{"id":23732,"date":"2026-04-30T13:45:08","date_gmt":"2026-04-30T11:45:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23732"},"modified":"2026-05-28T12:18:34","modified_gmt":"2026-05-28T10:18:34","slug":"prava-starijih-osoba-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2025\/","title":{"rendered":"Prava starijih osoba"},"content":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o problemima vezanima uz starije osobe prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2025\/#socijalnasigurnost\">Socijalna sigurnost starijih osoba<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2025\/#mirovinsko\">Mirovinsko osiguranje<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2025\/#poteskoce\">Pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju prava na mirovinsko osiguranje<\/a><\/li>\n<li><a id=\"socijalnasigurnost\"><\/a><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2025\/#domovi\">Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2025\/#alzheimer\">Alzheimerova bolest i druge demencije<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2025\/#nasilje\">Nasilje nad starijim osobama<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2025\/#ugovori\">Ugovori o uzdr\u017eavanju<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\">Socijalna sigurnost starijih osoba<\/span><\/h3>\n<p>Prema posljednjoj dostupnoj Procjeni stanovni\u0161tva za 2024. godinu, osobe starije od \u00a065 godina \u010dinile su 23,19% ukupnog stanovni\u0161tva RH. Najve\u0107i udio stanovni\u0161tva u toj dobi zabilje\u017een je u \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji (28,5%), potom Primorsko-goranskoj (26,6%), Li\u010dko-senjskoj i Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj (po 25,8%) te Karlova\u010dkoj \u017eupaniji (25,5%), dok je najmanji udio zabilje\u017een u Gradu Zagrebu (20,8%).<\/p>\n<p>Iako je stopa rizika od siroma\u0161tva u 2025. godini pala, ona je nastavila rasti za osobe starije od 65 godina i iznosila je 39,4%, pri \u010demu za \u017eene 42,4 %. Za starije osobe u jedno\u010dlanom ku\u0107anstvu, koje su kontinuirano u najve\u0107em riziku od siroma\u0161tva od svih dru\u0161tvenih skupina, iznosila je \u010dak 64,4%.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-23691 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-starijih-osoba-rizik-od-siromastva-300x113.png\" alt=\"\" width=\"658\" height=\"248\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-starijih-osoba-rizik-od-siromastva-300x113.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-starijih-osoba-rizik-od-siromastva-768x290.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-starijih-osoba-rizik-od-siromastva.png 944w\" sizes=\"(max-width: 658px) 100vw, 658px\" \/><\/p>\n<p>Zbog toga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godini preporu\u010dili MRMSOSP-u da osmisli i provede mjere radi zaustavljanja njegova daljnjeg rasta. MRMSOSPM u Izvje\u0161\u0107u o provedbi preporuka pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu navodi da je donijelo Zakon o inkluzivnom dodatku, kojim se osigurava nov\u010dana naknada OSI, jer prema podacima iz informacijskog sustava socijalne skrbi 91.114 osoba korisnika inkluzivnog dodatka \u010dine osobe starije od 65 godina. No, ukazujemo da svrha ovog Zakona nije usmjerena na smanjenje siroma\u0161tva, posebno ne siroma\u0161tva starijih osoba, ve\u0107 na ubla\u017eavanje razli\u010ditih prepreka koje OSI onemogu\u0107uju puno i u\u010dinkovito sudjelovanje u dru\u0161tvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.