Po\u0161tovani gospodine potpredsjedni\u010de, po\u0161tovane zastupnice i zastupnici,<\/p>\n
obra\u0107anje bih po\u010dela jednom jednostavnom, ali prili\u010dno sna\u017enom re\u010denicom, starijom od ve\u0107ine nas prisutnih:<\/p>\n
\u201eSva ljudska bi\u0107a ra\u0111aju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima\u201c<\/p>\n
Te su rije\u010di ujedinile svijet prije to\u010dno 70 godina, kada su brojne dr\u017eave, odlu\u010dne u tome da sprije\u010de ponavljanje strahota iz Drugog svjetskog rata, ostvarile jedinstveni civilizacijski doseg – istaknule za\u0161titu ljudskih prava kao jedan od na\u010dina o\u010duvanja mira i sprje\u010davanja ratova.<\/p>\n
U\u010dinile su to, izme\u0111u ostalog, kreiranjem dokumenta \u010dije sam vam rije\u010di citirala – Op\u0107e deklaracije UN-a o ljudskim pravima, koja ih po prvi puta odre\u0111uje kao svima uro\u0111ena, jer ih ne trebamo zaslu\u017eiti; univerzalna, jer vrijede jednako za sve; neotu\u0111iva, jer nam ih nitko ne mo\u017ee oduzeti.<\/p>\n
<\/p>\n
Pola stolje\u0107a kasnije, po\u0161tivanje ljudskih prava postalo je jednom od najvi\u0161ih ustavnih vrednota Ustavnog poretka neovisne Hrvatske, a bilo je i va\u017ean uvjet u pregovorima o \u010dlanstvu u EU, zajednici utemeljenoj na vrijednostima slobode, jednakosti, vladavine prava te po\u0161tivanja ljudskih prava.<\/p>\n
I dok ve\u0107ina dr\u017eava dana\u0161njeg svijeta jam\u010di za\u0161titu ljudskih prava, u niti jednoj od njih, njihovo kr\u0161enje nije potpuno nepoznato. Negdje ve\u0107i, negdje manji raskoraci izme\u0111u slova zakona i stvarnosti \u2013 teorije i iskustva – i dalje ostaju izazovi i prepreke s kojima se gra\u0111ani suo\u010davaju iz dana u dan. Hrvatska, svakako, nije iznimka. I to je na\u0161a dana\u0161nja tema.<\/p>\n
Nadam se da \u0107e dana\u0161nja rasprava biti usmjerena na rje\u0161enja, kao doprinos pozitivnim promjenama, koje \u0107e gra\u0111ani osjetiti u svakodnevnom \u017eivotu – na radnom mjestu, u bolnicama, sudnicama, domovima umirovljenika, fakultetima, u u\u010dionicama u kojima danas sjede djevoj\u010dice i dje\u010daci, djevojke i mladi\u0107i koji \u0107e sutra sjediti na va\u0161im, i drugim, mjestima od klju\u010dnog utjecaja na \u017eivot svih gra\u0111ana na\u0161e zemlje. Nadam se da \u0107emo im, fokusiraju\u0107i se u ovoj raspravi na rje\u0161enja, pokazati da ipak trebaju ostati, \u0161to je poruka koju ne \u010duju tijekom nekonstruktivnih rasprava, dopiru putem medija i na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Zato svaki put kad stanemo pred mikrofon ili tipkovnicu, trebamo biti svjesni posljedica koje na\u0161e rije\u010di mogu imati na pojedinca i na dru\u0161tvo, na koje javni govor itekako utje\u010de.<\/p>\n
Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2017. sadr\u017ei vi\u0161e od 200 preporuka, a prema mi\u0161ljenju Vlade otprilike \u010detvrtina \u0107e se razmotriti, provesti ili se ve\u0107 provode. Evo nekoliko primjera.<\/p>\n
