*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n Vi\u0161e o problemima vezanima uz obrazovanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pravo na obrazovanje jedno je od ljudskih prava koje izravno utje\u010de na participaciju pojedinca u dru\u0161tvenom, politi\u010dkom, gospodarskom i kulturnom \u017eivotu. Pravobraniteljica za djecu bavi se primarno osnovno\u0161kolskim i srednjo\u0161kolskim obrazovanjem jer u njemu sudjeluju djeca, dok je na\u0161 fokus na dr\u017eavnoj maturi, koju u pravilu pola\u017eu ve\u0107 punoljetni srednjo\u0161kolci i visokom obrazovanju. U ovom se poglavlju bavimo problemima u provedbi dr\u017eavne mature, pravima studenta, neuskla\u0111enost izme\u0111u sustava obrazovanja i tr\u017ei\u0161ta rada, problemima pri priznavanju inozemnih kvalifikacija studenata koji su studirali u tre\u0107im zemljama.<\/p>\n Vezano uz polaganje dr\u017eavne mature, u 2025. godini su nam se obratili djelatnici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanja obrazovanja (NCVO) koji su se pritu\u017eili vezano uz nepravilnosti u provedbi ispita i bodovanju. Naime, ukazali su da se prema Pravilniku o polaganju dr\u017eavne mature, odluke u drugom stupnju donose na prijedlog prvostupanjskog tijela, a ne samostalno, \u0161to je protivno ZUP-u. Naveli su i da se na odluku NCVO-a o opravdanosti prigovora ne mo\u017ee ulo\u017eiti \u017ealba, iako ona mo\u017ee imati utjecaj na tijek i kona\u010dni ishod \u010ditavog ispita dr\u017eavne mature. Pu\u010dka pravobraniteljica je jo\u0161 2023. godine, pri izmjenama Pravilnika o polaganju dr\u017eavne mature, s obzirom na to da je \u010dl. 18. Ustava RH izrijekom propisano da pravo na \u017ealbu mo\u017ee biti isklju\u010deno samo u slu\u010dajevima odre\u0111enim zakonom i ako je osigurana druga pravna za\u0161tita, preporu\u010dila MZOM-u da se Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli urede postupak podno\u0161enja prigovora na nepravilnosti u provedbi ispita dr\u017eavne mature i bodovanja ispita te pravo na \u017ealbu.<\/p>\n U odnosu na visoko \u0161kolsko obrazovanje, prema Pregledu obrazovanja i osposobljavanja EK za 2025. godinu, u RH raste broj osoba koje nastavljaju \u0161kolovanje kroz sustav visoko\u0161kolskog obrazovanja, no i dalje je stopa stjecanja visokog obrazovanja ispod prosjeka EU, s razlikama prema spolu, regiji i razini urbanizacije. Porastao je udio mladih koji su 2024. godine zavr\u0161ili visoko obrazovanje, no s 39,4% i dalje je ispod prosjeka EU koji iznosi 44.2%. Fakultete \u010de\u0161\u0107e zavr\u0161avaju mladi koji \u017eive u gradovima tako da je njihov udio me\u0111u mladima koji su zavr\u0161ili visoko obrazovanje vi\u0161i za 21,9 % od onih koji \u017eive u ruralnim podru\u010djima. Velike su i regionalne razlike, a najvi\u0161e odska\u010de Grad Zagreb koji sa stopom stjecanja visokog obrazovanja od 56,8% dvostruko prema\u0161uje primjerice Panonsku regiju gdje je ona 26,4%.<\/p>\n Temeljem sporazuma izme\u0111u Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Rektorskog zbora RH definirana su Pravila o uvjetima, postupku prijave, provedbi ispita za upis i rangiranju kandidata na studije. Njima su uvedene naplate oportunitetnih tro\u0161kova kandidatima koji se, nakon \u0161to su ostvarili pravo upisa i dobili upisni broj, nisu upisali na odre\u0111eni studij.