u010dnih problema na podru\u010dju ljudskih prava kojem se ve\u0107 godinama ozbiljno ne pristupa je <em>de facto<\/em> segregacija romske djece u obrazovanju. Podaci \u0161kola koje poha\u0111a ve\u0107i broj romske djece ponovno govore o \u0161iroko rasprostranjenoj praksi formiranja razrednih odjela koje poha\u0111aju samo romski u\u010denici ili ih je u njima vi\u0161e od 70%, \u010dime im se onemogu\u0107uje integracija. Prema podacima koje smo prikupili od \u0161kola, 1.016 romskih u\u010denika poha\u0111a 87 potpuno segregiranih razreda u 11 \u0161kola. Ukoliko se pribroje i romski u\u010denici koji poha\u0111aju nastavu u prete\u017eito romskim razredima, ukupno se radi o 1.505 djece u 16 \u0161kola. U tim \u0161kolama 64% romske djece poha\u0111a segregiranu nastavu, a isto toliko romske djece poha\u0111a segregiranu nastavu u Me\u0111imurju. Kontinuirani problem je i prerano napu\u0161tanje osnovno\u0161kolskog obrazovanja te smje\u0161tanje romske djece u obrazovanje po posebnim programima, gdje su zna\u010dajno nadzastupljena u odnosu na djecu iz ve\u0107inskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>U rujnu 2025. godine pu\u010dka pravobraniteljica se ponovno obratila Vladi RH radi ovog problema. Naime, vi\u0161e puta smo predlo\u017eili izradu akcijskog plana desegregacije za svaku \u0161kolu u kojoj su ovakvi razredi, \u0161to je bilo predvi\u0111eno i Akcijskim planom za provedbu NPUR-a 2023.-2025. godine, no ovi planovi i dalje nisu izra\u0111eni. Ukazali smo da podaci govore o <em>de facto<\/em> segregaciji, da UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije smatra da je odgovor dr\u017eave na segregaciju nezadovoljavaju\u0107i, da je ECRI preporu\u010dio sna\u017enije politike usmjerene na okon\u010danje segregacije te da je UN-ov Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava preporu\u010dio RH poduzimanje mjera za ukidanje isklju\u010divo romskih razreda. Pri tome smo ukazali i da je EK zbog istog problema 2023. godine podnijela tu\u017ebu protiv Slova\u010dke Sudu EU-a. Stoga smo ponovno preporu\u010dili da se najkasnije do kraja 2025. godine pristupi izradi analize i plana desegregacije u obrazovanju, a mjere po\u010dnu provoditi najkasnije po\u010detkom 2026. godine.<\/p>\n<p>U izvje\u0161\u0107u ULJPPNM na preporuke pu\u010dke pravobraniteljice iz Izvje\u0161\u0107a za 2024. godinu MZOM je naveo da je segregacija Roma u obrazovanju primarno vezana uz segregirana podru\u010dja na kojima Romi \u017eive. Dodatno se navodi da su tijekom 2024. i 2025. godine odr\u017eali niz sastanaka s ravnateljima osnovnih \u0161kola u cilju iznala\u017eenja zajedni\u010dkog rje\u0161enja oko razrednih odjela u kojima su ve\u0107ina ili svi u\u010denici Romi te da je Nacrtom akcijskog plana za provedbu NPUR-a za razdoblje 2026. i 2027. godine predvi\u0111ena izrada analize te plana smanjivanja udjela romske djece koja poha\u0111aju osnovno\u0161kolsko obrazovanje u skupinama u kojima je ve\u0107ina ili su sva djeca Romi do IV. kvartala 2027. godine. Pri tome, radi se o\u00a0 aktivnostima koje su bile predvi\u0111ene i prethodnim akcijskim planom, a koje nisu provedene. Na raspravi o segregiranom obrazovanju u Hrvatskom saboru (u o\u017eujku 2026. godine) MZOM je navelo dodatne razloge formiranja razreda u kojima su ve\u0107ina ili sva djeca Romi, a to su odljev ve\u0107inske djece u druge \u0161kole, demografska kretanja i dobna struktura stanovni\u0161tva te mre\u017ea \u0161kola i upisnih podru\u010dja.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 111. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da \u017eurno izradi plan desegregacije u obrazovanju za svaku \u0161kolu u kojoj postoje segregirani razredi<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 112.