{"id":23815,"date":"2026-05-11T10:52:54","date_gmt":"2026-05-11T08:52:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23815"},"modified":"2026-05-28T12:19:21","modified_gmt":"2026-05-28T10:19:21","slug":"prava-nacionalnih-manjina-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\/","title":{"rendered":"Prava nacionalnih manjina"},"content":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\/#kultura\">Kulturna autonomija<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\/#zastupljenost\">Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavni\u010dkim i izvr\u0161nim tijelima te me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\/#jezik\">Ravnopravna i slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\/#obrazovanje\">Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\/#javnost\">Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Najizra\u017eeniji problemi u implementaciji prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i dalje su prisutni u podru\u010djima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina te prava na adekvatnu zastupljenost me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u. Najve\u0107i stupanj provedbe manjinskih prava ostvaruje se u podru\u010dju kulturne autonomije, za \u0161to se u dr\u017eavnom prora\u010dunu izdvajaju respektabilna sredstava. Me\u0111utim, istovremeno je tijekom 2025. do\u0161lo do sprje\u010davanja odr\u017eavanja i otkazivanja kulturnih doga\u0111anja u organizaciji srpske nacionalne manjine, smanjenja sredstava namijenjenih izdavanju Samostalnog srpskog tjednika Novosti, a u javnom prostoru bilo je propitivanja i osporavanja prava na kulturnu autonomiju pripadnika srpske nacionalne manjine.<\/p>\n<p>Kako bi se unaprijedila provedba manjinskih prava, Vlada RH je u svibnju osnovala Povjerenstvo za pra\u0107enje provedbe Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2024.-2028. godine, a u srpnju je donijela Izmjene\u00a0 i dopune Operativnih programa.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 104. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da provede medijsku kampanju s ciljem osvje\u0161tavanja \u0161ire javnosti o doprinosu pripadnika nacionalnih manjina hrvatskoj kulturi i dru\u0161tvenom razvoju<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>S obzirom da realizacija manjinskih prava ne ovisi samo o Ustavu, me\u0111unarodnim ugovorima,\u00a0 zakonima i drugim propisima, nego i o spremnosti dru\u0161tva u kojemu se trebaju ostvariti, te da se u osporavanjima ovih prava oslikava nerazumijevanje polo\u017eaja pripadnika nacionalnih manjina i svrhe manjinskih prava, pu\u010dka je pravobraniteljica u vi\u0161e godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a ukazivala da je potrebno provesti medijsku kampanju na nacionalnoj razini s ciljem osvje\u0161tavanja \u0161iroke javnosti o doprinosu <a id=\"kultura\"><\/a>nacionalnih manjina hrvatskoj kulturi i dru\u0161tvenom razvoju. U mi\u0161ljenjima Vlade RH o izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice ve\u0107 dvije godine se navodi da se medijsku kampanju planira provesti, no kako to jo\u0161 nije u\u010dinjeno, preporuku ponavljamo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Kulturna autonomija<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Prema ocjenama manjinskih predstavnika, godinama se najvi\u0161i stupanj provedbe UZPNM-a ostvaruje u podru\u010dju kulturne autonomije. Putem MKIM-a se financiraju sredi\u0161nje knji\u017enice nacionalnih manjina, knji\u017eni\u010dna, izdava\u010dka djelatnost i otkup knjiga, glazbena djelatnost i kulturno-umjetni\u010dki amaterizam, vizualne umjetnosti, me\u0111unarodna kulturna suradnja, za\u0161tita kulturne ba\u0161tine i sli\u010dno. Putem Savjeta za nacionalne manjine financiraju se programi kulturne autonomije udruga i ustanova nacionalnih manjina, kao i one koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora o pravima nacionalnih manjina. Prora\u010dunska sredstva za kulturnu autonomiju koja raspore\u0111uje Savjet godinama rastu &#8211; u 2025. godini bilo je osigurano 11 milijuna kuna, 13,33% vi\u0161e nego godinu ranije.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine otvoren je romski dru\u0161tveni dom u Slavonskom Brodu, u Zadru je otvoren srpski kulturni centar, a jedan takav manji centar obnovljen je u Puli. Osim toga, Vlada RH je u Izmjenama\u00a0 i dopunama Operativnih programa navela da \u0107e se osigurati sredstva za vi\u0161enamjenske domove u naseljima u kojima \u017eive pripadnici \u010de\u0161ke i slova\u010dke nacionalne manjine, podr\u017eati osnivanje Ukrajinskog kulturno-informativnog centra u Zagrebu, osigurati financiranje izrade dokumentacije za izgradnju \u017didovskog kulturnog centra sa sinagogom u Pra\u0161koj ulici u Zagrebu, podr\u017eavati izgradnju dru\u0161tvenih domova u romskim naseljima, dovr\u0161iti izgradnju Europskog romskog kulturno-sportskog centra te podr\u017eati kupnju, izgradnju i opremanje Romskog obrazovnog centra u Zagrebu ili okolici, kao i osigurati sredstava za rad Romskog memorijalnog centra U\u0161tica.