<\/p>\n<p>Dodatno, MRMSOSPM ukazalo je da je u 2025. godini pove\u0107ana osnovica za izra\u010dun ZMN na 160 eura, kao i da se kontinuirano radi i na pove\u0107anju mirovina, uvo\u0111enju i pro\u0161irenju nacionalne naknade za starije osobe bez mirovine, razvoju i dostupnosti socijalnih usluga u zajednici, kao i podr\u0161ci za svakodnevni \u017eivot. Tako\u0111er navode da \u0107e novi Akcijski planovi za provedbu Nacionalnog plana borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, kao i Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga, za razdoblje 2021.\u20132027., posebnu pa\u017enju posvetiti ranjivim skupinama, uklju\u010duju\u0107i starije osobe.<\/p>\n<p>U odnosu na pove\u0107anje osnovice za ZMN, ukazujemo da su izmjenama ZoSS-a starije osobe u potpunosti izostavljene, budu\u0107i da nije bio predvi\u0111en rast ZMN za ovu skupinu. U javnom savjetovanju ukazali smo na ranjivost starijih osoba i njihovu izlo\u017eenost riziku od siroma\u0161tva. Posljedi\u010dno, stariji samac i nakon izmjena ZSS-a prima 208 eura, \u0161to je vi\u0161estruko manje od praga rizika od siroma\u0161tva koji je u 2025. godini iznosio 753 eura.<\/p>\n<p>Veliki faktor siroma\u0161tva starijih su niske mirovine, a o \u010demu pi\u0161emo u posebnom poglavlju o mirovinskom osiguranju. Ve\u0107ina umirovljenika te\u0161ko podnosi rast tro\u0161kova \u017eivota, osobito ubrzani rast cijena hrane. 2025. godine donesen je novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim se, izme\u0111u ostaloga, izmijenila i formula za uskla\u0111ivanje mirovina, na na\u010din da se osigurava povoljniji omjer rasta potro\u0161a\u010dkih cijena prosje\u010dne bruto pla\u0107e (85:15), \u0161to je ujedno bila i jedna od preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu.<\/p>\n<p>U 2025. godini mirovine su uskla\u0111ivane kroz dva redovna uskla\u0111enja od 3,03% i 6,48%. Me\u0111utim, unato\u010d tim izmjenama, mirovine su u prosjeku su i dalje ostale niske, a umirovljenici se te\u0161ko nose s rastom cijena hrane i tro\u0161kova \u017eivota. Uveden je i godi\u0161nji dodatak na mirovinu, koji ovisi o godinama sta\u017ea, no njegov iznos u praksi ostaje ograni\u010den te je, primjerice, za 35 godina sta\u017ea iznosio 210 eura, \u0161to je manje od iznosa prosje\u010dne najni\u017ee mirovine.<\/p>\n<p>U travnju 2025. godine Vlada RH je jednokratno isplatila 50 eura umirovljenicima,\u00a0neovisno o visini mirovine, te svim korisnicima nacionalne naknade za starije, \u010dime je bilo obuhva\u0107eno 1.246.092 osoba.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 36. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osmisli i provede mjere radi zaustavljanja rasta siroma\u0161tva starijih osoba<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Zaklju\u010dno, podaci o riziku od siroma\u0161tva Dr\u017eavnog zavoda za statistiku za 2025. godinu ponovno potvr\u0111uju kontinuirani rast rizika od siroma\u0161tva za starije osobe, iz godine u godinu, \u0161to jasno upu\u0107uje na nedostatnu u\u010dinkovitost dosad poduzetih mjera. Naime, ve\u0107ina postoje\u0107ih mjera, poput pove\u0107anja mirovine, uvo\u0111enja godi\u0161njeg dodatka na mirovinu ili jednokratnu isplatu primjenjuju se na sve umirovljenike, a ne ciljano na one najranjivije. Stoga je za zaustavljanje negativnog trenda rasta siroma\u0161tva starijih va\u017eno osmisliti konkretne, pa\u017eljivo ciljane mjere usmjerene upravo na najugro\u017eenije starije osobe, na \u0161to je ukazalo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku.<\/p>\n<p>Nakon izmjena Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe zna\u010dajno je porastao broj njenih korisnika, pa je u prosincu 2025. godine naknadu primilo 19.161 korisnika, najvi\u0161e u Osje\u010dko-baranjskoj (1.920), Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji (1.869), Gradu Zagrebu (1.537) te u Brodsko-posavskoj \u017eupaniji (1.434). Dodatno je porastao udio \u017eena u broju korisnika pa tako sada \u010dine \u010detiri petine (80,25%) svih korisnika nacionalne naknade. Dodatno, 6.822 korisnika primili su nacionalnu naknadu za starije putem po\u0161te.<\/p>\n<p>Prema podacima HZMO-a, 2025. godine je podneseno 5.780 zahtjeva za nacionalnu naknadu za starije osobe, od \u010dega je 51.92% pozitivno rije\u0161eno. Naj\u010de\u0161\u0107i razlozi odbijanja zahtjeva odnose se na prekora\u010denje dohodovnog cenzusa, neispunjavanje propisanih godina \u017eivota (65 godina \u017eivota) te \u010dinjenica da je podnositelj zahtjeva korisnik zajam\u010dene minimalne naknade.<\/p>\n<p>Iznos nacionalne naknade za starije osobe u 2025. godini iznosilo je 154,40 eura, \u0161to predstavlja pove\u0107anje od 3% u odnosu na prethodnu godinu. Me\u0111utim, takvo pove\u0107anje ne prati rast tro\u0161kova \u017eivota i inflacije, zbog \u010dega je navedeni iznos i dalje nedovoljan za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba, osobito imaju\u0107i u vidu da je ni\u017ei i od ve\u0107 ionako niskog iznosa ZMN-a za starije samce.<\/p>\n<p>Iako korisnici nacionalne naknade ostvaruju i odre\u0111ena dodatna prava, poput statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju te mogu ostvariti pravo na naknadu za ugro\u017eenog kupca energenata, podaci pokazuju da je naknadu za ugro\u017eenog kupca energenta koristio relativno malo broj korisnika (4.834 na kraju 2025. godine). Time se dodatno potvr\u0111uje ograni\u010den doseg postoje\u0107ih mjera u ubla\u017eavanju rizika od siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>Iz zaprimljenih pritu\u017ebi proizlazi i niz prepreka u pristupu pravima, uklju\u010duju\u0107u nedovoljnu informiranost starijih osoba, ote\u017ean pristup nadle\u017enim tijelima zbog zdravstvenih razloga i ote\u017eane pokretljivosti, kao i pote\u0161ko\u0107e u komunikaciji s nadle\u017enim slu\u017ebama. Poseban problem predstavlja i dugotrajnost postupaka, osobito pri ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak.<\/p>\n<p>Podaci o kori\u0161tenju ZMN-a tako\u0111er ukazuju na stagnaciju, budu\u0107i da je prema podacima MRMSOSP u 2025. godini to pravo koristilo 6.257 osoba starijih od 65 godina, \u0161to je gotovo identi\u010dno podacima za 2024. godinu. Istodobno je zabilje\u017een zna\u010dajan pad broja ispla\u0107enih jednokratnih naknada.<\/p>\n<p>Stoga upozoravamo da problem siroma\u0161tva starijih \u2013 <a id=\"mirovinsko\"><\/a>kako umirovljenika, tako i korisnika prava u sustavu socijalne skrbi te korisnika nacionalne naknade \u2013 zahtjeva dodatne analize te dugoro\u010dne i sustavne, ciljane mjere usmjerene na za\u0161titu standarda starijih osoba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\">Mirovinsko osiguranje<\/span><\/strong><\/h3>\n<p>U 2025. godini donesen je novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZMO-a\/25), koji je ve\u0107im dijelom stupio na snagu 1. srpnja 2025. godine, dok su neke odredbe ZMO-a\/25 stupile na snagu 1. sije\u010dnja 2026. godine. Pu\u010dka pravobraniteljica se uklju\u010dila u dono\u0161enje ZMO-a\/25 kroz postupak savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u, kao i rad nadle\u017enog odbora Hrvatskog sabora.