Vladi Republike Hrvatske, da u izradu Nacionalnog programa za mlade do 2029. godine uklju\u010di dionike aktivne u radu s mladima i za mlade te predstavnike mladih<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Nacionalni program za mlade, krovna javna politika u podru\u010dju mladih, istekao je 2025. godine. Vlada RH tek je u prosincu 2025. godine pokrenula izradu novog Nacionalnog programa za razdoblje do 2029. godine, no nemamo informacija o tome je li osnovana radna skupina za njegovu izradu. Po\u010detkom 2026. godine MZOM je objavio rezultate evaluacije provedbe upravo isteklog strate\u0161kog dokumenta, iz \u010dijih podataka proizlazi kako je, primjerice, 2024. godine svega tre\u0107ina predvi\u0111enih mjera bila provedena, dok ostale ili nisu pokrenute ili su kasnile. Dodatno, u objavljenim tablicama nisu prikazane ciljne vrijednosti za promatranu godinu niti ostvarene vrijednosti pokazatelja rezultata ve\u0107 samo iznos utro\u0161enih sredstava, \u0161to ote\u017eava pra\u0107enje provedbe.<\/p>\n Tijekom 2024. godine u javno savjetovanje upu\u0107en je prijedlog uvo\u0111enja modularne nastave u strukovno obrazovanje uz najavu izmjene statusa nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo (PiG) iz nastavnoga predmeta u modul. Prijedlog je izazvao reakcije nastavnika i stru\u010dne javnosti, a u javno savjetovanje uklju\u010dila se i pu\u010dka pravobraniteljica, istaknuv\u0161i kako bi uklanjanje sadr\u017eaja koje pokriva PiG ili njegova obaveznoga statusa u \u0161kolskome rasporedu u bitnome umanjilo mogu\u0107nost da ove u\u010denice i u\u010denici steknu niz znanja, stavova i vje\u0161tina klju\u010dnih za osobni, gra\u0111anski i dru\u0161tveni razvoj, kvalitetno i informirano sudjelovanje u dru\u0161tvenome \u017eivotu, suo\u010davanje s dru\u0161tvenim promjenama i razumijevanje ljudskih prava i dru\u0161tvene raznolikosti, \u0161to je naro\u010dito problemati\u010dno jer strukovne \u0161kole poha\u0111a oko 70% srednjo\u0161kolaca. Na kraju 2024. godine donijet je kurikul op\u0107eobrazovnih modula u strukovnim kurikulima na razinama 4.1 i 4.2, kojom je PiG ostao op\u0107eobrazovni predmet u \u010detverogodi\u0161njim strukovnim \u0161kolama, no sa smanjenom satnicom, dok je kurikulom op\u0107eobrazovnih modula u strukovnim kurikulima na razinama 4.1 i 4.2 iz sije\u010dnja 2025. godine u trogodi\u0161njim strukovnim \u0161kolama transformiran u modul, a ovi se elementi nastave, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije, mogu izvoditi u procesu u\u010denja i pou\u010davanja kao obvezni, izborni ili fakultativni.<\/p>\n S obzirom da prelazak na modularnu nastavu u strukovnim \u0161kolama kre\u0107e postepeno, odnosno da je u \u0161kolskoj godini 2025.\/2026. zapo\u010deo u prvim razredima, trenutno se ne mo\u017ee znati kakav \u0107e u\u010dinak imati na izvo\u0111enje op\u0107eobrazovnih predmeta \u010dija je satnica smanjena ili su pretvoreni u module.<\/p>\n Prelazak na modularnu nastavu u strukovnim \u0161kolama utje\u010de i na na\u010din na koji se u njima trenutno izvodi Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje. Naime, od 2019. godine Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje izvodi se u RH u svim osnovnim i srednjim \u0161kolama kao me\u0111upredmetna tema. Pri tome je satnica op\u0107eobrazovnih predmeta, u kojima se ove teme me\u0111upredmetno podu\u010davaju, u strukovnim \u0161kolama manja nego u gimnazijama, a i ranijih godina su istra\u017eivanja politi\u010dke pismenosti srednjo\u0161kolaca pokazala da bolje rezultate posti\u017eu gimnazijalci nego u\u010denici strukovnih \u0161kola (dok me\u0111u njima lo\u0161ije stoje u\u010denici trogodi\u0161njih). Stoga ponovno ukazujemo da navedene izmjene u trogodi\u0161njim strukovnim \u0161kolama mogu biti \u0161tetne za cjeloviti razvoj u\u010denika kao politi\u010dki pismenih i aktivnih gra\u0111ana, ali i za mogu\u0107nosti da, kao osobe koje \u0107e ranije stupiti u radni odnos i suo\u010diti se s prakti\u010dnim \u017eivotnim obvezama, u budu\u0107nosti budu sposobni zagovarati i \u0161tititi svoja i tu\u0111a prava.