{"id":23755,"date":"2026-04-30T17:05:59","date_gmt":"2026-04-30T15:05:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23755"},"modified":"2026-05-28T12:18:57","modified_gmt":"2026-05-28T10:18:57","slug":"pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/","title":{"rendered":"Pravo na adekvatno stanovanje"},"content":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/#priustivo\">Priu\u0161tivo stanovanje<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/#javno\">Stanovanje u nekretninama u javnom vlasni\u0161tvu<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/#sudovi\">Izvr\u0161enja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo i odluke Ustavnog suda RH<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/#socijalno\">Socijalno stanovanje<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/#potresi\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/#energetskosiromastvo\">Energetsko siroma\u0161tvo<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/#voda\">Pravo na vodu i vodne usluge<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\/#zbrinjavanje\">Stambeno zbrinjavanje<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I ove godine u okviru poglavlja o pravu na adekvatno stanovanje obra\u0111uju se pitanja <a id=\"priustivo\"><\/a>stanovanja odnosno problemi dostupnosti adekvatnog i cjenovno priu\u0161tivog stanovanja, stanovanja u nekretninama u javnom vlasni\u0161tvu, za\u0161ti\u0107enog najma u privatnim objektima, socijalnog stanovanja, zbrinjavanja na potpomognutim podru\u010djima, energetskog siroma\u0161tva i prava na vodu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Priu\u0161tivo stanovanje<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Iako stanovanje nije u izravnoj nadle\u017enosti EU, tijekom 2025. godine dr\u017eave \u010dlanice prepoznale su nedostupnost adekvatnog stanovanja kao problem koji se pojavljuje diljem EU. Cijene nekretnina u EU porasle su u prosjeku i do 60% od 2015. godine, pri \u010demu su u nekim dr\u017eavama porasti ve\u0107i od 200%, a cijene najma i tro\u0161kovi energije tako\u0111er su nastavili rasti. Istovremeno, kako prihodi ku\u0107anstava nisu pratili ovaj rast, mnogi se suo\u010davaju s pote\u0161ko\u0107ama u podmirivanju tro\u0161kova stanovanja. Upravo zato EK je nedavno predstavila Europski plan za priu\u0161tivo stanovanje, koji obuhva\u0107a pove\u0107anje stambene ponude, poticanje ulaganja i reformi, rje\u0161avanje problema kratkoro\u010dnog najma u podru\u010djima pod stambenim pritiskom te potporu najpogo\u0111enijima.<\/p>\n<p>U RH i dalje nedostaje cjenovno priu\u0161tivog stanovanja za gra\u0111ane korisnike socijalnih naknada te one s ni\u017eim i srednjim prihodima (umirovljenicima ili radnicima s minimalnom pla\u0107om), kojima je posebno te\u0161ko stambeno se zbrinuti u turisti\u010dkim mjestima. Ve\u0107ina gra\u0111ana i dalje \u017eeli vlastitu nekretninu, a po podacima Eurostata, u RH \u010dak 91% stanovnika \u017eivi u stanu ili ku\u0107i u svom vlasni\u0161tvu (dok ih je primjerice u Danskoj svega 39%). Vlasni\u0161tvo se razmatra kao investicija, \u010desto i kao razuman izbor kada se cijena najma izjedna\u010di s ratom kredita. Utjecaji potresa iz 2020. godine, energetska kriza, rat u Ukrajini, inflacija i manjak radne snage u graditeljstvu, kao i turisti\u010dki najam i dalje utje\u010du na dostupnost i cijene stambenog prostora koje rastu, \u0161to pokazuju i podaci Eurostata. Dodatno, banke su od srpnja 2025. godine postro\u017eile uvjete kreditiranja, a zadu\u017eivanje \u010desto dovodi do novih problema poput ovrha i dodatnih dugova. I \u017eivot u ilegalno sagra\u0111enim ili energetski siroma\u0161nim objektima ukazuje na krizu stanovanja. Istodobno, po Popisu stanovni\u0161tva iz 2021. godine u RH je prazno 595.280 stanova.<\/p>\n<p>Po podacima DZS-a cijene stambenih objekata u drugom tromjese\u010dju u odnosu na prvo tromjese\u010dje 2025. godine u prosjeku su vi\u0161e za 4,4%, a u odnosu na drugo tromjese\u010dje 2024. godine za 13,2%. Podatke o prosje\u010dnim cijenama kupnje izradio je Ekonomski institut u Zagrebu za sve JLS, prema kojima je kvadratni metar u Splitu 3.462,1 eura, u centru Zagreba 3.052, a u Petrinji 991 euro. Cijene stanova iz Programa POS-a tijekom 2025. godine kretale su se od minimalno 898,01 eura\/m\u00b2 do 1.686,76 eura\/m\u00b2, te je prosje\u010dna cijena stana iznosila 1.337,41 eura\/m\u00b2.<\/p>\n<p>Rastu i cijene najma u cijeloj EU. Najvi\u0161e medijalne najamnine u 2025. godini bilje\u017ee Zagreb i Split s 12,7 odnosno 12,2 eura po m\u00b2, pa je mjese\u010dna najamnina za stan od 60 m\u00b2 oko 760 eura u Zagrebu i oko 730 eura u Splitu. U odnosu na 2024. godinu najamnine su u Zagrebu narasle za 12,7%, a u Splitu za 13,1%.<\/p>\n<p>Najam u privatnim stanovima \u010desto nije formalno reguliran \u0161to je rizi\u010dno za obje strane. Najmoprimci ne mogu prijaviti prebivali\u0161te na adresi stanovanja i ostvariti razli\u010dita prava u JLS-ovima u kojima \u017eive. Najmodavci se boje nemogu\u0107nosti povrata posjeda i \u0161tete, a upitna im je i efikasnost sudske za\u0161tite vlasni\u0161tva i posjeda. I najmodavci i najmoprimci moraju imati \u010dvrst pravni okvir za\u0161tite, a trebalo bi propisati i da su sudski postupci oko najma i stanovanja \u017eurni i da ih rje\u0161avaju suci\/odjeli specijalizirani za ovu temu. Stoga preporu\u010damo MPUGDI \u017eurnu pripremu novog Zakona o najmu kojim \u0107e se jasno regulirati odnos najma, ali i propisati \u017eurnost sporova vezanih uz stanovanje. S obzirom na brojne nove teme i propise iz podru\u010dja stanovanja preporu\u010damo MPUGDI i Pravosudnoj akademiji da organiziraju dodatnu edukaciju sudaca o temi stanovanja.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 74.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da pripremi novi Zakon o najmu kojim \u0107e se jasno regulirati odnos najma, ali i propisati \u017eurnost sporova vezanih uz stanovanje<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 75. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Pravosudnoj akademiji, da provede edukacije sudaca i sudskih savjetnika o zakonodavnim izmjenama u podru\u010dju stanovanja<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 76. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Jedinicama lokalne samouprave, da pri davanju stanova u najam u svom vlasni\u0161tvu omogu\u0107e dokazivanje \u010dinjenice stanovanja odnosno prebivanja na svom podru\u010dju svim dokaznim sredstvima, a ne samo ispravama MUP-a<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Stanova za najam u vlasni\u0161tvu JLS-a, koji su cjenovno priu\u0161tiviji i sigurniji zbog formalizirane ugovorne obveze, nema dovoljno za sve zainteresirane ili nisu pogodni za stanovanje. U Izvje\u0161\u0107u za 2024. preporu\u010dili smo JLS-ima da pri davanju stanova u najam u svom vlasni\u0161tvu omogu\u0107e dokazivanje \u010dinjenice stanovanja odnosno prebivanja na svom podru\u010dju svim dokaznim sredstvima, a ne samo ispravama MUP-a, upravo imaju\u0107i u vidu brojne situacije u kojima gra\u0111ani fakti\u010dno \u017eive i rade u nekom gradu, stanuju\u0107i pri tome u privatnom stanu u najmu \u201ena crno\u201c. U tom kontekstu, iz Grada Osijeka navode kako planiraju izmjene Odluke o davanju gradskih stanova u najam kojom \u0107e omogu\u0107iti dokazivanje stanovanja odnosno prebivanja i drugim dokaznim sredstvima, a \u0161to \u0107emo pratiti kao primjer dobre prakse. Iz Grada Rijeke navode da se godine prebivanja dokazuju potvrdom MUP-a odnosno dokumentacijom nadle\u017enog tijela, poput potvrde o poha\u0111anju \u0161kole. No, budu\u0107i da ve\u0107ina gradova (poput Zagreba, Gospi\u0107a, Trilja, \u0160ibenika\u2026) i dalje tra\u017ei isklju\u010divo ispravu MUP-a, preporuku ponavljamo.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de dr\u017eavnih stanova, do kraja 2025. godine MPUGDI ih je u svom portfelju imalo 7.705, a s njih 7.409 upravljaju Dr\u017eavne nekretnine d.o.o. Od 7.409 stanova, praznih je 1.720 i ve\u0107ina je neuvjetnih. Prete\u017eiti dio praznih stanova kojima upravljaju Dr\u017eavne nekretnine namijenjeni su provo\u0111enju Zakona o na\u010dinu izvr\u0161enja presuda ESLJP u skupini Statileo i Odluke Ustavnog suda RH U-I-3242\/2028 i dr., realizaciji priu\u0161tivog stanovanja sukladno Nacionalnom planu stambene politike do 2030. godine te privremenom smje\u0161taju stradalnika potresa.<\/p>\n<p>U 1.187 stanova su bespravni korisnici. Lani je njih 53 podnijelo zahtjev za otkup, od \u010dega su \u010detiri zahtjeva proslije\u0111ena drugim nadle\u017enim tijelima na rje\u0161avanje, od dva su podnositelji odustali, u 29 slu\u010dajeva zahtjev je podnesen izvan roka. Iz Dr\u017eavnih nekretnina navode kako ne vode zasebnu evidenciju zahtjeva za legalizaciju statusa sklapanjem ugovora o najmu, ve\u0107 ako korisnik podnese zahtjev za promjenu statusa te isti zahtjev potkrijepi pravno relevantnom dokumentacijom (pri \u010demu ne specificiraju o kojoj se to\u010dno dokumentaciji radi) status korisnika se mijenja i korisnik prelazi u odgovaraju\u0107u kategoriju kori\u0161tenja. O potrebi ograni\u010dene legalizacije bespravnih socijalno depriviranih korisnika javnih stanova ukazivali smo u prethodnim izvje\u0161\u0107ima, a i tijekom ove godine nastavili smo postupati po takvim pritu\u017ebama.<\/p>\n<p>Podru\u010dje stanovanja povezano je s demografijom, navikama stanovni\u0161tva, pravnom, kulturnom i ekonomskom situacijom te migracijama, klimatskim i drugim izazovima kojima se treba prilago\u0111avati.<\/p>\n<p>Tako je turizam va\u017ean izvor prihoda, posebice u nekim dijelovima Hrvatske, no ujedno je sve jasnije da je intenzivni turizam i izvor razli\u010ditih problema za lokalno stanovni\u0161tvo te da je u kontekstu stanovanja potrebno na\u0107i dobar balans izme\u0111u rasta turizma i dostupnosti stanovanja za lokalno stanovni\u0161tvo. Na ovu temu ve\u0107 godinama ukazuju stanovnici brojnih europskih gradova turisti\u010dkih sredi\u0161ta, ali sve vi\u0161e i gradovi u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Udruga gradova navodi kako je korelacija izme\u0111u intenzivnog razvoja turizma i pada priu\u0161tivosti stanovanja postala jedan od najozbiljnijih sistemskih problema lokalne samouprave. Ukazuju na apartmanizaciju stambenih zona i smanjenja ponude za dugoro\u010dni najam te posljedi\u010dni rast cijena najma. U povijesnim jezgrama gradova nestaju trgovine mje\u0161ovitom robom, vrti\u0107i i zanatske radnje, a otvaraju se isklju\u010divo ugostiteljski objekti i suvenirnice, \u0161to \u017eivot lokalnog stanovni\u0161tva \u010dini neprakti\u010dnim i preskupim. Strani i doma\u0107i investitori kupuju nekretnine isklju\u010divo radi ostvarivanja prihoda od turizma, \u010dime se cijena kvadrata nekretnina podi\u017ee iznad mogu\u0107nosti lokalnog stanovni\u0161tva. Udruga ukazuje kako su gradovi svjesni problema pa su po\u010deli provoditi ili predlagati niz mjera. Tako gradovi poput Dubrovnika i Splita nastoje u novim prostornim planovima uvesti zoniranje i strogo odvajanje stambenih od turisti\u010dkih zona, pri \u010demu se u odre\u0111enim stambenim zgradama u potpunosti zabranjuje otvaranje novih apartmana.<\/p>\n<p>Svakako je va\u017eno da u rje\u0161avanju stambene krize sudjeluju sve razine vlasti, vode\u0107i ra\u010duna o odr\u017eivom iskori\u0161tavanju prostora, uva\u017eavaju\u0107i stavove stru\u010dnjaka razli\u010ditih profila, koriste\u0107i iskustva drugih gradova i dr\u017eava. S obzirom na svoje specifi\u010dnosti, lokalne zajednice moraju imati utjecaja na oblikovanje prostora.<\/p>\n<p>Podru\u010dje stanovanja tijekom 2025. godine bilo je u fokusu javnih politika na svim razinama vlasti u RH. UN-ov Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava u o\u017eujku 2025. godine preporu\u010dio je RH da ubrza dono\u0161enje Zakona o priu\u0161tivom stanovanju; da preispita zakonodavstvo o oporezivanju nekretnina s ciljem pove\u0107anja ponude stambenih jedinica za prodaju i dugoro\u010dni najam; da preispita zakonodavni i administrativni okvir radi ubrzavanja postupka izdavanja gra\u0111evinskih dozvola i dozvola za obnovu; da d\u00e2 prioritet financiranju izgradnje novih i priu\u0161tivih stambenih jedinica, uklju\u010duju\u0107i socijalno stanovanje, te obnovi i modernizaciji neadekvatnih stambenih jedinica; te da razmotri uvo\u0111enje mjera usmjerenih na privatno, komercijalno kreditiranje radi kontrole najamnina te ja\u010danje nadzornih i provedbenih mehanizama kako bi se sprije\u010dilo iskori\u0161tavanje od strane najmodavaca i smanjio rizik od besku\u0107ni\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i za radnike migrante.<\/p>\n<p>2025. godine je donesen Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine, prvi strate\u0161ki dokument koji adresira probleme stanovanja i o kojem smo detaljno pisali u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu. Na snagu su stupili i: Zakon o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima te Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, u \u010dijem je dono\u0161enju mi\u0161ljenjima danim tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u te na saborskim odborima sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica. Ovi su propisi izazvali razli\u010dite reakcije, posebno u vezi kratkoro\u010dnog najma i poreza na nekretnine koje ne slu\u017ee stanovanju, te se jo\u0161 o\u010dekuje odluka Ustavnog suda RH o njihovoj ustavnosti. Udruga SMOI &#8211; malih iznajmljiva\u010da ukazuje kako se pona\u0161anje nekih suvlasnika u stambenim zgradama koji ne \u017eele dati suglasnost za kratkoro\u010dno iznajmljivanje mo\u017ee objasniti samo kao zavist, te da se radi o ograni\u010davanju vlasni\u0161tva koje negira ste\u010dene kategorizacije objekata. Gra\u0111anska inicijativa Stanari zajedno pak ukazuje na probleme u apartmanima u stambenim zgradama, \u010diji gosti stanarima stvaraju niz problema u svakodnevnom \u017eivotu, posebno tijekom ljetne sezone.<\/p>\n<p>I tijekom 2025. godine sudjelovali smo u javnim savjetovanjima vezanim uz propise u podru\u010dju stanovanja: Izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na podru\u010dju od posebne skrbi, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dru\u0161tveno poticanoj stanogradnji, Programa priu\u0161tivog najma, Programa ugradnje dizala i ure\u0111aja za olak\u0161an pristup za slabo pokretne osobe u postoje\u0107e zgrade, Zakona o priu\u0161tivom najmu i dr. Uva\u017eeni su prijedlozi\u00a0 pu\u010dke pravobraniteljice u vezi otkupa stanova u vlasni\u0161tvu ustanova od strane njihovih dugogodi\u0161njih stanara, reguliranja zabrane otu\u0111enja nekretnina kupljenih po povla\u0161tenim cijenama ili prijedloga da se u dohodak za ostvarivanje razli\u010ditih prava oko stambenog zbrinjavanja ne ura\u010dunavaju naknade iz Zakona o socijalnoj skrbi i dr.<\/p>\n<p>Iznimno veliku pa\u017enju javnosti izazvalo je dono\u0161enje Zakona o prostorom ure\u0111enju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj u\u010dinkovitosti u zgradarstvu. Stru\u010dnjaci su na Okruglom stolu &#8220;Zakon o prostornom ure\u0111enju\u201c ukazivali na netransparentnost postupka i kvalitetu metodologije izrade propisa, isti\u010du\u0107i da proces participacije mora biti stvaran, a ne formalan, te da Zakon koji ure\u0111uje prostor mora biti rezultat \u0161irokog stru\u010dnog konsenzus jer prostorne odluke koje se donose danas odre\u0111uju kvalitetu \u017eivota budu\u0107im generacijama. Ukazivali su kako se priu\u0161tivo stanovanje treba provoditi unutar postoje\u0107ih gra\u0111evinskih podru\u010dja, mogu\u0107e i na brownfieldima odnosno napu\u0161tenim i neiskori\u0161tenim zemlji\u0161tima i infrastrukturi\u00a0 uz kontrolu dugoro\u010dne priu\u0161tivosti. Bit priu\u0161tivog stanovanja je dru\u0161tveno uklapanje u zajednicu, socijalizacija i kori\u0161tenje postoje\u0107e javne i dru\u0161tvene infrastrukture, pripadnost kvartu, a ne geto na rubu grada. Stru\u010dnjaci isti\u010du da bi pet godina od stupanja na snagu Zakona o prostornom ure\u0111enju trebalo provesti javnu i stru\u010dno neovisnu evaluaciju njegovih u\u010dinaka na prostorni razvoj, urbanisti\u010dku kvalitetu, za\u0161titu okoli\u0161a, stambenu dostupnost i razinu participacije gra\u0111ana. Evaluacija mora biti metodolo\u0161ki utemeljena, transparentna i provoditi se izvan politi\u010dkog utjecaja, kako bi se dobila stvarna slika poti\u010de li Zakon odr\u017eiv, kvalitetan i pravedan razvoj prostora. Rezultati evaluacije trebaju biti javno dostupni, uz jasne preporuke potrebnih izmjena, dopuna ili korekcija zakonodavnog okvira.<\/p>\n<p>Jo\u0161 pri dono\u0161enju ovog paketa zakona najavljeni su postupci ocjene ustavnosti, a \u0161to su gradovi poput Zagreba, Vara\u017edina i Cresa i u\u010dinili. Iz Grada Zagreba primjerice spornim smatraju mogu\u0107nosti nalaganja izmjena prostornih planova i obustave njihove primjene od strane sredi\u0161njeg tijela, uvo\u0111enje krutih i univerzalnih rokova za izradu planova i komunalno opremanje prostora neovisno o kapacitetima i financijskim mogu\u0107nostima pojedine JLP(R)S te posljedi\u010dno prebacivanje samoupravne nadle\u017enosti na privatne investitore, pokretanje i vo\u0111enje urbane komasacije bez suglasnosti JLP(R)S, priu\u0161tivo stanovanje bez sudjelovanja i suglasnosti JLP(R)S, sankcioniranje jedinica zbog nepostupanja po upravnim nalozima u podru\u010dju planskog odlu\u010divanja te prestanak va\u017eenja prostornih planova po sili zakona. Navodi se da takva kombinacija mjera ima za posljedicu transformaciju prostornog planiranja iz podru\u010dja samoupravne razvojne politike u podru\u010dje poja\u010dane upravne kontrole, u kojem JLP(R)S zadr\u017eavaju formalnu nadle\u017enost dono\u0161enja planova, ali uz bitno su\u017een prostor stvarnog odlu\u010divanja.<\/p>\n<p>Gradovi sve vi\u0161e osmi\u0161ljavaju razli\u010dite mjere vezane uz stanovanje. Neki, poput Gospi\u0107a i Vara\u017edina, su uklju\u010deni u POS gradnju, dok Dubrovnik ima vlastiti model politike rje\u0161avanja stambenog pitanja &#8220;Dubrova\u010dka stanogradnja&#8221;, koji uklju\u010duje dodjelu stanova u dugoro\u010dni najam, dodjelu nepovratnih financijskih sredstava u iznosu od 30.000 eura za kupnju prve nekretnine, dodjelu parcele za gradnju tipskih ku\u0107a i druge. Iz Opatije navode da istra\u017euju najpovoljnije oblike stambene izgradnje, Rijeka je objavila, a u Zagrebu se tek o\u010dekuje natje\u010daj za dodjelu priu\u0161tivih stanova. U Kri\u017eevcima planiraju prenamjenu prostora u priu\u0161tive stanove za mlade obitelji, a najavljuju i umanjenje pla\u0107anja komunalnog doprinosa za gradnju i komunalne naknade za kupnju postoje\u0107eg objekta mladim obiteljima. Pula je zapo\u010dela provedbu pilot projekta osnivanja stambene zadruge, koja bi svojim sredstvima izgradila stambenu zgradu s 32 stambene jedinice na zemlji\u0161tu u gradskom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n<p>U izvje\u0161\u0107ima za 2022. i 2023. godinu preporu\u010dili smo da se poreznom politikom motivira vlasnike privatnih stanova na dugoro\u010dni najam. Po\u010detkom 2025. godine uveden je porez na nekretnine i novi na\u010din oporezivanja privatnih iznajmljiva\u010da pa kod turisti\u010dkog najma raste pau\u0161alni porez koji ovisi o turisti\u010dkoj razvijenosti JLS-a, \u0161to bi najmodavce trebalo motivirati na dugoro\u010dni najam. Porez na nekretnine zamijenio je porez na ku\u0107e za odmor, a prihodi se raspodjeljuju izme\u0111u JLS i JP(R)S. Pla\u0107aju ga pravne i fizi\u010dke osobe, a na preporuku pu\u010dke pravobraniteljice i RH za nekretnine koje se ne koriste. Odluku o visini poreza donosi JLS u iznosu od 0,60 do 8 eura\/m\u00b2 godi\u0161nje. Porezna uprava objavila je podatke o broju gradova i op\u0107ina koje su uvele ve\u0107u stopu poreza na nekretnine u odnosu na porez na ku\u0107e za odmor, \u0161to je vidljivo u grafikonu.