Preporuka o preispitivanju zakonske regulacije ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme ima za cilj sprje\u010davanje zlouporabe ovih ugovora, a Vlada je najavila njezinu provedbu. Intenzivnije podizanje svijesti o postupcima mirenja, jo\u0161 jedna prihva\u0107ena preporuka, mogla bi utjecati na rastere\u0107enje sudova, a time i smanjenje dugotrajnosti sudskih postupaka. Pro\u0161irivanje kriterija za status ugro\u017eenog kupca energije moglo bi doprinijeti suzbijanju energetskog siroma\u0161tva. Dobra vijest za mnoge starije osobe koje vi\u0161e ne mogu ili ne \u017eele \u017eivjeti u svom domu, zasigurno je najava transparentnih i ujedna\u010denih kriterija za prijem u domove za starije i nemo\u0107ne, \u0161to je preporuka koju vi\u0161e godina zagovaramo, a isto mogu re\u0107i i za edukaciju dr\u017eavnih slu\u017ebenika o zabrani diskriminacije, \u0161to tako\u0111er tra\u017eimo vi\u0161e godina, a sada \u0107e postati dio dr\u017eavnog stru\u010dnog ispita.<\/p>\n
Ovo je bilo samo nekoliko primjera koji bi trebali utjecati na sna\u017eniju za\u0161titu ljudskih prava u Hrvatskoj, a preporuke moramo promatrati i u kontekstu negativnih demografskih kretanja, jer njihova provedba mo\u017ee pozitivno utjecati na podizanje kvalitete \u017eivota gra\u0111ana, na stvaranje dru\u0161tva u kojem svaki pojedinac mo\u017ee osigurati sebi i svojim najbli\u017eima dostojanstven \u017eivot, kojemu su dostupne kvalitetne javne usluge i koji, na kraju krajeva, ovdje \u017eeli ostati \u2013 jer se osje\u0107a jednako vrijednim pred zakonom kao i svaki drugi gra\u0111anin, bez obzira na stanje njegovog ra\u010duna, rodbinske i politi\u010dke veze.<\/p>\n
Za razinu za\u0161tite ljudskih prava u najve\u0107oj su mjeri odgovorna tijela dr\u017eavne uprave, ali nikako nisu jedini \u2013 Izvje\u0161\u0107e daje cjelovitu analizu i ocjenu stanja, pa je dio preporuka upu\u0107en i ostalim dionicima, s kojima \u0107emo tako\u0111er nastaviti dijalog na temu njihove provedbe – jedinicama lokalne i podru\u010dne samouprave, sveu\u010dili\u0161tima ili strukovnim udru\u017eenjima.<\/p>\n
Uz preporuke, Izvje\u0161\u0107e sadr\u017ei i ostale elemente propisane Zakonom o pu\u010dkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu – analizu i ocjenu stanja za\u0161tite prava i sloboda te ocjenu o mjeri u kojoj su, prema nama dostupnim informacijama, nadle\u017ena tijela uva\u017eavala ranije preporuke. Za pro\u0161lu godinu, dakle za Izvje\u0161\u0107e za 2016. koje ste prihvatili, otprilike je 40 posto preporuka provedeno. Za godinu ranije, Izvje\u0161\u0107e za 2015. koje nije prihva\u0107eno, taj postotak je znatno manji, oko 28 posto. Ova razlika pokazuje koliko je, za podizanje razine za\u0161tite ljudskih prava, va\u017ena podr\u0161ka Hrvatskog sabora izvje\u0161\u0107u, odnosno preporukama koje Izvje\u0161\u0107e donosi.<\/p>\n
Pripremljeno je metodologijom kao i ranija \u2013 prvenstveno na temelju pritu\u017ebi gra\u0111ana; zatim pomo\u0107u podataka vi\u0161e stotina dionika, uklju\u010duju\u0107i nadle\u017ena tijela javne vlasti, pravosudna tijela, organizacije civilnog dru\u0161tva, sindikate, strukovne udru\u017eenja, akademsku zajednicu, vjerske organizacije i mnoge druge; na temelju informacija koje smo prikupili terenskim radom u vi\u0161e od 50 mjesta diljem zemlje, s posebnim naglaskom na ruralna podru\u010dja, male op\u0107ine i gradove, a koristili smo i niz relevantnih nacionalnih i me\u0111unarodnih istra\u017eivanja, kao i ono koje smo proveli o diskriminaciji u Hrvatskoj.<\/p>\n