<\/p>\n<p>ZMO-om\/25 je predvi\u0111en rast mirovina, \u0161to dakako cijenimo pozitivnim, s obzirom da 39,4% starijih od 65 godina \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva, pri \u010demu 42,4% \u017eena starijih od 65, dok je postotak rizika od siroma\u0161tva \u010dak 64,4% za osobe starije dobi koje \u017eive same.<\/p>\n<p>Pri tome je promijenjen va\u017ee\u0107i model uskla\u0111ivanja mirovina prema kojem se stopa uskla\u0111ivanja mirovina utvr\u0111uje kao zbroj stope promjene indeksa potro\u0161a\u010dkih cijena i indeksa rasta pla\u0107a u prethodnom polugodi\u0161tu u odnosu na polugodi\u0161te koje prethodi, u omjeru 85%:15%, ovisno \u0161to je povoljnije, a \u0161to je bila i preporuka pu\u010dke pravobraniteljice. Kao novi institut uveden je godi\u0161nji dodatak, \u010dija isplata je osigurana svima koji mirovinu ostvare do dono\u0161enja Odluke Vlade RH o vrijednosti godi\u0161njeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga sta\u017ea za 2025. godinu, neovisno o visini mirovinskih primanja, pri \u010demu se visina dodatka na mirovinu ve\u017ee uz pune godine mirovinskog sta\u017ea.<\/p>\n<p>Tijekom savjetovanja smo predlagali da se penalizacija korisnika prijevremene starosne mirovine ukine u trenutku stjecanja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu ili na starosnu mirovinu za dugogodi\u0161njeg osiguranika, ali taj prijedlog nije usvojen, nego je prestanak penalizacije ZMO-om\/25 propisan nakon navr\u0161enih 70 godina \u017eivota.<\/p>\n<p>Prihva\u0107en je me\u0111utim na\u0161 prijedlog da se ZMO-om\/25 omogu\u0107i i korisnicima mirovine u visini najni\u017ee mirovine iz \u010dl. 49. st. 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i \u010dlanovima njihovih obitelji rad do polovice punog radnog vremena i zadr\u017eavanje prava na isplatu (pune) mirovine, \u0161to nije bilo mogu\u0107e ZMO-om\/13.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, usprkos ovim promjenama mirovine su i dalje nedostatne za dostojanstven \u017eivot velikog broja umirovljenika. Naime, prema podacima HZMO-a o mirovinama za studeni ispla\u0107enih u prosincu 2025. godine, prosje\u010dna starosna mirovina (bez me\u0111unarodnih ugovora) iznosila je 696,21 eura, a ukoliko se ura\u010dunaju i one ispla\u0107ene temeljem me\u0111unarodnih ugovora iznos je jo\u0161 ni\u017ei te iznosi svega 602,32 eura.<\/p>\n<p>Isti\u010demo kako je u prosincu 2025. godine \u010dak 278.993 ili 22,7% ukupnog broja umirovljenika (bez me\u0111unarodnih ugovora) primilo najni\u017eu mirovinu u prosje\u010dnom iznosu od 449,53 eura, dok ih ju je sa me\u0111unarodnim ugovorima primilo 328.821 ili 26,7% umirovljenika, i to u prosje\u010dnom iznosu od svega 407,56 eura (prosje\u010dna najni\u017ea mirovina izra\u010dunata je kao prosjek najni\u017ee starosne mirovine, najni\u017ee invalidske mirovine i najni\u017ee obiteljske mirovine). Navedeni iznosi najni\u017ee mirovine daleko su ispod praga siroma\u0161tva, koji je u izvje\u0161tajnoj 2025. godini za jedno\u010dlano ku\u0107anstvo iznosio 617,25 eura.<\/p>\n<p>Iako je pozitivno uvo\u0111enje godi\u0161njeg dodatka na mirovinu, on je prema Odluci Vlade RH iz listopada 2025. godine o vrijednosti godi\u0161njeg dodatka za jednu godinu mirovinskog sta\u017ea za tu godinu odre\u0111en u iznosu od svega 6,00 eura. Tako primjerice godi\u0161nji dodatak na mirovinu za 35 godina mirovinskog sta\u017ea iznosi 210,00 eura, \u0161to je manje od iznosa prosje\u010dne najni\u017ee mirovine.<\/p>\n<p>Dodatno, podaci analiti\u010dkog servisa Datapulse, temeljeni na podacima za 2023. godinu, koji uspore\u0111uju prosje\u010dnu godi\u0161nju mirovinu i procijenjenu potro\u0161nju starijih osoba, pokazuju da u ve\u0107ini EU dr\u017eava prosje\u010dna mirovina ne uspijeva pokriti tipi\u010dne tro\u0161kove \u017eivota umirovljenika, a RH se po tom omjeru nalazi na samom dnu.