<\/p>\n<p>Vlada RH planira podr\u017eati ure\u0111enje, opremanje i rad postoje\u0107ih te izgradnju i rad novih kulturnih i obrazovnih centara te dru\u0161tvenih domova za srpsku nacionalnu manjinu, koji su mjesto okupljanja, razvijanja kulturnog amaterizma, odr\u017eavanja manifestacija i programa izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece te su pohvaljeni u\u00a0 ECRI-jevom izvje\u0161\u0107u o Hrvatskoj iz o\u017eujka 2025. godine. No neki i dalje srpske kulturne centre javno prozivaju da predstavljaju neprijateljske centre te sigurnosnu prijetnju RH.<\/p>\n<p>U 2025. godinu do\u0161lo je do vi\u0161e slu\u010dajeva sprje\u010davanja odr\u017eavanja ili odgode kulturnih doga\u0111aja u organizaciji srpske nacionalne manjine ili onih koji su imali poveznicu sa srpskom kulturnom ba\u0161tinom, pa i javnog osporavanja prava srpske nacionalne manjine na kulturnu autonomiju.<\/p>\n<p>Tako je u svibnju 2025. godine otkazan nastup Bo\u0161nja\u010dkog kulturno-umjetni\u010dkog dru\u0161tva (BKUD) Sevdah iz Zagreba na Ve\u010deri bo\u0161nja\u010dke kulture u Crikvenici jer su \u010dlanovi ovoga dru\u0161tva prethodno u slobodno vrijeme, pri obilasku centra grada, u blizini spomenika hrvatskim braniteljima otplesali U\u017ei\u010dko kolo. U medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama je izvo\u0111enje ovog srpskog narodnog plesa ocijenjeno \u010dinom izrugivanja hrvatskim braniteljima i naru\u0161avanjem \u010dasti i ugleda Crikvenice i njenih gra\u0111ana. U stvorenoj atmosferi BKUD Sevdah, koji me\u0111u \u010dlanovim ima osobe razli\u010ditih nacionalnosti te izvodi plesove iz Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije, nije na kraju nastupio na Ve\u010deri bo\u0161nja\u010dke kulture.<\/p>\n<p>U studenom su deseci osoba s crnim kapulja\u010dama na glavama upali u prostoriju i tako sprije\u010dili odr\u017eavanje doga\u0111aja u sklopu Dana srpske kulture u Splitu. Policija je, prema dostupnim informacijama, devetoricu mu\u0161karaca kazneno prijavila zbog nasilni\u010dkog pona\u0161anja i povrede slobode izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti. U Zagrebu su deseci maskiranih osoba odjevenih u crno do\u0161li pred Srpski kulturni centar, a doga\u0111aj je osiguravala interventna policija. Otkazani su folklorni nastup u Ogulinu te knji\u017eevna ve\u010der u Vukovaru, koji su trebali biti odr\u017eani u okviru iste manifestacije.<\/p>\n<p>Protivljenja odr\u017eavanju ovih doga\u0111aja obrazlagana su neprimjereno\u0161\u0107u odr\u017eavanja kulturnih doga\u0111aja srpske nacionalne manjine u studenom \u2013 mjesecu u kojemu su 1991. godine po\u010dinjeni veliki zlo\u010dini nad hrvatskim braniteljima i civilima te u kojemu se komemoriraju stradanja u Vukovaru i \u0160kabrnji. Srpsko kulturno dru\u0161tvo Prosvjeta javno je poja\u0161njavalo da organizira Dane srpske kulture od 2006. godine, naj\u010de\u0161\u0107e u studenom, jer je ovo dru\u0161tvo osnovano u tom mjesecu prije 80-ak godina, te da gotovo 20 godina nije bilo prigovora na vrijeme odr\u017eavanja ove manifestacije.<\/p>\n<p>Nacionalne manjine sukladno Ustavu RH, Okvirnoj konvenciji o pravima nacionalnih manjina i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina imaju pravo na kulturnu autonomiju i iskazivanje vlastite kulture. Istovremeno, pojedinci i skupine imaju pravo na slobodu mi\u0161ljenja i pravo na javno okupljanje, koje mora biti mirno okupljanje, koje ne poti\u010de na uporabu nasilja, nacionalnu, rasnu ili vjersku mr\u017enju. Stoga, u demokratskom dru\u0161tvu, mora biti mjesta i za pijetet i po\u0161tovanje prema \u017ertvama Domovinskog rata i za u\u017eivanje prava na kulturnu autonomiju i iskazivanje vlastite kulture. Zabrinjava da su u 2025. godini, 30 godina od Domovinskog rata, osporavane mogu\u0107nosti odr\u017eavanja doga\u0111aja koje organizira srpska nacionalna manjina, a \u0161to je protivno jamstvu ravnopravnosti iz Ustava i UZPNM-a.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja HRejtinga provedenog u studenom 2025. godine na tisu\u0107u ispitanika, s razinom pouzdanosti od 95%, pokazali su da 48,6% ispitanih smatra da se u hrvatskim gradovima trebaju odr\u017eavati Dani srpske kulture, no i da se tome protivi (\u010dak) 38,6 % ispitanih. Visok udio protivljenja ukazuje na zabrinjavaju\u0107u neinformiranost i\/ili nespremnost prihva\u0107anja znatnog dijela dru\u0161tva da je o\u010duvanje i iskazivanje vlastite kulture pravo pripadnika svih nacionalnih manjina, pa tako i srpske.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to su tijekom kampanje za parlamentarne izbore te pri formiranju vladaju\u0107e koalicije 2024. godine intenzivirani dugogodi\u0161nji zahtjevi za ukidanjem javnog financiranja Samostalnog srpskog tjednika Novosti, u travnju 2025. godine Savjet za nacionalne manjine je SNV-u za program Novosti odobrio 35% manje sredstava nego godinu ranije.