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23697 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-adekvatno-stanovanje-usporedba-podataka-o-visinama-poreza-300x127.png\" alt=\"\" width=\"794\" height=\"336\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-adekvatno-stanovanje-usporedba-podataka-o-visinama-poreza-300x127.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-adekvatno-stanovanje-usporedba-podataka-o-visinama-poreza-768x325.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-adekvatno-stanovanje-usporedba-podataka-o-visinama-poreza.png 943w\" sizes=\"(max-width: 794px) 100vw, 794px\" \/><\/p>\n<p>Pojedini gradovi poput Umaga ili Vrbovca, koji su uveli porez, nisu primijetili pove\u0107anje broja stanova za dugotrajni najam ve\u0107 ukazuju da bi trebalo poduzeti dodatne nacionalne mjere u svrhu pove\u0107anja prihoda gra\u0111ana (smanjivanje dr\u017eavnih poreza i doprinosa, pove\u0107anje osobnog odbitka i sl.). Iz Pore\u010da ukazuju kako se te\u0161ko mo\u017ee o\u010dekivati da se poreznom politikom promijeni namjena stanova u turisti\u010dkom mjestu, dok iz Gospi\u0107a navode kako postoje indicije o porastu dugoro\u010dnog najma. Slavonski Brod navodi da je prerano za zaklju\u010dke.<\/p>\n<p>Na dostupnost dugoro\u010dnog najma JLS-i mogu utjecati i visinom pau\u0161alnog poreza na dohodak od djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smje\u0161taja u turizmu. Napokon,\u00a0 glede u\u010dinaka porezne reforme na dostupnost stanova trebalo bi pri\u010dekati detaljnu analizu Ministarstva financija, koje za to ima rok od tri godine od stupanja na snagu ZID Zakona o lokalnim porezima.<\/p>\n<p>APN je do kraja 2025. godine zaprimio 3.560 zahtjeva za povrat poreza za kupnju ili gradnju prve stambene nekretnine mladima do 45 godina. Obra\u0111eno je 3.135 zahtjeva, 2.340 je odobreno, a 155 odbijeno zbog previsoke cijene i prekora\u010denja praga od 50% iznad prosje\u010dne objavljene cijene. Ostali razlozi odbijanja zahtjeva odnosili su se na ugovore potpisane prije 1. sije\u010dnja 2025. godine, stariju \u017eivotnu dob od zakonom propisane, posjedovanje drugih nekretnina ili vi\u0161estruko podno\u0161enje zahtjeva unutar istog ku\u0107anstva. Ukupna vrijednost odobrenih potpora iznosi 17.951.044 eura, prosje\u010dan iznos potpore je 14.609 eura za PDV i 3.475 eura za porez na promet nekretnina. Najvi\u0161e odobrenih zahtjeva je iz Zagreba (1.057), a najmanje iz Li\u010dko-senjske \u017eupanije (11), pri \u010demu ovi podaci posredno govore o demografiji i regionalnoj razvijenosti.<\/p>\n<p>Pri dono\u0161enju ZID Zakona o dru\u0161tveno poticanoj stanogradnji vezano uz predmetnu potporu ukazali smo kako potrebu za rje\u0161avanjem stambenog pitanja i kupnje prve nekretnine imaju i stariji od 45 godina, pri \u010demu predmetni Zakon nije usmjeren isklju\u010divo na mlade. Isto predla\u017eemo jer mnogi od njih iz razli\u010ditih, naj\u010de\u0161\u0107e ekonomskih razloga, nisu ranije bili u poziciji stjecati ili graditi prvu stambenu jedinicu, a pri \u010demu se na gra\u0111ane starije od 45 godina dugoro\u010dno ra\u010duna na razli\u010ditim podru\u010djima dru\u0161tvenog djelovanja. Iako prijedlog nije usvojen u sklopu dono\u0161enja izmjena ovog zakona, smatramo da bi ipak trebalo osmisliti neke mogu\u0107nosti potpore, a pri \u010demu i propisati kriterije, i za osobe starije od 45 godina, a vezano za stjecanje ili gradnju prve stambene jedinice.<\/p>\n<p>U 2025. godini otpo\u010deo je postupak dono\u0161enja Zakona o priu\u0161tivom stanovanju, kod kojeg iznos najma odnosno rate kredita stana pripadne vrijednosne povr\u0161ine uve\u0107an za prosje\u010dne re\u017eijske tro\u0161kove i prosje\u010dne tro\u0161kove odr\u017eavanja ne prelazi 30% neto prihoda u\u017ee obitelji u JLS u kojoj se nekretnina nalazi. Predvi\u0111a se i da \u017eupanije postaju nositelji gradnje priu\u0161tivih stambenih jedinica te se uvodi obveza izrade Programa priu\u0161tivog stanovanja za JLS i \u017eupanije. U zgradama koje \u0107e se graditi za priu\u0161tivo stanovanje, 50% stanova mora biti za najam, a 50% za prodaju na tro\u0161kovnoj osnovi da se izbjegne socijalna segregacija stanovnika. Mla\u0111ima od 45 godina omogu\u0107uje se gradnja ili rekonstrukcija jednoobiteljskih ku\u0107a u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima, predla\u017eu se i mjere aktivacije praznih stanova, dono\u0161enje novog Pravilnika o kvaliteti novih stanova za priu\u0161tivo stanovanje te se omogu\u0107uje djelovanje neprofitnih stambenih zadruga.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica pozdravila je dono\u0161enje ovog Zakona jer se radi o propisu kojim bi se trebao rije\u0161iti velik dio stambenih potreba. No ni Zakon o priu\u0161tivom stanovanju niti Nacionalni plan ne bave se socijalnim stanovanjem odnosno stanovanjem najsiroma\u0161nijih. Kao \u0161to smo vi\u0161ekratno nagla\u0161avali, dono\u0161enje strategije u podru\u010dju stanovanja bila bi prilika da se podru\u010dje stanovanja za sve ranjive skupine dugoro\u010dno, sustavno i vi\u0161esektorski planira i uredi. Socijalno stanovanje je u nadle\u017enosti resora socijalne skrbi, ali se i ono provodi u JLP(R)S ili u dr\u017eavnim nekretninama i tra\u017ei me\u0111usektorsku suradnju. Za razliku od hrvatskog modela, Europski plan priu\u0161tivog stanovanja posebnu pozornost pridaje i rje\u0161avanju problema besku\u0107nika i drugih ranjivih skupina, \u0161to opet govori u prilog nu\u017enosti me\u0111uresornog djelovanja. O socijalnom stanovanju vi\u0161e u posebnom potpoglavlju.<\/p>\n<p>Jedna od primjedbi vezanih uz budu\u0107i Zakon o priu\u0161tivom stanovanju ti\u010de se potencijalnih problema oko i nakon prodaje priu\u0161tivih stanova. Predla\u017ee se gradnja i prodaja stanova po cijeni ni\u017eoj od tr\u017ei\u0161ne, no iz razli\u010ditih se razloga i s razli\u010ditim argumentima postavlja pitanje je li dugoro\u010dno odr\u017eivo primarno poticati gradnju i prodaju stanova.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 77. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da na mre\u017enoj stranici objavi \u00a0informacije o pri\u010duvi i posljedicama nepla\u0107anja<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iako su razumljivi razlozi radi kojih gra\u0111ani preferiraju stambeno zbrinjavanje u svom vlasni\u0161tvu, ukazujemo kako godinama zaprimamo pritu\u017ebe na obvezu pla\u0107anja pri\u010duve i odr\u017eavanje zajedni\u010dkih dijelova i ure\u0111aja zgrade. I iz MPUGDI navode kako su zaprimili upite oko pove\u0107anja iznosa pri\u010duve iz Zakona o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada. Problem je \u0161to dio suvlasnika i 30 godina od stupanja na snagu Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima te godinu od Zakona o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada smatra da treba odr\u017eavati samo svoj stan, ali ne i zajedni\u010dke dijelove zgrade pa ne pla\u0107a pri\u010duvu, dok ju dio zbog imovnog stanja nije u mogu\u0107nosti podmirivati redovito (posebno ako je zgrada optere\u0107ena kreditima). Nepla\u0107anje pri\u010duve, osim \u0161to utje\u010de na stanje objekta, dovodi i do ovr\u0161nih postupaka koji u kona\u010dnici mogu zavr\u0161iti razvrgnu\u0107em suvlasni\u010dke zajednice i iseljenjima odnosno gubitkom doma. Mogu\u0107nost prodaje stana i preseljenje drugdje gdje je pri\u010duva ni\u017ea, u ku\u0107u ili u stan u najmu jest rje\u0161enje problema visoke pri\u010duve, no realno na to \u0107e se odlu\u010diti tek mali broj suvlasnika. Istodobno i u ekstremnim situacijama pri\u010duva mo\u017ee biti i sredstvo pomo\u0107u kojeg se suvlasnici poku\u0161avaju \u201erije\u0161iti\u201c ne\u017eeljenog, na \u0161to nam uglavnom ukazuju umirovljenici. S druge strane, zgrade se moraju odr\u017eavati, jer u suprotnom predstavljaju opasnost za ljude i imovinu. Postoji zakonska mogu\u0107nost reguliranja pri\u010duve sudskim putem i vezano uz imovno stanje, no za ovu opciju mnogi ne znaju pa ju ni ne koriste, nema ni sudske statistike o tome, a ni MPUGDI ne prikuplja ove podatke jer nema zakonsku obvezu. Na suvlasni\u010dke obveze potencijalni kupci moraju biti na vrijeme i na primjereni na\u010din upozoreni. Stoga preporu\u010damo MPUGDI da na web stranicama objavi detaljne informacije o pri\u010duvi, odnosno da pojasni gra\u0111anima njezinu va\u017enost, a posebno posljedice nepla\u0107anja.<\/p>\n<p>S obzirom na konstantan rast tro\u0161kova \u017eivota, posebno energenata, te obvezu suvlasnika i imaju\u0107i u vidu imovno stanje gra\u0111ana koje ove situacije najvi\u0161e poga\u0111aju, ukazivali smo kako bi priu\u0161tivo stanovanje trebalo biti prvenstveno usmjereno na najam, a tek onda na prodaju. Kada se u obzir uzmu iskustva gradova poput Be\u010da, prilika je da se i u RH ovaj oblik stanovanja vi\u0161e afirmira, pogotovo ako i kada se izmjeni Zakon o najmu.<\/p>\n<p>Posebnu pozornost javnosti su izazvale mjere aktivacije praznih nekretnina iz Programa priu\u0161tivog najma kojima je u sije\u010dnju 2026. godine otvoren prvi javni poziv vlasnicima da svoje stanove stave u funkciju priu\u0161tivog najma. Vlasnici praznih nekretnina s kojima \u0107e APN sklopiti ugovor dobit \u0107e naknadu koja odgovara medijalnoj cijeni najma stambene nekretnine i to na na\u010din da \u0107e 60% iznosa cjelokupnog ugovornog razdoblja dobiti na po\u010detku, a ostalih 40% nakon polovice isteka ugovora.<\/p>\n<p>Osim \u0161to smo sudjelovali u postupcima dono\u0161enja brojnih propisa na nacionalnoj i lokalnoj razini, postupali smo i po pritu\u017ebama gra\u0111ana koji se \u017eale na <a id=\"javno\"><\/a>(ne)dostupnost stanova, na susjede i upravitelje u vezi pri\u010duve i po\u0161tivanja ku\u0107nog reda, na dugotrajnost postupanja javnopravnih tijela pri prodaji stanova, pri \u010demu mnogi ukazuju na sustavne probleme. Zaprimili smo i nekoliko upita vezanih uz postavljanje klimatizacijskih ure\u0111aja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Stanovanje u nekretninama u javnom vlasni\u0161tvu<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Javila nam se pritu\u017eiteljica koja je s k\u0107eri do potresa 2020. godine \u017eivjela u Zagrebu u prostoru\/sobi u vlasni\u0161tvu RH od 11 m\u00b2 bez sanitarnog \u010dvora i kuhinje, ali bez pravne osnove. Navodi kako je u sobu uselila 1989. godine kao podstanarka, da je ku\u0107a gorjela u dva navrata, pri \u010demu su ostale bez svega. Higijenu je, s tada malodobnom k\u0107eri, obavljala na zajedni\u010dkom hodniku i na hladno\u0107i, ali isti\u010de da je to bio njihov jedini dom jer si drugi, zbog niskih prihoda, nisu mogle priu\u0161titi. Radi se o samohranoj majci, koja je sada u mirovini, k\u0107er radi i prima minimalnu pla\u0107u u trgova\u010dkom dru\u0161tvu koje je upravo promijenilo vlasnika i neizvjesne je budu\u0107nosti, a iako zbog o\u0161te\u0107enja u potresu ne \u017eive u navedenom stanu, uredno pla\u0107aju naknadu Dr\u017eavnim nekretninama. Pritu\u017eiteljica je na listi za gradski stan, sobu u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu i dalje ne koristi, ali ju pla\u0107a, kao i sobu u privremenom smje\u0161taju u kojem sa k\u0107erkom \u017eivi. Uputili smo ju da se javi APN-u na poziv u okviru Programa priu\u0161tivog najma.<\/p>\n<p>Ova situacija ponovo otvara pitanja ne samo dostupnosti priu\u0161tivog najma ve\u0107 i legalizacije dugogodi\u0161njih socijalno depriviranih stanara u javnim stanovima, u kojima \u017eive dugi niz godina bez pravne osnove, ali uredno podmiruju tro\u0161kove. Mnogi gradovi, poput \u0160ibenika i Pore\u010da, ne predvi\u0111aju legalizaciju, dok RH postavlja restriktivne uvjete. S druge strane Imotski planira legalizaciju, a ona je mogu\u0107a i u Rijeci pod odre\u0111enim uvjetima.<\/p>\n<p>Nije sporno da se javnim vlasni\u0161tvom mora upravljati transparentno, zakonito i pa\u017enjom dobrog gospodarstvenika, no istovremeno treba biti svjestan pojedina\u010dnih situacija u kojima dio gra\u0111ana ne mo\u017ee rije\u0161iti svoj problem na tr\u017ei\u0161tu, ali ni u okviru socijalnog stanovanja, pa im je u tim situacijama potrebna pomo\u0107 javne vlasti. Imaju\u0107i u vidu kako JLS u svom djelokrugu imaju poslove od lokalnog zna\u010daja, koje uklju\u010duju i stanovanje, te da je RH socijalna dr\u017eava, trebalo bi se po unaprijed propisanim i javno dostupnim kriterijima baziranima na imovnom stanju i stvarnoj mogu\u0107nosti uzdr\u017eavanja, zapo\u0161ljavanja i ostvarivanja prihoda, ponuditi tim stanarima izravna rje\u0161enja njihove stambene situacije. Kao primjer da je mogu\u0107e zakonsko ure\u0111enje koje uva\u017eava postoje\u0107e stanje mo\u017ee poslu\u017eiti va\u017ee\u0107i propis i praksa na koju ukazuju iz MHB-a, a vezana je uz Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i \u010dlanovima njihovih obitelji, da se pri rje\u0161avanju stambenog statusa, odnosno otkupa, ne radi podjela na one stradalnike iz Domovinskog rata koji koriste stan JLS s ili bez pravne osnove ako se utvrdi pravo na zbrinjavanje.<\/p>\n<p>Godinama ukazujemo na problem otkupa stanova u vlasni\u0161tvu javnih ustanova, konkretno \u0161kolskog stana u Belom Manastiru njegovoj dugogodi\u0161njoj stanarki, u\u010diteljici u toj \u0161koli, koja je u me\u0111uvremenu oti\u0161la u mirovinu. Tijekom godina se uo\u010dilo i kako zaposlenici drugih ustanova ne mogu pod povoljnijim uvjetima otkupiti stanove u kojima \u017eive desetlje\u0107ima, kao \u0161to su to mogli drugi stanari odnosno nositelji stanarskih prava diljem RH devedesetih godina. Na razli\u010ditim se razinama propitivalo postoji li pravna osnova za prodaju tih stanova, pod kojim uvjetima i cijenama bi se prodavali, a vodili su se i pojedina\u010dni sudski postupci. Pu\u010dka pravobraniteljica i DORH su jo\u0161 2012. godine ukazali da \u0161kole kao ustanove mogu donositi odluke o raspolaganju stanovima u svom vlasni\u0161tvu uz prethodnu suglasnost osniva\u010da. Taj je stav potvrdilo i tada\u0161nje Ministarstvo obrazovanja 2014. godine, a potom i tada\u0161nji Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje 2021. godine, ali do prodaje nije dolazilo pa smo u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu preporu\u010dili Vladi RH, da u suradnji s osniva\u010dima ustanova te ustanovama na podru\u010dju Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije sudjeluje u kreiranju kriterija i uvjeta prodaje predmetnih stanova najmoprimcima koji u njima borave. Preporuka je prihva\u0107ena te je Izmjenama i dopunama ZSZPP dugogodi\u0161njim stanarima omogu\u0107en otkup stanova u vlasni\u0161tvu JLP(R)S ili javnih ustanova po cijeni koja se utvr\u0111uje sukladno tom Zakonu. Na prijedlog pu\u010dke pravobraniteljice propisano je i da svi oni koji ne podnesu zahtjev za otkup ili ne ostvare otkup stambene jedinice zadr\u017eavaju pravo kori\u0161tenja stambene jedinice na temelju ugovora o najmu na neodre\u0111eno vrijeme i uz pla\u0107anje za\u0161ti\u0107ene najamnine.<\/p>\n<p>Postupali smo i po pritu\u017ebi na ograni\u010davanja prava vlasni\u0161tva. Pritu\u017eiteljica je kupila stan od RH sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasni\u0161tvu RH\u00a0 i isplatila ga u cijelosti. Starije je \u017eivotne dobi, naru\u0161enog zdravlja i postalo joj je izuzetno te\u0161ko \u017eivjeti samoj pa \u017eeli prodati stan i odseliti sinu u inozemstvo, ali joj je zahtjev za prijevremeno brisanje zabilje\u017ebe odbijen. Mjera zabrane otu\u0111enja je nu\u017ena radi spre\u010davanja zlouporabe stjecanja nekretnina pod uvjetima povoljnijim od tr\u017ei\u0161nih. No unato\u010d tome, pu\u010dka pravobraniteljica smatra kako bi trebalo zauzeti fleksibilniji pristup koji bi, umjesto isklju\u010divo vremenskih rokova zabrane raspolaganja, omogu\u0107io razmatranje razli\u010ditih pojedina\u010dnih stvarnih \u017eivotnih situacija, pogotovo kada zbog dobi i\/ili zdravstvenog stanja ili nastanka ili progresije invaliditeta, pove\u0107anja obitelji ro\u0111enjem ili usvajanjem djece ili nekog drugog opravdanog razloga, stanovanje u odre\u0111enom objektu vi\u0161e ne zadovoljava stambene ili neke druge egzistencijalne potrebe vlasnika, a \u0161to se mo\u017ee promatrati i kao neizravna diskriminacija. Slijedom toga je pu\u010dka pravobraniteljica uputila preporuku za izmjenu Odluke i propisivanje mogu\u0107nosti davanja suglasnosti za brisanje zabilje\u017ebe zabrane otu\u0111enja iz opravdanih razloga, koji se mogu i navesti, a \u010dije \u0107e se postojanje utvr\u0111ivati u svakom pojedina\u010dnom slu\u010daju, razmatraju\u0107i i uva\u017eavaju\u0107i realne \u017eivotne okolnosti. Na ovaj bi na\u010din bilo mogu\u0107e zadr\u017eati zabranu otu\u0111enja i paziti na ispunjenje njene svrhe, a istovremeno bi se omogu\u0107ilo uva\u017eavanje iznimnih realnih \u017eivotnih situacija. Predmetna Odluka jo\u0161 nije izmijenjena, ali su preporuke oko formuliranja zabrane otu\u0111enja prihva\u0107ene u Izmjenama i dopunama ZSZPP-a. Ina\u010de iz MPUGDI navode da je jedan od prioriteta upravljanja dr\u017eavnim stanovima i prodaja po predmetnoj Odluci te da ostaje rije\u0161iti jo\u0161 1.535 predmeta.<\/p>\n<p>I dalje zaprimamo pritu\u017ebe na dugotrajnost postupanja prodaje dr\u017eavnih stanova za \u0161to su od prosinca 2023. godine i stupanja na snagu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasni\u0161tvu RH umjesto MPUGDI nadle\u017ene Dr\u017eavne nekretnine d.o.o. Gra\u0111ani se pritu\u017euju da je prijenos predmeta i ponovno tra\u017eenje dokumentacije radi provjeravanja \u010dinjenica dovelo do novih zastoja, no nakon postupanja pu\u010dke pravobraniteljice u nekim je predmetima do\u0161lo do pomaka i njihova dovr\u0161etka. S druge strane, iz MPUGDI navode kako je zbog decentralizacije do\u0161lo do zna\u010dajnog pobolj\u0161anja i efikasnosti upravljanja te da je tako omogu\u0107eno bolje usmjeravanje kapaciteta na druge obveze Ministarstva. No, postoje i situacije u kojima gra\u0111ani trpe materijalnu \u0161tetu zbog dugotrajnosti postupanja. Tako smo zaprimili\u00a0 pritu\u017ebu na natje\u010daj za kupnju dr\u017eavnog stana u Rijeci stambenim kreditom banke. Zbog dugotrajne procedure potpisivanja ugovora u MPUGDI-u pritu\u017eitelji su banci morali platiti kamate u visini od 1.797 eura. Uputili su molbu za pomo\u0107 MPUGDI-u, koja je odbijena uz obrazlo\u017eenje da se u konkretnom slu\u010daju ne radi o upravnom postupku ve\u0107 o vr\u0161enju vlasni\u010dkih prava, da postupak potpisivanja izlaznih akata prolazi vi\u0161e razina i \u010desto uklju\u010duje i dodatne radnje vanjskih dionika poput javnih bilje\u017enika, pa nije mogu\u0107e predvidjeti stvarno vrijeme potpisivanja. Pu\u010dka pravobraniteljica se obratila upravnoj inspekciji koja je MPUGDI-u uputila upozorenje za nepostupanje, uz istodobni navod kako nije nadle\u017ena provoditi postupak za naknadu \u0161tete, \u0161to nije ni sporno. Iz inspekcije navode i da su stranke mogle tra\u017eiti izuze\u0107e slu\u017ebene osobe, kao i da \u010delnik tijela mo\u017ee pokrenuti postupak protiv slu\u017ebenika zbog propusta u radu. No, ovako se sva odgovornost prebacila na stranke, pri \u010demu se ne radi o njihovoj neaktivnosti ili propustima ve\u0107 o organizaciji postupanja i funkcioniranja dr\u017eavne uprave.