U pro\u0161loj je godini do\u0161lo do odre\u0111enih pomaka naprijed, ali ne i do zna\u010dajnijih sustavnih promjena. Gra\u0111ani su se nastavili suo\u010davati s gotovo identi\u010dnim preprekama izme\u0111u zajam\u010denih prava i njihova ostvarenja, kao i ranijih godina. Pri tome, uo\u010dljivo je nekoliko klju\u010dnih problema, koji se u ve\u0107oj ili manjoj mjeri pojavljuju u gotovo svim podru\u010djima, bilo kao uzroci, bilo kao posljedice kr\u0161enja ljudskih prava. To je veliko siroma\u0161tvo u kojem mnogi \u017eive; \u010dinjenica da gra\u0111ani nemaju jednak pristup pravima; niti su o njima dovoljno informirani; to je, zatim, iznimno nepovjerenje koje pokazuju prema institucijama; i osjetna netrpeljivost prema razli\u010ditim skupinama ili mi\u0161ljenjima, kao i nedostatak dijaloga u javnom prostoru. Ove \u201eneuralgi\u010dne to\u010dke ljudskih prava\u201c, vidljive su u dobrom dijelu pritu\u017ebi koje nam upu\u0107uju gra\u0111ani.<\/p>\n
Kad su u pitanju razlozi zbog kojih nam se obra\u0107aju, po prvi put to su u najve\u0107oj mjeri bili problemi s kojima se suo\u010davaju u podru\u010dju radnih i slu\u017ebeni\u010dkih odnosa. U iznimno te\u0161kom polo\u017eaju su i nezaposleni i mnogi zaposleni, bilo u privatnom ili u javnom sektoru \u2013 \u0161to zbog nesigurnog statusa, neadekvatne za\u0161tite, ili neisplate pripadaju\u0107ih prekovremenih sati, ili \u010dak i \u010ditavih pla\u0107a. Ne vjeruju institucijama pa se \u010desto nikome i ne obrate za pomo\u0107 dok su u radnom odnosu, a kad to i u\u010dine, njihovo se nepovjerenje \u010desto dodatno produbljuje zbog dugotrajnosti postupanja. Zato je potrebno ja\u010dati kapacitete inspekcijskih slu\u017ebi, ali i, primjerice, rasteretiti inspektore rada od postupanja po predmetima pokrenutima po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Potrebno je i jasno definirati \u0161to se, osim osnovnih kriterija, uzima u obzir kod ocjenjivanja zahtjeva za provedbu mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja kako bi postupak bio dosljedan i transparentan, ina\u010de \u0107e nezaposleni i dalje imati dojam da se o njihovim zahtjevima odlu\u010duje arbitrarno. To je, ujedno, jo\u0161 jedna preporuka \u010dije je provo\u0111enje potvr\u0111eno, \u0161to \u0107emo nastaviti pratiti.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de diskriminacije u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja, tr\u017ei\u0161te rada \u010desto je nesklono ve\u0107 i onima od 40 godina. Osim toga, istra\u017eivanje koje smo proveli pokazuje kako bi \u010dak \u010detvrtini gra\u0111ana, da imaju vlastitu tvrtku, problem bio zaposliti Roma, a ne\u0161to vi\u0161e ih misli da bi Romi koji rade u uslu\u017enim djelatnostima, odbili klijente. Neki poslodavci iskazuju otvoreno negativan stav prema \u010dlanovima sindikata i sindikalnom djelovanju, a nejednakom postupanju izlo\u017eeni su radnici i zbog svog politi\u010dkog uvjerenja, kao i zdravstvenog stanja. Pritu\u017ebe koje primamo i uspje\u0161ni predmeti koje smo vodili, a koji su rezultirali uklanjanjem diskriminacije u velikim trgova\u010dkim dru\u0161tvima, pokazuju koliko je nu\u017eno znatno vi\u0161e ulagati u edukaciju svih dionika na tr\u017ei\u0161tu rada, \u0161to smo preporu\u010dili Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje, jedinicama lokalne i podru\u010dne samouprave te sindikatima.<\/p>\n