<\/p>\n<p>Predsjednik Savjeta je smanjenje obrazlagao navodima da se sredstvima \u201esufinanciraju programi kulturne autonomije, a ne dnevno-politi\u010dki diskurs\u201c te da je \u201eputem programa informiranja \u201eNovosti\u201c vr\u0161en utjecaj na politi\u010dka kretanja u Republici Hrvatskoj \u0161to nije sukladno namjeni odnosno promoviranju i ostvarivanju kulturne autonomije srpske nacionalne manjine za koju su putem Savjeta udruzi dozna\u010dena prora\u010dunska sredstva\u201c. Pozvao se i na (nove) Kriterije financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina koji su donijeti na sjednici Savjeta i objavljeni u Narodnim novinama u studenom 2024. godine, te na Upute objavljene uz javni poziv. No u (novim) Kriterijima politi\u010dki sadr\u017eaj nije propisan kao neprihvatljiv te uvjeti financiranja nisu bitno izmijenjeni u odnosu na prethodne Kriterije. Naime, iako je neprihvatljivost politi\u010dkog sadr\u017eaja bila predvi\u0111ena Nacrtom (novih) Kriterija, dokument koji je na kraju usvojen i objavljen u Narodnim novinama ne sadr\u017ei ovaj kriterij, ve\u0107 je on naveden tek u Uputama uz javni poziv, koje bi trebale biti tek dokument informativnog karaktera kojim se potencijalne prijavitelje obavje\u0161tava o uvjetima propisanima Kriterijima.<\/p>\n<p>Smanjenjem sredstava Novostima odstupilo se od dugogodi\u0161njeg stajali\u0161ta Savjeta da prora\u010dunska sredstva za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina priskrbljuju pripadnici nacionalnih manjina koji su porezni obveznici kao i svi drugi gra\u0111ani, te koji imaju pravo na slobodno, otvoreno i kriti\u010dko novinarstvo.<\/p>\n<p>Dodatno, ovaj slu\u010daj otvorio je i pitanje na\u010dina provedbe cijelog natje\u010dajnog postupka raspodjele sredstava udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za programe kulturne autonomije. Naime, Stru\u010dna slu\u017eba Savjeta za nacionalne manjine tek je naknadno pregledala ostala manjinska izdanja, \u0161to ukazuje da je u samom procesu ocjenjivanja jedini medij koji je bio pregledan bio Novosti, \u010dime su stavljeni u nejednak polo\u017eaj u odnosu na druge medije, koji se tako\u0111er financiraju putem Savjeta za nacionalne manjine. Napokon, razvidno je da i neka druga manjinska izdanja sufinancirana sredstvima Savjeta tako\u0111er imaju politi\u010dke sadr\u017eaje, odnosno ne bave se samo nacionalnim manjina ve\u0107 se bave dru\u0161tvom, dr\u017eavom i svijetom u kojem \u017eive.<\/p>\n<p>Okvirna konvencija o pravima nacionalnih manjina Vije\u0107a Europe kao pravni instrument za\u0161tite prava nacionalnih manjina djeluje u sinergiji s op\u0107im okvirom za za\u0161titu ljudskih prava Vije\u0107a Europe, odnosno (Europskom) Konvencijom za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga je \u010dl. 9. Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina kojim se jam\u010di sloboda izra\u017eavanja potrebno tuma\u010diti u svjetlu \u010dl.10. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), iz \u010dega slijedi da se standardi pluralizma, uredni\u010dke slobode i za\u0161tite politi\u010dkog govora primjenjuju i na manjinske medije. I OESS-ove Smjernice o nacionalnim manjinama i medijima u digitalnom dobu izme\u0111u ostaloga navode: \u201eOsim \u0161to su uklju\u010divi, ovi deliberativni prostori moraju biti pluralisti\u010dki. Moraju omogu\u0107iti sna\u017enu javnu raspravu i izra\u017eavanje \u0161irokih gledi\u0161ta i perspektiva, uklju\u010duju\u0107i ona koja kritiziraju dr\u017eavu ili bilo kojeg \u010dlana dru\u0161tva, od ve\u0107ine ili manjina, ili koja neki \u010dak mogu smatrati uvredljivima.\u201c<\/p>\n<p>Provedeni postupak potvrdio je proceduralne probleme u provedbi natje\u010daja, s obzirom da se pri odlu\u010divanju pozivalo na kriterije koji nisu bili navedeni u usvojenim Kriterijima financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, ve\u0107 samo u prate\u0107oj Uputi, kao i u na\u010dinu na koji je postupak vo\u0111en u odnosu na Novosti, <a id=\"zastupljenost\"><\/a>koje su bile jedini medij koji je pregledan u procesu ocjenjivanja. Napokon, smanjenje sredstava potrebno je sagledati i u kontekstu slobode izra\u017eavanja, osobito slobode tiska, \u010dija je svrha u demokratskim dru\u0161tvima i kriti\u010dko izra\u017eavanje o aktualnim problemima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavni\u010dkim i izvr\u0161nim tijelima te me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Prema podacima MPUDT-a, pripadnici nacionalnih manjina su sukladno UZPNM-u, Zakonu o lokalnim izborima te statutima JLP(R)S, na lokalnim izborima 2025. godine imali pravo predlo\u017eiti i izabrati kandidate za 67 zamjenika op\u0107inskog na\u010delnika, gradona\u010delnika, odnosno \u017eupana, u ukupno 65 jedinica \u2013 56 op\u0107ina i gradova te devet \u017eupanija, a izabrali su 56 zamjenika na\u010delnika i gradona\u010delnika te\u00a0 deset zamjenika \u017eupana, dok u Op\u0107ini Tar Vabriga-Torre Abrega nije izabran zamjenik na\u010delnika jer pravodobno nije predana niti jedna kandidatura.