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da provodi aktivnosti usmjerene na ve\u0107insko stanovni\u0161tvo s ciljem razbjanja postoje\u0107ih stereotipa i predrasuda o Romima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Upozoravali smo da osniva\u010di \u0161kola odre\u0111uju upisna podru\u010dja, \u0161to mo\u017ee imati itekako va\u017enu ulogu u desegregaciji. Naime, u blizini \u0161kola koje ve\u0107inom poha\u0111aju romska djeca su i \u0161kole koje poha\u0111a vrlo malo romske djece ili ih uop\u0107e ne poha\u0111aju. Tako u O\u0160 Doma\u0161inec, koju poha\u0111a 24% romskih u\u010denika, nema segregiranih razreda, dok u O\u0160 Toma\u0161a Gori\u010danca u Maloj Subotici, koju poha\u0111a 45% romskih u\u010denika, ima \u0161est segregiranih razreda. Obje su \u0161kole podjednako udaljene od romskog naselja Pi\u0161korovec. Nadalje, O\u0160 Ivana Novaka Macinec je gotovo u potpunosti \u201eromska\u201c \u0161kola, dok u obli\u017enjoj O\u0160 Nedeli\u0161\u0107e gotovo i nema romskih u\u010denika, a sli\u010dan je odnos i O\u0160 Kur\u0161anec i O\u0160 Strahoninec. Dodatno, \u010desto se navodi da prijevoz djece autobusima nije rje\u0161enje za ukidanje segregacije i omogu\u0107avanje integriranog obrazovanja. No mnoga romska djeca ve\u0107 ionako putuju autobusima do \u0161kole jer su romska naselja naj\u010de\u0161\u0107e udaljena od administrativnih sredi\u0161ta u kojima se u pravilu nalaze obrazovne ustanove. S obzirom na sve navedeno ponavljamo preporuku.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine, s obzirom na va\u017enost obrazovanja za Rome te potrebu edukacije i osna\u017eivanja u\u010ditelja, odr\u017eali smo predavanja za vi\u0161e od 280 studenata u\u010diteljskih fakulteta u Zagrebu, \u010cakovcu, Rijeci, Osijeku i Slavonskom Brodu o temama zabrane diskriminacije i promicanja jednakosti u obrazovanju, koje nisu zastupljene u programima u\u010diteljskog obrazovanja. Rije\u010d je o budu\u0107im u\u010diteljima i u\u010diteljicama koji \u0107e imati va\u017enu ulogu u\u00a0stvaranju uklju\u010divog \u0161kolskog okru\u017eenja i osvje\u0161tavanju o predrasudama i stereotipima.<\/p>\n<p>No, predavanja su pokazala i prisustvo duboko ukorijenjenih predrasuda o Romima. I posljednje istra\u017eivanje koje smo proveli vezano za stereotipe i predrasude, Istra\u017eivanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije (iz 2022. godine), pokazalo je da raste razina stereotipa prema Romima. Stoga ukazujemo da je za uspje\u0161nu desegregaciju i suzbijanje diskriminacije potrebno provoditi i aktivnosti usmjerene na ve\u0107insko stanovni\u0161tvo kako bi se razbili duboko ukorijenjeni stereotipi i predrasude o Romima.<\/p>\n<p>Zabrinjavaju i sve ve\u0107i izazovi u lokalnim zajednicama na sjeverozapadne Hrvatske. U Me\u0111imurju se tijekom 2025. godine intenzivnije raspravljalo o kriminalu i socijalnim zlouporabama, bespravnoj gradnji i sl. u romskim naseljima. O problemima poput sve dostupnije droge, oru\u017eja, nasilja i kamatarenja u romskim naseljima govorilo se i na okruglom stolu u Hrvatskom saboru &#8221;Zajednice otpornosti: suzbijanje nasilja, droga i oru\u017eja u romskim naseljima.&#8221; Ubojstvo dviju Romkinja u romskom naselju Sitnice dodatno je poja\u010dalo tenzije.<\/p>\n<p>Sve je to potaknulo zahtjeve za ja\u010dim mjerama prevencije i suzbijanja ovih pojava te doprinijelo intenziviranju sastanaka MUP\u2011a i lokalnih i regionalnih vlasti. Iz medija se moglo doznati da se najavljuju razne mjere poput poja\u010dane policijske prisutnosti u romskim naseljima, kontrole socijalnih naknada i njezine potro\u0161nje te reforma pred\u0161kolskog i \u0161kolskog sustava, s uvo\u0111enjem vi\u0161egodi\u0161njih pred\u0161kolskih programa, kao i da je \u017eupanija zagovarala stro\u017ee sankcije za nasilje i prekr\u0161aje, kontrolu nenamjenskog tro\u0161enja socijalnih davanja, borbu protiv bespravne gradnje te ja\u010danje obrazovnih i integracijskih mjera. Iako smo od nadle\u017enih tijela zatra\u017eili vi\u0161e podataka o konkretnim planovima i mjerama, do zaklju\u010denja ovog Izvje\u0161\u0107a ih nismo zaprimili.