<\/p>\n I Venecijanska komisija Vije\u0107a Europe je obrazovanje za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava uvrstila u svoje nove indikatore vladavine prava iz prosinca 2025. godine, isti\u010du\u0107i kako je kvalitetno gra\u0111ansko obrazovanje za sve, a posebno mlade, klju\u010dni dio institucionalnoga okvira zasnovanoga na vladavini prava, te ukazuju\u0107i da je velika opasnost od regresije demokracije i vladavine prava ondje gdje gra\u0111ani nemaju povjerenja u pravosu\u0111e i upravu i nisu svjesni va\u017enosti po\u0161tovanja ljudskih prava i vladavine prava. I Europski \u0161tit demokracije, kojeg je EK predstavila u studenom 2025. godine, za\u0161titu demokracije te ja\u010danje demokratske otpornosti gra\u0111ana, dru\u0161tava i institucija postavlja kao Unijine hitne ciljeve, te fokus stavlja i na ja\u010danje dru\u0161tvene otpornosti i gra\u0111anskog sudjelovanja kroz mjere u podru\u010dju gra\u0111anskog obrazovanja i ja\u010danja digitalne pismenosti, a kao jednu od mjera Komisija \u0107e razviti okvir kompetencija za EU gra\u0111anstvo i usvojiti smjernice za ja\u010danje gra\u0111anskoga obrazovanja u \u0161kolama.<\/p>\n U pogledu uloge obrazovnog sustava va\u017eno je uo\u010diti da su izvor informacija za mlade danas mnogo \u010de\u0161\u0107e negoli ranije dru\u0161tvene mre\u017ee, koje su pak \u010desto i izvor dezinformacija, govora mr\u017enje i ostalih neprihvatljivih vidova komunikacije. Tako se, prema nalazima Eurobarometra\/Ankete za mlade Europskoga parlamenta provedenoga krajem 2024. godine, 42% mladih u dobi 16-30 godina izjasnilo da kao izvore informacija o dru\u0161tveno-politi\u010dkim temama koriste dru\u0161tvene mre\u017ee, njih ne\u0161to manje televiziju, potom online<\/em> tisak i informativne platforme te prijatelje i obitelj, dok ih tek 11% takve informacije dobiva od u\u010ditelja ili ih \u010duje na fakultetskim predavanjima. Za mlade iz RH ovi su omjeri jo\u0161 nepovoljniji – na mre\u017ee ih se oslanja gotovo 50%, a na obrazovne institucije manje od 10%.<\/p>\n Istra\u017eivanje stavova gra\u0111ana RH o stranim radnicima za 2025. godinu Instituta za migracije i narodnosti pokazuje da je vi\u0161e je od polovice ispitanika u dobi 18-29 godina nezadovoljno njihovim prisustvom. Povoljnije rezultate nije pokazala niti analiza promjena u stavovima prema migrantima studenata pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku u periodu 2019.-2024. godine, prema kojoj je socijalna distanca studenata-ispitanika 2024. u odnosu na 2019. godinu porasla prema gotovo svim skupinama migranata, a najvi\u0161e prema doseljenicima iz Afrike i s Bliskog istoka, stranim radnicima, Romima, azilantima i tra\u017eiteljima azila, odnosno onima koje kulturalno smatraju od sebe najrazli\u010ditijima.<\/p>\n I Europska komisija protiv rasizma i nesno\u0161ljivosti Vije\u0107a Europe (ECRI) je u sklopu \u0161estog ciklusa monitoringa stanja u RH u o\u017eujku 2025. godine, izme\u0111u ostaloga, preporu\u010dila RH da poja\u010da napore vezane uz podizanje javne svijesti o \u0161tetnosti govora mr\u017enje, osobito me\u0111u djecom i mladima.