<\/p>\n<p>U usporedbi s prethodnim lokalnim izborima odr\u017eanima 2021. godine, na izborima 2025. godine postojala je mogu\u0107nost izbora jednog zamjenika manje, jer je 2021. birano 66 zamjenika \u010delnika u 65 JLP(R)S \u2013 54 op\u0107ina i gradova i 11 \u017eupanija. Tada je izabrano 54 zamjenika na\u010delnika i gradona\u010delnika te 12 zamjenika \u017eupana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, \u010dime je pravo na zastupljenost u izvr\u0161nim tijelima u cijelosti ostvareno.<\/p>\n<p>U usporedbi s lokalnim izborima 2021. godine, pripadnici srpske nacionalne manjine izgubili su pravo na zastupljenost u izvr\u0161nim tijelima u Primorsko-goranskoj, Viroviti\u010dko-podravskoj i Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj \u017eupaniji, Gradu Pakracu te op\u0107inama Dragali\u0107, Podgora\u010d i Viljevo.\u00a0 S druge strane, za razliku od izbora 2021. godine, ovo su pravo ostvarili pripadnici srpske manjine u op\u0107inama Vojni\u0107 i Udbina, ma\u0111arske u Op\u0107ini Kne\u017eevi Vinogradi, talijanske u Gradu Rovinju-Rovigno i Op\u0107ini Gro\u017enjan-Grisignana te romske u Me\u0111imurskoj \u017eupaniji te op\u0107inama Jagodnjak i Mala Subotica.<\/p>\n<p>Pri tome su dvije jedinice izmjenama statuta omogu\u0107ile izbor pripadnika nacionalnih manjina u izvr\u0161no tijelo, unato\u010d padu udjela pripadnika manjine ispod zakonom propisanog praga \u2013 Op\u0107ina Rasinja za srpsku te Bjelovarsko-bilogorska \u017eupanija za srpsku i \u010de\u0161ku nacionalnu manjinu.<\/p>\n<p>Predstavnici nacionalnih manjina 2025. godine imali su pravo i na izbor 273 \u010dlana predstavni\u010dkih tijela u ukupno 146 JLP(R)S, \u0161to je 14 \u010dlanova i sedam jedinica manje nego 2021. godine, kada je bilo zajam\u010deno pravo izbora 287 \u010dlanova predstavni\u010dkih tijela u 153 JLP(R)S. Na redovnim i dopunskim izborima 2025. godine izabrano je 259 \u010dlanova predstavni\u010dkih tijela iz redova nacionalnih manjina, 14 manje od mogu\u0107eg broja, u 134 od 146 JLP(R)S u kojima je postojala mogu\u0107nost predlaganja i izabiranja, dok ih je, usporedbe radi, na izborima 2021. godine izabrano 278, devet manje nego je to bilo mogu\u0107e, u 148 od 153 JLP(R)S.<\/p>\n<p>U usporedbi s lokalnim izborima 2021. godine, predstavnici srpske manjine izgubili su pravo na zastupljenost u predstavni\u010dkom tijelu u op\u0107inama Jasenovac, Ivanska, Veliki Gr\u0111evac, Vi\u0161kovo, Brinje, Crnac, \u010ca\u010dinci, Luka\u010d, Vo\u0107in, Tovarnik, Fa\u017eana-Fasana, Petlovac i Vladislavci te gradovima Kutini, Sisku, Vinkovcima i Zagrebu, predstavnici romske u Op\u0107ini Peteranec, predstavnici ma\u0111arske u Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji te bo\u0161nja\u010dke u Istarskoj \u017eupaniji. S druge strane, na izborima 2025. godine po prvi su puta ovo pravo ostvarili pripadnici romske nacionalne manjine u op\u0107inama Cestica, Helbine i Doma\u0161inec te gradovima \u0110ur\u0111evcu i Murskom Sredi\u0161\u0107u, srpske u op\u0107inama Berek i Udbina, talijanske u Op\u0107ini Gro\u017enjan-Grisignana te bo\u0161nja\u010dke u Op\u0107ini Ston.<\/p>\n<p>Na lokalnim izborima 2025. godine 33 JLP(R)S je imalo statutima propisano pravo na izbor pripadnika nacionalnih manjina u predstavni\u010dko tijelo iako to nije bila njihova zakonska obveza, ili je statutom imalo ve\u0107a propisana prava od zakonskih.<\/p>\n<p>Savjet za nacionalne manjine smatra da nije postignut zadovoljavaju\u0107i napredak u odnosu na izbore 2021. godine, posebice jer u 12 od 75 jedinica, u kojima su trebali biti odr\u017eani dopunski izbori jer na redovnima nije postignuta razmjerna zastupljenost manjinskih predstavnika, oni nisu odr\u017eani jer nije zaprimljena niti jedna kandidacijska lista, da je izlaznost na dopunskim izborima bila izrazito slaba (7,56%), zbog \u010dega smatra da je potrebna aktivnija medijska promid\u017eba va\u017enosti izlaska na izbore.<\/p>\n<p>UZPNM-om je propisano da se pripadnicima nacionalnih manjina osigurava zastupljenost me\u0111u zaposlenima u tijelima dr\u017eavne uprave i pravosu\u0111u, vode\u0107i ra\u010duna o njihovom sudjelovanju u ukupnom stanovni\u0161tvu na razini na kojoj je tijelo ustrojeno, no pripadnici nacionalnih manjina zna\u010dajno su podzastupljeni u ovim tijelima. Udio pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovni\u0161tvu RH iznosi 6,2%, a prema posljednje dostupnim podacima MPUDT-a, na dan 31. prosinca 2025. godine u tijelima dr\u017eavne uprave i stru\u010dnim slu\u017ebama i uredima Vlade RH bilo je zaposleno 47.852 slu\u017ebenika i namje\u0161tenika, od kojih su 1.361 ili 2,84% bili pripadnici nacionalnih manjina, a usporedbom s podacima iz posljednjih desetak godina razvidno je da je njihov udio zna\u010dajno smanjen.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23698 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-zastupljenost-medu-zaposlenima-300x172.png\" alt=\"\" width=\"584\" height=\"335\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-zastupljenost-medu-zaposlenima-300x172.