<\/p>\n<p>Stoga ukazujemo da je potrebno suo\u010diti se s nezakonitim postupanjima te raditi na njihovoj prevenciji i sankcioniranju po\u010dinitelja, a \u0161to je u interesu i stanovnika romskih naselja i ve\u0107inskog stanovni\u0161tva. Mjere koje se uvode trebale bi biti pa\u017eljivo osmi\u0161ljene, nediskriminatorne te osmi\u0161ljene uz uklju\u010divanje pripadnika romske zajednice. U svemu se ne smije ispustiti iz vida da je dio problema u romskim naseljima posljedica sustavne diskriminacije Roma u obrazovanju, stanovanju i pristupu dobrima i uslugama. Stoga provedba razli\u010ditih mjera usmjerenih na romsku zajednicu, a bez istovremenog suzbijanja diskriminacije i uspje\u0161nijeg uklju\u010divanja pripadnika romske manjine u dru\u0161tvo nema potencijal da dovede do stvarnog i dugoro\u010dnog pobolj\u0161anja.<\/p>\n<p>OCD-i izvje\u0161tavaju o ozbiljnim nedostacima u provedbi NPUR-a, poput slabe uklju\u010denosti romskih organizacija, zanemarivanja stambene i obrazovne segregacije te nedovoljno ciljanih mjera za vi\u0161estruko diskriminirane skupine (djecu, \u017eene i starije).<\/p>\n<p>Kona\u010dno, u 2025. godini okon\u010dan je dugogodi\u0161nji postupak koji smo provodili zbog diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine s podru\u010dja Delnica u ostvarivanju prava iz sustava socijalne skrbi, pri \u010demu su pritu\u017ebe na istu socijalnu radnicu pristizale od 2016. godine. Nakon detaljne analize velikog broja pojedina\u010dnih re\u0161enja o priznavanju prava iz socijalne skrbi te drugih podataka iz evidencija podru\u010dnog ureda HZSR-a, utvrdili smo niz nezakonitosti, poput neinformiranja stranaka o pravima, nedostave podataka JLS-ima kako bi mogle priznati prava iz svoje nadle\u017enosti, dugotrajnog postupanja, odbijanja zahtjeva bez provedbe upravnog postupka te neprepoznavanja potreba stranaka koje \u017eive u izrazitom siroma\u0161tvu. Ove je nalaze potvrdila upravna inspekcija MRMSOSP-a. Budu\u0107i da je takvo postupanje uo\u010deno prema pripadnicima romske nacionalne manjine te da su na probleme kroz dulje razdoblje ukazivale me\u0111usobno nepovezane osobe, utvrdili smo postupanje protivno ZSD-u\u00a0 i preporu\u010dili da se ova socijalna radnica izuzme od rada na predmetima pripadnika romske nacionalne manjine. S obzirom da je socijalna radnica potom od korisnika tra\u017eila da potpi\u0161u peticiju za njezin ostanak nude\u0107i im u zamjenu ostvarivanje prava, HZSR je donio odluku o njenom izvanrednom otkazu.<\/p>\n<p>U vezi preporuke iz Izvje\u0161\u0107a za 2024. godinu Akademiji za socijalnu skrb, <a id=\"migranti\"><\/a>da provede edukaciju o suzbijanju diskriminacije za djelatnike sustava socijalne skrbi, Akademija nas je obavijestila da je u kolovozu 2025. godine potpisala sporazum s ULJPPNM-om, no kako nam nisu dostavljeni podaci o provedenim edukacijama, nastavljamo pratiti provedbu preporuke.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Migranti<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>U ovom poglavlju, radi ukazivanja na diskriminaciju temeljem rasnog i\/ili etni\u010dkog podrijetla, uklju\u010dujemo osobe u razli\u010ditim statusima u RH: strane radnike, tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite i osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom. Tijekom 2025. godine oni su bili suo\u010deni s govorom mr\u017enje i ksenofobijom potaknutom politi\u010dkim narativima i dezinformacijama, ote\u017eanim pristupom javnim i zdravstvenim uslugama, dugogodi\u0161njim preprekama u integraciji, uklju\u010duju\u0107i i nedostatnim mogu\u0107nostima za u\u010denje hrvatskog jezika te povredama radnih i statusnih prava.