<\/p>\n Me\u0111utim, osim stavova i govora mr\u017enje, sadr\u017eaji u obrazovnom sustavu va\u017eni su i radi prevencije nasilja, a da takvi sadr\u017eaji nedostaju pokazuju i razli\u010diti incidenti iz 2025. godine. U studenom su mediji izvje\u0161tavali o skupinama mladih mu\u0161karaca koji su omatali kulturne doga\u0111aje srpske nacionalne manjine, o napadu skupine mladi\u0107a na u\u010denike iz Zadra koji su posjetili Interliber u Zagrebu, fizi\u010dkom nasrtaju tridesetak mla\u0111ih mu\u0161kih osoba na u\u010denike iz Splita na glavnom zagreba\u010dkom trgu, kao i o napadu osamnaestogodi\u0161njaka na snimatelja televizije N1 na istom mjestu. U 2025. godini se sve u\u010destalije izvje\u0161tavalo o fizi\u010dkim napadima na strane radnike, pri \u010demu se kao po\u010dinitelje \u010desto navodilo mla\u0111e mu\u0161ke osobe, a tijekom godine izvje\u0161tavalo se i prosvjedovalo i zbog fizi\u010dkih napada i maloljetni\u010dkog nasilja u zagreba\u010dkom naselju Retkovec.<\/p>\n Statisti\u010dki pregledi temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada MUP-a za period 2018.-2025. pokazuju trend porasta broja maloljetnih po\u010dinitelja kaznenih djela po\u010dev\u0161i od 2020. godine, kao i broja po\u010dinitelja u dobi 18-29 godina u razdoblju 2022.-2024. godine.<\/p>\n <\/p>\n Da je nasilje u\u00a0 vidljivom porastu, a posljedice zabrinjavaju\u0107e, mo\u017ee se i\u0161\u010ditati i iz javne izjave preko 600 psihologinja i psihologa, sudionika 32. godi\u0161nje konferencije hrvatskih psihologa, u kojoj su izrazili duboku zabrinutost te istaknuli da toleriranje nasilja vodi njegovu porastu, a odrastanje u takvim okolnostima ugro\u017eava mentalno zdravlje i dobrobit djece, mladih te cijelog dru\u0161tva.<\/p>\n Sve navedeno upu\u0107uje na klju\u010dnu va\u017enost formalnoga i institucionaliziranoga obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra\u0111anstvo. Pri tome, iako je za\u0161tita prava djece u nadle\u017enosti pravobraniteljice za djecu, kroz svoj rad vidimo da gra\u0111ani ne znaju dovoljno o\u00a0 vladavini prava, svojim pravima niti kako ih za\u0161titi te o ljudskim pravima i jednakosti kao vrijednostima, \u0161to je posljedica nedostatka ovakvih sadr\u017eaja u obrazovanju. Dodatno, \u0161kole su\u00a0odgojno-obrazovne ustanove\u00a0te ih upravo ova dvostruka funkcija \u010dini va\u017enim mjestima za\u00a0obrazovanje o ljudskim pravima. U RH je gra\u0111anski odgoj i obrazovanje kao zasebni predmet u izbornome statusu uvelo niz JLP(R)S, koje izvje\u0161tavaju o zadovoljstvu njegovom provedbom i porastu uklju\u010divanja u\u010denika. Me\u0111utim, va\u017eno je da ovi sadr\u017eaji, kvalitetno izvedeni i u dostatnoj satnici, budu dostupni svim u\u010denicima bez obzira gdje \u017eive.<\/p>\n Ministarstvu obrazovanja, znanosti i mladih, da izmijeni model izvedbe gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja i uvede ga kao zaseban i obavezan predmet u svim osnovnim i srednjim \u0161kolama<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Posljednji krug Me\u0111unarodne studije o gra\u0111anskom obrazovanju me\u0111u dvadeset i \u010detiri obrazovna sustava uklju\u010duje i hrvatski. Premda hrvatski u\u010denici obuhva\u0107eni istra\u017eivanjem (uzorak u\u010denika osmih razreda osnovnih \u0161kola) pokazuju dobre rezultate, autori studije nagla\u0161avaju kako razlike u znanju variraju osjetno vi\u0161e unutar iste dr\u017eave, nego izme\u0111u uklju\u010denih dr\u017eava. Ovaj nalaz je u skladu s nalazima dosada\u0161njih nacionalnih