<\/p>\n Prema informacijama prikupljenim od fakulteta i visokih u\u010dili\u0161ta za pripremu ovog Izvje\u0161\u0107a, naplata oportunitetnih tro\u0161kova zbog nepopunjenog upisnog mjesta nije ujedna\u010dena. Iznosi njihove naplate tako\u0111er se razlikuju. Na nekim fakultetima oni se ne napla\u0107uju ako se radi o studijskim programima koji se ne financiraju iz sredstava dr\u017eavnog prora\u010duna, na nekima se ne napla\u0107uju ako upisna kvota nije popunjena, no u nekim slu\u010dajevima naplata ne ovisi o popunjenosti upisne kvote te se napla\u0107uju svima koji su odustali od upisa. Neki fakulteti ih ne napla\u0107uju ukoliko nakon drugog upisnog roka ostanu nepopunjena upisna mjesta pa se zbog slabog interesa studij na kraju niti ne izvodi, pojedini su ih napla\u0107ivali i nakon drugog upisnog roka dok pojedini nakon drugog upisnog roka oportunitetne tro\u0161kove ne napla\u0107uju jer ne postoji tre\u0107i upisni rok na koji bi se prijavljivali kandidati koji su u drugom roku odustali od upisa.<\/p>\n S obzirom da je naplata oportunitetnih tro\u0161kova novina koje se primjenjuje od upisa u akademskoj godini 2025.\/2026. zaprimili smo nekoliko pritu\u017ebi vezano uz njihovu naplatu, ali postupci su jo\u0161 u tijeku.<\/p>\n Tijekom 2025. godine zaprimili smo pritu\u017ebu na odredbe Odluke Geodetskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu o utvr\u0111ivanju kvota i kriterija za upis u I. godinu sveu\u010dili\u0161nog diplomskog studija Geodezije i geoinformatike u ak. god. 2025.\/2026. Iako ZVOZD jam\u010di ravnopravnost svih pristupnika, Odlukom je propisano da samo studenti koji su i prijediplomski studij Geodezije zavr\u0161ili na zagreba\u010dkom Geodetskom fakultetu ne moraju polagati prijamni ispit i polagati razlikovne ispite da bi upisali diplomski studij. Iako se, prema navodima iz pritu\u017ebe, prijediplomski sveu\u010dili\u0161ni studij geodezije i geoinformatike na splitskom sveu\u010dili\u0161tu odvija po istom programu kao na zagreba\u010dkom, prvostupnici in\u017eenjeri geodezije i geoinformatike sa splitskog sveu\u010dili\u0161ta moraju za upis diplomskog studija na zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu polo\u017eiti ispit provjere znanja i razlikovne ispite. Ispitni postupak je jo\u0161 u tijeku no ukazujemo kako je jedna od glavnih odrednica bolonjskog sustava visokog obrazovanja mobilnost studenata.<\/p>\n Dodatno, pritu\u017eivali su nam se studenti koji se redovito \u0161koluju u drugim dr\u017eavama EU, a koji su gubili zdravstveno osiguranje zbog prijave privremenog odlaska, a o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravu na zdravlje.<\/p>\n \u010cl. 77. ZVOZD-a studentima jam\u010di pravo na podno\u0161enje pritu\u017ebe na povrede prava iz ovog Zakona, no njime nije razra\u0111en ovaj postupak. Stoga smo i tijekom 2025. godine zatra\u017eili informacije o tome jesu li visoka u\u010dili\u0161ta ili njihove sastavnice svojim aktima razradila taj postupak, no ve\u0107ina ih i dalje nema jedinstveno razra\u0111en sustav podno\u0161enja pritu\u017ebi. Nadle\u017eno tijelo i postupak razlikuju se ovisno o sadr\u017eaju pritu\u017ebe, a ure\u0111eni su pravilnicima o studijima i studiranju, o stegovnoj odgovornosti studenata, o za\u0161titi dostojanstva studenta, eti\u010dkim kodeksom ili drugim aktima. Kao tijela kojima se pritu\u017eba podnosi navedeni su studentski pravobranitelji, dekan, studentski zbor, eti\u010dko povjerenstvo, povjerenstvo za nastavu i studente, a spominju se i sandu\u010di\u0107i za ubacivanje prigovora.<\/p>\n U odnosu na studentske pravobranitelje, visoko u\u010dili\u0161te ima studentskog pravobranitelja kojeg imenuje studentski zbor na vrijeme od jedne godine, a mandat mu se mo\u017ee jednom ponoviti. Studentski pravobranitelj\u00a0prima pritu\u017ebe studenata koje se odnose na njihova prava i raspravlja o njima s nadle\u017enim tijelima visokog u\u010dili\u0161ta, savjetuje studente o na\u010dinu ostvarivanja njihovih prava te mo\u017ee sudjelovati u stegovnim postupcima protiv studenata radi za\u0161tite njihovih prava. Prema informacijama sa stranica Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, \u010dak 54% studenta ne zna da li postoji studentski pravobranitelj na njihovom fakultetu, 44% ih smatra da su malo upoznati sa svojim studentskim pravima dok njih 46% smatra da su imali osje\u0107aj da su im povrije\u0111ena studentska prava, ali nisu poduzeli ni\u0161ta.