<\/p>\n<p>Niti tijekom 2025. godine RH nije izradila migracijsku politiku niti sveobuhvatnu integracijsku politiku koja bi se odnosila na sve skupine stranih dr\u017eavljana, \u0161to je bila ponovljena preporuka. Dodatno, nije razvidno niti koje tijelo je nadle\u017eno za izradu ovih dokumenta. Tako je prema Godi\u0161njem planu rada za 2025. godinu Ministarstva demografije i useljeni\u0161tva trebala biti osnovana radna skupina za izradu nacrta Nacionalnog plana migracijske politike do 2033. godine, no nemamo informaciju da li je to u\u010dinjeno. Vlada RH je usvojila Plan upravljanja migracijama i azilom za razdoblje do 2030. i provedbeni Akcijski plan do 2027. godine, no koji uklju\u010duje samo mjere za integraciju osoba s odobrenom me\u0111unarodnom za\u0161titom.<\/p>\n<p>Na lokalnoj razini, ve\u0107ina velikih gradova nema niti planira izraditi integracijske planove, a pozitivne iznimke su Grad Osijek, koji sudjeluje u me\u0111unarodnom URBACT projektu WELDI i Grad Zagreb, jedini u RH koji ima akcijski plan integracije stranih dr\u017eavljana. U Buzetu je pokrenuta inicijativa za osnivanje povjerenstva za integraciju, a u Puli je pokrenuta uspostava Regionalne mre\u017ee za podr\u0161ku stranim radnicima.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 113. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da \u017eurno usvoji sveobuhvatnu migracijsku politiku te integracijsku politiku\/e za sve skupine migranata<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 114. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da osmisli i provede kampanju radi podizanja svijesti u dru\u0161tvu i suzbijanja predrasuda prema stranim radnicima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>I ECRI je u lipnju 2025. godine preporu\u010dio RH razvijanje i usvajanje sveobuhvatne nacionalne strategije ili akcijskog plana za integraciju i uklju\u010divanje osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom i drugih skupina migranata. Stoga, ponavljamo preporuku.<\/p>\n<p>U dru\u0161tvu prevladava negativan odnos prema stranim radnicima, a institucionalni okvir integracije je nedovoljno razvijen, odnosno gotovo ne postoji. Istra\u017eivanje Instituta za istra\u017eivanje migracija i agencije Medianet pokazuje sna\u017enu prisutnost negativnih stavova prema stranim radnicima. 20,6% gra\u0111ana je \u201epotpuno nezadovoljno\u201c njihovom prisutno\u0161\u0107u, dodatnih 42,2% je djelomi\u010dno nezadovoljno, 34,1% je neutralno, dok su pozitivni stavovi marginalni, odnosno u razini statisti\u010dke pogre\u0161ke. Navodi se i da razlozi nezadovoljstva uklju\u010duju strah od porasta kriminala (69,8%), zabrinutost za radna mjesta (51,7%), pad pla\u0107a i standarda (47,7%), kulturne razlike i mogu\u0107i sukobi (48,8%). Nekoliko istra\u017eiva\u010da i provjeritelja \u010dinjenica upozorilo je na na\u010din prezentacije rezultata ovog istra\u017eivanja, koji mo\u017ee dodatno raspirivati strahove i predrasude, osobito u odsutnosti ozbiljnije znanstvene analize prikupljenih podataka.