istra\u017eivanja provedbe postoje\u0107eg modela gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja, koji pokazuju razlike u provedbi od \u0161kole do \u0161kole, ovisno o kapacitetima i motiviranosti ravnatelja i nastavnika, \u0161to je ujedno i argument za izmjenu modela i uvo\u0111enje gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog i odvojenog predmeta u svim osnovnim i srednjim \u0161kolama. Ovakvu izmjenu godinama preporu\u010dujemo te preporuku i ove godine ponavljamo, s osobitom va\u017eno\u0161\u0107u za strukovne \u0161kole, posebno trogodi\u0161nje. Nu\u017eno je i redovito provoditi evaluacije provedbe gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini i to i u osnovnim i u srednjim \u0161kolama. Evaluaciju trenutnoga modela provedbe gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja i adresiranje postoje\u0107ih nedostataka RH preporu\u010dio je i ECRI.<\/p>\n Iznova ukazujemo da relevantna istra\u017eivanja godinama ukazuju na nedostatnu politi\u010dku participaciju mladih, ali i na njihov slab interes za uklju\u010divanje te nedostatna nastojanja da ih se uklju\u010di. Prepoznav\u0161i va\u017enost glasa mladih, EK je sredinom 2025. godine, radi uklju\u010divanja perspektive i potreba mladih u europske politike, uspostavila Savjetodavni odbor mladih predsjednice EK. Koncem 2025. godine odr\u017eano je prvo zasjedanje ovoga tijela, u kojem, kako su izvijestili mediji, jedino RH nije imala svoje predstavnike zbog odr\u017eavanja lokalnih izbora i jer Savjet mladih RH nije bilo mogu\u0107e oformiti do formiranja \u017eupanijskih savjeta mladih, \u010diji ga predstavnici sa\u010dinjavaju (ovo tijelo naposljetku je oformljeno u velja\u010di 2026. godine).<\/p>\n 2021. godine Vlada RH je osnovala svoj Savjet za mlade, kao me\u0111uresorno savjetodavno tijelo sa zada\u0107om sudjelovanja u razvoju javnih politika za mlade. Mre\u017ea mladih Hrvatske (MMH), me\u0111utim, izvje\u0161tava da ovo tijelo nije aktivno djelovalo 2025. godine, iako su bili raspisani javni pozivi za \u010dlanove Savjeta tijekom 2024. i 2025. godine. Njegov su naziv i djelokrug, isti\u010du iz MMH, izmijenjeni Odlukom o osnivanju Savjeta za razvoj politika za mlade Vlade RH u lipnju 2025. godine, no unato\u010d ponovljenim javnim pozivima za isticanje kandidata u narednim mjesecima, do sije\u010dnja 2026. godine novo tijelo nije uspostavljeno. Tako\u0111er, premda je me\u0111u zada\u0107ama MZOM-a i sastavljanje i objavljivanje izvje\u0161\u0107a o djelovanju savjeta mladih uspostavljenih na razini JLP(R)S-ova, izvje\u0161\u0107a za posljednje godine objavljena su s vremenskim odmakom. U ovim se izvje\u0161\u0107ima godinama ukazuje na nedostatan obuhvat mladih ovim mehanizmom participacije u odlu\u010divanju, pa se tako u Izvje\u0161\u0107u o djelovanju savjeta mladih u 2024. godini navodi kako je te godine od 576 JLP(R)S-ova samo 16% imalo aktivne savjete mladih.<\/p>\n Pozitivni primjeri uklju\u010divanja mladih u \u017eivot zajednice su primjerice gradovi Samobor, Rijeka, Kri\u017eevci, Osijek, Opatija i \u0160ibenik te Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dka i Brodsko-posavska \u017eupanija, koji su svoje programe za mlade usvojili prethodno provev\u0161i istra\u017eivanja o njihovim potrebama, dok Grad Vara\u017edin provodi participativni prora\u010dun za mlade s ciljem uklju\u010divanja mladih u odlu\u010divanje i njihovog aktivnog sudjelovanja u kreiranju i provedbi prora\u010duna. Grad \u0160ibenik objavljuje javni poziv kojim se osigurava jednokratna podr\u0161ka ad hoc<\/em> akcijama i inicijativama volontera ili neformalnim skupinama mladih u dobi 15-30 godina koje se \u017eele javno anga\u017eirati u rje\u0161avanju problema zna\u010dajnih za grad. Primjer dobre prakse je i Grad Rijeka, koji ima formalno ustrojenu koordinaciju gradskih slu\u017ebenika zadu\u017eenih za provedbu, koordinaciju i zagovaranje politika za mlade, \u010dime se osigurava horizontalna povezanost svih upravnih odjela u provedbi politika za mlade.