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 78.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da izradi analizu primjene propisa i internih procedura vezano za raspolaganja nekretninama u vlasni\u0161tvu u slu\u010dajevima dugotrajnog postupanja<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Stoga je pu\u010dka pravobraniteljica pri dono\u0161enju Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasni\u0161tvu RH u svrhu prodaje, razvrgnu\u0107a suvlasni\u010dke zajednice, davanja u zakup ili najam, zamjene te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist RH, ukazivala na potrebu propisivanja rokova u raspolaganju dr\u017eavnim vlasni\u0161tvom, pogotovo tamo gdje se radi o postupanjima MPUGDI-a, odnosno Dr\u017eavnih nekretnina. Preporuka nije prihva\u0107ena uz obrazlo\u017eenje kako nije mogu\u0107e odrediti jednozna\u010dan rok koji \u0107e biti primjenjiv u svakom pojedinom slu\u010daju. Pritu\u017eiteljima ostaje mogu\u0107nost podno\u0161enja tu\u017ebe redovnom sudu zbog naknade \u0161tete, a u trenutku pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a nismo imali informaciju je li pokrenut neki stegovni postupak ili postupak u kojem bi se unaprijedilo postupanje. Ovakve situacije, osim \u0161to su prouzro\u010dile konkretnu materijalnu \u0161tetu mladim ljudima, dodatno utje\u010du na <a id=\"sudovi\"><\/a>negativnu percepciju gra\u0111ana o javnoj upravi kao birokratiziranom sustavu koji nije spreman preuzeti odgovornost kada nastupi \u0161teta. Stoga preporu\u010damo MPUGDI analizu propisa i prakse raspolaganja stvari u vlasni\u0161tvu RH u pogledu rokova postupanja, kao i preno\u0161enje ovlasti potpisivanja unutar tijela.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Izvr\u0161enja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo i odluke Ustavnog suda RH<\/strong><\/span><\/h3>\n<blockquote><p>\u201ePo\u0161tovana pravobraniteljice<br \/>\njavljam se, i u ime svoje majke i svoje osobno, vezano uz na\u0161 status za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca.<br \/>\nUpoznati smo sa zakonom, odabrali smo opciju \u010dekanja da nam dr\u017eava osigura drugi stan u kojem \u0107emo pla\u0107ati najamninu ili ga poku\u0161ati otkupiti. No, kako se u zakonu nigdje ne navode rokovi, ne znamo koliko moramo \u010dekati da se to dogodi.No, nije problem \u010dekati, \u010dekamo ve\u0107 35 godina da se problem rije\u0161i, pa smo navikli. Problem je \u017eivjeti ovdje gdje \u017eivimo. Naime, ku\u0107a u kojoj se nalazi stan u kojem \u017eivimo je u potpunom rasulu. Stara je najmanje 150 godina, od \u010dega posljednjih \u0161ezdesetak na odr\u017eavanje nije ulagano ni\u0161ta. Govorim o zgradi, mi smo u stan ulagali koliko je mogu\u0107e ulagati u dio ku\u0107e u raspadu. Ukoliko vas zanima kako je to mogu\u0107e i kako to izgleda, dobro ste do\u0161li, mi smo isto u &#8230; Sarkasti\u010dno \u0107u re\u0107i da pri ulasku u stan ne morate zatvarati ki\u0161obran, jer \u0107e te pokisnuti i unutra, no&#8230; to nije \u0161ala.<br \/>\nI neka kaciga za glavu bi dobrodo\u0161la, svako malo otpadne ne\u0161to sa stropa. Ni to nije \u0161ala.<br \/>\nGumene \u010dizme kao za\u0161tita od elektri\u010dnog udara su preporu\u010dene. Ni tu se ne \u0161alimo.<br \/>\nRadi se o tome, da mi sad ve\u0107 skoro godinu dana pla\u0107amo najamninu za stan koji proki\u0161njava, elektri\u010dne instalacije su iskri\u010dave, ku\u0107anski aparati pregorjevavaju. To \u0161to sve izgleda kao da \u0107e nam se sru\u0161iti svakog trena na glavu je peta ili \u0161esta briga, a glodavace koji se osje\u0107aju kao kod ku\u0107e jo\u0161 nismo rangirali. Sami ne mo\u017eemo ni\u0161ta od toga popraviti, jer stanje stana je vezano uz stanje zgrade \u010diji vlasnici nismo, a nema ni informacije ho\u0107emo li tu boraviti jo\u0161 mjesec, godinu, ili \u0107e biti napeta borba izme\u017eu biologije i statike, to jest ho\u0107emo li problem dr\u017eavi rije\u0161iti tako da umremo prirodnim putem ili od posljedica uru\u0161avanja\u2026 Oprostite ako mi je ton presarkasti\u010dan. nije iz zle volje. Jednostavno, morao sam nekako do\u0107i do pitanja: znate li vi \u0161to nam je \u010diniti?\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Tijekom 2024. godine stupio je na snagu Zakon o na\u010dinu izvr\u0161enja presuda ESLJP u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva 12027\/10 i dr.) i Odluke USRH U-I-3242\/2018 i dr., kojim bi se kroz pet mjera trebali rije\u0161iti odnosi za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca s vlasnicima privatnih stanova u kojima \u017eive: 1. mjera je\u00a0 nagodba stranaka o visini i trajanju najma na neodre\u0111eno vrijeme; 2. mjera je isplata za\u0161ti\u0107enog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana; 3. mjera je preseljenje za\u0161ti\u0107enog najmoprimca u dr\u017eavni stan s minimalnom najamninom i mogu\u0107nost otkupa po povoljnim uvjetima; 4. mjera je zamjena stanova izme\u0111u vlasnika i RH uz mogu\u0107nost otkupa po povoljnim uvjetima; te 5. mjera je kupnja stana od RH i mogu\u0107nost otkupa po povoljnijim uvjetima. Tri su faze provedbe. U prvoj, koja je zavr\u0161ila 31. listopada 2024. godine, ustrojen je Registar stanova u privatnom vlasni\u0161tvu. U drugoj,\u00a0 koja je tako\u0111er zavr\u0161ila 31. prosinca 2024. godine, donesen je Program mjera, a u tre\u0107oj, koja je otpo\u010dela 1. sije\u010dnja 2025. godine, operativno se provode mjere, prestaje odnos za\u0161ti\u0107enog najma i uspostavlja se novi pravni odnos prijelaznog za\u0161ti\u0107enog najma (no radi lak\u0161eg razumijevanja i dalje koristimo termin za\u0161ti\u0107eni najmoprimac\/najam). Po\u010detno je u Registar uneseno 1.349 stanova, a do 31. prosinca 2025. godine njihov broj se smanjio na 1.072. U njima \u017eivi ukupno 2.014 osoba (osim za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca i \u010dlanovi ku\u0107anstva) i u vlasni\u0161tvu su 2.851 vlasnika. Od 1.349 za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca 870 su stariji od 65 godina, 14 je osoba s invaliditetom, a 18 lo\u0161eg imovnog stanja. Devet za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca je u me\u0111uvremenu preminulo.<\/p>\n<p>U pet je predmeta odabrana prva programska mjera, u 337 druga, u 700 tre\u0107a, a u po 30 predmeta \u010detvrta i peta. U 84 predmeta za\u0161ti\u0107eni najmoprimac nije dostavio obrazac o odabiru mjere, u 71 obje stranke nisu dostavile obrasce, a u 136 jo\u0161 treba utvrditi pravu volju stranaka. Do velja\u010de 2026. godine po drugoj programskoj mjeri rije\u0161eno je 286 predmeta i ispla\u0107eno je cca 24.500.000,00 eura te se za 2026. godinu planira provesti jo\u0161 51 predmet, po tre\u0107oj pet, a ostala su 1.072 nerije\u0161ena predmeta. Dva za\u0161ti\u0107ena najmoprimca izrazila su \u017eelju za preseljenjem u dom za starije te je u tijeku pronalazak slobodnih mjesta.<\/p>\n<p>Za subvencioniranje prosje\u010dne najamnine koju RH pla\u0107a vlasniku stana u kojem stanuje za\u0161ti\u0107eni najmoprimac tijekom provedbe Programa mjera 2025. godine je utro\u0161eno 4.300.000,00, a u 2026. godini se o\u010dekuje 5.000.000,00 eura. Naime, od 1. sije\u010dnja 2025. godine pa sve dok se za\u0161ti\u0107eni najmoprimac ne iseli ili se stan ne otkupi\/zamjeni, za\u0161ti\u0107eni najmoprimac i RH pla\u0107aju svaki po 50% prosje\u010dne najamnine. Iznimno ako 50% iznosa prosje\u010dne najamnine prelazi 25% ukupnih mjese\u010dnih prihoda ku\u0107anstva za\u0161ti\u0107enog najmoprimca i ako za\u0161ti\u0107eni najmoprimac i \u010dlanovi njegova ku\u0107anstva nemaju drugu imovinu ve\u0107e vrijednosti, RH pla\u0107a dodatnih 25% najamnine.<\/p>\n<p>Zakon propisuje mogu\u0107nost podno\u0161enja upravne tu\u017ebe protiv rje\u0161enja MPUGDI-a. Na Upravnom sudu u Zagrebu zaprimljeno ih je 46, u Rijeci 35, u Splitu \u010detiri, dok u Osijeku nije bilo tu\u017ebi. Visoki upravni sud zaprimio je \u0161est \u017ealbi na prvostupanjske sudske odluke, tri su odbijene, a ostale su u radu. Nemamo podatak o prosje\u010dnom trajanju sporova niti o meritumu konkretnih odluka.<\/p>\n<p>Ustavni sud RH je u nekoliko postupaka odlu\u010divao o ustavnosti Zakona odbiv\u0161i odnosno odbaciv\u0161i sve prijedloge.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica je pratila provedbu Zakona i Programa i postupala po pritu\u017ebama koje su prete\u017eito podnosili za\u0161ti\u0107eni najmoprimci. Odr\u017ean je i sastanak s predstavnicima udruga za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca, potom i s MPUGDI, a pravobraniteljica je sudjelovala i na okruglom stolu o ovoj temi u Hrvatskom saboru.<\/p>\n<p>Za\u0161ti\u0107eni najmoprimci nezadovoljni su pravnim okvirom, zabrinuti su oko realizacije tre\u0107e mjere i rokova, kao i raspolo\u017eivosti i uvjetnosti dr\u017eavnih stanova u koje trebaju preseliti. Ukazuju da visina ispla\u0107enih sredstava po drugoj mjeri nije dovoljna za kupnju nekretnine, posebno u gradovima poput Splita, a pritu\u017euju se i na visinu prosje\u010dne najamnine smatraju\u0107i da ju u cijelosti treba platiti dr\u017eava. Zaprimili smo i pritu\u017ebu vlasnika na postupak izdavanja rje\u0161enja o prijelaznoj najamnini, kao i pritu\u017ebu u vezi postupanja i informiranja u kojoj je pritu\u017eitelj istodobno i vlasnik i za\u0161ti\u0107eni najmoprimac na dva razli\u010dita stana. Obje skupine nezadovoljstvo izra\u017eavaju i u medijima pa se tako primjerice iznosilo kako su za\u0161ti\u0107eni najmoprimci uznemireni zbog problema s dokumentacijom i izgradnjom zgrade u Dubrovniku u koju bi trebali useliti, ali i da se Udruga vlasnika Protectus obratila Odboru ministara VE zbog postupanja MPUGDI-a te da vlasnici ne\u0107e stupiti u posjed stanova do o\u017eujka 2026. godine. Odbor ministara VE je 3. prosinca 2025. godine razmatrao izvr\u0161enje presuda grupe Statileo ocijeniv\u0161i sve poduzete mjere izvr\u0161enja u\u010dinkovitima te je konsenzusom zatvorio nadzor nad izvr\u0161enjem presuda. Prema Ustavnom sudu RH, sam model useljenja u dr\u017eavne stanove ustavnopravno nije sporan, ali dio sudaca ukazuje da u Zakonu nema jamstava da \u0107e tre\u0107a mjera biti u potpunosti provedena u razumnom roku. Broj raspolo\u017eivih stanova varira po JLS-ima, a MPUGDI navodi da se obnavljaju postoje\u0107i i planira gradnja novih stanova te dodaje da se zbog subjektivnih okolnosti, poput smrti ili iseljenja mimo mjera, ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi koliko \u0107e ukupno stanova trebati za tre\u0107u mjeru.<\/p>\n<p>Podaci pokazuju da je u cca 51% predmeta izabrana tre\u0107a programska mjera te je razvidno da \u0107e za osiguranje potrebnog broja stanova trebati vremena. Do kraja 2025. godine ure\u0111eno je 12 dr\u017eavnih stanova, 303 se ure\u0111uju, a MPUGDI procjenjuje da \u0107e ih 2026. godine urediti jo\u0161 250. Stanovi se nalaze na podru\u010dju cijele RH, a najvi\u0161e ih je na podru\u010dju Zagreba, Rijeke i Osijeka. Izgradnja zgrade u zagreba\u010dkom naselju Blato sa 152 stana je po\u010detnoj fazi radova. Izgradnja zgrade u Splitu s 58 stanova trebala bi biti dovr\u0161ena u lipnju i useljena u kolovozu\/rujnu 2026. U Dubrovniku je u tijeku kupnja zemlji\u0161ta i izdavanje gra\u0111evinske dozvole za 70 stanova.<\/p>\n<p>S obzirom da se veliki dio stanova gradi ili tek treba graditi ili urediti, a rokovi iseljenja, koji ovise o zaprimanju dokumentacije u pojedina\u010dnom slu\u010daju, se bli\u017ee, pu\u010dka pravobraniteljica je u prosincu 2025. godine pozvala MPUGDI na \u017eurno razmatranje modela br\u017eeg i efikasnijeg rje\u0161avanja problema i preveniranja situacije u kojoj bi se dio za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca koji su izabrali tre\u0107u mjeru na\u0161ao bez stana, predlo\u017eiv\u0161i rje\u0161enja koja uklju\u010duju i izmjene propisa.<\/p>\n<p>U vrijeme pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a \u010dekamo o\u010ditovanje MPUGDI-a o prijedlozima i preporukama upu\u0107enima u prosincu 2025. godine. Iz MPUGDI-a navode da im je najve\u0107i problem obnova i izgradnja novog stambenog fonda i dugotrajni postupci javne nabave, procedure JLS-a, kao i \u010dinjenica da brojni stanovi kojima upravljaju Dr\u017eavne nekretnine d.o.o. nisu podobni za obnovu i prenamjenu jer su tavanski ili podrumski, premale kvadrature ili nisu rije\u0161eni imovinskopravni odnosi.<\/p>\n<p>Stoga smatramo kako bi jedna od mogu\u0107ih opcija rje\u0161avanja stambenog pitanja za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca bila potaknuti promjenu izbora s 3. mjere\u00a0 \u201epreseljenje u dr\u017eavni stan\u201c na 2. mjeru i isplatu za\u0161ti\u0107enog najmoprimca, propisivanjem povoljnijih uvjeta nego \u0161to su trenutno propisani. Naime, trebalo bi povisiti iznos isplate, jer tr\u017ei\u0161ne cijene i dalje rastu, odnosno pravo na isplatu trebalo bi se utvr\u0111ivati prema prosje\u010dnoj cijeni m\u00b2 u JLS iz koje je za\u0161ti\u0107eni najmoprimac, a ne etalonskoj cijeni, kako je sada propisano. Naime, po Zakonu pravo na isplatu neoporezivog nov\u010danog iznosa u okviru druge mjere utvr\u0111uje se na temelju etalonske cijene gra\u0111enja po m\u00b2, pomno\u017eenoj s maksimalnom kvadraturom odgovaraju\u0107eg stana na koju za\u0161ti\u0107eni najmoprimac i \u010dlanovi njegovog ku\u0107anstva imaju pravo, a ako se stan na kojem postoji teret za\u0161ti\u0107enog najma nalazi u Gradu Zagrebu, Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji ili u JLS koja grani\u010di s morskom obalom, kona\u010dan iznos se uve\u0107ava mno\u017eenjem s koeficijentom geografske lokacije koji iznosi 1,2. Na internetskoj stranici MPUGDI-a se spominju iznosi isplate od cca 55.887,50 do 67.065,00 eura i dodatnih 13.150,00 do 15.780,00 eura za svakog \u010dlana ku\u0107anstva, ovisno o lokaciji.<\/p>\n<p>S druge strane, osnovicu za izra\u010dun najvi\u0161eg iznosa potpore za stjecanje ili gradnju stambene nekretnine za potrebe vlastitog stanovanja (tzv. mjera povrata poreza za mlade) po Zakonu o dru\u0161tveno poticanoj stanogradnji nije etalonska cijena nego je prosje\u010dna cijena m\u00b2 stana u JLS u kojoj se nekretnina stje\u010de ili gradi, a koja se odre\u0111uje po podatku MPUGDI-a objavljenog 4. lipnja 2025. godine. Prethodno je Ekonomski institut Zagreb kao podlogu izra\u010duna izradio \u201eStudiju o prosje\u010dnim ostvarenim kupoprodajnim cijenama za starogradnju i novogradnju u 2024. godini\u201c. Etalonska cijena po kojoj se ra\u010duna isplata u okviru druge mjere je odre\u0111ena 25. srpnja 2025. godine te iznosi 1.315,00 eura po m\u00b2. Prosje\u010dna cijena m\u00b2 stana o kojoj govori Ekonomski institut varira i ovisi o tr\u017ei\u0161tu. Tako u Splitu tr\u017ei\u0161na cijena vi\u0161estruko prema\u0161uje etalonsku i po podacima MPUGDI-a iznosi 3.462,08 eura\/m dok je u Bilju 959,3 eura (oba mjesta imaju stanove sa za\u0161ti\u0107enim najmoprimcima) pa smo preporu\u010dili da osnova izra\u010duna isplate budu podaci o ostvarenim kupoprodajnim cijenama, a etalonska cijena samo ondje gdje je vi\u0161a od kupoprodajne.<\/p>\n<p>Za\u0161ti\u0107enim najmoprimcima koji su ve\u0107 ispla\u0107eni moglo bi se priznati pravo na isplatu razlike, primjerice u obrocima. Poseban motiv za prelazak na drugu mjeru bila bi i isplata iznosa prije iseljenja, \u0161to smo predlagali pri dono\u0161enju Zakona, jer ukoliko je smisao odredbe pomo\u0107i za\u0161ti\u0107enim najmoprimcima da sredstvima rije\u0161e stambeno pitanje, ona su potrebna prije iseljenja, posebno jer su banke postro\u017eile uvjete kreditiranja.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 79.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da predlo\u017ei izmjene Zakona o na\u010dinu izvr\u0161enja presuda ESLJP-a u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva 12027\/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda, kojima bi se pove\u0107ao iznos isplate u drugoj mjeri temeljem prosje\u010dne kupoprodajne cijene m\u00b2 u jedinici lokalne samouprave i propisala isplata sredstava prije iseljenja te priznala razlika onima koji su ve\u0107 primili isplatu<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Preporu\u010damo MPUGDI-u da predlo\u017ei izmjene Zakona o na\u010dinu izvr\u0161enja presuda ESLJP-a u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva 12027\/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda RH U-I-3242\/2018 i dr., kojima bi se pove\u0107ao iznos isplate u drugoj mjeri propisivanjem obra\u010duna temeljem prosje\u010dne kupoprodajne cijene m\u00b2 u JLS iz koje je za\u0161ti\u0107eni najmoprimac umjesto obra\u010duna temeljem etalonske cijene gra\u0111enja, i propisala isplata sredstava prije iseljenja, kao i priznala razlika onima koji su ve\u0107 primili isplatu.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je ve\u0107 navedeno, 870 za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca su stariji od 65 godina, 14 ih je s invaliditetom, a 18 lo\u0161eg imovnog stanja. Upravo zbog ovih karakteristika i \u017eelje za sigurno\u0161\u0107u mnogi su se odlu\u010dili na preseljenje u dr\u017eavne stanove, ali zbog opisane situacije sa dr\u017eavnim stanovima vjerojatno je i da \u0107e se mnogi morati seliti nekoliko puta, prvo u stan na tr\u017ei\u0161tu, a tek potom u dr\u017eavni koji im po mjeri pripada. Upravo zbog ove ranjivosti MPUGDI-u smo ukazali da je nu\u017ena suradnja s HZSR-om kako bi se stanke upoznale s pravima iz sustava socijalne skrbi te ih na vrijeme po\u010dele koristiti.<\/p>\n<p>Nadalje, pozitivno je \u0161to je Zakonom propisano da RH subvencionira za\u0161ti\u0107enom najmoprimcu najamninu za stan na tr\u017ei\u0161tu sve do ispunjenja obveze davanja odgovaraju\u0107eg dr\u017eavnog stana u najam. No tu je nekoliko mogu\u0107ih problema. Naime, nakon poplave u Gunji ili potresa u SM\u017d dio gra\u0111ana se zbog dobi, zdravstvenog ili imovnog stanja nije sna\u0161ao na tr\u017ei\u0161tu nekretnina. Trebali su konkretnu pomo\u0107 pri potrazi za stanom za najam, sklapanju ugovora i sli\u010dno, no \u010desto ju nisu dobili pa su ostali \u017eivjeti u o\u0161te\u0107enim objektima. Ostanak za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca u privatnim stanovima nakon isteka rokova iseljenja, neovisno o razlogu, ka\u017enjivo je pona\u0161anje koje se nov\u010dano sankcionira te slijedi ovrha, pa je potrebno ulo\u017eiti dodatne napore za prevenirati da se najranjiviji na\u0111u u ovoj situaciji. U medijima se ukazuje i da su najmoprimci \u017ertve prijevara la\u017enih vlasnika stanova u kojima su ostajali bez zna\u010dajnih iznosa pologa i stanova.