<\/p>\n<p>S druge strane, prema podacima iz Istra\u017eivanja o kvaliteti \u017eivota i obrascima \u017eivota stranih radnika iz Azije i Afrike u gradu Zagrebu i Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji, koje je Institut za istra\u017eivanje migracija prikupio u prosincu 2025. godine, strani radnici uglavnom su zadovoljni \u017eivotom i radom u Zagrebu i Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji te njih 19.5% planira ostati u RH do kraja \u017eivota, a 20.5% do mirovine. Istovremeno gotovo\u00a0 40% ispitanika nema bliske prijatelje iz Hrvatske, a vi\u0161e od polovice rijetko ili nikada ne sudjeluje u lokalnim doga\u0111anjima. Samo 28% ispitanika ima izabranog lije\u010dnika op\u0107e prakse, a u slu\u010daju potrebe naj\u010de\u0161\u0107e se obra\u0107aju poslodavcu ili drugim migrantima. Diskriminaciju je ponekad osjetilo gotovo 70% ispitanika, a 10% stalno.<\/p>\n<p>Slu\u010daj la\u017eno prijavljenog napada migranta na \u010dasnu sestru u Zagrebu, za koji je policija potvrdila da se radilo o samoozlje\u0111ivanju, ukazao je na utjecaj dezinformacija na \u010ditavo dru\u0161tvo, uklju\u010duju\u0107i i \u0161irenje netrpeljivosti i stereotipa prema migrantima. I nakon slu\u017ebene objave policije da je rije\u010d o samoozlje\u0111ivanju, na dru\u0161tvenim mre\u017eama se nastavilo \u0161iriti dezinformacije i govor mr\u017enje protiv migranata, kao i prozivati medije koji nisu sudjelovali u \u0161irenju la\u017enih tvrdnji te policiju zbog rezultata istrage.<\/p>\n<p>Ovaj slo\u017eeni slu\u010daj ukazao je na pitanja uloge policije, medija te reakcija u javnosti vezano za slu\u010dajeve gdje je po\u010dinitelj kaznenog djela migrant, \u0161to \u010desto izaziva zapaljive reakcije u javnosti, uklju\u010duju\u0107i stigmatizaciju svih migranata.<\/p>\n<p>U 2025. godini u javnom prostoru bilo je i vi\u0161e vijesti o razli\u010ditim djelima gdje su po\u010dinitelji bili migranti, poput napada na policijsku slu\u017ebenicu, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o policijskom postupanju.<\/p>\n<p>Nema dvojbe da svi slu\u010dajevi u kojima su po\u010dinjena (mogu\u0107a) kaznena djela zahtijevaju pravovremenu reakciju svih nadle\u017enih institucija i adekvatno sankcioniranje po\u010dinitelja, bez obzira je li rije\u010d o dr\u017eavljanima RH, EU ili tre\u0107ih zemalja, odnosno je li rije\u010d o migrantima, i to je odgovornost policije i pravosudnog sustava. Istovremeno, u javnim raspravama je potrebno izbjegavati \u0161irenje mr\u017enje u odnosu na cijelu skupinu.<\/p>\n<p>Kao i godinu ranije, i tijekom 2025. godine migranti, a osobito strani radnici, bili su izlo\u017eeni i fizi\u010dkim napadima, razbojni\u0161tvima, kra\u0111ama i etni\u010dki motiviranim incidentima, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o zlo\u010dinima iz mr\u017enje.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 115. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu zdravstva, da osmisli i u praksi u\u010dini dostupnim prevo\u0111enje radi sporazumijevanja zdravstvenog osoblja s pacijentima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Nadalje, prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201c, 40% radnika stranog podrijetla u RH nema izabranog obiteljskog lije\u010dnika, a samo 5% \u017eena ima odabranog ginekologa, 40% ih ima pla\u0107u ni\u017eu od 850 eura, 20% ih dijeli smje\u0161taj s vi\u0161e od 11 osoba.<\/p>\n<p>Zdravstvene ustanove navode ozbiljne probleme u komunikaciji s osobama koje ne govore hrvatski jezik, a lije\u010dnici su \u010desto prisiljeni koristiti improvizirana rje\u0161enja, poput mobilnih aplikacija ili komuniciranja s osobama iz njihove pratnje. MZ nas je obavijestilo da je HZZO-u preporu\u010dilo da pru\u017eateljima zdravstvene za\u0161tite, ponajprije izabranim lije\u010dnicima, osigura uvjete za sporazumijevanje s pacijentima koji ne govore i ne razumiju hrvatski jezik, no nije navedeno na koji na\u010din bi se to osiguralo. Stoga ponavljamo preporuku Ministarstvu zdravstva da osmisli i u praksi u\u010dini dostupnim prevo\u0111enje radi sporazumijevanja zdravstvenog osoblja s pacijentima. Naime, nedostatne i nepouzdane informacije o ne\u010dijem medicinskom stanju dovode do ote\u017eanog pristupa lije\u010denju, ve\u0107eg rizika pogre\u0161nih odluka i nesporazuma te pove\u0107anog stresa i nepovjerenja pacijenata.