<\/p>\n Zbog razli\u010ditih kriza posljednjih godina te posljedica koje su ostavile i na mlade, tema njihovog mentalnoga zdravlja jedno je od istaknutih javnozdravstvenih pitanja, o kojem smo izvje\u0161tavali i ranijih godina. Prepoznato je to i lokalno, pa JLP(R)S-ovi izvje\u0161tavaju o problemima mentalnog zdravlja i ovisnosti kao o temama koje su se pokazale va\u017enima u njihovim istra\u017eivanjima potreba mladih u svrhu kreiranja regionalnih programa za mlade. Ovim temama posve\u0107en je i ve\u0107i broj znanstvenih istra\u017eivanja. U nekim istra\u017eivanjima objavljenima 2025. godine, mentalno zdravlje mladih promatrano je vi\u0161e godina radi stjecanja spoznaja o njegovoj povezanosti s okolinskim \u010dimbenicima te o razvoju pote\u0161ko\u0107a mentalnog zdravlja protekom vremena.<\/p>\n Istra\u017eivanjem u sklopu Projekta YO-VID22: Youth Wellbeing And Support Structures Before, During And After The COVID 19 Pandemic, kojeg su od 2022. do 2025. godine proveli znanstvenici zagreba\u010dkog Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja i slovenski kolege, utvr\u0111en je zna\u010dajan pad zadovoljstva \u017eivotom hrvatskih adolescenata od 2018. do 2023. godine, \u0161to indicira zna\u010dajno smanjenje psiholo\u0161ke dobrobiti, a 2023. godine 25% ispitanika prijavljivalo je ozbiljne depresivne simptome, 20% ozbiljne simptome anksioznosti, a 30% ih je do\u017eivljavalo intenzivan stres.<\/p>\n I Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar proveo je istra\u017eivanje fokusirano na odnos stresa i razli\u010ditih pote\u0161ko\u0107a mentalnog zdravlja u vremenskoj perspektivi. Rezultati ovog istra\u017eivanja, provedenog na gotovo 4.000 polaznika prvih ili drugih razreda gimnazija ili strukovnih \u0161kola u Zagrebu u vi\u0161e navrata od 2022. do 2024. godine, pokazuju velik broj adolescenata izlo\u017eenih riziku od razvijanja depresivnog poreme\u0107aja, pri \u010demu ih je me\u0111u djevojkama \u010dak 22 do 30%, ovisno o krugu istra\u017eivanja.<\/p>\n U svibnju 2025. godine HZJZ je predstavio nalaze mentalnog zdravlja mladih iz posljednjeg kruga Europskog istra\u017eivanja o pu\u0161enju, pijenju alkohola, uzimanju droga i drugim oblicima ovisnosti me\u0111u u\u010denicima, koje se od 1995. godine provodi u 40-ak europskih dr\u017eava. Posljednji krug ovog istra\u017eivanja u RH je proveden na nacionalnom reprezentativnom uzorku od vi\u0161e od 3.000 \u0161esnaestogodi\u0161njih u\u010denika i u\u010denica, a iz rezultata proizlazi da ih je 2% pokazivalo te\u0161ke i izrazito te\u0161ke anksiozne smetnje, a oko 8% umjerene. 5,4% izvijestilo je o te\u0161kim ili izrazito te\u0161kim depresivnim smetnjama, 22,8% ih je barem jednom razmi\u0161ljalo o samoozlje\u0111ivanju, a 7,7% je poku\u0161alo samoubojstvo. Istra\u017eiva\u010dka je pretpostavka da je porast mentalnih smetnji zapo\u010deo i prije pandemije, no da je u tome periodu postao uo\u010dljiv, a zna\u010dajnom porastu depresivnih smetnji, koji je zapo\u010deo prije 15-ak godina, prethodio je razvoj suvremene tehnologije i dru\u0161tvenih mre\u017ea. Istra\u017eivanjem je primije\u0107en pad zadovoljstva odnosima s vr\u0161njacima nakon 2017. godine, kojeg autori povezuju s rapidnim porastom kori\u0161tenja pametnih telefona i dru\u0161tvenih mre\u017ea. Pritom je pozitivno \u0161to statistike povezane s depresivnim smetnjama kod mladih za 2024. godinu pokazuju vra\u0107anje na pretpandemijsku razinu, a u razdoblju 2019.