Drugo najbrojnije podru\u010dje po pritu\u017ebama je pravosu\u0111e \u2013 tako\u0111er obilje\u017eeno velikim nepovjerenjem. Nerijetko svjedo\u010dimo sna\u017enim odjecima pojedinih sudskih odluka u javnosti, a \u010desto se stje\u010de dojam kako pravda nije svima dostupna, a zakoni ne vrijede jednako za sve, ovisno o imovnom stanju, poznanstvima, dru\u0161tvenom utjecaju\u2026 S tim na umu, veliki prostor za pobolj\u0161anja, u smislu ujedna\u010davanja sudske prakse i pove\u0107anja povjerenja u pravosu\u0111e, vidimo u dva smjera \u2013 jedan je kvalitetnija komunikacija i kontinuirana objava sudskih odluka, a drugi je edukacija pravosudnih du\u017enosnika i savjetnika. Zato smo preporu\u010dili Ministarstvu pravosu\u0111a da izradi odgovaraju\u0107e alate za unaprje\u0111ivanje komunikacije s javno\u0161\u0107u; kao i da u suradnji sa sudovima, unaprijedi sustav objavljivanja pravomo\u0107nih sudskih odluka. Naime, prema Europskom pravosudnom semaforu, RH je tek na 18. mjestu po javnoj dostupnosti sudskih odluka na internetu, a samo 13 posto sudaca poha\u0111alo je edukacije iz europskog prava, \u0161to pokazuje kako je va\u017eno osigurati dostatna materijalna i financijska sredstava za rad Pravosudne akademije, \u0161to smo preporu\u010dili tako\u0111er MP i Vladi RH.<\/p>\n
Posebno je va\u017eno istaknuti i probleme sustava besplatne pravne pomo\u0107i, posebno primarne, koji je pred uru\u0161avanjem \u2013 zbog iznimno malo izdvojenih sredstava, ali i \u010dinjenice da pru\u017eateljima prakti\u010dki nisu ni dostupna. Besplatna pravna pomo\u0107 je namijenjena socijalno ugro\u017eenim gra\u0111anima, kako bi ostvarili pravo na pristup pravosu\u0111u \u2013 to su, dakle, situacije u kojima umirovljenik s primanjima od, recimo, 900 kuna gre\u0161kom bude ovr\u0161en, i treba u roku od 8 dana izjaviti prigovor, za \u0161to nije educiran, a o\u010dito si ne mo\u017ee priu\u0161titi odvjetnika. U zemlji u kojoj je svaka peta osoba u riziku od siroma\u0161tva, a skoro svaka deseta \u017eivi u ekstremnom siroma\u0161tvu, jasno je koliko je va\u017ean stabilan, dostupan i u\u010dinkovit sustav besplatne pravne pomo\u0107i, \u0161to on u stvarnosti nije. Naime, u 2017. su sredstva za rad u iznosu od sveukupno 700 tisu\u0107a kuna upla\u0107ena tek u prosincu. O istom problemu \u0107u na \u017ealost, ovdje zasigurno govoriti i idu\u0107e godine \u2013 sredina je lipnja, na polovici smo godine, a pru\u017eatelji jo\u0161 uvijek ne znaju jesu li im odobrena sredstva i, ako jesu, u kojem iznosu, jer rezultati natje\u010daja nisu jo\u0161 objavljeni. Vladino mi\u0161ljenje ne odra\u017eava razumijevanje ovih pote\u0161ko\u0107a, stoga \u0107emo nastaviti o njima razgovarati.<\/p>\n
Tre\u0107e podru\u010dje po broju pritu\u017ebi gra\u0111ana je diskriminacija, ponajvi\u0161e na osnovu etniciteta, zatim dobi i vjere, dok je, od podru\u010dja naj\u010de\u0161\u0107e ono rada i zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n
Napokon je u 2017. usvojen Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije, a pozdraviti treba i dono\u0161enje Operativnih programa za nacionalne manjine 2017.-2020.<\/p>\n