<\/p>\n<p>Iako Centralizirana elektroni\u010dka baza prevoditelja koju priprema ULJPPNM predstavlja pozitivan pomak, jo\u0161 nije u punoj primjeni i nije razvidno ho\u0107e li biti dostatna za postoje\u0107e potrebe svih institucija.<\/p>\n<p>Vezano uz te\u010dajeve jezika, podaci HZZ-a o uporabi vau\u010dera za kra\u0107e neformalne programe u\u010denja hrvatskog jezika za strance, koji i dalje ne obuhva\u0107aju tra\u017eitelje i osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom u RH, pokazuju da je od ukupno 321 zahtjeva podnesenog u 2025. godini, dodijeljeno ukupno 278 vau\u010dera, od kojih je 94 korisnika trenutno u procesu potpisivanja ugovora te \u010dekaju po\u010detak obrazovanja, za 99 korisnika je obrazovanje u tijeku, a 85 ih je uspje\u0161no zavr\u0161ilo obrazovanje. Ovi podaci, u usporedbi s brojem stranih radnika u RH, govore o izrazito niskoj zainteresiranosti za ovu mjeru, pa je potrebno evaluirati koje su prepreke za njezino kori\u0161tenje. Tako\u0111er, trenutno ovu mjeru koriste poslodavci, a ne strani radnici, \u0161to bi tako\u0111er trebalo evaluirati.<\/p>\n<p>I ECRI je preporu\u010dio RH da pokrene sna\u017eno ulaganje u u\u010denje hrvatskog jezika za djecu i odrasle migrante, u razvoj kvalitetnih nastavnih materijala i osiguravanje dovoljnog broja sati integracijskog programa.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 116. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje, da u postoje\u0107i model vau\u010dera za u\u010denje hrvatskog jezika uklju\u010di i osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Tijekom 2025. godine jedna politi\u010dka stranaka provela je javnu kampanju\u00a0 o \u201eu\u010denju hrvatskog jezika\u201c putem jumbo plakata na jezicima Filipina i Nepala. Tom prilikom ukazali smo da konkretni plakati ne poti\u010du ni u\u010denje jezika ni integraciju te ukazali da je, umjesto stigmatiziranja stranih radnika koji ne govore hrvatski jezik, potrebno im stvarno\u00a0 omogu\u0107iti i poticati u\u010denje hrvatskog jezika.<\/p>\n<p>Strane radnike, osobito one kojima stanovanje osigurava poslodavac, \u010desto se smje\u0161tavalo u neadekvatne kolektivne smje\u0161taje. Izmjenama ZoS je predvi\u0111eno dono\u0161enje pravilnika o uvjetima smje\u0161taja radnika migranata, sli\u010dno kao za sezonske radnike kako bi se osigurali minimalni standardi uvjeta smje\u0161taja radnika migranata. U studenom 2025. godine u javnom savjetovanju bio je Prijedlog Pravilnika o Izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja u Republici Hrvatskoj, koji propisuje \u0161to je primjeren smje\u0161taj za strane radnike. Prema gore navedenom istra\u017eivanju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, u odnosu na stanovanje, 64% stranih radnika-ispitanika imalo je osiguran besplatni smje\u0161taj od strane poslodavca. Najvi\u0161e ispitanika, njih 33%, je \u017eivjelo u smje\u0161taju s jo\u0161 1-3 osobe, 27% je \u017eivjelo s jo\u0161 4-6 osoba, 12% sa 7-10 osoba, 16% ispitanika je \u017eivjelo s jo\u0161 11-30 osoba, a 4% stranih radnika je \u017eivjelo s preko 30 ljudi, dok je 8% ispitanika izjavilo da \u017eive sami.