<\/p>\n<p>S po\u010detkom 2024. godine stupile su na snagu izmjene i dopune vi\u0161e zakona: Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakona o mirovinskim osiguravaju\u0107im dru\u0161tvima te Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Ova tzv. mini mirovinska reforma provedena je radi ja\u010danja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (2. mirovinski stup). Va\u017enije promjene u vezi 2. mirovinskog stupa su: pove\u0107anje iznosa isplate jednokratnog iznosa kapitaliziranih sredstava s 15% na do 20%; izjedna\u010davanje dodatka na mirovine u oba mirovinska stupa u visini od 27% (do tada je u 2. mirovinskom stupu dodatak iznosio 20,25%); ukidanje ulazne mjese\u010dne naknade koja se pla\u0107ala za svaku mjese\u010dnu uplatu u 2. mirovinski stup; smanjenje iznosa godi\u0161nje naknade za upravljanje na ukupnu svotu kapitalizirane \u0161tednje, \u0161to \u0107e rezultirati smanjenim oporezivanjem kapitalizirane \u0161tednje gra\u0111ana; mogu\u0107nost prebacivanja gra\u0111ana iz jedne u drugu kategoriju mirovinskog fonda tijekom cijele godine, a ne samo jednom godi\u0161nje; kao i \u0161iru mogu\u0107nost ulaganja mirovinskih fondova radi ostvarivanja ve\u0107ih prinosa gra\u0111anima, \u0161to je doprinijelo pove\u0107anju broja korisnika mirovine iz oba mirovinska stupa u 2025. godini.<\/p>\n<p>Na neadekvatnost mirovine upozoravale su i udruge. Tako Sindikat umirovljenika Hrvatske, koji je uklju\u010den u rad Nacionalnog vije\u0107a za umirovljenike i starije osobe, ukazuje na potrebu hitnog uvo\u0111enja varijabilnog modela uskla\u0111ivanja mirovina, odnosno da se uskla\u0111uju u 100%-tnom iznosu prema povoljnijem indeksu rasta pla\u0107a ili cijena, s dodatnim socijalnim elementom &#8211; indeks od 120% na mirovine do 500 eura, a 110% na mirovine od 500 do 800 eura. Dodatno, SUH ukazuje na potrebu pove\u0107anja osobnog odbitka na mirovine do 1.500 eura, pro\u0161irenje prava od 12 mjeseci dodanog sta\u017ea po ro\u0111enom\/posvojenom djetetu na sve umirovljene \u017eene, bez obzira kada su ostvarile pravo na mirovinu, potrebu ukidanja smanjenja polaznog faktora za izra\u010dun mirovine (penalizacija mirovine) <a id=\"poteskoce\"><\/a>zbog odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu s napunjenih 65 godina, kao i potrebu zakonskog reguliranja visine godi\u0161njeg dodatka koji bi iznosio 80% iznosa aktualne vrijednosti mirovine te se ispla\u0107ivao dva puta godi\u0161nje (u srpnju i prosincu).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju prava na mirovinsko osiguranje<\/strong><\/span><\/h3>\n<blockquote><p><em>\u201eObra\u0107am Vam se vezano u dugotrajnost postupanja HZMO-a\u2026 oko priznavanja prava na dio inozemne mirovine iz&#8230; Naime, prvi puta sam podnio zahtjev u\u2026 2022. g., me\u0111utim do prolje\u0107a pro\u0161le godine nitko mi se nije povratno javio te sam osobno ponovo oti\u0161ao u\u2026, gdje su mi rekli da je moj zahtjev \u201enegdje zagubljen\u201c\u00a0 te da podnesem novi. Novi zahtjev sam podnio\u2026 2024. i do dana\u0161njeg dana nisam dobio rje\u0161enje o priznavanju prava. Krajem rujna sam ponovo osobno oti\u0161ao u \u2026da vidim u kojoj je fazi rje\u0161avanje te su kona\u010dno nakon mog dolaska poslali zahtjev u&#8230; Kako sam po\u010detkom studenoga bio u\u2026, osobno sam provjerio stanje te su mi potvrdili da su zahtjev zaprimili dana\u2026, ali bez medicinske i ostale dokumentacije te su odmah\u2026 odgovorili HZMO-u i tra\u017eili dopunu dokumentacije, me\u0111utim od tada opet nikakvo rje\u0161enje nisam dobio. Ovim putem Vas molim za \u017eurnu pomo\u0107 u rje\u0161avanju ove situacije, budu\u0107i sam onkolo\u0161ki bolesnik te zbog naru\u0161enog zdravstvenog stanja nemam niti snage niti vremena hodati od \u0161altera do \u0161altera, od vrata do vrata da bi ostvario svoje pravo koje mi po zakonu pripada.