Uzrok diskriminacije \u010desto su stereotipi i predrasude, a njihova prisutnost u na\u0161em dru\u0161tvu vidljiva je iz vi\u0161e istra\u017eivanja. Najbolji na\u010din njihove prevencije je upravo integracija, u kojoj postoje veliki prostori za pobolj\u0161anja. Najbolje je to vidljivo na primjeru romske nacionalne manjine. Mnoga naselja u kojima \u017eive su i dalje izolirana i udaljena od ostatka zajednice, brojna ku\u0107anstva nemaju priklju\u010dke na struju i vodu, a stanovnici \u017eive ispod granice dostojanstva i nemaju ni\u0161ta osim slobodnog vremena. Mladi \u010desto nemaju prilike za obrazovanje, ni za zapo\u0161ljavanje, a \u010dak 40% Roma nema dovoljno sredstava za nabavku kvalitetne hrane i pla\u0107anje re\u017eija \u010dime ostaju u za\u010daranom krugu siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti. I dok je 16,8% ve\u0107inskog stanovni\u0161tva starije od 65 godina, tu dob do\u017eivi tek 1,4% pripadnika romske nacionalne manjine.<\/p>\n
Ovdje treba izdvojiti i jo\u0161 uvijek prisutnu socijalnu distancu i predrasude, \u010dak i mr\u017enju, prema pripadnicima srpske nacionalne manjine. Tako\u0111er, nerije\u0161en ostaje i problem opskrbe elektri\u010dnom energijom na podru\u010djima prete\u017eito nastanjenim povratnicima koju treba ponovno spojiti u 126 sela i zaseoka.<\/p>\n
Praznine postoje i u integraciji tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite i onih kojima je ona odobrena. Tako im je, primjerice, omogu\u0107eno tek 70 sati u\u010denja hrvatskog jezika, \u0161to je zasigurno nedostatno za uspje\u0161no obrazovanje, zapo\u0161ljavanje i socijalne kontakte.<\/p>\n
Ovo su bila tri naj\u010de\u0161\u0107a podru\u010dja u kojima primamo pritu\u017ebe gra\u0111ana, me\u0111u preko 60 tema i podtema koje smo obradili u Izvje\u0161\u0107u \u2013 poput imovinsko-pravnih odnosa, diskriminacije u podru\u010dju i temeljem obrazovanja, problema povezanih sa stanovanjem, pravima hrvatskih branitelja i civilnih \u017ertava rata, za\u0161tite okoli\u0161a, i brojnih drugih, i nadam se da \u0107ete, kad o njima bude govora na sjednicama, posegnuti za ovim izvje\u0161\u0107em i iskoristiti podatke, zaklju\u010dke i preporuke \u2013 jer ono tome i slu\u017ei, da bude pravna i ljudskoprava\u0161ka podloga u zagovaranju boljih javnih politika.<\/p>\n
Ovr\u0161ni sustav i dalje nije funkcionalan ni pravedan, a razmjeri problema koje on i dalje uzrokuje su gotovo alarmantni i mnogima upravo onemogu\u0107avaju podmirenje duga, \u0161to je suprotno njegovoj svrsi. Visoki tro\u0161kovi postupka, ali i druge pote\u0161ko\u0107e, guraju ovr\u0161enike na marginu dru\u0161tva i bez nade u izlaz iz dugovanja, dok se u isto vrijeme mnogi vjerovnici ne uspijevaju u potpunosti naplatiti. Ova tema zauzima zna\u010dajno mjesto u politi\u010dkoj, stru\u010dnoj i medijskoj areni i, iako je pozitivno \u0161to time dobiva na vidljivosti, istovremeno se u toj buci \u010desto gubi stru\u010dan i odgovoran pristup, \u0161to poti\u010de sve ve\u0107e socijalne tenzije i vodi u zagovaranje i dono\u0161enje novih, ali potencijalno jednako neadekvatnih rje\u0161enja. Velika o\u010dekivanja imamo od prijedloga novog Ovr\u0161nog zakona, koji mo\u017ee doprinijeti stvaranju pravednog, jednostavnog, jeftinog, sustavno odr\u017eivog i u\u010dinkovitog modela ovrhe, i koji treba za\u0161tititi procesnu ravnote\u017eu stranaka.<\/p>\n