<\/p>\n<p>Dodatno ukazujemo na prepreke s kojima su suo\u010dene osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom u pogledu ostvarivanja prava na zdravlje. Naime, zakonom im je zajam\u010dena zdravstvena za\u0161tita u istom opsegu kao osiguranim osobama iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Me\u0111utim, ukoliko nisu zaposlene, prema postoje\u0107im propisima nemaju status osiguranika u HZZO-u, pa ne mogu imati dopunsko osiguranje, nemaju e\u2011karton, e\u2011recept ni izabranog lije\u010dnika, a lije\u010dnici koji im pru\u017eaju usluge zdravstvene za\u0161tite moraju ru\u010dno slati ra\u010dune MZ-u\/HZZO-u. Ova situacija im ote\u017eava ostvarivanje zdravstvene za\u0161tite, \u0161to u okolnostima nedostatno dostupnih informacija na jezicima koje razumiju, dovodi do pote\u0161ko\u0107a pri ostvarivanju prava.<\/p>\n<p>Dodatni problem s kojim se suo\u010davaju i strani radnici i osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom je priznavanje stranih kvalifikacija u reguliranim profesijama, a \u0161to je osobito va\u017eno s obzirom na nedostatak stru\u010dnjaka, poput lije\u010dnika, medicinskih sestara ili socijalnih radnika. Stoga smo u postupku dono\u0161enja izmjena i dopuna Zakona o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi te Zakona o reguliranim profesijama predlo\u017eili da se osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom oslobodi pla\u0107anja naknada za priznavanje inozemnih kvalifikacija kao \u0161to je to kod nereguliranih profesija, \u0161to nije prihva\u0107eno. No, u Planu upravljanja migracijama i azilom do 2030. i provedbenom Akcijskom planu do 2027. godine je aktivnost unaprje\u0111enja sustava priznavanja inozemnih stru\u010dnih kvalifikacija ste\u010denih u tre\u0107im zemljama, za \u010dije je provo\u0111enje zadu\u017eeno MRMSOSP, koje \u0107emo pratiti.<\/p>\n<p>PGP Sisak nas je informirao o ote\u017eanom pristupu javnobilje\u017eni\u010dkim uslugama osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom koje ne posjeduju druge va\u017ee\u0107e identifikacijske isprave osim dozvole boravka koju im izdaje MUP te koje stoga nisu mogle ishoditi usluge javnog bilje\u017enika, poput ovjere preslika ili potpisivanja punomo\u0107i. PGP Sisak ukazuje da postoji dopis MPUDT-a javnim bilje\u017enicima kojim se, primjerice, iskaznica osoba pod privremenom za\u0161titom raseljenih iz Ukrajine koju izdaje MUP priznaje kao valjan identifikacijski dokument, no da dozvola boravka azilanata, koju tako\u0111er izdaje MUP, nije u tom dopisu navedena kao prihvatljiva identifikacijska isprava te da stoga javni bilje\u017enici postupaju razli\u010dito.<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-rad-2025\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2025\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/radna-prava-stranih-radnika-2025\">Radna prava stranih radnika<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2025\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/siromastvo-i-ljudska-prava-2025\">Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zlocini-iz-mrznje-2025\">Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2025\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sloboda-vjeroispovijedi-i-diskriminacija-temeljem-vjere-2025\">Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru,<\/a> <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-2025\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti.<\/a><\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Srbi Romi Migranti &nbsp; Rasna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23825","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23825","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23825"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23825\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23827,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23825\/revisions\/23827"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23825"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23825"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23825"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}