-2024. bilje\u017ei se blagi, ali zna\u010dajni pad samoozlje\u0111ivanja i suicida.<\/p>\n Istra\u017eivanja konzistentno pokazuju zna\u010dajno vi\u0161u razinu smetnji kod mladih djevojaka, a ukazuju i na negativnu povezanost socioekonomskog statusa s dobrim mentalnim zdravljem, pa istra\u017eiva\u010di nagla\u0161avaju va\u017enost \u0161irenja dostupnih i lako pristupa\u010dnih usluga za za\u0161titu mentalnog zdravlja mladih, pri \u010demu bi naglasak trebao biti na uslugama u zajednici i na \u0161kolama, edukaciji ne samo zdravstvenog osoblja, nego i ostalih stru\u010dnjaka koji rade s mladima, uklju\u010duju\u0107i nastavnike. Va\u017ene su pri tome intervencije ciljane na osobito ranjive skupine, kao \u0161to su djevojke i mladi u slabijem socioekonomskom polo\u017eaju, ali i \u0161ire socioekonomske intervencije \u2013 poput stipendija, poticanja digitalne uklju\u010denosti, pomo\u0107i sa stanovanjem, karijernog savjetovanja i sl., usmjerenima na mlade u nepovoljnom socioekonomskom polo\u017eaju.<\/p>\n U RH je posljednjih godina oja\u010dala svijest o va\u017enosti prevencije i za\u0161tite mentalnog zdravlja mladih. Pozitivni primjeri na lokalnoj razini uklju\u010duju pokretanje savjetovali\u0161ta namijenjenih i prilago\u0111enih mladima koja usluge pru\u017eaju besplatno i bez uputnice, poput zagreba\u010dkog Centra za mlade ili Savjetovali\u0161ta za mlade u Samoboru. Uspostavi savjetovali\u0161ta u Samoboru prethodilo je provo\u0111enje istra\u017eivanje o rizi\u010dnim i za\u0161titnim \u010dimbenicima u razli\u010ditim okru\u017eenjima iz perspektive mladih, kao i o rizi\u010dnim pona\u0161anjima mladih u suradnji s civilnim dru\u0161tvom i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom te provedba edukacije o u\u010dinkovitoj prevenciji za donositelje odluka i prakti\u010dare koji djeluju u podru\u010dju prevencije, \u0161to je primjer dobre prakse. Isti\u010demo i primjer Rijeke, koja je, nakon pilot-faze, od \u0161kolske godine 2025.-2026. uvela zdravstveni odgoj u sve \u0161kole kojima je osniva\u010d (25 \u0161kola, 500-tinjak u\u010denika\/ca polaznika\/ca), s pozitivnim prvim dojmovima svih uklju\u010denih dionika, osobito u\u010denika\/ca, a isto razmatra jo\u0161 nekoliko gradova.<\/p>\n Na nacionalnoj je razini, kao odgovor na preporuku Ministarstvu zdravstva 2023. godine, da pove\u0107a broj predvi\u0111enih specijalizacija iz dje\u010dje i adolescentne psihijatrije na godi\u0161njoj razini, dopunom Nacionalnog plana specijalisti\u010dkog usavr\u0161avanja zdravstvenih radnika za petogodi\u0161nje razdoblje u srpnju\u00a02023. godine utvr\u0111en\u00a0 dodatan broj \u00a0ovih specijalizacija, koji je naknadno jo\u0161 pove\u0107an. Dodatno, Odluka o dono\u0161enju nacionalnog plana specijalisti\u010dkog usavr\u0161avanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine iz podru\u010dja dje\u010dje i adolescentske psihijatrije u navedenom razdoblju predvi\u0111a potrebu za sedamdeset specijalizacija, \u0161to pozdravljamo.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Mladi-broj-pocinitelja-kaznenih-djela-18-godina-300x120.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Mladi-broj-pocinitelja-kaznenih-djela-18-29-godina-300x121.png\")
<\/p>\n\n\n
\n Preporuka 54. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n