Vi\u0161e od milijun gra\u0111ana Hrvatske \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, a \u010dak 500 tisu\u0107a njih u te\u0161koj materijalnoj deprivaciji. Me\u0111utim, socijalne naknade su i dalje preniske, a trebalo bi ih i preciznije usmjeravati, koriste\u0107i mape siroma\u0161tva Svjetske banke i Dr\u017eavnog zavoda za statistiku. Preporu\u010dili smo vi\u0161e konkretnih izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, koje \u0107e Vlada razmotriti, uz napomenu kako \u0107e njihovo usvajanja ovisiti o sredstvima predvi\u0111enim u dr\u017eavnom prora\u010dunu.\u00a0\u00a0\u00a0 Zato podsje\u0107am kako je RH, prema Ustavu, socijalna dr\u017eava, kao i da je dru\u0161tvo sna\u017eno samo u onoj mjeri u kojoj se brine za svoje najslabije \u010dlanove. To uklju\u010duje i odgovornosti lokalnih zajednica \u2013 mnogi gradovi i op\u0107ine ne ispla\u0107uju tro\u0161kove stanovanja najsiroma\u0161nijima, \u0161to je njihova zakonska obaveza, niti svi veliki gradovi i sjedi\u0161ta \u017eupanija po\u0161tuju obvezu financiranja pu\u010dkih kuhinje i prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta za besku\u0107nike. S druge strane, socijalne samoposluge nedostupne su u mnogim sredinama, jer njihov rad ovisi o entuzijazmu pojedinaca i organizacija – zato je potrebno uvrstiti ih me\u0111u socijalne usluge i propisati na\u010din njihovog financiranja.<\/p>\n
Me\u0111u onima kojima je zasigurno potrebna sna\u017enija podr\u0161ka su starije osobe, koje \u010desto \u017eive u velikom siroma\u0161tvu, dvostruko ve\u0107em od EU prosjeka. U pro\u0161loj je godini do\u0161lo do pozitivnih koraka u njihovoj za\u0161titi, od nasilja u obitelji i od zlouporaba ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, a najavljeno je i uvo\u0111enje socijalne mirovine te statusa njegovatelja za \u010dlanove obitelji koji brinu za svoje starije. U domovima za starije je nu\u017eno osigurati bolju za\u0161titu ljudskih prava, a to je iznimno te\u0161ko ili gotovo nemogu\u0107e uz kroni\u010dni manjak zaposlenih, \u0161to je slu\u010daj u svim domovima koje smo obi\u0161li. To neminovno utje\u010de na kvalitetu usluge, ali i na sigurnost korisnika domova.<\/p>\n
U podru\u010dju zdravlja nismo zabilje\u017eili pomake na bolje \u2013 liste \u010dekanja su du\u017ee, jo\u0161 uvijek nema rje\u0161enja za pacijente kojima trebaju skupi lijekovi, a dostupnost zdravstvenih usluga svakodnevni je problem i stanovnika ruralnih podru\u010dja i otoka. Znamo da smo po smrtnosti od zlo\u0107udnih bolesti pri samom vrhu EU. Znamo i kakva je bolest multipla skleroza i koliko je dragocjeno pravovremeno lije\u010denje \u2013 svejedno, ono u RH zapo\u010dinje tek godinu dana od dijagnosticiranja. Zato je iznimno va\u017eno pripremiti i provoditi potrebne klini\u010dke smjernice, osigurati sustavno financiranje skupih lijekova, donijeti pravilnik koji propisuje medicinski prihvatljivo vrijeme za pru\u017eanje zdravstvene usluge, \u0161to je tek dio preporuka koje smo uputili u ovom izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n