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 80.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da \u017eurno u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalnu skrb te udrugama razmotri na\u010dine kojima bi se osobama u ranjivom polo\u017eaju pomoglo u pronalasku zamjenskog stana dok \u010dekaju realizaciju tre\u0107e mjere<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 81.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da omogu\u0107i da se odgovaraju\u0107im stanom smatra i stan u drugoj \u017eupaniji uz zadovoljavanje ostalih uvjeta i izri\u010diti pristanak za\u0161ti\u0107enog najmoprimca<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pri dono\u0161enju Zakona predlagali smo propisivanje obveze MPUGDI-a ili pru\u017eateljima besplatne pravne pomo\u0107i aktivnog pomaganja ranjivim skupinama za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca u pronalasku stana kojeg bi dr\u017eava subvencionirala. Predlagali smo i da u tim situacijama dr\u017eava bude stranka ugovora u ime i za ra\u010dun za\u0161ti\u0107enog najmoprimca, uz njegovu suglasnost u vezi stana, kako bi se izbjeglo potencijalno otkazivanje ugovora od strane najmodavca, primjerice radi isplativijeg turisti\u010dkog najma. Prijedlog tada nije prihva\u0107en pa smo ponovo preporu\u010dili MPUGDI-u da razmotri na\u010dine na koje bi se pripadnicima ranjivih skupina pomoglo u pronala\u017eenju zamjenskog stana. Predlo\u017eili smo i da se, za vrijeme \u010dekanja dr\u017eavnog stana, osim preseljenja u stanove na tr\u017ei\u0161tu, propi\u0161e mogu\u0107nost ostanka u posjedu privatnog stana u kojem \u017eive, uz izri\u010ditu pisanu suglasnost vlasnika i sklapanje nagodbe\/ugovora o najmu na odre\u0111eno vrijeme do iseljenja u dr\u017eavni stan i uz pla\u0107anje slobodno ugovorene najamnine koju \u0107e dr\u017eava subvencionirati. Preporu\u010damo MPUGDI-u da \u017eurno u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalu skrbi te zainteresiranim udrugama razmotri na\u010dine kojima bi se osobama u ranjivom polo\u017eaju pomoglo u pronalasku zamjenskog stana dok \u010dekaju realizaciju tre\u0107e mjere iz Zakona o na\u010dinu izvr\u0161enja presuda ESLJP u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva 12027\/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda RH U-I-3242\/2018 i dr.<\/p>\n<p>Nadalje, po va\u017ee\u0107oj definiciji odgovaraju\u0107i dr\u017eavni stan za useljenje za\u0161ti\u0107enog najmoprimca je u istoj JLS. S obzirom na dostupnost stanova predlo\u017eili smo da se propi\u0161e da se odgovaraju\u0107im stanom smatra i stan u drugoj \u017eupaniji uz zadovoljavanje ostalih uvjeta, ukoliko na njega za\u0161ti\u0107eni najmoprimac izrijekom pristane. Pri tome bi prednost u odabiru stanova i dalje imali za\u0161ti\u0107eni najmoprimci s prijavljenim kontinuiranim prebivali\u0161tem u JLS. Kako nemamo povratnu informaciju preporu\u010damo MPUGDI-u da omogu\u0107i da se odgovaraju\u0107im stanom smatra i stan u drugoj \u017eupaniji uz zadovoljavanje ostalih uvjeta i izri\u010diti pristanak za\u0161ti\u0107enog najmoprimca.<\/p>\n<p>MPUGDI-u smo preporu\u010dili i uspostavu \u017eurne suradnje s JLS-ima, pogotovo velikim gradovima, kako bi zajedni\u010dki procijenili mogu\u0107nost izvanredne, izravne dodjele gradskih stanova za najam za\u0161ti\u0107enim najmoprimcima koji \u010dekaju dr\u017eavni stan, imaju\u0107i u vidu da je njihovo zbrinjavanje bila i zakonska obveza gradova, i to sredstvima od prodaje stanova po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 82.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da osigura a\u017eurnu komunikaciju sa strankama vezano uz pitanja za\u0161ti\u0107enog najma<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 83. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da na slu\u017ebenoj mre\u017enoj stranici iska\u017ee statisti\u010dke podatke o iskazanim i izvr\u0161enim mjerama temeljem dobi i spola<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Imaju\u0107i u vidu broj nerije\u0161enih predmeta te prigovore na nedostatak informacija predlo\u017eili smo MPUGDI-u da razmotri reorganizaciju rada i\/ili uvede nove\/dodatne slu\u017ebenike za rje\u0161avanje ovih slo\u017eenih predmeta. I iz MPUGDI-a ukazuju kako ote\u017eano komuniciraju sa strankama, koje su zbog dugotrajnosti situacije u kojoj su se na\u0161li ne svojom krivnjom, izgubili povjerenje u institucije. Navode i da se susre\u0107u s o\u010dekivanjima koja nije mogu\u0107e ispuniti, poput gradnje novih zgrada u centru Zagreba ili unutar Dubrova\u010dkih zidina.<\/p>\n<p>Nakon potresa gra\u0111ani su se pu\u010dkoj pravobraniteljici u velikoj mjeri pritu\u017eivali na nedostatak informacija, a takvi su se prigovori smanjili nakon \u0161to im se omogu\u0107ilo izravno komuniciranje sa slu\u017ebenicima, stoga smatramo da ova iskustva treba primijeniti i u ovom slu\u010daju. Trebalo bi razmotriti na koji na\u010din strankama omogu\u0107iti osobni, a ne samo telefonski kontakt sa slu\u017ebenicima. S obzirom da nisu sve stranke \u010dlanice udruga, a kako vjerojatno ni udruge ne raspola\u017eu svim informacijama o rje\u0161avanju pitanja za\u0161ti\u0107enog najma, potrebno je na web stranici MPUGDI-a objavljivati vi\u0161e a\u017euriranih informacija o pravima i obvezama i procedurama koje slijede. Preporu\u010damo MPUGDI-u reorganizaciju rada uvo\u0111enjem novih\/dodatnih slu\u017ebenika za rje\u0161avanje pitanja za\u0161ti\u0107enog najma te poduzimanje mjera radi osigura a\u017eurnu komunikaciju sa strankama vezano uz pitanja za\u0161ti\u0107enog najma.<\/p>\n<p>Preporu\u010damo MPUGDI-u da na slu\u017ebenoj web stranici iska\u017eu statisti\u010dke podatke o ranjivim skupinama, preferiranim i izvr\u0161enim mjerama, kako bi zainteresirana javnost, udruge, druge pravobraniteljske institucije i dr. analizom podataka mogli pridonijeti procesu, pravodobno reagirati i dodatno modificirati mjere.<\/p>\n<p>I tijekom 2025. godine zaprimali smo pritu\u017ebe vezane uz sanaciju i stambeno zbrinjavanje nakon klizi\u0161ta. O\u010ditovanja MPUGDI-a bismo zaprimali tek nakon nekoliko po\u017eurnica pa bi uz ina\u010de dobru suradnju u tom dijelu trebalo unaprijediti postupanje. Po javnom pozivu za stambeno zbrinjavanje iz o\u017eujka 2024. godine zaprimljeno je 46 prijava: 34 s podru\u010dja Krapinsko-zagorske, \u0161est Sisa\u010dko-moslava\u010dke, tri Vara\u017edinske, dvije Bjelovarsko-bilogorske i jedna s podru\u010dja Vukovarsko-srijemske \u017eupanije. <a id=\"socijalno\"><\/a>Prema navodima MPUGDI-a njihovo rje\u0161avanje o\u010dekuje se u 2026. godini. \u0160to se ti\u010de preporuke pu\u010dke pravobraniteljice da se izmjenama Programa ubla\u017eavanja posljedica klizi\u0161ta stradalnicima omogu\u0107i\u00a0 dokazivanje \u010dinjenice fakti\u010dnog najma i drugim dokaznim sredstvima,\u00a0 MPUGDI navodi da do sada nije uo\u010den problem, ali da \u0107e intervenirati i mijenjati propis ako za to bude potrebe.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Socijalno stanovanje<\/strong><\/span><\/h3>\n<blockquote><p><em>\u201e\u017divim kao podstanar zadnjih 3,5 godine i najmodavac je stan odlu\u010dio prodati te \u0107u uskoro morati iza\u0107i iz njega. &#8230;\u017divim sa malom pla\u0107om jer sam na dugotrajnom bolovanju zbog bolesti. &#8230;Sami znate da su se najamnine podigle u nebo. Stan sam na\u0161ao prije recesije te je cijena znatno manja. Volio bi ako mi mo\u017eete pomo\u0107i i na\u0107i gradski stan gdje bi mogao \u017eivjeti da ne zavr\u0161im na cesti. Zima je te ne bi volio da moram biti na cesti. &#8230;Placu koju dobivam iznisi samo 210 eura sto nije dostojno za zivot. &#8230;Znam da je dugotrajan proces za najam gradskog stana, ali lijepo vas molim da mi pomognete. Ne znam kome da se vi\u0161e obratim\u2026\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Najranjiviji i najsiroma\u0161niji \u010dlanovi dru\u0161tva i dalje se suo\u010davaju s kontinuiranim rastom najamnina, posebice u ve\u0107im gradovima i na obali, sve ve\u0107im tro\u0161kovima \u017eivota, pove\u0107anim rizikom od siroma\u0161tva, \u0161to sve dovodi i do ve\u0107eg rizika od besku\u0107ni\u0161tva. Iz obra\u0107anja gra\u0111ana razvidan je pri tome nedostatak socijalnog smje\u0161taja lokalnih jedinica. Naj\u010de\u0161\u0107e nam se obra\u0107aju obitelji ili jednoroditeljske obitelji s maloljetnom djecom sa zamolbama za pomo\u0107 u pronalasku smje\u0161taja kada im prijeti besku\u0107ni\u0161tvo, primjerice nakon razvoda braka ili kod naru\u0161enih obiteljskih odnosa, otkazivanja najma privatnog stana za koji nisu imali ugovor o najmu i sl.<\/p>\n<p>Uvodno spomenuti Europski plan za priu\u0161tivo stanovanje osim mladih prepoznaje i skupine s niskim prihodima kao one koje su posebno pogo\u0111ene stambenom krizom. Kao osobe u\u00a0 nepovoljnom polo\u017eaju se navode\u00a0 i starije osobe s niskim mirovinama, samohrani roditelji te obitelji s djecom izlo\u017eenom riziku od siroma\u0161tva, LGBTIQ+ osobe, \u017ertve rodno uvjetovanog nasilja, Romi i druge marginalizirane manjine, migranti te druge skupine izlo\u017eene riziku isklju\u010denosti ili diskriminacije, koje se suo\u010davaju s posebnim izazovima u pristupu stanovanju. Dodatno, osobe s invaliditetom suo\u010davaju se s ograni\u010denom dostupno\u0161\u0107u pristupa\u010dnog stanovanja, \u0161to pove\u0107ava rizik od institucionalizacije. Podstanari se suo\u010davaju sa sve ve\u0107im rizicima stambene nesigurnosti zbog rasta najamnina i, u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama, nedostatne pravne ili socijalne pomo\u0107i kada je ona potrebna. Stoga je Europski plan usmjeren na rje\u0161avanje besku\u0107ni\u0161tva i pru\u017eanje potpore najmoprimcima i ku\u0107anstvima u ranjivom polo\u017eaju. Prepoznaje da je osiguravanje ve\u0107eg broja socijalnih stanova klju\u010dno za napredak prema dugoro\u010dnom zaustavljanju socijalne isklju\u010denosti i izbjegavanju nesigurne stambene situacije te suzbijanju besku\u0107ni\u0161tva. Pri tome, podsje\u0107amo kako je pristup socijalnom stanovanju i pomo\u0107i besku\u0107nicima jedno od 20 na\u010dela Europskog stupa socijalnih prava.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 84. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da usvoji Strategiju o socijalnom stanovanju u RH<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Ve\u0107 smo ukazali da je prilikom dono\u0161enja strate\u0161kih i drugih propisa iz podru\u010dja stanovanja propu\u0161tena prilika adresirati i problem stambenog zbrinjavanja najugro\u017eenijih \u010dlanova dru\u0161tva, \u010dija se prava rje\u0161avaju razli\u010ditim propisima, pa stoga ponavljamo preporuku o potrebi dono\u0161enja Strategije o socijalnom stanovanju.<\/p>\n<p>Tijekom\u00a0 2025. godini pu\u010dka pravobraniteljica provela je istra\u017eivanje \u201cPrakse priznavanja naknade za tro\u0161kove stanovanja u RH i diskriminacija temeljem etni\u010dke pripadnosti\u201d o uvjetima i praksi gradova u postupcima odobravanja naknade za tro\u0161kove stanovanja najsiroma\u0161nijim gra\u0111anima, koja je prema ZSS-u namijenjena podmirivanju najamnine, komunalne naknade, tro\u0161kova grijanja, vodnih usluga te tro\u0161kova vezanih uz pove\u0107anje energetske u\u010dinkovitosti zgrade.<\/p>\n<p>Naime, radom na pritu\u017ebama uo\u010dili smo da ovu itekako va\u017enu naknadu za doprinos zadovoljenju osnovnih \u017eivotnih potreba ne ostvaruju, a katkad formalno niti ne mogu ostvariti, mnogi korisnici ZMN-a, iako se sukladno ZSS-u ona priznaje svim ovim korisnicima. Razlog tome je zasigurno neznanje korisnika, a dodatno i \u0161to ju, za razliku od ZMN-a, ne priznaje HZSR ve\u0107 JLS.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da ju u nekim JLS-ima korisnici ZMN-a ne mogu ostvariti jer kod priznavanja naknade ili odobravanja tro\u0161kova moraju predo\u010diti dokaze koje mogu pribaviti samo ako \u017eive u \u201ereguliranom stanovanju\u201c i ako imaju sklopljen ugovor s najmodavcem ovjeren kod javnog bilje\u017enika, ako ra\u010duni glase na njihovo ime, ako imaju prebivali\u0161te na adresi na koju se odnose ra\u010duni i sli\u010dno. Na\u017ealost, mnogi gra\u0111ani, pa tako i korisnici ZMN-a, \u017eive bez ugovora o najmu i bez prebivali\u0161ta na adresi stanovanja ili u nelegaliziranih objektima bez vlastitih priklju\u010daka, zbog \u010dega nemaju dokaz tro\u0161kova stanovanja na vlastito ime. Stoga smo u istra\u017eivanju analizirali uvjete za priznavanje naknade i podmirivanje tro\u0161kova, broj korisnika koji ju ostvaruju i njihov udio u ukupnom broju korisnika ZMN-a.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je obuhvatilo samo gradove a u budu\u0107nosti bi trebalo istra\u017eivati i praksu op\u0107ina. Odazvalo mu se 89% gradova, od kojih dva ne priznaju naknadu kako je definirana ZSS-om (jedan ju ne priznaje uop\u0107e, dok jedan priznaje samo ogrjev). Analiza pokazuje i da za priznavanje naknade gradovi uvode razli\u010dite dodatne uvjete (npr. trajanje prebivanja u gradu) pored onih odre\u0111enih ZSS-om, neki podrazumijevaju anga\u017eman samih korisnika dok neki naknadu priznaju po slu\u017ebenoj du\u017enosti, priznaju ju na razli\u010dita razdoblja i razli\u010dite tro\u0161kove te ju priznaju u razli\u010ditim iznosima, zbog \u010dega dolazi do nejednakosti izme\u0111u korisnika ZMN-a ovisno u kojem gradu \u017eive.<\/p>\n<p>Kako je rije\u010d o nacionalnoj naknadi, bilo bi potrebno da ju sve JLS priznaju jednako, pri \u010demu ne bi trebalo do\u0107i do smanjivanja razine prava tamo gdje ju priznaju u iznosima ve\u0107ima od 30% ZMN-a. Nadalje, u gradovima koji naknadu priznaju temeljem podataka HZSR-a o korisnicima ZMN-a, broj korisnika koji ju ostvaruju o\u010dekivano je ve\u0107i pa bi takvu praksu trebale usvojiti sve JLS kako korisnici ne bi bili zakinuti za ovo pravo zbog neinformiranosti.<\/p>\n<p>Nadalje, podaci su pokazali da korisnici ZMN-a ostvaruju ovu naknadu u manjem broju u gradovima koji tra\u017ee dokaze \u201creguliranog stanovanja\u201d u usporedbi s gradovima koji ne tra\u017ee takve dokaze, odnosno da tako postavljeni uvjeti zaista imaju negativan u\u010dinak na ostvarivanje naknade za tro\u0161kove stanovanja pa ih je potrebno definirati tako da ne isklju\u010duju one korisnike koji \u017eive u \u201cnereguliranom stanovanju\u201d.<\/p>\n<p>Dodatno, u Istra\u017eivanju smo pitali\u00a0 gradove i uklju\u010duju li tro\u0161ak pri\u010duve u tro\u0161kove stanovanja. 13 gradova navelo je da u svojim aktima priznaju pri\u010duvu kao tro\u0161ak, a \u0161est ih priznaje kao dio naknade tro\u0161kove stanovanja. Neki ju priznaju ako je pove\u0107anje povezano s energetskom u\u010dinkovito\u0161\u0107u zgrade. Nadalje, 47 gradova je navelo kako ju ne ura\u010dunavaju u naknadu jer se radi o tro\u0161ku kojeg trebaju podmirivati vlasnici, dok iz odgovora 48 gradova nije bilo mogu\u0107e zaklju\u010diti o njihovom postupanju. Iako nije sporno tko bi i pod kojim uvjetima trebao pla\u0107ati pri\u010duvu, smatramo kako bi trebalo uva\u017eavati razli\u010dite \u017eivotne okolnosti.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 85.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da izda naputak jedinicama lokalne samouprave da izmjene akte o socijalnoj skrbi kako bi op\u0107i uvjet za priznavanje naknade za tro\u0161kove stanovanja bio samo status korisnika zajam\u010dene minimalne naknade<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 86. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da pri idu\u0107im izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi izradi prijedlog kojim \u0107e se:<\/span><\/p>\n<ul>\n<li><span style=\"color: #ffffff;\">propisati obvezu priznavanja naknade tro\u0161kova stanovanja po slu\u017ebenoj du\u017enosti;<\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #ffffff;\">propisati obvezu Hrvatskog zavoda za socijalni rad da dostavlja mjese\u010dno jedinicama lokalne samouprave podatke o korisnicima zajam\u010dene minimalne naknade za ovu svrhu;<\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #ffffff;\">definirati razdoblje priznavanja ove naknade;<\/span><\/li>\n<li><span style=\"color: #ffffff;\">pove\u0107ati minimalni iznos naknade za tro\u0161kove stanovanja sukladno dobroj praksi nekih jedinica lokalne samouprave<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iako je prema ZSS-u obveza velikih gradova i gradova sjedi\u0161ta \u017eupanija da poti\u010du i osiguravaju zbrinjavanje korisnika ZMN-a i u socijalne stanove, odnosno da u kriznim situacijama zbrinjavanju obitelji s mlt. djecom u socijalni stan ili \u201ena drugi na\u010din\u201c kako ne bi do\u0161lo do njihovog razdvajanja, to ne \u010dine svi jer nemaju stambeni fond ili financijska sredstva za ovu namjenu. Dodatno, neki gradovi navode da nisu zaprimali ovakve zahtjeve, a neki da ovu obvezu ispunjavanju ispla\u0107ivanjem naknade za tro\u0161kove stanovanja.<\/p>\n<p>Grad Zagreb je u sije\u010dnju 2025. godine donio novu Odluku o najmu stanova. Pu\u010dka pravobraniteljica je pri njenom dono\u0161enju ukazivala na negativne posljedice pretjeranog formalizma kada se pri utvr\u0111ivanju uvjeta za dodjelu gradskih stanova godine prebivanja u Zagrebu mogu dokazati samo uvjerenjem MUP-a. Protiv Odluke podnesen je zahtjev za ocjenu zakonitosti Visokom upravnom sudu u Zagrebu koji je u rje\u0161avanju. Tijekom 2025. godine raspisan je natje\u010daj za najam stanova na temelju socioekonomskog statusa, o \u010demu je pu\u010dka pravobraniteljica obavijestila pritu\u017eitelje koji su joj se obra\u0107ali sa zamolbom za pomo\u0107. Nakon \u0161to je objavljen Prijedlog liste reda prvenstva za davanje stanova u najam, AZOP je uputio opomenu Gradu i zabranio javnu objavu osobnih podataka u tom dokumentu o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravu na privatnost.<\/p>\n<p>Grad Dubrovnik navodi da je 2025. godine u gradske stanove smjestio ukupno 25 korisnika, od \u010dega pet korisnika ZMN-a temeljem Liste prvenstva socijalno ugro\u017eenih osoba. Grad Pazin je u pet gradskih stanova smjestio \u0161est korisnika, od toga \u010detiri korisnika ZMN-a te dva besku\u0107nika. Grad Virovitica je osigurao smje\u0161taj za 17 korisnika ZMN-a u gradske stanove, Vinkovci su pokrili tro\u0161ak najamnine za 11 samaca\/obitelji korisnika ZMN-a smje\u0161tenih u gradske stanove. \u0160ibenik je dodijelio dva gradska stana u najam na ograni\u010deno vrijeme, jedan samohranoj majci s troje mlt. djece nakon iznenadne smrti supruga. Pore\u010d je naveo da je na preporuku HZSR-a u gradski stan smjestio samohranu majku s devetero djece koji su korisnici ZMN-a. Pore\u010d pla\u0107a najam stana u privatnom vlasni\u0161tvu do pet godina, a po potrebi i du\u017ee. U 2025. godini je ova pomo\u0107 osigurana za \u010detiri ku\u0107anstva korisnika ZMN-a i dvije jednoroditeljske obitelji s mlt. djecom.