<\/p>\n Imaju\u0107i u vidu da na dostupnost i priu\u0161tivost visokog obrazovanja utje\u010du i socijalno porijeklo i socijalni status studenta, veliki broj JLP(R)S-ova stipendira izvrsne studente, studente slabijeg imovnog stanja i one koji se \u0161koluju u deficitarnim zanimanjima. Iako su u pravilu relativno niske, stipendije usmjerene na studente slabijeg imovnog stanja pove\u0107avaju njihove \u0161anse za nastavak obrazovanja. Sveu\u010dili\u0161ta i pojedini fakulteti tako\u0111er provode mjere radi osiguravanja podr\u0161ke socijalno osjetljivim skupinama studenata, uglavnom onima slabijeg imovnog stanja, s invaliditetom ili studentima roditeljima.<\/p>\n Stanovanje studenata u vrijeme studija jedan je od ve\u0107ih izdataka pa je mogu\u0107nost smje\u0161taja u studentske domove izrazito va\u017ena, a iako ga nema dovoljno, ohrabruje porast kapaciteta.<\/p>\n Tijekom 2025. godine zaprimili smo informaciju o novousvojenoj praksi Studentskog centra u Splitu na \u010dijoj je slu\u017ebenoj web stranici ogla\u0161ena mogu\u0107nost smje\u0161taja u studentski dom i dodatnih osoba koje to pravo u natje\u010daju nisu ostvarile. Njima se, po cijeni od 100 eura mjese\u010dno, nudi smje\u0161taj na pomo\u0107nom le\u017eaju u sobi, a prednost imaju \u010dlanovi istog ku\u0107anstva. Iako smo od MZOM-a u nekoliko navrata tra\u017eili odgovor vezano uz navedenu praksu, nismo ga dobili.<\/p>\n Tijekom 2025. godine objavljeni su rezultati petog nacionalnog istra\u017eivanja zapo\u0161ljivosti diplomiranih studenata i studentica, koji prate njihove sociodemografske karakteristike, radne ishode, prostornu mobilnost i profesionalni status godinu dana nakon zavr\u0161etka studija te je va\u017ean doprinos unaprje\u0111enju zapo\u0161ljivosti, prilago\u0111avanju studijskih programa i podr\u0161ci u prijelazu iz obrazovanja na tr\u017ei\u0161te rada. Rezultati pokazuju da izvanredni studenti na stru\u010dnim studijima \u010dine ve\u0107inu onih koji su se zaposlili prije zavr\u0161etka studija. Navedenu skupinu karakterizira nepovoljnija socioekonomska slika i slabiji prethodni \u0161kolski uspjeh. Me\u0111utim, u prvoj godini po zavr\u0161etku studija oni imaju ni\u017eu stopu nezaposlenosti, stabilniji radno pravni status i vi\u0161e prihode od onih koji se po zavr\u0161etku \u0161kolovanja prvi puta zapo\u0161ljavaju. Ukupna stopa zaposlenosti visokoobrazovanih kadrova je visoka te je u 2024. godini iznosila 85,9%. Rezultati pokazuju da studenti tehni\u010dkih i biomedicinskih znanosti posti\u017eu najvi\u0161e stope zapo\u0161ljavanja i imaju najmanje pote\u0161ko\u0107a pri pronalasku posla, dok se studenti dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti suo\u010davaju s ne\u0161to duljim razdobljem tra\u017eenja posla.<\/p>\n Problem zapo\u0161ljavanja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva nije rije\u0161en ni 2025. godine. Kvalifikacija magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike godinama nije prepoznata na nacionalnoj razini i za nju ne postoje jasne smjernice i opis poslova koji bi oni mogli obavljati. Preporuku u vezi reguliranja statusa magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike smo uputili MZOM-u i Ministarstvu zdravstva u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu. MZOM je i ranije bilo upoznato s problematikom za koju smatra da je u nadle\u017enosti MZ-a. S obzirom da je MZ navelo da je u tijeku izrada Nacrta prijedloga zakona o djelatnostima u zdravstvu, ponovno ukazujemo na potrebu reguliranja zakonskog statusa i polo\u017eaja magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike u zdravstvenom sustavu.<\/p>\n
\n