U podru\u010dju za\u0161tite okoli\u0161a primamo sve vi\u0161e pritu\u017ebi iz godine u godinu, i mo\u017eemo zaklju\u010diti kako je okoli\u0161na politika nedovoljno integrirana u druge sektorske politike, a suradnja nadle\u017enih tijela i dalje nedostatna. Va\u017eno je poja\u010dati mjere za za\u0161titu gra\u0111ana od opasnosti za zdravlje iz okoli\u0161a, \u0161to se odnosi na zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potro\u0161nju, kvalitetu zraka, sanaciju odlagali\u0161ta otpada te za\u0161titu od elektromagnetskog zra\u010denja i buke.<\/p>\n
Kratko bih spomenula i jednu od najaktualnijih tema u pro\u0161loj godini, a to je kori\u0161tenje usta\u0161kog pozdrava Za dom spremni, pod kojim su mnogi ubijani, samo zbog svoje vjere, etni\u010dke pripadnosti, zdravlja, seksualne orijentacije ili politi\u010dkog uvjerenja. Ovaj pozdrav je Ustavni sud u vi\u0161e navrata ocijenio protuustavnim, a Vije\u0107e za suo\u010davanje s posljedicama vladavine nedemokratskih re\u017eima zaklju\u010dilo je, kako teza o njegovom vi\u0161ezna\u010dju, zbog kori\u0161tenja u Domovinskom ratu, nije prihvatljiva, jer ne uzima u obzir \u010dinjenicu da je i u doba Domovinskog rata taj pozdrav bio suprotan Ustavu. Jo\u0161 uvijek ne znamo \u0161to \u0107e se dogoditi s preporukama Vije\u0107a, me\u0111u kojima i ona o uvo\u0111enju uske iznimke od zabrane kori\u0161tenja, odnosno ho\u0107e li ih i kako nadle\u017ena tijela uzeti u obzir.<\/p>\n
U javnom prostoru se i pro\u0161le godine mogao \u010duti diskriminatoran i govor mr\u017enje, posebice na internetu. Privid anonimnosti ohrabruje pojedince da svojim neistomi\u0161ljenicima upu\u0107uju prijetnje, a posebno brinu one prema novinarima, koji su bili \u017ertve online prijetnji smr\u0107u i fizi\u010dkim napadima, samo zato jer su radili svoj posao \u2013 informirali javnost. \u010cini se kako smo kao dru\u0161tvo zaboravili slu\u0161ati i razgovarati, a prili\u010dno se izvje\u0161tili u podjelama na nas i njih, na crno ili bijelo, o kojoj god temi se radilo.<\/p>\n
To je veliki problem, jer stvara atmosferu bezna\u0111a i stagnacije, usred koje ljudi odlaze preko granice. 50 posto srednjo\u0161kolaca vidi svoju budu\u0107nost u nekoj drugoj zemlji. Domovi za starije i bolnice ne mogu na\u0107i njegovatelje, medicinske sestre i lije\u010dnike, jer su svoju karijeru nastavili negdje drugdje, daleko od svog doma, ali s boljim prilikama za financijsku stabilnost obitelji.<\/p>\n
Svima njima, onima koji takve planove tek pripremaju, ali i onima kojima odlazak nije opcija, namijenjeno je ovih vi\u0161e od 200 preporuka, koje dajemo u Izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n
Ostaje mi jo\u0161 osvrnuti se na rad Nacionalnog preventivnog mehanizma, u \u010dijem podru\u010dju vidimo odre\u0111ene pozitivne pomake, ali tako\u0111er \u2013 na\u017ealost \u2013 ni u 2017. nisu zabilje\u017eena ve\u0107a, sustavna pobolj\u0161anja. U zatvorskom sustavu je potrebno reorganizirati i unaprijediti zdravstvenu za\u0161titu, ujedna\u010diti postupanje i oja\u010dati u\u010dinkovitost sredstava pravne za\u0161tite, a uvjete smje\u0161taja, kako ne bi bili poni\u017eavaju\u0107i, prilagoditi propisanim standardima. Uvjeti smje\u0161taja problem su i u psihijatrijskim ustanovama, a dio nejasnih zakonskih odredbi otvara mogu\u0107nost kr\u0161enja prava pacijenata. Veliki broj pritu\u017ebi primili smo i pro\u0161le godine na policijsko postupanje, stoga posebno brine \u0161to jo\u0161 uvijek nije uspostavljen gra\u0111anski nadzor nad radom policije. S druge strane, pozitivan primjer suradnje je epilog pritu\u017ebe koju smo primili vezano uz delo\u017eaciju jedne obitelji \u2013 nakon na\u0161eg upozorenja, Ravnateljstvo policije dostavilo je svim policijskim upravama uputu o provedbi na\u0161e preporuke i obveznom po\u0161tivanju dostojanstva osobe prema kojoj se postupa.<\/p>\n
O tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnim migrantima, odnosno upozorenjima i preporukama koje smo uputili Ministarstvu unutarnjih poslova, informirali smo Hrvatski sabor i prije predaje ovog Izvje\u0161\u0107a, dopisom koji je upu\u0107en DORH-u, a zatim i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Iako je komunikacija bila redovita i pravovremena, odgovori Ministarstva \u010desto su bili nedostatni i na\u010delni, a na\u0161e postupanje nastavlja se u velikom broju predmeta i ove godine. Kad su u pitanju migracije, znamo da RH nije izolirani otok u svom djelovanju i odgovoru na okolnosti toliko \u0161irokih razmjera, nego dio europske pri\u010de, koja je \u010desto tragi\u010dna. Republika Hrvatska provodi politiku Europske Unije, a EU ne nudi rje\u0161enje za stotine tisu\u0107a ljudi koji \u017eele biti sigurni. No, me\u0111unarodni i europski kontekst ne li\u0161ava Hrvatsku odgovornosti po\u0161tivanja ljudskih prava osoba koje su dio migracijskih kretanja, \u0161to za sada nije konzistentno slu\u010daj, a promatranje ovih pojava isklju\u010divo kroz prizmu sigurnosti samo poma\u017ee skupinama i pojedincima koji na tu\u0111em o\u010daju \u017eele zaraditi, \u0161to je nedavno istaknuo i sam direktor FRONTEX-a.<\/p>\n
Podsjetila bih i kako je institucija pu\u010dkog pravobranitelja stara gotovo koliko i neovisnost Hrvatske, osnovana Bo\u017ei\u0107nim Ustavom. Pro\u0161le smo godine u ovoj dvorani, pod visokim pokroviteljstvom HS, obilje\u017eili 25 godina od prvog Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju, dvodnevnom me\u0111unarodnom konferencijom koja je okupila niz visokih du\u017enosnika EU, Vije\u0107a Europe, UN-a, te ostalih dionika s podru\u010dja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije iz Europe i Hrvatske. Nastavili smo predsjedanje Europskom mre\u017eom nacionalnih institucija za ljudska prava, dok je moja zamjenica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter preuzela predsjedanje Europskom mre\u017eom tijela za jednakost. Ova situacija \u2013 da jedna institucija istovremeno predvodi dvije najrelevantnije europske mre\u017ee iz na\u0161eg podru\u010dja rada \u2013 jo\u0161 nije zabilje\u017eena, stoga mi je iznimna \u010dast \u0161to Hrvatska time ostaje upisana u povijesti za\u0161tite ljudskih prava, i ovim putem \u010destitam svim kolegicama i kolegama koji doprinose kvaliteti i rezultatima rada Ureda pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n
Na kraju, naglasila bih kako iz svake javne rasprave o izvje\u0161\u0107u puno u\u010dimo, kvalitetne argumente prihva\u0107amo i prema njima unaprje\u0111ujemo svoj rad, otvoreni smo za konstruktivne prijedloge. Zato se nadam da \u0107emo i danas razgovarati konstruktivno, na dobrobit svih gra\u0111ana.<\/p>\n
Hvala vam.<\/p>\n
<\/p>\n