<\/p>\n<p>ZSS-om je propisano da \u0107e \u017eupanije u skladu sa svojim mogu\u0107nostima, ukoliko gradovi ne mogu osigurati sredstva za socijalno stanovanje, financijski ih podr\u017eati, no prema informacijama kojima raspola\u017eemo one to uglavnom ne \u010dine.<\/p>\n<p>Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasni\u0161tvu RH omogu\u0107ava raspolaganje ovim nekretninama bez naknade u korist JLP(R)S kada je to opravdano i obrazlo\u017eeno, izme\u0111u ostaloga, i socijalnom dobrobiti gra\u0111ana. No da bi to za\u017eivjelo u praksi potrebna je suradnja dr\u017eave i JLP(R)S-a. Izdvajamo primjer suradnje MPUGDI-ja i Grada Karlovca, koji nema socijalnih stanova za smje\u0161taj svih potrebitih, dok u gradu ima dosta praznih stanova u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. <a id=\"potresi\"><\/a>Jo\u0161 2023. godine radi smje\u0161taja obitelji azilanata iz Sirije, MPUGDI je prenijelo na Grad \u0161est stanova. Obitelji su i dalje u stanovima te su uspje\u0161no integrirane. Ovakvu praksu bi trebalo primjenjivati i za sve ostale ranjive skupine. No u 2025. godini MPUGDI nije darovalo ili ustupilo na raspolaganje nekretnine u vlasni\u0161tvu RH JLP(R)S-ima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>I tijekom 2025. godine postupali smo po pritu\u017ebama na obnovu nakon zagreba\u010dkog i petrinjskog potresa 2020. godine. Zakonom o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske \u017eupanije, Zagreba\u010dke \u017eupanije, Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije i Karlova\u010dke \u017eupanije iz 2023. godine ukinuta je potreba isho\u0111enja brojne dokumentacije, uvedene su institucionalne promjene i ubrzalo se pojedina\u010dno postupanje. Obnova javnih zgrada uglavnom je zadovoljavaju\u0107a, ali pritu\u017ebe koje zaprimamo ukazuju na probleme s kojima su jo\u0161 uvijek suo\u010deni oni koji \u010dekaju obnovu privatnih ku\u0107a.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani se pritu\u017euju na dugotrajnost rje\u0161avanja predmeta, na dugotrajnost i transparentnost postupaka javne nabave, a sve vi\u0161e i na kvalitetu radova i materijala, probleme s izvo\u0111a\u010dima, kao\u00a0 i kontrolu radova. I dalje su mnogi u kontejnerima u dvori\u0161tima o\u0161te\u0107enih ku\u0107a ili u razru\u0161enim objektima te se nadaju obnovi i bilo kakvoj pomo\u0107i dr\u017eave. Na problem nerije\u0161enih imovinsko pravnih odnosa ukazuju i iz MPUGDI-a, zbog \u010dega je upitno ho\u0107e li stradalnici, a pogotovo oni starije \u017eivotne dobi, uop\u0107e do\u010dekati obnovu, odnosno ho\u0107e li mla\u0111i odseliti. Dio stradalnika nije podnio zahtjev za obnovu u roku misle\u0107i da su to u\u010dinili stati\u010dari pri prvim pregledima te se sada zbog prekluzivnog roka nalaze u te\u0161koj situaciji.<\/p>\n<p>Problemi su i dalje nedostupnost vode u udaljenim naseljima SM\u017d-a, siroma\u0161tvo (u hrani, higijenskim potrep\u0161tinama i odje\u0107i), nedostupnost medicinskih i ortopedskih pomagala, kao i usamljenost sama\u010dkih doma\u0107instava. Pri tome, HCK ukazuje i da zbog dugotrajnog stresa dio stanovnika postaje ravnodu\u0161an na te\u0161ke okolnosti u kojima \u017eive pa raste potreba za kontinuiranim oblicima pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Iz MPUGDI-a navode da je vi\u0161e faktora koji utje\u010du na uspje\u0161nost obnove, od postupaka javne nabave do raspolo\u017eive gra\u0111evinske operative. U obnovi privatne imovine trenuta\u010dno su anga\u017eirane 83 gra\u0111evinske tvrtke, no potrebe su ve\u0107e.<\/p>\n<blockquote><p>\u201e&#8230;Prebacuju odgovornost jedni na druge, a vrijeme ide nama se zdravstveno stanje samo pogorsava svim clanovima mog kucanstva MAJKA i BAKA 95 god&#8230; Izrazito su bezobrazni u komunikaciji i cak su meni zabranili telefonski da ih zovem na jedan od brojeva, i nepravedno ocijenjuju nas predmet jer nam tvrde da nije samostalan objekt nego dio konstrukcijske cjeline sto nije istina jer kuca na broju \u2026 je od nase rodbine i nedavno je prodana&#8230; I kako bi netko mogao to kupit ako je konstrukcijska cjelina a bez da nas pita na&#8230; Ima puno nedorecenih, nelogicnih stvari nedoumica u svemu tome za sto netreba biti pravnik da nesto logicno povezes, a odgovora od onih koji bi to trebali radit nema&#8230; Zato lijepo Vas molim da nam pomognete jer nas je strah i zivimo u konstantnom stresu za nasu sudbinu&#8230;\u201c\u00a0 \u201ePostovana zadnji nas poziv (zvala majka) prema Ministarstvu graditeljstva sluzbenik koji vodi nas predmet, je bio horor&#8230; Dobili smo odgovor:Gospo\u0111o pa vidite da imamo posla oko Vjesnika i kazu zovite krajem 2 mjeseca&#8230; I tako zavrsi svaki pokusaj dobivanja informacija o nasoj kuci, tjedni prolaze, mjeseci,godine a oni hladni i bez imalo impatije nam serviraju lazi i odugovlacenje agonije&#8230;<\/p>\n<p>Ja cu tjerat pravdu na sve moguce nacine, a najvise zbog moje &#x1f62d;&#x1f62d;BAKE&#x1f62d;&#x1f62d; (od majke mama) koja je umrla u podstanarskom stanu 8.10.2025&#x1f62d;&#x1f62d;&#x1f62d;&#x1f62d;&#8230; Nije sirota dozivjela da se vrati u kucu koju je krvavo gradila zajedno sa DEDOM, i da bi nas nakon svega toga sluzbenici njihovi tako sikanirali, ponizavali e pa nece makar i na SUD ZA LJUDSKA PRAVA isao&#8230;\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Prema rezultatima istra\u017eivanja objavljenima u studiji \u201ePostpotresna obnova zagreba\u010dkih naselja Marku\u0161evec i \u010cu\u010derje&#8221;, ve\u0107ina stanovnika odlu\u010dila se za samoobnovu samo djelomi\u010dno se oslanjaju\u0107i na pomo\u0107 Grada Zagreba i MPUGDI-a. Manji dio, prvenstveno oni \u010dije su ku\u0107e sru\u0161ene, odlu\u010dio se za konstruktivnu obnovu MPUGDI-a. Polo\u017eaj stanovnika koji su \u017eivjeli u privremenom smje\u0161taju, u kontejnerima ili u dijelu svoje ku\u0107e koju su <em>ad hoc<\/em> obnavljali je posebno te\u017eak, a u Istra\u017eivanju se ukazuje i na probleme u komunikaciji s nadle\u017enim tijelima. Mnogi jo\u0161 \u010dekaju obnovu ili ru\u0161enje ku\u0107e, a izgra\u0111eno je premalo zamjenskih ku\u0107a. Nedovoljna je i kontrola provedbe. Zbog toga su se mnogi, pogotovo mla\u0111i i s djecom, odselili iz naselja i obnovu prepustili starijim \u010dlanovima obitelji ili su ju ostavili za dalju budu\u0107nost. Mnogi su nezadovoljni tipskim ku\u0107ama te isti\u010du da su se odluke donosile bez uklju\u010divanja ljudi koji \u017eive s posljedicama potresa. Glasovi gra\u0111ana rijetko su se \u010duli osim kroz pritu\u017ebe i kroz medije. Na to je ukazivala i pu\u010dka pravobraniteljica MPUGDI-u i Gradu Zagrebu postupaju\u0107i u pojedina\u010dnim predmetnima, u ranijim godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima i pri dono\u0161enju propisa iz ovog podru\u010dja.<\/p>\n<blockquote><p>\u201ePostovani, postovana<\/p>\n<p>obracam vam se iz razloga jer sam prijavio status od potresa, te je procjena izvrsena 22\/11\/2020.<\/p>\n<p>nakon toga zaprimio sam samo 2 maila od grada Zagreba vezano uz tu temu u ozujku 2021. Svaka daljnja komunikacija s gradskim uredima je bila uzaludna. Kako nisam primio nikakve dokumente niti informacija o daljnjim postupcima nikakve daljnje korake nisam\u00a0 mogao poduzeti. Tek sam krajem veljace 2025 uspio ostvariti kontakt te sam nakon gotovo mjesec dana uspio doci do gospodina koji mi je poslao procjenu stete, do tada je nisam nikada dobio. imao sam samo broj za koji nitko nije znao sto je. Kako sam u meduvremenu bio i na ministarstvu, U Republike Austrije i Kneza Mislava 2 receno mi je da isti kod njih ne postoje da je vrijeme prijava i procjene steta proslo. u prilogu dokumentacija koju posjedujem.<\/p>\n<p>Molim vas za savjet sto i kako dalje postupiti\u2026\u201c<\/p><\/blockquote>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 87. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da izradi analizu potreba za eventualnim otvaranjem novog roka za podno\u0161enje zahtjeva za obnovu<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 88. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da s mre\u017ene stranice https:\/\/potresinfo.gov.hr\/ ukloni neva\u017ee\u0107e obavijesti i\/ili dokumente<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><em>\u00a0<\/em>I dalje nam se javljaju gra\u0111ani koji do 31. prosinca 2023. godine, ponajvi\u0161e zbog neznanja i nesnala\u017eenja u procedurama, nisu podnijeli zahtjev za obnovu. Na ovaj smo problem ukazali u izvje\u0161\u0107ima za 2023. i 2024. godinu te pri dono\u0161enju Programa mjera obnove zgrada o\u0161te\u0107enih u potresu, a i ve\u0107ina JLS-a pogo\u0111enih potresom ukazuju na potrebu produljenja roka. Iako se ovaj problem spominje i u Izvje\u0161\u0107u Vlade RH o u\u010dincima provedbe Zakona o obnovi za razdoblje od 1. sije\u010dnja do 30. lipnja 2025. godine, MPUGDI navodi da se ne\u0107e propisivati dodatni rok jer su vlasnici imali dovoljno vremena za podno\u0161enje zahtjeva, da su obavijesti bile objavljivane u medijima, na javnim tribinama te na mre\u017enoj stranici MPUGDI-a.<\/p>\n<p>Jasno je da je bilo potrebno postaviti rokove i da su ih se gra\u0111ani trebali dr\u017eati. No, ova je nesre\u0107a zadesila ljude, koji se nisu sna\u0161li i iz razli\u010ditih okolnosti nisu na vrijeme podnijeli zahtjev. Dio njih se zbog starije dobi ili jer nemaju signala ne slu\u017ei Internetom, a oni koji \u017eive u udaljenim naseljima poput So\u010danice, Donjeg Klasni\u0107a ili Kozaperovice te\u0161ko mogu do\u0107i do urbanog sredi\u0161ta ukoliko nemaju osobni automobil. Stoga ponavljamo preporuku MPUGDI-u da izradi analizu koja \u0107e uva\u017eiti mi\u0161ljenja s terena i pritu\u017ebe gra\u0111ana za potrebom otvaranja dodatnog roka za podno\u0161enje zahtjeva za obnovu.<\/p>\n<p>Dodatno, jedan od pritu\u017eitelja je ukazao kako se na web stranici Sto\u017eera civilne za\u0161tite <a href=\"https:\/\/potresinfo.gov.hr\/\">https:\/\/potresinfo.gov.hr\/<\/a> i dalje nalazi dokument u kojem su navedeni razli\u010diti rokovi podno\u0161enja zahtjeva za obnovu na podru\u010dju SM\u017d-a, pri \u010demu neki jo\u0161 nisu istekli \u0161to dodatno mo\u017ee dovesti u zabludu pa Vladi RH preporu\u010damo uklanjanje predmetnih poveznica ili njihovo ozna\u010davanje neva\u017ee\u0107ima.<\/p>\n<p>Prema podacima MPUGDI-a podneseno je 39.431 zahtjeva za obnovu za sva pogo\u0111ena podru\u010dja, za 24.817 lokacija. Doneseno je 32.909 akata, za 21.299 lokacija. Iz Upravnog suda u Zagrebu navode da je protiv rje\u0161enja MPUGDI-a do kraja 2025. godine zaprimljeno 76 tu\u017ebi vezanih uz konstrukcijsku obnovu, nov\u010danu pomo\u0107, privremeno stambeno zbrinjavanje te financiranje najamnine. Donesene su 32 odluke, od kojih su dvije reformacijske, a postupci prosje\u010dno traju 330 dana.<\/p>\n<p>Na potresima pogo\u0111enim podru\u010djima do 30. prosinca 2025. godine zavr\u0161eno je 14.254 postupaka obnove, od kojih se 13.459 odnosi na privatne zgrade i ku\u0107e, a 795 na zgrade javne namjene i infrastrukture. Izgra\u0111ene su 494 obiteljske ku\u0107e, i to na podru\u010dju pogo\u0111enim zagreba\u010dkim potresom 45, a petrinjskim 449, dok je 207 ku\u0107a u izgradnji. Ispla\u0107eno je 80 nov\u010danih pomo\u0107i za kupnju stana\/ku\u0107e umjesto gradnje zamjenske ku\u0107e. Obnovom su obuhva\u0107ene 74 zdravstvene ustanove, 156 \u0161kola i vrti\u0107a, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne ba\u0161tine, 600 kilometara prometnica i 77 mostova i drugih projekata komunalne i energetske infrastrukture. Useljeno je 45 zgrada, od kojih 17 u Sisku, osam u Petrinji, osam u Glini, \u010detiri u Topuskom, dvije u Gvozdu i po jedna u Kutini, Dvoru, Jasenovcu, Lekeniku i Novskoj. Planira se i pove\u0107anje stambenog fonda u SM\u017d i gradnja 59 novih zgrada s 1.024 stana. Na obnovu javne i privatne imovine sveukupno je utro\u0161eno 4,23 milijarde eura, od \u010dega 2,46 milijardi na podru\u010dju obuhva\u0107enom zagreba\u010dkim potresom i 1,77 milijardi na podru\u010dju petrinjskog potresa. U prora\u010dunu za 2026. godinu osigurano je 1,02 milijarde eura za obnovu.<\/p>\n<p>Jo\u0161 u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu preporu\u010dili smo MPUGDI-u da jasno postavi i komunicira rokove i obuhvate obnove obiteljskih ku\u0107a i vi\u0161estambenih zgrada, a u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu da ubrza organiziranu obnovu vode\u0107i pri tome ra\u010duna o stradalnicima koji su u kontejnerima, odnosno privremenom smje\u0161taju na teret prora\u010duna, kao i o pripadnicima ranjivih skupina, poput primatelja ZMN-a, osoba s invaliditetom, starijih osoba te hrvatskih branitelja. Predlagali smo i pove\u0107anje broja slu\u017ebenika koji rade na ovim predmetima, odnosno reorganizaciju poslovanja uz analiziranje podataka obnove i o\u0161te\u0107enih objekata radi otvaranja novog roka obnove. U Izvje\u0161\u0107u o u\u010dincima provedbe Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom za razdoblje od 1. sije\u010dnja do 30. lipnja 2025. godine se navodi kako je MPUGDI radi kontinuiranog planiranja i pra\u0107enja cjelokupne dinamike obnove pristupilo izradi Plana obnove da bi se proces dodatno strukturirao. Obrada svih zahtjeva za koje nije donesen akt o obnovi planira se do kraja 2029. godine. Procjenjuje se i da bi uklanjanje i gradnja zamjenskih obiteljskih ku\u0107a trebalo biti okon\u010dano u prvoj polovini 2027., a zgrada do kraja 2030. godine. Jedan od klju\u010dnih faktora koji utje\u010de na zavr\u0161etak obnove u planiranom roku, uspje\u0161no je provo\u0111enje postupaka nabave, odnosno zainteresiranost i kapacitet gra\u0111evinske operative.<\/p>\n<p>Od listopada 2021. godine i stupanja na snagu \u010dl. 113.a Zakona o DIRH-u o uklanjanju uni\u0161tene zgrade o\u0161te\u0107ene potresom, poplavom, klizi\u0161tem ili drugim izvanrednim doga\u0111ajem, \u010diji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemlji\u0161tu bez suglasnosti vlasnika\/suvlasnika pa do kraja 2025. godine doneseno je 518 rje\u0161enja. Po toj su osnovi uklonjene 544 zgrade, najvi\u0161e u Sisku i Petrinji, a temeljem Odluka sto\u017eera CZ uklonjeno je dodatnih 105 gra\u0111evina. I dalje se obavljaju nadzori i donose rje\u0161enja na inicijativu JLS-a i Grada Zagreba. \u0160est je sudskih sporova u vezi uklanjanja po toj odredbi, spor oko uklanjanja zgrade u Petrinjskoj ulici u Zagrebu je pravomo\u0107no dovr\u0161en u korist DIRH-a, a ostali koji se ti\u010du naknade \u0161tete su u tijeku (za uklanjanje gara\u017ee u Petrinji te stambenih zgrada u Majskim Poljanama, Hrvatskoj Kostajnici i Zagrebu).<\/p>\n<p>Postupali smo po pritu\u017ebi u vezi uklanjanja uni\u0161tene ku\u0107e u Majskim Poljanama. Pritu\u017eitelj je osporavao \u010dinjeni\u010dnu i pravnu osnovu uklanjanja i dostavu rje\u0161enja, a \u017ealio se i na komunikaciju s DIRH-om i MPUGDI-om. DIRH je na temelju rje\u0161enja iz prosinca 2022. godine, donesenog po \u010dl. 113.a, u o\u017eujku 2023. godine uklonio potresom uni\u0161tenu ku\u0107u jer su vizualnim pregledom uo\u010dena zna\u010dajna o\u0161te\u0107enja vanjskih nosivih zidova s djelomi\u010dnim uru\u0161avanjem, koja su upu\u0107ivala da zgrada ne ispunjava temeljne zahtjeve mehani\u010dke otpornosti i stabilnosti u mjeri da dijelovi neposredno prijete sigurnosti ljudi i prometa. Iz dokumentacije proizlazi da je DIRH proveo postupak, rje\u0161enje oglasio na oglasnoj plo\u010di te da je ku\u0107a uklonjena o tro\u0161ku Dr\u017eavnog prora\u010duna. O rje\u0161enju DIRH-a obavije\u0161teno je MPUGDI. Pritu\u017eitelj je 2021. godine podnio zahtjev za uklanjanjem ku\u0107e te potom i zahtjev za gradnju zamjenske ku\u0107e, a u sije\u010dnju 2023. godine zahtjev za popravak konstrukcije u organiziranoj obnovi. Zahtjevi za uklanjanje i gradnju su odbijeni jer je stanovao u Zagrebu, a ne u predmetnoj ku\u0107i, dok je postupak za konstrukcijsku obnovu obustavljen jer je ku\u0107a u me\u0111uvremenu uklonjena pa se nije imalo \u0161to obnavljati. Pritu\u017eitelj nije osporavao rje\u0161enje DIRH-a o uklanjanju jer ga nije bio osobno zaprimio i rok mu je protekao pa se obratio dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu zahtjevom za mirnim rje\u0161avanjem spora. ODO je u potpunosti odbilo njegov zahtjev, a o eventualnom sudskom postupku nemamo informacija.<\/p>\n<p>Odredba 113.a unesena je u Zakon 2021. godine nakon katastrofalnih potresa, uz obrazlo\u017eenje da je zbog potrebe uskla\u0111ivanja s posebnim propisima o obnovi i postupanjima u izvanrednim doga\u0111ajima uzrokovanim potresima, poplavama, klizi\u0161tima i dr., nu\u017eno oja\u010dati ovlasti gra\u0111evinske inspekcije. Na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima veliki dio zgrada je uni\u0161ten pa ih je potrebno hitno ukloniti, jer njihovo zadr\u017eavanje u prostoru prijeti neposrednoj sigurnosti i zdravlju ljudi i drugim zgradama na okolnom zemlji\u0161tu, a isho\u0111enje suglasnosti vlasnika odugovla\u010dilo bi postupak i bilo prerizi\u010dno za \u017eivote gra\u0111ana.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 89. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Dr\u017eavnom inspektoratu Republike Hrvatske, da osobnom dostavom obavje\u0161tava stranke o uklanjanju nekretnina sukladno \u010dlanku 113. a Zakona o dr\u017eavnom inspektoratu<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Rje\u0161enje o uklanjanju dostavlja se ogla\u0161avanjem na oglasnu plo\u010du \u010dime postaje izvr\u0161no i mo\u017ee se osporavati pred upravnim sudom. Urednost dostave na oglasnoj plo\u010di je pravna presumpcija i uvedena je zbog potrebe \u017eurne reakcije u izvanrednim okolnostima. Ovakav na\u010din dostave odgovara zahtjevima javnog interesa, ali je istodobno iznimno izazovan za vlasnike jer je vjerojatno da ih ve\u0107ina nije upoznata s ovom procedurom. Ako za nju i znaju, a nemaju mogu\u0107nosti u\u010destalo fizi\u010dki provjeravati oglasnu plo\u010du ili pratiti obavijesti na internetskim stranicama DIRH-a, za postupanje gra\u0111evinske inspekcije ne\u0107e ni znati do uklanjanja zgrade, zbog \u010dega ne\u0107e na vrijeme ulo\u017eiti pravni lijek i biti u mogu\u0107nosti osporavati utvr\u0111enje inspekcije. Zbog toga smo pri izmjeni Zakona o obnovi, koji ima gotovo pa identi\u010dnu odredbu o uklanjanju, u listopadu 2021. godine ukazali da bi, radi pravne sigurnosti kad god je to mogu\u0107e rje\u0161enje ipak trebalo dostaviti osobno vlasniku, no prijedlog nije prihva\u0107en. S obzirom na vrijeme proteklo od potresa te da su najvi\u0161e ugro\u017eavaju\u0107e nekretnine ve\u0107 uklonjene, preporu\u010damo DIRH-u da obavje\u0161tava stranke o uklanjanju sukladno \u010dlanku 113.a te osobnom dostavom.