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-zastupljenost-medu-zaposlenima.png 599w\" sizes=\"(max-width: 584px) 100vw, 584px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S danom 31. prosinca 2025. godine na sudovima je bilo 35 du\u017enosnika pripadnika nacionalnih manjina, \u010detiri manje nego godinu ranije, koji \u010dine 2.09% ukupnog broja du\u017enosnika. Me\u0111u du\u017enosnicima u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima 20 je pripadnika nacionalnih manjina, jedan vi\u0161enego godinu ranije, koji \u010dine 2,86% ukupnog broja du\u017enosnika. Me\u0111u zaposlenim slu\u017ebenicima, namje\u0161tenicima i vje\u017ebenicima na sudovima je bilo 146 pripadnika nacionalnih manjina, dva manje nego godinu ranije, koji \u010dine 2,34% ukupnog broja zaposlenih slu\u017ebenika, namje\u0161tenika i vje\u017ebenika, dok ih je u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima me\u0111u slu\u017ebenicima, namje\u0161tenicima i vje\u017ebenicima bilo zaposleno 34, jedan manje nego godinu ranije, koji \u010dine 2,56% ukupnog broja zaposlenih na ovim radnim mjestima.<\/p>\n<p>Sukladno UZPNM, prema rezultatima Popisa stanovni\u0161tva iz 2021. godine 71 JLP(R)S \u2013 50 op\u0107ina i 13 gradova u kojima je udio pripadnika nacionalnih manjina u stanovni\u0161tvu najmanje 15%, odnosno osam \u017eupanija u kojima je on vi\u0161i od 5%, du\u017ene su osigurati zastupljenost nacionalnih manjina u upravnim tijelima, no prema posljednje dostupnim podacima, na dan 31. prosinca 2024. godine u 15 ovih jedinica nije bila ostvarena zakonom zajam\u010dena zastupljenost.<\/p>\n<p>Pri tome poja\u0161njavamo, a s obzirom na ra\u0161ireno nerazumijevanje \u0161to zna\u010di pravo prednosti pri zapo\u0161ljavanju pripadnika nacionalnih manjina, u popunjavanju radnih mjesta u upravi i pravosu\u0111u pripadnici nacionalnih manjina imaju \u201eprednost pod istim uvjetima\u201c. Naime, ova prednost se primjenjuje samo ukoliko je kandidat koji je pripadnik nacionalne manjine i koji se pri prijavi na natje\u010daj na ovo pravo pozvao, nakon testiranja i\/ili intervjua na vrhu liste bodovno izjedna\u010den s kandidatom koji nije pripadnik manjine ili koji je pripadnik manjine ali se na ovo pravo nije pozvao. Ukoliko ne dijeli najbolji rezultat s drugim kandidatom, nego je sam na vrhu bodovne liste, pozivanje na pravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini niti ne dolazi do izra\u017eaja. Dodatno, ukoliko je u tijelu dr\u017eavne uprave ili pravosudnom tijelu ve\u0107 postignuta razmjerna zastupljenost konkretne manjine, prednost se tako\u0111er ne primjenjuje.<\/p>\n<p>Kako bi se mogao pratiti u\u010dinak pozivanja na pravo prednosti pri zapo\u0161ljavanju pripadnika nacionalnih manjina, tada\u0161nje Ministarstvo pravosu\u0111a i uprave u okviru provo\u0111enja aktivnosti iz Operativnih programa Vlade RH za nacionalne manjine za razdoblje 2017. \u2013 2020. uspostavilo je metodologiju pra\u0107enja ostvarivanja prava prednosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\" wp-image-23699 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-javni-natjecaji-300x139.png\" alt=\"\" width=\"749\" height=\"347\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-javni-natjecaji-300x139.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-javni-natjecaji.png 600w\" sizes=\"(max-width: 749px) 100vw, 749px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\" wp-image-23700 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-javni-natjecaji-u-pravosudu-300x123.png\" alt=\"\" width=\"751\" height=\"308\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-javni-natjecaji-u-pravosudu-300x123.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-javni-natjecaji-u-pravosudu.png 601w\" sizes=\"(max-width: 751px) 100vw, 751px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao i u prethodnom Izvje\u0161\u0107u, navodimo da je iz prikupljenih podataka razvidno da je u\u010dinak pozivanja na pravo prednosti pri zapo\u0161ljavanju pod istim uvjetima simboli\u010dan. Kao \u0161to je vidljivo, temeljem prava prednosti iz UZPNM u 2025. godini niti jedna osoba nije zaposlena u tijelima dr\u017eavne uprave, stru\u010dnim slu\u017ebama i uredima vlade <a id=\"jezik\"><\/a>RH, a u periodu od 2019. do 2025. zaposleno je svega 5 osoba, od ukupno 13.364 zaposlenih. U pravosudnim tijelima temeljem prava prednosti iz UZPNM u 2025 godini tako\u0111er nije zaposlena niti jedna osoba, a u periodu od 2020. do 2025. zaposleno ih je 8, od ukupno zaposlenih 7.043 osoba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Ravnopravna i slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Sukladno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH, prema rezultatima Popisa stanovni\u0161tva 2021. godine 24 JLS, u kojima pripadnici pojedine nacionalne manjine \u010dine vi\u0161e od tre\u0107ine ukupnog stanovni\u0161tva, u obvezi su statutom urediti ravnopravnu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine na svojem podru\u010dju. Na taj je na\u010din zajam\u010deno pravo na slu\u017ebenu uporabu svoga jezika i pisama pripadnicima srpske nacionalne manjine u op\u0107inama Biskupija, Borovo, Civljane, Donji Lapac, Dvor, Erdut, Ervenik, Gra\u010dac, Gvozd, Jagodnjak, Kistanje, Krnjak, Marku\u0161ica, Negoslavci, Pla\u0161ki, \u0160odolovci, Trpinja, Udbina, Vojni\u0107 i Vrhovine; pripadnicima \u010de\u0161ke u Op\u0107ini Kon\u010danica; ma\u0111arske u Op\u0107ini Kne\u017eevi Vinogradi, talijanske u Op\u0107ini Gro\u017enjan-Grisignana te pripadnicima romske nacionalne manjine u Op\u0107ini Orehovica.