<\/p>\n<p>Na podru\u010djima oba potresa nalazilo se 2.419 mobilnih stambenih jedinica\/kontejnera sa 6.258 korisnika odnosno 2.400 obitelji. Iz MPUGDI-a navode da se svi zahtjevi korisnika mobilnih stambenih jedinica prioritetno rje\u0161avaju te se u najkra\u0107em mogu\u0107em roku uvode u projektiranje i radove. Kontejnerska naselja su zatvorena, a stradalnici su preseljeni u obnovljene ku\u0107e ili primjereniji smje\u0161taj. Na oba pogo\u0111ena podru\u010dja uz o\u0161te\u0107ene ku\u0107e su i dalje raspore\u0111ena 1.245 kontejnera, no korisnici njih 178 nisu podnijeli zahtjev za obnovu, dok su preostali zahtjevi u razli\u010ditim fazama provedbe. I dalje velik dio korisnika ne \u017eeli napustiti svoja dvori\u0161ta jer imaju njive, vo\u0107njake i vrtove koje obra\u0111uju ili brinu o doma\u0107im \u017eivotinjama.<\/p>\n<p>\u017divot na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima SM\u017d-a za neke je stanovnike iznimno te\u017eak, jer se osim\u00a0 \u017eivota u nesigurnim objektima susre\u0107u i s drugim egzistencijalnim izazovima. Svakodnevica im se svodi na \u017eivot u siroma\u0161tvu u izoliranim, infrastrukturno nepovezanim podru\u010djima, \u010desto ne znaju ili ne mogu ostvariti svoja prava. Tako postupamo po pritu\u017ebi\/molbi za pomo\u0107 mladi\u0107a iz zaselka kod Dvora, koji s bolesnim ocem i bratom \u017eivi u doista te\u0161kim uvjetima. Ku\u0107a im je o\u0161te\u0107ena u potresu, no pravo na obnovu nisu ostvarili jer nisu dokazali da je podnositelj zahtjeva za to ovla\u0161tena osoba. Ku\u0107a koja se uru\u0161ava, bez vode, kupaonice i internetskog signala, nema status zgrade u obnovi pa obitelj ne ostvaruje ni pravo na privremeno stambeno zbrinjavanje. Iz dopisa MPUGDI-a nije jasno je li rje\u0161enje ve\u0107 dostavljeno pritu\u017eiteljima koji bi protiv njega, ukoliko rok nije istekao, mogli pokrenuti upravni spor. No vrlo je vjerojatno da to ne\u0107e u\u010diniti jer nemaju adekvatnu pravnu pomo\u0107. Nije jasno ni je li MPUGDI inzistiralo na dostavi isprava poput ugovora, posjedovnog lista, provo\u0111enju nekog postupka i sli\u010dno, ili je, \u0161to Zakon o obnovi omogu\u0107uje, pritu\u017eitelje pozvalo na dostavu ovjerene izjave o vlasni\u0161tvu i posjedu s dva svjedoka, a \u0161to su mo\u017eda i mogli pribaviti. Adekvatno stanovnje je osnovna ljudska potreba i pravo pa pu\u010dka pravobraniteljica nastavlja postupati u predmetu, tim vi\u0161e jer u trenutku pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a nismo zaprimili o\u010ditovanja JLS i HZSR-a o pritu\u017eiteljevoj situaciji.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 90.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da izradi prijedlog Izmjene i dopune Odluke o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba \u010dije su nekretnine stradale u potresima, koja \u0107e biti uskla\u0111ena s cijenama najma na tr\u017ei\u0161tu<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Do 30. lipnja 2025. sufinanciranjem najamnine zbrinuto je\u00a0 2.748 osoba, za \u0161to je ispla\u0107eno 18,96 milijuna eura. Prema Izmjenama i dopunama Odluke o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba \u010dije su nekretnine stradale u potresima iz 2023. godine, najamnina se financira maksimalno do 9,30 eura po m2. No kako su tr\u017ei\u0161ne cijene porasle na prosje\u010dno 12,7 eura po m2,\u00a0 o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o stanovanju, preporu\u010damo MPUGDI-u da \u017eurno pripremi Izmjene i dopune Odluke o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba \u010dije su nekretnine stradale u potresima, koje bi bile uskla\u0111ene s cijenama najma na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n<p>Hostel Arena demobiliziran je 31. prosinca 2023. godine, kada je iseljen i najve\u0107i dio stradalnika, a prema podacima iz velja\u010de 2025. godine u njemu je jo\u0161 sedam stradalnika potresa, od kojih ve\u0107ina u statusu gosta i sami pla\u0107aju smje\u0161taj. No dvije korisnice starije \u017eivotne dobi i naru\u0161enog zdravstvenog stanja su zbog nepla\u0107anja re\u017eija u rujnu 2025. godine pozvane da se isele pa su se za pomo\u0107 obratile pu\u010dkoj pravobraniteljici koja je, imaju\u0107i u vidu njihovu situaciju, Hostelu i Gradu Zagrebu preporu\u010dila produljenje roka iseljenja. Naime, jedna je iskazala \u017eelju za povratkom u dr\u017eavni stan u kojem je najmoprimka, a zgrada je u organiziranoj nekonstrukcijskoj obnovi, dok je druga bila navela da \u017eeli u dom za starije ili gradski stan. Rok iseljenja je produljen, a iz Grada navode i da im je ponu\u0111en krizni smje\u0161taj ili ostanak u Hostelu uz pla\u0107anje smje\u0161taja. U trenutku pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a stradalnice su jo\u0161 u Hostelu, no nemamo slu\u017ebene podatke o eventualnom pokretanju sudskih postupaka iseljenja. U njima bi od suda mogle tra\u017eiti za\u0161titu prava na dom, \u0161to bi sud morao razmotriti. Naime, osim \u0161to u sobama \u017eive dulje vrijeme, treba imati u vidu da u njih nisu nasilno u\u0161le ve\u0107 su useljene kao stradalnice potresa kada je MPUGDI mobiliziralo Hostel. Pu\u010dka pravobraniteljica je jo\u0161 u lipnju 2021. godine MPUGDI-u i Gradu Zagrebu ukazala na potrebu formaliziranja statusa stradalnika u Hostelu izdavanjem akta s rokom zbrinjavanja i mogu\u0107no\u0161\u0107u ulaganja pravog lijeka, no koliko nam je poznato isti nisu nikada doneseni, ni dostavljeni strankama.<\/p>\n<blockquote><p>\u201ePo\u0161tovani, samo da javim da smo uspjeli za vodu, danas su po\u010deli kopati i dobit \u0107emo besplatne priklju\u010dke, hvala vam na velikom trudu koji smo skupa pridonijeli da se napravi vodovod, pozdrav iz Petrinje&#8230;\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Pristup zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku potro\u0161nju je i dalje problem u nekim dijelovima SM\u017d koji ni prije potresa nisu imali pristup vodnim gra\u0111evinama, ve\u0107 su se stanovnici opskrbljivali vodom iz bunara ili lokalnih vodovoda. Problem je \u0161to je veliki broj bunara nakon potresa presu\u0161io ili voda u njima nije sigurna za pi\u0107e, dok lokalne vodovode koji nisu preuzeti u sustav javne odvodnje odr\u017eavaju sami korisnici prema svojim financijskim mogu\u0107nostima pa \u010desto nisu ispravni. Stanovnici se snalaze na razli\u010dite na\u010dine, naj\u010de\u0161\u0107e sami dovoze vodu iz prirodnih izvora, od susjeda ili im je dovoze vatrogasci, no postavlja se pitanje zdravstvene ispravnosti ove vode. Posebno zahtjevno je onima koji dr\u017ee stoku ili su na nepristupa\u010dnom terenu. HCK je 2025. godine asanirao 449 bunara pa je 1.092 korisnika tako dobilo vodu, no analize su pokazale da se takva voda mo\u017ee koristiti samo kao tehni\u010dka jer nije zdravstveno ispravna za ljudsku potro\u0161nju. Mogu\u0107nost kori\u0161tenja bunarske vode zna\u010dajno smanjuje re\u017eijske tro\u0161kove ionako siroma\u0161nog stanovni\u0161tva pa HCK nastavlja s Programom asanacije bunara i u 2026. godini.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 91. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskim vodama, javnim isporu\u010diteljima vodnih usluga i jedinicama lokalne samouprave, da ulo\u017ei dodatne napore u osiguravanju dostave vode potrebitim gra\u0111anima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Hrvatske vode su u 2024. i 2025. godini financirale izradu projektne dokumentacije za spajanje lokalnih vodovoda na podru\u010dju Sunje te pro\u0161irenje mre\u017ee javne vodoopskrbe u Kutini, Dvoru i Gvozdu, kao i izradu dokumentacije za planove smanjenja gubitka vode petrinjskog i sisa\u010dkog vodovoda, a iz MZOZT-a navode da su u planu i drugi projekti na ovom podru\u010dju, primjerice za Lekenik, Hrastovicu, Topusko i dr.\u00a0 O va\u017enosti vode vi\u0161e pi\u0161emo u potpoglavlju o pravu na vodu.<\/p>\n<p>S obzirom na zna\u010denje vode za \u017eivot i zdravlje ponavljamo preporuku Vladi RH, Hrvatskim vodama, nadle\u017enim JIVU-ima i JLS-ima, da ulo\u017ee dodatne napore u iznala\u017eenju mogu\u0107nosti sufinanciranja dostave zdravstveno ispravne vode za ljudsku potro\u0161nju potrebitim gra\u0111anima, posebno ranjivim skupinama, te da nastave raditi na izgradnji i pobolj\u0161anju javnog sustava vodoopskrbe i odvodnje na potresima pogo\u0111enim podru\u010djima.<\/p>\n<p><a id=\"energetskosiromastvo\"><\/a>Nastavlja se i otpis potra\u017eivanja i naknade za elektri\u010dnu i toplinsku energiju, za RTV pristojbu i cestarinu na autocesti A11 Zagreb \u2013 Sisak, a omogu\u0107en je i besplatan prijevoz vlakom na toj relaciji do kraja lipnja 2026. godine. Primijetili smo da gra\u0111ani koji nam dolaze na razgovor u Ured, a iz SM\u017d-a su, koriste besplatne usluge prijevoza.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Energetsko siroma\u0161tvo<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj u\u010dinkovitosti, koji je usvojen 2025. godine,\u00a0 transponirana je Direktiva (EU) 2023\/1791 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 13. rujna 2023. o energetskoj u\u010dinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023\/955, \u010dime je prvi put u pravni okvir RH uvedena slu\u017ebena definicija energetskog siroma\u0161tva. Va\u017enost definiranja energetskog siroma\u0161tva kao polazi\u0161ne to\u010dke u adresiranju ovog problema s kojim se prema podacima Eurostata susre\u0107e najmanje 9,2% ukupnog stanovni\u0161tva EU, isticali smo u brojnim izvje\u0161\u0107ima.<\/p>\n<p>Sukladno novoj zakonskoj definiciji koja se primjenjuje od po\u010detka 2026. godine energetsko siroma\u0161tvo zna\u010di da \u201eku\u0107anstvo nema pristup osnovnim energetskim uslugama, pri \u010demu se takvim uslugama osiguravaju osnovne razine i pristojan \u017eivotni i zdravstveni standard, uklju\u010duju\u0107i odgovaraju\u0107e grijanje, toplu vodu, hla\u0111enje, rasvjetu i energiju za napajanje ku\u0107anskih ure\u0111aja, u relevantnom nacionalnom kontekstu, postoje\u0107im nacionalnim socijalnim politikama i ostalim relevantnim nacionalnim politikama, \u0161to je uzrokovano kombinacijom \u010dimbenika, uklju\u010duju\u0107i cjenovnu nepristupa\u010dnost, nedovoljan raspolo\u017eiv dohodak, visoke izdatke za energiju, lo\u0161a energetska svojstva zgrada i lo\u0161u energetsku u\u010dinkovitost doma\u201c. Gra\u0111ani u riziku od energetskog siroma\u0161tva su osobe pogo\u0111ene energetskim siroma\u0161tvom, ugro\u017eeni kupci energenata, osobe u ku\u0107anstvima s niskim prihodima te osobe koje \u017eive u socijalnom stanovanju.<\/p>\n<p>Kod energetskog se siroma\u0161tva radi o kompleksnom fenomenu uzrokovanom kombinacijom niza faktora poput niskih prihoda ku\u0107anstva, visokih rashoda za energiju te niske energetske u\u010dinkovitosti u ku\u0107anstvu, stoga njegovo rje\u0161avanje zahtijeva multisektorski pristup. Va\u017eno je i sudjelovanje JLP(R)S-ova kao onih najbli\u017eih gra\u0111anima. Energetskim siroma\u0161tvom posebno su pogo\u0111ene ranjive skupine gra\u0111ana poput starijih osoba, posebno \u017eena starijih od 65 godina, osoba s invaliditetom, nezaposlenih, a u posebno su te\u0161kom polo\u017eaju osobe koje \u017eive u ruralnim i udaljenim sredinama u izdvojenim obiteljskim ku\u0107ama te im je nedostupna energetska infrastruktura.<\/p>\n<p>Zgrade su jedan od najve\u0107ih potro\u0161a\u010da finalne energije te prema posljednjim dostupnim podacima Instituta Hrvoje Po\u017ear \u010dini 42% ukupne potro\u0161nje energije, a procijenjeno je da \u010dak 37% stambenog fonda \u010dine zgrade s energetski najlo\u0161ijim svojstvima, uz ogradu da je stvarno stanje vjerojatno i lo\u0161ije, budu\u0107i da trenutno samo 9% novijih, ali i energetski u\u010dinkovitijih zgrada podlije\u017ee obvezi izrade energetskog certifikata. Zakonom o energetskoj u\u010dinkovitosti u zgradarstvu, usvojenim u 2025. godini, u pravni sustav RH transponirana je Direktiva (EU) 2024\/1275 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 26. travnja 2024. godine o energetskim svojstvima zgrada, a cilj mu je uspostavljanje zgrada s nultom emisijom do 2050. godine. Zakon predvi\u0111a usvajanje Dugoro\u010dne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada te dono\u0161enje Nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine.<\/p>\n<p>Klimatske promjene dodatno pogor\u0161avaju egzistencijalnu situaciju gra\u0111ana koji moraju birati izme\u0111u tro\u0161kova adekvatnog hla\u0111enja stambenog prostora ljeti i grijanja zimi i primjerice onih za hranu. Prilikom energetske obnove stambenih objekata, ali i zelene tranzicije op\u0107enito, va\u017eno je voditi ra\u010duna o njenom utjecaju na gra\u0111ane u lo\u0161em socioekonomskom polo\u017eaju. Stoga je temeljem Uredbe (EU) 2023\/955 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 10. svibnja 2023. godine osnovan Socijalni fond za klimatsku politiku. Sredstva iz spomenutog fonda dodjeljuju se dr\u017eavama \u010dlanicama financiranjem mjera i ulaganja navedenih u njihovim nacionalnim planovima. Socijalni plan za klimatsku politiku RH 2026.-2032. bio je u javnom savjetovanju u prosincu 2025. godine te smo MZOZT-u dostavili mi\u0161ljenje i prijedloge. Radi se o prvom sveobuhvatnom dokumentu takve vrste kojem je cilj ubla\u017eiti socijalne posljedice zelene tranzicije, za\u0161tititi ranjive skupine, poticati zapo\u0161ljavanje u zelenim sektorima i podr\u017eati regionalnu koheziju u skladu s europskim i me\u0111unarodnim obvezama RH.<\/p>\n<p>Kao sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije predlo\u017eili smo odre\u0111ena pobolj\u0161anja kod informiranja energetski siroma\u0161nih gra\u0111ana, pove\u0107anja obuhvata potpunog financiranja energetske obnove ranjivim ku\u0107anstvima, prikupljanje podataka i izradu analize o \u017eivotnim uvjetima i socioekonomskim karakteristikama energetski siroma\u0161nih gra\u0111ana, pojednostavljivanje sustava prijave ranjivih ku\u0107anstava na javne pozive i adekvatnu tehni\u010dku i pravnu podr\u0161ku prijaviteljima, kao i mogu\u0107nost uklju\u010divanja odre\u0111enih marginaliziranih skupina poput pripadnika romske nacionalne manjine u ciljane skupine, pri \u010demu o uvjetima stanovanja Roma vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 92. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da uspostavi jedinstvenu kontakt to\u010dku na nacionalnoj razini putem koje bi gra\u0111ani mogli dobiti informacije o pravima, mjerama i postupcima vezanim uz energetsko siroma\u0161tvo<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 93. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da pove\u0107a iznos naknade za ugro\u017eenog kupca energenata (NUKE)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Dodatno, kriteriji prihvatljivosti programa energetske u\u010dinkovitosti prvenstveno se odnose na tehni\u010dke aspekte zgrada, a ne na potrebe i razli\u010dite situacije potencijalnih prijavitelja. U praksi su informacije o programima i postupcima prijave \u010desto slo\u017eene i uglavnom dostupne samo putem interneta, \u0161to mo\u017ee isklju\u010diti osobe s ni\u017eim digitalnim vje\u0161tinama, znanjem ili prihodima, pa je potrebno osigurati i njima lako dostupne informacije.<\/p>\n<p>Sufinanciranje ili predujam obnove od strane korisnika mo\u017ee biti izazovno za osobe s niskim i srednjim prihodima. Upravo zato Agencija EU za temeljna prava ukazuje da EU i njezine dr\u017eave \u010dlanice trebaju, u okviru svojih nadle\u017enosti, osigurati da osobe koje \u017eive u stambenim objektima lo\u0161ih energetskih svojstava i nemaju dovoljno sredstava za provedbu obnove mogu ravnopravno koristiti programe i fondove za energetsku obnovu i pove\u0107anje energetske u\u010dinkovitosti.<\/p>\n<p>U rujnu 2025. usvojen je i 9. paket mjera Vlade RH za za\u0161titu standarda gra\u0111ana i konkurentnosti gospodarstva od rasta cijena, vrijedan ukupno 175 milijuna eura. Vlada RH je navela da ovim Paketom kre\u0107e u postupno otpu\u0161tanje mjera zbog \u201cprije svega stabilizacije cijena energenata na tr\u017ei\u0161tu\u201c, ali i da \u0107e \u201ei dalje cijene prosje\u010dnih ra\u010duna biti ni\u017ee nego \u0161to bi bile bez Vladinih subvencija\u201c. Tako je donesena i Odluka o izmjenama Odluke o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije ku\u0107anstvo kojom se subvencioniranje dijela krajnje cijene produ\u017euje do 31. o\u017eujka 2026. godine, tako\u0111er u smanjenom iznosu. Kako isti\u010de HERA, primjenom ove Odluke, uz korekciju pojedinih tarifnih elemenata, prosje\u010dan porast krajnje cijene plina za kupce kategorije ku\u0107anstvo od 1. listopada 2025. iznosi 9,5%, odnosno 4 eura mjese\u010dno.<\/p>\n<p>Od ukupnog iznosa 9. paketa mjera, 51 milijun eura predvi\u0111en je za naknadu za ugro\u017eenog kupca energenata &#8211; NUKE (tro\u0161kove elektri\u010dne, plinske i toplinske energije), a uklju\u010duje 117 tisu\u0107a osoba sa statusom ugro\u017eenog kupca energenata za razdoblje od 1. studenoga 2025. do 31. o\u017eujka 2026. godine. Ovime su obuhva\u0107eni korisnici ZMN-a, korisnici prve, druge i tre\u0107e razine inkluzivnog dodatka, korisnici nacionalne naknade za starije te nov\u010dane naknade za nezaposlene branitelje i civilne stradalnike Domovinskog rata. Ovim Paketom mjese\u010dna naknada se nije pove\u0107avala te iznosi najvi\u0161e 70 eura. Iako je ovo itekako va\u017ena pomo\u0107 za ugro\u017eene kupce energenata, na\u017ealost, ovaj iznos mnogima nije dostatan za podmirenje stvarnih tro\u0161kova energije, posebice u zimskim mjesecima.<\/p>\n<p>Prema podacima HEP Elektre, 2025. godine privremeno je obustavljena isporuka elektri\u010dne energije zbog duga na 14.512 mjernih mjesta, \u0161to ukazuje na daljnji pad s obzirom da je 2024. godine privremeno obustavljena na 17.691 mjerna mjesta, 2023. godine na 19.000 mjesta, a 2022. na 22.000 mjernih mjesta. HEP Elektra na svojim internetskim stranicama nudi informacije o ispunjavanju ugovornih obveza radi sprje\u010davanja obustave isporuke, o na\u010dinima podno\u0161enja prigovora, ali i mogu\u0107nostima odgode pla\u0107anja ili obro\u010dne otplate\u00a0 za ugro\u017eene kupce.<\/p>\n<p>Gradska plinara Zagreb-Opskrba u svrhu suzbijanja energetskog siroma\u0161tva navodi i olak\u0161avanje polo\u017eaja gra\u0111ana u energetskoj krizi. Korisnicima NUKE ne obustavlja se isporuka plina \u010dak ni kod evidentiranog dugovanja, ali ni ostalim korisnicima, ve\u0107 postoji mogu\u0107nost obro\u010dne otplate, sporazuma i sudskih nagodbi prema otplatnom planu u mjese\u010dnim ratama.<\/p>\n<p>Me\u0111imurje-plin tijekom 2025. godine nije obustavljalo isporuke plina, posebice ne za ugro\u017eene kupce.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 94. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Jedinicama podru\u010dne (regionalne) samouprave, da donesu sveobuhvatne dokumente s analizom stanja i mjerama za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva na svome podru\u010dju<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Ve\u0107ina \u017eupanija ne prati pojavnost energetskog siroma\u0161tva, a nisu izradile ni sveobuhvatni dokument s analizom stanja i mjerama za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva na svome podru\u010dju, \u0161to je bila preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2024. godinu, koju ponavljamo.