<\/p>\n<p>Mogu\u0107nost da manjinski jezik i pismo uvedu u ravnopravnu i slu\u017ebenu uporabu iako udio pripadnika nacionalne manjine ne dose\u017ee tre\u0107inu stanovni\u0161tva jedinice, u najve\u0107oj mjeri je iskori\u0161tena u pogledu talijanskog jezika u Istri. Tako je dvojezi\u010dnost, bilo za podru\u010dje cijele jedinice bilo za pojedina naselja, uvedena u gradovima\/op\u0107inama: Pore\u010d-Parenzo, Pula-Pola, Buje-Buie, Novigrad-Cittanova, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago, Vodnjan-Dignano, Bale-Valle, Brtonigla-Verteneglio, Funtana-Fontane, Fa\u017eana-Fasana, Ka\u0161telir-Labinci-Castelliere-S.Domenica, Li\u017enjan-Lisignano, Motovun-Montona, Ra\u0161a, Tar Vabriga-Torre Sbrega, Vi\u0161njan-Visignano, Vi\u017einada-Visinada, Vrsar-Orsera (talijanski); Vrbovsko i Kne\u017eevi Vinogradi (srpski); Daruvar i De\u017eanovac (\u010de\u0161ki), Bilje, Ernestinovo i Tordinci (ma\u0111arski), Grubi\u0161no Polje (\u010de\u0161ki i ma\u0111arski), Na\u0161ice i Punitovci (slova\u010dki), te \u017eupanije: Istarska (talijanski) i Bjelovarsko-bilogorska (albanski, \u010de\u0161ki, ma\u0111arski i srpski).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23701 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-dvojezicnost-300x127.png\" alt=\"\" width=\"891\" height=\"377\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-dvojezicnost-300x127.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-dvojezicnost-768x326.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-dvojezicnost.png 949w\" sizes=\"(max-width: 891px) 100vw, 891px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jedinice u svojim statutima imaju ili op\u0107enitu odredbu o dvojezi\u010dnosti ili su u njima izrijekom propisana prava iz Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina koja se trebaju provoditi u jedinici. Jedino Op\u0107ina Orehovica, u kojoj je udio pripadnika romske nacionalne manjine u ukupnom stanovni\u0161tvu prema Popisu stanovni\u0161tva iz 2021. godine porastao iznad tre\u0107ine, i dalje nema propisane odredbe o dvojezi\u010dnosti, a ne postoji pravni mehanizam koji bi jam\u010dio da \u0107e zakonom propisana obveza uvo\u0111enja manjinskog jezika i pisama u slu\u017ebenu uporabu zaista biti provedena.<\/p>\n<p>MPUDT navodi da jedinice koje imaju neko pravo ure\u0111eno statutom, a u praksi ga ne provode, navode da to ne \u010dine jer nisu osigurani tehni\u010dki preduvjeti, spominju nedostatak financijskih sredstava i starost stanovni\u0161tva, premali broj slu\u017ebenika koji bi prevodili dokumente, postepen pristup uvo\u0111enju prava, dogovor s vije\u0107nicima da se materijali ne\u0107e prevoditi, no navode da i da neovisno o tome na zahtjev stranke realiziraju pravo na dvojezi\u010dnost.<\/p>\n<p>U vezi slabog uvo\u0111enja manjinskih jezika i pisama u slu\u017ebenu uporabu u jedinicama u kojima udio pripadnika manjina ne dose\u017ee tre\u0107inu stanovni\u0161tva, podsje\u0107amo da je u Izvje\u0161\u0107u Odbora stru\u010dnjaka donesenom 2024. godine u sedmom ciklusu pra\u0107enja provedbe Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, navedeno da je potrebno preispitati postoje\u0107i zakonski prag, kao i da manjinski jezik nije uveden u zna\u010dajnom broju JLS u kojima, iako imaju manje od tre\u0107ine pripadnika manjine, postoji dovoljan broj govornika manjinskog jezika. Tako je primjerice navedeno da je 31,34% pripadnika srpske manjine u Obrovcu, 21,42% u Kninu, 20,55% u Glini, 20,13% u Belom Manastiru, 20,08% u Dardi i 15,04% u Ogulinu; 22,17% Ma\u0111ara u Dra\u017eu; 13,36% Slovaka u Iloku i 16,40% Rusina u Tompojevcima, kao i da je najve\u0107i udio Ukrajinaca u lokalnom stanovni\u0161tvu u Bogdanovcima (7,77%). Navedeno je i da je va\u017eno da svaki manjinski jezik obuhva\u0107en III. dijelom Povelje (\u010de\u0161ki, ma\u0111arski, talijanski, rusinski, srpski, slova\u010dki i ukrajinski) bude u ravnopravnoj i slu\u017ebenoj uporabi u barem jednoj lokalnoj jedinici te da bi se radi toga centralne vlasti trebala obratiti JLS-ima i potaknuti ih, me\u0111u ostalim i financijskom pomo\u0107i, da svojim statutima uvedu manjinski jezik u ravnopravnu i slu\u017ebenu uporabu.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 105.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da osmisli i provede kampanju o vrijednosti manjinskih jezika i pisama i svrsi njihove uporabe u javnom prostoru\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 106.