<\/p>\n<p>U praksi se ovom problemu pristupa parcijalno, isplatama jednokratnih naknada za podmirenje pove\u0107anih tro\u0161kova energije. Dodatno, iako vi\u0161e \u017eupanija navodi da su donijele i da provode mjere iz akcijskih planova energetske u\u010dinkovitosti, ovi planovi se ne odnose na ugro\u017eena ku\u0107anstva ve\u0107 na postizanje energetskih u\u0161teda u zgradama javne namjene. Na razini gradova energetskom se siroma\u0161tvu pristupa u okviru prava koja ionako proizlaze iz sustava socijalne skrbi, poput podmirivanja naknade za tro\u0161kove stanovanja i pla\u0107anje re\u017eijskih tro\u0161kova, dok neki nude sufinanciranje energetske obnove vi\u0161estambenih zgrada i obiteljskih ku\u0107a, a manji broj gradova provodi i edukacije te gra\u0111anima pru\u017ea informacije relevantne za energetsku obnovu.<\/p>\n<p>Kao primjere dobre prakse me\u0111u \u017eupanijama isti\u010demo Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dku koja planira u novi Akcijski plan energetske u\u010dinkovitosti uvrstiti i analizu energetskog siroma\u0161tva i konkretne mjere za njegovo suzbijanje. Me\u0111imurska \u017eupanija je, provode\u0107i projekt Dizajn i provedba regionalnih javnih inicijativa za pravednu energetsku tranziciju odr\u017eive energetske unije Srednje i Isto\u010dne Europe, izradila Regionalni energetski i klimatski akcijski plan za Me\u0111imursku \u017eupaniju, prvi dokument na regionalnoj razini koji objedinjeno pristupa izazovima pravedne energetske tranzicije, energetske sigurnosti i energetskog siroma\u0161tva. Provodi i projekt I-PRODER u cilju oblikovanja realnih polazi\u0161nih osnova za djelovanje kroz prikupljanje podataka s terena, analizu stanja u op\u0107inama i regijama i prepoznavanje energetski siroma\u0161nih ku\u0107anstava ili onih u riziku od energetskog siroma\u0161tva. Istarska \u017eupanija putem Istarske regionalne energetske agencije (IRENA) trenutno provodi \u010dak \u010detiri projekta koja se ti\u010du energetskog siroma\u0161tva, a tijekom 2025. godine instalirane su dvije sun\u010dane elektrane na zgradu Sama\u010dkog hotela u Labinu koji se koristi za socijalno stanovanje, budu\u0107i da objekt za grijanje i hla\u0111enje koristi elektri\u010dnu energiju.<\/p>\n<p>Grad Vrbovec u Akcijskom planu energetski i klimatski odr\u017eivog razvoja (SECAP) ima posebno poglavlje posve\u0107eno energetskom siroma\u0161tvu, u kojem se prepoznaje povezanost socijalne ranjivosti i energetske neu\u010dinkovitosti stambenog fonda. Dokument predvi\u0111a mjere usmjerene na pove\u0107anje energetske u\u010dinkovitosti ku\u0107anstava, informiranje gra\u0111ana te kori\u0161tenje nacionalnih i europskih izvora financiranja u cilju smanjenja tro\u0161kova energije za ranjive skupine. Tako je kao jedna od mjera predvi\u0111en Info-centar za pomo\u0107 energetski siroma\u0161nima i osobama u riziku od energetskog siroma\u0161tva. Ova mjera predvi\u0111a uspostavu trajnog sustava savjetovanja i informiranja energetski siroma\u0161nih o mogu\u0107nostima pobolj\u0161anja energetske u\u010dinkovitosti, primjene obnovljivih izvora energije te dostupnim mehanizmima financiranja. Predvi\u0111eno je i njihovo ja\u010danje energetske pismenosti te poticanje na sudjelovanje u razli\u010ditim oblicima energetskih zajednica.<\/p>\n<p>Grad Daruvar u svom SECAP-u tako\u0111er ima zasebno poglavlje posve\u0107eno energetskom siroma\u0161tvu, u kojem se detaljnije obrazla\u017ee koncept energetskog siroma\u0161tva u lokalnom kontekstu. Naglasak je stavljen na starije osobe i ku\u0107anstva s ni\u017eim primanjima, uz planiranje mjera energetske obnove, savjetovanja gra\u0111ana i povezivanja socijalnih i energetskih politika na lokalnoj razini. Predvi\u0111eno je i sufinanciranje energetske obnove obiteljskih ku\u0107a za energetski siroma\u0161na ku\u0107anstva, kao i mjera energetske obnove stambenih zgrada.<sup>2<\/sup><\/p>\n<p>Grad Zapre\u0161i\u0107 u Akcijskom planu energetski i klimatski odr\u017eivog razvoja navodi da su izra\u0111ene i mjere za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva, osobito poticanjem energetske u\u010dinkovitosti stambenih zgrada, informiranjem gra\u0111ana o mogu\u0107nostima sufinanciranja te smanjenjem tro\u0161kova energije za ku\u0107anstva u riziku od energetskog siroma\u0161tva. Tako je kao jedna od mjera predvi\u0111ena zamjena ku\u0107anskih ure\u0111aja po sistemu \u201estaro za novo\u201c.<\/p>\n<p>Navedeni primjeri upu\u0107uju da pojedine JLS, strate\u0161kim planiranjem u podru\u010dju klime i energije, prepoznaju energetsko siroma\u0161tvo kao relevantan dru\u0161tveni problem. No, u\u010dinak predvi\u0111enih mjera na stvarno smanjenje energetskog siroma\u0161tva tek je potrebno sustavno pratiti i vrednovati.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 95. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Fondu za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost, da u sklopu predstoje\u0107eg javnog poziva predvidi povrat tro\u0161kova izdavanja uporabne dozvole gra\u0111anima koji je ishode radi prijave za energetsku obnovu<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>FZOEU je tijekom 2025. godine objavio javni poziv za iskaz interesa gra\u0111anima iz ranjivih skupina radi prikupljanja informacija u svrhu provedbe Javnog poziva za financiranje energetske obnove obiteljskih ku\u0107a gra\u0111ana u riziku od energetskog siroma\u0161tva, koji \u0107e biti objavljen 2026. godine. Djelatnici Istarske regionalne energetske agencije ukazali su da je jedna od potrebnih dokumenata i uporabna dozvola, a tro\u0161ak isho\u0111enja uporabne dozvole je 80 ili 110 eura, ovisno o godini gradnje objekta, <a id=\"voda\"><\/a>\u0161to je gra\u0111anima u energetskom siroma\u0161tvu slabog imovnog stanja zna\u010dajan financijski izdatak. Zbog odvra\u0107aju\u0107eg u\u010dinka takvog tro\u0161ka na osobe u ranjivim ku\u0107anstvima kojima se energetska obnova financira u punom iznosu, preporu\u010damo FZOEU-u da u sklopu predstoje\u0107eg javnog poziva predvidi povrat tro\u0161kova izdavanja uporabne dozvole gra\u0111anima koji je ishode radi prijave za energetsku obnovu.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\">Pravo na vodu i vodne usluge<\/span><\/h3>\n<p>Zdravstveno ispravna voda klju\u010dan je preduvjet o\u010duvanja zdravlja, ostvarivanja dostojanstvenog \u017eivota i u\u017eivanja drugih prava, uklju\u010duju\u0107i na higijenu, sigurnu pripremu hrane i prevenciju bolesti. Pristup (zdravstvenoj ispravnoj) vodi \u010desto se uzima &#8216;zdravo za gotovo&#8217;, ali i pretpostavlja da pristup zdravstveno ispravnoj vodi imaju svi, a tek suo\u010deni sa nedostupno\u0161\u0107u vode shva\u0107amo koliko nam je ona va\u017ena. Osobe bez pouzdanog pristupa zdravstveno ispravnoj vodi se suo\u010davaju sa zna\u010dajnim rizicima za zdravlje i naru\u0161avanjem kvalitete \u017eivota. Stoga su \u010dista voda i sanitarni uvjeti jedan od ciljeva odr\u017eivog razvoja UN-a, \u010diji je posebni cilj broj 6 osigurati pristup pitkoj vodi za sve, odr\u017eivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eObra\u0107amo Vam se u vezi problema s opskrbom vodom na podru\u010dju mjesta \u0160kare i Podum. Na navedenim podru\u010djima \u017eivi manji broj gra\u0111ana koji su ograni\u010deni u svom \u017eivotu te tako\u0111er ima nekoliko poljoprivrednih gospodarstava koje tako\u0111er jedva funkcioniraju. Na navedenom podru\u010dju nema razvijene vodovodne mre\u017ee. Od dana 1.9.2025 godine do\u0161lo je do zabrane kori\u0161tenja vode koji su gra\u0111ani navedenih mjesta imali na hidrantu na odlagali\u0161tu otpada u mjestu Podum kao jedinom mjestu gdje su imali pitku vodu. Zna\u010di na ODLAGALI\u0160TE OTPADA SU STANOVNICI DOLAZILI PO VODU ZA PI\u0106E. Gra\u0111ani su se obra\u0107ali gradu Oto\u010dcu i pisali peticiju, obra\u0107ali se poduze\u0107u Li\u010dke vode i njihovoj ispostavi u Oto\u010dcu koji su im ponudili da dolaze po vodu u Oto\u010dac na hidrant \u0161to je u potpunosti neprihvatljivo iz vi\u0161e razloga a prvenstveno \u0161to u tim mjestima \u017eivi starija populacija. Tako\u0111er obra\u0107ali su se \u017dupaniji Li\u010dko senjskoj tako\u0111er bez ikakvog odgovora. Po\u0161to do dana\u0161njeg dana nije prona\u0111en na\u010din na koji \u0107e se poku\u0161ati rije\u0161iti problem a nitko niti ne poku\u0161ava rije\u0161iti problem ovim putem se obra\u0107amo svima iz maila da napokon na\u0111u volju i \u017eelju za rje\u0161avanje problema po\u0161to je \u017ealosno da u 21. stolje\u0107u gra\u0111ani ve\u0107 du\u017ee od \u010detiri mjeseca nemaju pitku vodu. Uz problem sa vodom na pojedinim mjestima nema asfalta i ako ima u lo\u0161em je stanju. Po\u0161to je po medijskim izjava svima cilj da opstaju ruralna sela molimo vas da poduzmete ne\u0161to po navedenim problemima a ne samo da se naslikavate i la\u017eno obe\u0107avate. Po\u0161to do sad jedinice lokalne i regionalne uprave nisu ni\u0161ta poduzele ovim putem molimo ostale institucije da se anga\u017eiraju i poku\u0161aju na\u0107i rje\u0161enje po\u0161to je \u017ealosno da nemar od pojedinaca utje\u010de na \u017eivot gra\u0111ana.\u201c\u00a0 \u00a0<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>U Ustavu RH\u00a0 su za\u0161tita okoli\u0161a i prirodnih bogatstava osobito za\u0161ti\u0107ene vrijednosti,\u00a0 pri \u010demu Hrvatski sabor odlu\u010duje o o\u010duvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i na\u010dinu njegovog kori\u0161tenja, \u0161to se tuma\u010di i kao okvir za za\u0161titu prava na vodu.<\/p>\n<p>Pravo na vodu i vodne usluge ure\u0111eno je i razli\u010ditim zakonima, uklju\u010duju\u0107i Zakon o vodama, Zakon o vodnim uslugama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva, Zakon o vodi za ljudsku potro\u0161nju, Zakon o za\u0161titi okoli\u0161a. Ovaj slo\u017eeni pravni okvir, zajedno s me\u0111unarodnim obavezama, uspostavlja institucionalne temelje za dostupnost, kvalitetu i odr\u017eivost vodoopskrbe i sanitarnih usluga.<\/p>\n<p>Prema podacima HZJZ-a, Izvje\u0161taj o vodi za ljudsku potro\u0161nju za 2025. godinu je u trenutku izrade ovog Izvje\u0161\u0107a bio u izradi te \u0107e, sukladno zakonskim rokovima, biti objavljen u lipnju 2026. godine. U okviru dr\u017eavnog monitoringa vode za ljudsku potro\u0161nju iz javne distribucijske mre\u017ee, koji koordinira HZJZ, u javnim distribucijskim sustavima uzorkovana su 8.023 uzorka u monitoringu parametara skupine \u201eA\u201c te 860 uzoraka u monitoringu parametara skupine \u201eB\u201c. Ukupno je u javnoj distribucijskoj mre\u017ei bilo 229 nesukladnih uzoraka, odnosno 2,6%.<\/p>\n<blockquote><p>\u201ePo\u0161tovani, podnosimo pritu\u017ebu vezano za izgradnju vodovodne mre\u017ee u selu Kuni\u0107, op\u0107ina Pla\u0161ki. Brojni su problemi u selu no ovo nam se \u010dini kao najva\u017enije. Imamo i problem sa zaga\u0111eno\u0161\u0107u izvora vode. Prila\u017eemo svu dokumentaciju vezano za izgradnju vodovodne mre\u017ee. EU dodjeljuje sredstva za izgradnju no Op\u0107ina Pla\u0161ki je du\u017ena napraviti za izgradnju. No, nikako to ne \u010dini. Ve\u0107 godinama\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>U slu\u010daju utvr\u0111ene nesukladnosti, isporu\u010ditelji su obvezni ograni\u010diti isporuku vode, obavijestiti Stru\u010dno povjerenstvo i sanitarnu inspekciju najkasnije u roku od 24 sata, obavijestiti potro\u0161a\u010de prema procjeni rizika, istra\u017eiti uzroke odstupanja te provesti hitne mjere radi uklanjanja zdravstvene neispravnosti. Kao naj\u010de\u0161\u0107i uzroci mikrobiolo\u0161kih nesukladnosti navode se kvarovi i o\u0161te\u0107enja na mre\u017ei te one\u010di\u0161\u0107enja internih instalacija, pri \u010demu se isti\u010de da su zabilje\u017eena mikrobiolo\u0161ka one\u010di\u0161\u0107enja bila kratkotrajna i uklonjena ispiranjem i dezinfekcijom.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine nastavili smo zaprimati pritu\u017ebe gra\u0111ana zbog prekida u opskrbi vodom, osobito tijekom su\u0161nih razdoblja, kao i zbog nedostatka ili potpunog izostanka vodoopskrbne mre\u017ee u pojedinim ruralnim naseljima. Zabilje\u017eene su i pritu\u017ebe zbog obustave isporuke vode zbog nepla\u0107anja ra\u010duna, kao i zbog neosiguravanja minimalnih koli\u010dina zdravstveno ispravne vode kod prekida usluge.<\/p>\n<p>Od Vije\u0107a za vodne usluge zatra\u017eili smo podatke o rasponu cijena vodnih usluga u 2025. godini i informacije o mjeri u kojoj su na cijene utjecala kretanja na tr\u017ei\u0161tu energenata i pove\u0107anje materijalnih tro\u0161kova isporu\u010ditelja, inflacija, kao i gubici vode, podatke o postupcima nadzora zakonitosti odluka o cijeni vodnih usluga, po\u0161tivanju odredbi o socijalnoj cijeni vodnih usluga. Zatra\u017eili smo i podatke o omjeru visine cijene vodnih usluga i neto raspolo\u017eivog dohotka stanovnika na razini \u017eupanija i Grada Zagreba, kao i podatke o trendovima u sektoru vodnih usluga. No Vije\u0107e za vodne usluge nas je uputilo na Izvje\u0161\u0107e o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vije\u0107a za vodne usluge za 2023. godinu, te nas je informiralo da je u pripremi takvo Izvje\u0161\u0107e za 2024.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine su pojedini javni isporu\u010ditelji vodnih usluga objavili izmjene cjenika, primjerice na podru\u010dju Vodovoda Hrvatsko primorje d.o.o. Zabilje\u017een je rast cijena u pojedinim uslu\u017enim podru\u010djima, dok za nacionalnu razinu ne postoje objedinjeni i usporedivi podaci.<\/p>\n<p>Na ostvarivanje prava na vodu i vodne usluge sve sna\u017enije utje\u010du i klimatske promjene, ponajprije kroz porast u\u010destalosti i intenziteta su\u0161a te sve \u010de\u0161\u0107u pojavnost ekstremnih oborina i poplava. RH je me\u0111u klimatski ranjivijim dr\u017eavama te se suo\u010dava s duljim su\u0161nim razdobljima i intenzivnijim oborinama, uz pove\u0107anu potra\u017enju za vodom, osobito u sektorima poljoprivrede i turizma. U su\u0161nim razdobljima smanjuje se dotok u izvori\u0161ta, dok istodobno raste potro\u0161nja vode, \u0161to pove\u0107ava rizik od redukcija i prekida isporuke, osobito u podru\u010djima s visokim gubicima u mre\u017ei. Istodobno, epizode ekstremnih oborina pove\u0107avaju rizike od o\u0161te\u0107enja infrastrukture i pogor\u0161anja kvalitete sirove vode, \u0161to je potvr\u0111eno pojavom buji\u010dnih i urbanih poplava u vi\u0161e \u017eupanija. Ovi trendovi upu\u0107uju na potrebu ja\u010danja otpornosti sustava vodnih usluga, smanjenja gubitaka vode i prilagodbe planiranja vodnih usluga sve nestabilnijim klimatskim uvjetima.<\/p>\n<p>Tako nam se pritu\u017eio stanovnik otoka Paga koji navodi da se za vrijeme ki\u0161e oborinske vode sakupljaju na prometnici i nekontrolirano razlijevaju po privatnim povr\u0161inama, tj. dvori\u0161tima i vrtovima sa donje strane ceste, uni\u0161tavaju\u0107i privatnu imovinu, nanose\u0107i razni otpad te da se tako ugro\u017eava zdravlje stanara i uzrokuje materijalna \u0161teta.<\/p>\n<p>Nakon dono\u0161enja Zakona o vodnim uslugama 2019. i Uredbe o uslu\u017enim podru\u010djima 2021. godine, u RH se provodi reforma vodnog sektora koja ima za cilj smanjenje broja isporu\u010ditelja i integraciju sustava, ja\u010danje kapaciteta vodovodnih poduze\u0107a, pove\u0107anje u\u010dinkovitosti i dostupnosti vodnih usluga.<\/p>\n<p>Prema javno dostupnim informacijama, u sektoru vodnih usluga nastavljeni su procesi reforme usmjereni na integraciju i ja\u010danje kapaciteta isporu\u010ditelja vodnih usluga, s ciljem unaprje\u0111enja dostupnosti i u\u010dinkovitosti sustava. Reforma je, prema posljednjim dostupnim podacima, provedena u potpunosti ili djelomi\u010dno na ve\u0107ini od 41 planiranog uslu\u017enog podru\u010dja.<\/p>\n<p>Prema podacima javnih isporu\u010ditelja vodnih usluga, udio neprihodovane vode (koja se izgubi u sustavu prije nego \u0161to do\u0111e do korisnika ili se naplati) u javnim vodoopskrbnim sustavima RH posljednjih godina iznosi oko 50%, a prema podacima za prvih devet mjeseci 2025. godine taj je udio ostao na pribli\u017eno isti. Pri tome se nagla\u0161ava da na razini EU jo\u0161 ne postoji standardizirana metodologija obra\u010duna, dok se u RH koristi metoda razlike ispumpanih i fakturiranih koli\u010dina vode, zbog \u010dega neprihodovana voda ne predstavlja u cijelosti stvarne fizi\u010dke gubitke. Uo\u010deni su ne\u0161to ve\u0107i gubici kod isporu\u010ditelja kod kojih su u tijeku veliki infrastrukturni projekti aglomeracija, dok se kao pozitivan trend navodi zaustavljanje dugogodi\u0161njeg rasta gubitaka vode.<\/p>\n<p>Provedba Programa smanjenja gubitaka u sustavima javne vodoopskrbe navodi se kao u potpunosti realizirana, uz utro\u0161enih 2.101.519,06 eura iz izvornih sredstava Hrvatskih voda. Dodatno, u okviru izrade 41-og pojedina\u010dnog akcijskog plana po uslu\u017enim podru\u010djima realizirano je 570.000 eura, uz jednak iznos sufinanciranja javnih isporu\u010ditelja, dok se navodi da je u Program ukupno ulo\u017eeno 3.804.399 eura.<\/p>\n<p>U pogledu priklju\u010denosti stanovni\u0161tva, navodi se da se na sustave javne vodoopskrbe ne mo\u017ee priklju\u010diti 172.171 stanovnik (oko 4% populacije), dok je na sustave javne odvodnje priklju\u010deno oko 59% stanovni\u0161tva, a preostali koriste individualna rje\u0161enja. Navedeni podaci odnose se na stanje priklju\u010denosti 2022. godine, a prikupljeni su 2024. u okviru izvje\u0161tavanja prema Direktivi o pro\u010di\u0161\u0107avanju komunalnih otpadnih voda. Sljede\u0107e noveliranje podataka o\u010dekuje se u prvoj polovici 2026. godine.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 96.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije, da u suradnji s Vije\u0107em za vodne usluge, Hrvatskim vodama te jedinicama lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, osigura smanjenje gubitaka vode<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Na temelju dostupnih podataka i zaprimljenih pritu\u017ebi mo\u017ee se zaklju\u010diti da su u 2025. godini i dalje zna\u010dajne razlike u ostvarivanju prava na vodu izme\u0111u urbanih i ruralnih podru\u010dja, osobito u naseljima u kojima javna vodoopskrbna mre\u017ea nije razvijena ili je pristup vodi ograni\u010den. Istodobno, rezultati dr\u017eavnog monitoringa ukazuju da se zdravstvena ispravnost vode u javnim distribucijskim sustavima prati sustavno, uz zabilje\u017eene nesukladnosti koje se uklanjaju korektivnim mjerama. Me\u0111utim, u\u010destale pritu\u017ebe gra\u0111ana zbog prekida opskrbe, osobito u su\u0161nim razdobljima, te slu\u010dajevi obustave isporuke zbog nepla\u0107anja ra\u010duna ukazuju da se u praksi i dalje pojavljuju situacije koje ozbiljno ograni\u010davaju svakodnevni \u017eivot pogo\u0111enih ku\u0107anstava.<\/p>\n<p>U pogledu u\u010dinkovitosti sustava, visoki udio neprihodovane vode i dalje je jedan od klju\u010dnih strukturnih izazova, koji dodatno pove\u0107ava ranjivost sustava u uvjetima klimatskih promjena. Reforma vodnog sektora nastavlja se provoditi, <a id=\"zbrinjavanje\"><\/a>no u trenutku izrade ovog Izvje\u0161\u0107a nije mogu\u0107e s pouzdano\u0161\u0107u potvrditi da je potpuno dovr\u0161ena, kao ni da je provedba standarda ujedna\u010dena na svim uslu\u017enim podru\u010djima. Klimatske promjene pritom se sve jasnije potvr\u0111uju kao faktor koji pove\u0107ava rizike za kontinuitet, dostupnost i otpornost vodnih usluga te zahtijeva dugoro\u010dniji i integriran pristup planiranju.