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskim cestama, da postave dvojezi\u010dne prometne znakove s nazivima naseljenih mjesta u svim jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava\u00a0\u00a0<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U Izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice od 2018. godine kontinuirano se ukazuje na izostanak realizacije postavljanja latini\u010dno-\u0107irili\u010dnih prometnih znakova s nazivima naseljenih mjesta na ulazima i izlazima iz naselja u op\u0107inama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog manjinskog prava te sukladno Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te se daju preporuke da se ono provede.<\/p>\n<p>Iako je MPUDT nakon Popisa stanovni\u0161tva 2021. godine izradilo analizu lokalnih statuta te je nesporno da ovo pravo nije realizirano u op\u0107inama Borovo, Dvor, Marku\u0161ica, Pla\u0161ki, Vojni\u0107 i Trpinja, u kojima je u slu\u017ebenoj uporabi srpski jezik i \u0107irili\u010dno pismo, odnosno nije do\u0161lo do realizacije ovog prava. . Tako MMPI ponovno navodi kako Hrvatske ceste predla\u017eu da se za cjelovito rje\u0161avanje predmetne problematike formira radna skupina koju bi \u010dinili predstavnici MMPI-a, MPUDT-a te upravitelja cesta, koja bi izradila Akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih prometnih znakova s nazivima naselja, no MPUDT smatra da postavljanje ovih prometnih znakova nije u njihovoj nadle\u017enosti te da doprinos mo\u017ee dati samo u dostavi ili poja\u0161njenju podataka u ure\u0111enosti statuta.<\/p>\n<p>Na posebno te\u0161ku provedbu kada je rije\u010d o srpskom jeziku i \u0107irili\u010dnom pismu ukazuje i situacija u jednoj op\u0107ini u kojoj pripadnici srpske manjine \u010dine vi\u0161e od tre\u0107ine ukupnog stanovni\u0161tva. U predmetu u kojemu smo postupali po pritu\u017ebi zbog neprovo\u0111enja propisa vezanih za slu\u017ebenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, na\u010delnik je iskazao bojazan da bi isticanje \u0107irili\u010dnog pisma u javnom prostoru izazvalo nemire me\u0111u stanovni\u0161tvom i susjednim op\u0107inama, posebice jer grani\u010de s u Domovinskom ratu jako stradalom op\u0107inom.<\/p>\n<p>Dodatno, navodimo i podatke o kori\u0161tenju prava pripadnika nacionalnih manjina na osobne iskaznice na manjinskom jeziku i pismu, koje u daleko najve\u0107oj mjeri koriste pripadnici talijanske manjine.<a id=\"obrazovanje\"><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23702 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-osobne-iskaznice-300x106.png\" alt=\"\" width=\"793\" height=\"280\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-osobne-iskaznice-300x106.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-nacionalnih-manjina-osobne-iskaznice.png 598w\" sizes=\"(max-width: 793px) 100vw, 793px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>U odgoj i obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina ula\u017eu se znatni napori, no Odbor stru\u010dnjaka je izrazio \u017ealjenje \u0161to je kontinuirano obrazovanje od pred\u0161kole do srednje \u0161kole dostupno samo na \u010de\u0161kom, ma\u0111arskom, srpskom i talijanskom jeziku, te je naglasio va\u017enost ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja za razvoj jezi\u010dnih kompetencija.<\/p>\n<p>U osnovnim \u0161kolama podjednak broj djece, oko 3.280, po\u010detkom \u0161kolske 2024.\/2025. godine poha\u0111alo je model A (cjelokupna nastava se izvodi na manjinskom jeziku i pismu, uz obvezno u\u010denje hrvatskog jezika) i model C (nastava se izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatna dva do pet \u0161kolska sata njegovanja manjinskog jezika i kulture), dok je nastava po modelu B (prirodna grupa predmeta na hrvatskome, a dru\u0161tvena na manjinskom jeziku) rijetka i poha\u0111alo ju ukupno tek 20-ak u\u010denika Srednjo\u0161kolskim obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina bilo je obuhva\u0107eno 1.514 u\u010denika \u2013 1.191 u modelu A, 27 u modelu B i 296 u modelu C obrazovanja.<\/p>\n<p>Sve \u0161kole u kojima se odr\u017eava nastava (i) na jeziku i pismu nacionalne manjine dio su hrvatskog obrazovnog sustava. Odabir ho\u0107e li djeca pripadnici nacionalnih manjina poha\u0111ati nastavu na hrvatskom jeziku ili neki od modela manjinske nastave ovisi isklju\u010divo o njihovim roditeljima. Sve manjinske modele nastave mogu poha\u0111ati svi u\u010denici, bez obzira pripadaju li nacionalnoj manjini.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 107. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji, da sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli prenese osniva\u010dka prava nad osnovnim \u0161kolama u Borovu, Negoslavcima i Marku\u0161ici na istoimene op\u0107ine<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prijenos osniva\u010dkih prava na osnovnim \u0161kolama u Borovu, Negoslavcima i Marku\u0161ici s Vukovarsko-srijemske \u017eupanije na istoimene op\u0107ine, zatra\u017een jo\u0161 2015. godine, i dalje nije realiziran. Naime, Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli iz 2014. godine propisano je da JP(R)S po zahtjevu JLS du\u017ena prenijeti osniva\u010dka prava u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva JLS, ako se radi o \u0161kolskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine i koja se nalazi na podru\u010dju JLS u kojoj je utvr\u0111ena ravnopravna slu\u017ebena uporaba manjinskog jezika i pisma.