<\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Stambeno zbrinjavanje<\/strong><\/span><\/h3>\n<blockquote><p><em>\u201ePo\u0161tovana, obra\u0107am Vam se\u00a0 rad za\u0161tite svojih prava i prava moje obitelji. Imam pravomo\u0107no rje\u0161enje o darovanju gra\u0111evinskog materijala za stambeno zbrinjavanje, no projektanti su mi uskratili pravo na preuzimanje materijala. Ku\u0107u smo kupili prije devet godina. Ku\u0107a je bila starija gra\u0111evina, ide u obliku klju\u010da, jer je uz nju stara ku\u0107a predvi\u0111ena za ru\u0161enje. Do sada je bila obnovljena samo krovna konstrukcija. Sama ku\u0107a se sastoji od dvije velike sobe, kupaonice, kuhinje te trijema koji smo zatvorili. Od jedne velike sobe napravili smo dnevni boravak i blagovaonicu, a drugu smo pregradili rigipsom kako bi djeca imala dvije male sobe. Me\u0111utim, iz temelja ku\u0107e prodire vlaga, jer nema nikakvu hidroizolaciju. Stambeni prostor je premalen i neadekvatan za \u017eivot nas \u0161estoro, a vlaga dodatno ugro\u017eava zdravlje djece. Molim da hitno reagirate i za\u0161titite na\u0161e pravo iz pravomo\u0107nog rje\u0161enja, jer uskra\u0107ivanjem gra\u0111evinskog materijala onemogu\u0107ava se osnovna svrha stambenog zbrinjavanja i ugro\u017eava zdravlje djece.\u201c\u00a0<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>U ovom poglavlju donosimo pregled normativnih aktivnosti vezanih za stambeno zbrinjavanje na potpomognutim podru\u010djima te izazova s kojima se\u00a0 suo\u010davaju biv\u0161i nositelji stanarskog prava i \u017ertve obiteljskog nasilja, kao i preostali nezbrinuti korisnici regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n<p>2025. godine izmijenjen je Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima. Pozdravili smo prepoznavanje potrebe za uvo\u0111enjem novog modela stambenog zbrinjavanja, pojednostavljenja postupanja i rje\u0161avanja o pravima, a sve s ciljem lak\u0161e primjene Zakona u praksi. Uveden je i novi model stambenog zbrinjavanja otkupom neuseljivog stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, \u0161to \u0107e, vjerujemo, pridonijeti dinamici rje\u0161avanja stambenog zbrinjavanja osoba koje se vi\u0161e godina nalaze na listama prvenstva. Precizirani su uvjeti za stambeno zbrinjavanje \u017ertava nasilja u obitelji te je brisan imovinski cenzus kao uvjet ostvarivanja toga prava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 20px; color: #007f6e;\">Izazovi pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje<\/span><\/h4>\n<p>Dugotrajnost ostvarivanja prava je godinama jedan od najve\u0107ih problema u podru\u010dju stambenog zbrinjavanja. Iako se u Izvje\u0161\u0107u ULJPPNM-a o provedbi preporuka pu\u010dke pravobraniteljice navodi da su u tijeku radovi koji \u0107e u\u010diniti upotrebljivim 219 stambenih jedinica do II. kvartala 2026. godine, jo\u0161 uvijek je velika razlika izme\u0111u broja prijava i broja raspolo\u017eivih stambenih jedinica te je nedostatan iznos sredstava osiguranih u Dr\u017eavnom prora\u010dunu za ove potrebe. Stoga ne \u010dudi \u0161to su se i nama i udrugama, poput PGP-a Sisak, stranke uglavnom obra\u0107ale zbog dugotrajnosti ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 97. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da osigura dodatna sredstva i stambene jedinice za korisnike koji se zbrinjavaju kroz liste prvenstva temeljem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Zbog toga ponavljamo raniju preporuku Vladi RH da osigura dodatna sredstva i stambene jedinice za korisnike koji se zbrinjavaju kroz liste prvenstva temeljem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima.<\/p>\n<p>Navedeno se odnosi na sve modele stambenog zbrinjavanja iz \u010dl. 7. ZSZPP-a, no situacija je ipak ne\u0161to bolja kod modela stambenog zbrinjavanja darovanjem gra\u0111evnog materijala za obnovu, dogradnju\/nadogradnju i zavr\u0161etak postoje\u0107e obiteljske ku\u0107e u vlasni\u0161tvu korisnika ili izgradnju obiteljske ku\u0107e na gra\u0111evinskom zemlji\u0161tu u vlasni\u0161tvu korisnika (model D), kroz koji se stambeno zbrinulo najvi\u0161e podnositelja prijave. Me\u0111utim, da bi podnositelj po ovome modelu mogao ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje, uvjet je da je vlasnik gra\u0111evinskog zemlji\u0161ta, \u0161to ve\u0107ina nije.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201ePo\u0161tovana, molim Vas ako biste mi mogli istra\u017eiti i dostaviti obja\u0161njenje za\u0161to sam 2024. godine bez ikakve obavijesti skinuta s liste za stambeno zbrinjavanje po programu B u Hrvatskoj Kostajnici te mi je ove godine usmeno dano obja\u0161njenje da je razlog \u0161to se nisam \u201edovoljno interesirala\u201c za smje\u0161taj, \u0161to nije istina, a i ne shva\u0107am kakav je to razlog. Skidanje s liste za stambeno zbrinjavanje je opravdano kad se osoba stambeno zbrine. Zahtjev za listu sam predala 2018. godine, a na listi sam bila 2021., 2022. i 2023. godine, a Sisa\u010dko-moslava\u010dka \u017eupanija me 2024. godine skinula s liste bez obavijesti.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Tijekom 2025. godine pojavio se problem brisanja s liste prvenstva podnositelja prijave za stambeno zbrinjavanje, ako tri godine nisu poduzimali nikakve radnje radi ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje (primjerice postavili upit, dostavili nove dokaze u vezi s bodovanjem prijave i sl.), a \u0161to je propisano odredbom \u010dl. 16. st. 7. ZSZPP-a koja je na snazi od srpnja 2023. godine. Iako ZSZPP-om nije propisana obveza da se podnositelje prijave za stambeno zbrinjavanje prije skidanja s liste prvenstva na to upozori, to je bila novina u Zakonu o kojoj mnogi nisu imali saznanja.<\/p>\n<p>Tako se pritu\u017eiteljica od 2021. do 2024. godine nalazila na listi prvenstva za stambeno zbrinjavanje po modelu darovanja neuseljive obiteljske ku\u0107e u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu te darovanja gra\u0111evinskog materijala za obnovu na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije (model B). Tijekom 2024. godine je, bez prethodne obavijesti, skinuta s liste prvenstva, jer se prema stajali\u0161tu Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije nije o svom predmetu \u201edovoljno interesirala\u201c. MPUGDI je utvrdilo da je \u017dupanija propustila obavijestiti pritu\u017eiteljicu o brisanju s liste prvenstva po modelu B. Iako je pritu\u017eiteljica mogla podnijeti primjedbu na novoobjavljenu listu prvenstva, to nije u\u010dinila. No, MPUGDI je istovremeno i navelo da je na podnositeljima da se informiraju o prijavi, dostave nove dokaze za bodovanje iste i sl., te da njihova pasivnost mo\u017ee dovesti do brisanja s liste prvenstva.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 98. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da izradi naputak kojim \u0107e obvezati nadle\u017ena prvostupanjska tijela da podnositelje prijave za stambeno zbrinjavanje, uvr\u0161tene na liste prvenstva, na vrijeme upoznaju s mogu\u0107no\u0161\u0107u skidanja s liste prema \u010dl. 16. st. 7. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>No kako je je izvjesno kako \u0107e se ovaj problem pojavljivati i u drugim \u017eupanijama, te da korisnici koji su se ve\u0107 godinama nalazili na Listama i kod kojih nije bilo promjena te se sukladno prija\u0161njim zakonskim odredbama nisu morali poduzimati radnje, preporu\u010dujemo MPUGDI-u da izradi naputak kojim \u0107e obvezati nadle\u017ena prvostupanjska tijela da podnositelje prijave za stambeno zbrinjavanje, uvr\u0161tene na liste prvenstva, na vrijeme upoznaju s mogu\u0107no\u0161\u0107u skidanja s liste prema \u010dl. 16. st. 7. ZSZPP-a.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine nastavljeno je sa sklapanjem me\u0111uresornih sporazuma koji bi trebali doprinijeti smanjenju razlike izme\u0111u broja prijava za stambeno zbrinjavanje te broja osiguranih stambenih jedinica, kao i privla\u010denju deficitarnih kadrova u pojedine lokalne sredine. Pozitivno je da je, kako MPUGDI navodi, u 2025. godini sklopljeno 13 ovakvih sporazuma, znatno vi\u0161e nego 2024. godine, kada ih je sklopljeno pet. Tako su sklopljeni sporazumi s gradovima Novskom, Grubi\u0161nim Poljem, Ilokom, Vinkovcima, Pakracem i Lipikom te s op\u0107inama Oku\u010dani, Cetingrad, Vrhovine, Davor, Plitvi\u010dka Jezera, Gradi\u0161te i Lovinac.<\/p>\n<p>Zna\u010dajno se smanjio broj nezbrinutih korisnika Regionalnog stambenog zbrinjavanja koji su uvr\u0161teni u Nacionalni program stambenog zbrinjavanja. Naime, tijekom 2025. godine stambeno je zbrinuto 12 korisnika, dok ih je preostalih sedam uvr\u0161teno u plan stambenog zbrinjavanja te \u0107e se njihovi predmeti prioritetno rje\u0161avati po osiguranju odgovaraju\u0107ih stambenih jedinica.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 20px; color: #007f6e;\">Stambeno zbrinjavanje posebnih skupina korisnika<\/span><\/h4>\n<h4><span style=\"font-size: 20px; color: #007f6e;\">Biv\u0161i nositelji stanarskog prava<\/span><\/h4>\n<p>I dalje su nerije\u0161eni problemi biv\u0161ih nositelja stanarskog prava kojima je pravomo\u0107nim i izvr\u0161nim rje\u0161enjima priznato pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na podru\u010dju (naj\u010de\u0161\u0107e) primorskih \u017eupanija, koja nisu provedena. Prema podacima MPUGDI-u, jo\u0161 uvijek nisu dodijeljeni stambeni objekti po 487 ovakvih pravomo\u0107nih i izvr\u0161nih rje\u0161enja, isto kao i\u00a0 prethodne 2024. godine. Pri tome MPUGDI navodi da se 273 korisnika ne odaziva pozivu za preuzimanje dodijeljene stambene jedinice ili je s njima ote\u017ean kontakt.<\/p>\n<p>ZID-om ZSZPP-om\/25 se propisuje mogu\u0107nost da biv\u0161i nositelji stanarskog prava ostvare pravo na isplatu umjesto da i dalje \u010dekaju na izvr\u0161enje rje\u0161enja o davanju u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Predlo\u017eili smo da se isplata ve\u017ee uz etalonsku cijenu gra\u0111enja u vrijeme dono\u0161enja novoga rje\u0161enja o isplati umjesto isplate prema etalonskoj cijeni gra\u0111enja u vrijeme dono\u0161enja rje\u0161enja o priznavanju prava na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, \u0161to je prihva\u0107eno.<\/p>\n<p>Dodatni problem biv\u0161ih nositelja stanarskog prava je dugotrajnost postupaka po zahtjevima za otkup stanova, pri \u010demu su se postupci ponekad dovr\u0161avali tek nakon \u0161to smo zatra\u017eili o\u010ditovanja o razlozima dugotrajnosti postupanja.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201ePo\u0161tovana pu\u010dka pravobraniteljice, molim za iznimno \u017eurno postupanje budu\u0107i mi je Ministarstvo prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, Uprava za stambeno zbrinjavanje (dalje u tekstu: Ministarstvo), dopisom od \u2026, a koji sam zaprimila \u2026, dostavilo pisani otkaz ugovora o najmu stana s rokom za iseljenje od 30 dana, a koju obavijest dostavljam u prilog ovoga dopisa. Napominjem da od 2011. g. kada sam podnijela zahtjev za otkup stana, Ministarstvo do danas nije donijelo ni jednu odluku protiv koje bi mogla podnijeti pravni lijek, nego se sva komunikacija s Ministarstvom svodi na obi\u010dne dopise bez mogu\u0107nosti podno\u0161enja prigovora ili pravnog lijeka.<\/em><\/p>\n<p><em>Povrije\u0111eno mi je pravo na dom, poni\u017eena sam i smatram da je postupanje slu\u017ebenika Ministarstva diskriminatorno, neprofesionalno, nemarno, protivno va\u017ee\u0107im propisima u podru\u010dju stambenog zbrinjavanja, kao i protivno propisima koji ure\u0111uju slu\u017ebeni\u010dke odnose i postupanje dr\u017eavnih slu\u017ebenika. Koji su du\u017eni poslove svog radnog mjesta obavljati savjesno, stru\u010dno i na vrijeme, u skladu s na\u010delima dr\u017eavne slu\u017ebe i Eti\u010dkim kodeksom dr\u017eavnih slu\u017ebenika.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Vi\u0161e osoba nam se pritu\u017eilo da su ih, nakon podno\u0161enja zahtjeva za otkup stambenih jedinica na kojima su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje, slu\u017ebenici MPUGDI-a \u010desto obilazili radi provjere kori\u0161tenja stambenih jedinica. Iako je nesporno da MPUGDI ima pravo provoditi kontrole kori\u0161tenja stambenih jedinica kojima upravlja u ime RH, neki korisnici, mahom biv\u0161i nositelji stanarskih prava, navode da ih se kontrolira pre\u010desto, a napose nakon podno\u0161enja zahtjeva za otkup stana, \u0161to im stvara nelagodu te im ograni\u010dava slobodu kretanja.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine smo postupali po pritu\u017ebi biv\u0161e nositeljice stanarskog prava koja je jo\u0161 2011. godine podnijela zahtjev za kupnju dr\u017eavnog stana, u kojemu je zajedno sa k\u0107erkom bila u najmu od 2009. godine. Prema njezinim navodima, nadle\u017eno tijelo je po zahtjevu za otkup prvi puta postupalo tek nakon \u010detiri godine, kada je od nje zatra\u017eilo dostavu dokumentacije prema tada va\u017ee\u0107oj Odluci o prodaji stanova u vlasni\u0161tvu RH, \u0161to je dostavila. Potom se po zahtjevu ni\u0161ta nije doga\u0111alo, a 2021. godine je nakon smrti majke naslijedila staru i u potresu o\u0161te\u0107enu ku\u0107u u Petrinji u kojoj je \u017eivjela do useljenja u predmetni stan, a kojeg je u vrijeme podno\u0161enja zahtjeva za stambeno zbrinjavanja bila vlasnica 1\/4, o \u010demu je SDUOSZ bio obavje\u0161ten. S obzirom da je od zahtjeva za otkup stana proteklo 12 godina, 2023. godine se obratila MPUGDI-u s po\u017eurnicom. Potom je proveden terenski o\u010devid ku\u0107e pri \u010demu je ista samo izvana fotografirana. MPUGDI je nacrt ugovora o kupoprodaji poslalo Op\u0107inskom dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu u Sisku, koje je u negativnom mi\u0161ljenju navelo da je pritu\u017eiteljica vlasnica useljivog i dovoljno velikog stambenog objekta za nju i k\u0107er. Posljedi\u010dno je MPUGDI u sije\u010dnju 2025. godine raskinulo ugovor o najmu stana te je pritu\u017eiteljici nalo\u017eeno iseljenje u roku od 30 dana. Izjavila je prigovor \u010delniku tijela o kojem nije odlu\u010deno, a ODO Sisak je pokrenulo sudski postupak za iseljenje. Iz navedenog se vidi da je do\u0161la u lo\u0161iju poziciju, u kojoj sada nije u mogu\u0107nosti otkupiti stan u kojem \u017eivi od 2009. godine, upravo zbog dugotrajnog postupanja MPUGDI-a. Pri tome isti\u010demo i da je krajem 2025. godine stupio na snagu ZID ZSZZP\/25, kojim je omogu\u0107eno da korisnici stambenog zbrinjavanja s kojima je raskinut ugovor o najmu stana, jer su u tijeku kori\u0161tenja stambene jedinice u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu naslijedili stambenu jedinicu, mogu po tr\u017ei\u0161nim uvjetima otkupiti stambeni objekt na kojem su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 20px; color: #007f6e;\">\u017drtve nasilja u obitelji<\/span><\/h4>\n<p>Udruga SOS Rijeka &#8211; centar za nenasilje i ljudska prava ukazala nam je na problem pri produljenju stambenog zbrinjavanja \u017ertava nasilja u obitelji smje\u0161tenih u stambenim objektima u privatnom vlasni\u0161tvu, zbog \u010dega je \u017ertva nasilja u obitelji uz podr\u0161ku udruge SOS-Rijeka pokrenula upravni spor. Naime, SOS Rijeka navodi da im se obratila pritu\u017eiteljica koja je s maloljetnom djecom bila stambeno zbrinuta u privatni stan te je nakon omogu\u0107avanja produljenja zbrinjavanja izmjenama ZSZPP-a 2023. godine, podnijela zahtjev za produljenje za dodatne dvije godine. Nadle\u017eni upravni odjel \u017eupanije donio je pozitivno rje\u0161enje, no MPUGDI ga je poni\u0161tilo isti\u010du\u0107i da se pravo mo\u017ee produ\u017eiti samo osobama u dr\u017eavnim stanovima te da u vrijeme ostvarenja prava na stambeno zbrinjavanje ZSZPP nije predvi\u0111ao mogu\u0107nost produljenja. Gledaju\u0107i poziciju \u017ertava obiteljskog nasilja, u nepovoljnijem polo\u017eaju su one \u017ertve koje su stambeno zbrinute u stambenim jedinicama u privatnom vlasni\u0161tvu, pri \u010demu nisu imale mogu\u0107nost izbora ho\u0107e li biti smje\u0161tene u privatnu nekretninu, ve\u0107 ih je u nju uputilo MPUGDI, na temelju istovjetnih rje\u0161enja kao i one smje\u0161tene u dr\u017eavne stanove.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 99.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da predlo\u017ei izmjenu Uredbe o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje kojom bi se valorizirao i status \u017ertve nasilja u obitelji na temelju nepravomo\u0107ne presude u kaznenom ili prekr\u0161ajnom postupku<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Izmjenom ZSZPP-a\/25 brisan je imovinski cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje \u017ertava nasilja u obitelji. Ujedno je omogu\u0107eno da se to pravo, osim na temelju pravomo\u0107ne presude iz kaznenog ili prekr\u0161ajnog postupka, mo\u017ee ostvariti i na temelju nepravomo\u0107ne presude. No, u praksi probleme stvara dugotrajnost sudskih postupaka. S obzirom da sudski postupak mo\u017ee trajati, a nerijetko i traje dulje od \u010detiri godine, privremeno stambeno zbrinjavanje \u017ertava obiteljskog nasilja na temelju nepravomo\u0107ne presude u kaznenom ili prekr\u0161ajnom postupku trebalo bi trajati dulje od maksimalnih \u010detiri godine (2 + 2 godine), odnosno sve do pravomo\u0107nog okon\u010danja sudskog postupka. Dodatno su \u017ertve stambeno zbrinute na temelju nepravomo\u0107ne presude u nepovoljnijoj poziciji od onih smje\u0161tenih na temelju pravomo\u0107ne presude, jer se prema \u010dl. 4. alineji 11. Uredbe o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje, u redovnom postupku stambenog zbrinjavanja kroz liste prvenstva jedino na temelju pravomo\u0107ne presude mo\u017ee ostvariti 120 bodova na osnovu statusa \u017ertve nasilja u obitelji.<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-zdravlje-2025\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/radna-prava-stranih-radnika-2025\">Radna prava stranih radnika<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-starijih-osoba-2025\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/mladi-2025\">Mladi<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2025\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/siromastvo-i-ljudska-prava-2025\">Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/graditeljstvo-2025\">Graditeljstvo<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/imovinskopravni-odnosi-2025\">Imovinskopravni odnosi<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-hrvatskih-branitelja-2025\">Prava hrvatskih branitelja<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-javno-okupljanje-2025\">Pravo na javno okupljanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-privatnost-2025\">Pravo na privatnost<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Priu\u0161tivo stanovanje Stanovanje u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23755"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24036,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23755\/revisions\/24036"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}