\u00a0 Jo\u0161 2019. godine tada\u0161nje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji citiralo je odredbe navedenog Zakona prema kojemu je JP(R)S du\u017ena prenijeti osniva\u010dka prava i preporu\u010dilo da se na dnevni red \u017eupanijske skup\u0161tine uvrste zahtjevi ovih op\u0107ina, no to nije u\u010dinjeno. U Operativnim programima nacionalnih manjina 2024. &#8211; 2028. godine navedeno je da \u0107e Vlada \u201epoduzeti mjere kojima \u0107e podr\u017eati prijenos osniva\u010dkih prava nad osnovnim \u0161kolama s jedinica podru\u010dne (regionalne) samouprave na one jedinice lokalne samouprave za <a id=\"javnost\"><\/a>koje su ispunjeni zakonski i podzakonski uvjeti\u201c, kao nositelji aktivnosti odre\u0111eni su MZOM i JP(R)S, no nije precizirano koje \u0107e mjere Vlada poduzeti niti kako \u0107e podr\u017eati prijenos. Vukovarsko-srijemska \u017eupanija je u srpnju 2025. godine od MZOM-a zatra\u017eila mi\u0161ljenje o daljnjem postupanju, no MZOM joj nije odgovorilo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24pt; color: #007f6e;\"><strong>Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>U izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice kontinuirano se navodi da je zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima jedno od podru\u010dja u kojemu se manjinska prava slabije ostvaruju.<\/p>\n<p>Dostavljaju\u0107i nam informacije za potrebu izrade ovoga Izvje\u0161\u0107a, Savjet za nacionalne manjine, koji prema UZPNM-u daje mi\u0161ljenje i prijedloge o programima javnih radio postaje i javne televizije namijenjenih nacionalnim manjinama, te o tretiranju manjinskih pitanja u programima javnih radio postaja i javne televizije i drugim sredstvima priop\u0107avanja, naveo je da u listopadu 2025. godine zbog nezadovoljstva ukupnom minuta\u017eom manjinskih tema te kvalitetom prikazanog sadr\u017eaja nije prihvatio ve\u0107 je samo primio na znanje Izvje\u0161\u0107e HRT-a o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u RH u 2024. godini.<\/p>\n<p>Podsje\u0107amo da je u Izvje\u0161\u0107u Odbora stru\u010dnjaka istaknuto da je nedovoljna prisutnost manjinskih jezika u medijima i dalje jedan od glavnih problema, a me\u0111u preporukama za hitno djelovanje je i potreba osiguravanja dovoljnog trajanja, redovitosti i u\u010destalosti emisija na javnoj televiziji za sve jezike obuhva\u0107ene Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima.<\/p>\n<p>No osim emisija na manjinskim jezicima, manjinski sadr\u017eaji trebali bi u ve\u0107oj mjeri biti i dio op\u0107ih programa HRT-a, \u010dime bi se \u0161irile informacije i razumijevanje o i za nacionalne manjine u RH.<\/p>\n<p>S obzirom da je u prethodnim izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice bilo ukazano na nedostatne kadrovske kapacitete u redakciji za nacionalne manjine, HRT nas je izvijestila da zbog Plana konsolidacije rada i poslovanja tijekom 2025. godine nije bilo zapo\u0161ljavanja u ovoj redakciji, no da je HRT, s ciljem pove\u0107anja broja novinara koji prate teme nacionalnih manjina, uputila poziv studentima novinarstva na Fakultetu politi\u010dkih znanosti zainteresiranima za suradnju u emisiji Prizma i drugim programima namijenjenima nacionalnim manjinama, kako bi se osigurao dostatan novinarski kapacitet, te da se time istodobno omogu\u0107ava uklju\u010divanje mladih novinara u rad redakcije.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 108. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Hrvatskoj radioteleviziji, da pove\u0107a udio i u\u010destalost programa o nacionalnim manjinama, u zna\u010dajnijoj mjeri ga uvr\u0161tava u emisije op\u0107eg programa te u emisijama namijenjenima nacionalnim manjinama redovito koristi manjinske jezike<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-rad-2025\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2025\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2025\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zlocini-iz-mrznje-2025\">Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2025\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sloboda-vjeroispovijedi-i-diskriminacija-temeljem-vjere-2025\">Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Kulturna autonomija Zastupljenost pripadnika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23815","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23815","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23815"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23815\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24045,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23815\/revisions\/24045"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23815"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23815"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23815"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}