\u201c <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Prema podacima HZMO-a, 2025. godine 78% zahtjeva rije\u0161eno je u roku od 60 dana, dok su preostali rije\u0161eni izvan tog roka, a postupci za priznavanje prava na tuzemnu mirovinu prosje\u010dno su trajali 48,7 dana. To ukazuje na ubrzanje ovih postupka, s obzirom da je 2024. godine 63% zahtjeva rije\u0161eno u roku od 60 dana.<\/p>\n<p>Opravdavaju\u0107i dulje trajanje dijela postupaka, HZMO navodi da se u sklopu postupka kompletiraju podaci, izra\u010dunava mirovina, donosi rje\u0161enje o pravu i isplati mirovine, a ako je osiguranik navr\u0161io i mirovinski sta\u017e u inozemstvu, vodi se postupak primjenom uredbi EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti i\/ili me\u0111unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Tako\u0111er se isti\u010de da se u korespodenciji s inozemnim nositeljima osiguranja, uz poslove pravne pomo\u0107i inozemnim nositeljima, u HZMO-u obra\u0111uju zahtjevi, odnosno popunjavaju propisane me\u0111udr\u017eavne tiskanice, kompletira medicinska dokumentacija, potvr\u0111uje navr\u0161eni mirovinski sta\u017e te pribavljaju druge relevantne \u010dinjenice.<\/p>\n<p>U posljednjem kvartalu 2025. godine u najoptere\u0107enijoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a se prekovremeno radilo kako bi se osiguralo dono\u0161enje pravodobnijeg rje\u0161enja o prvom priznavanju prava na mirovinu i isplati predujma te rje\u0161enja o odre\u0111ivanju pripadaju\u0107e svote mirovine. Provedeno je i delegiranje u ustrojstvene jedinice s manjim optere\u0107enjem.<\/p>\n<p>Uva\u017eavaju\u0107i navedeno, ipak navodimo da je \u010dl. 101. st. 2. Zakona o op\u0107em upravnom postupku propisano da je slu\u017ebena osoba du\u017ena u slu\u010dajevima vo\u0111enja ispitnog postupka na zahtjev stranke rje\u0161enje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije 60 dana od podno\u0161enja zahtjeva.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 37. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da nastavi s poduzimanjem dodatnih napora radi smanjenja dugotrajnosti u postupanju<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Naime, tijekom 2025. godine najvi\u0161e su nam se obra\u0107ali tzv. novi umirovljenici o \u010dijim je zahtjevima doneseno rje\u0161enje nakon proteka roka od 60 dana. Pri tome, doneseno rje\u0161enje nije i rje\u0161enje s kona\u010dno obra\u010dunatim pripadaju\u0107im iznosom mirovine, ve\u0107 je odre\u0111ena akontacija ili predujam isplate mirovine u iznosu koji, prema navodima umirovljenika, nije dostatan za svakodnevne potrebe ili se njime tek uz velika odricanja mo\u017ee pokriti mjesec. Posebno je problemati\u010dno ako zbog dugotrajnosti postupka osoba ostane i bez zdravstvenog osiguranja na temelju statusa osiguranika, a nije ga jo\u0161 ostvarila na temelju statusa umirovljenika. S tim u vezi HZMO navodi da nije nadle\u017ean za prijavu i odjavu na zdravstveno osiguranje, ve\u0107 je to u nadle\u017enosti HZZO-a. Na temelju Sporazuma o sadr\u017eaju i na\u010dinu dostave podataka o statusu osiguranika u mirovinskom osiguranju iz 2013. godine povezani su sustavi HZMO-a i HZZO-a. O korisnicima kojima se prvi puta priznaje pravo na mirovinu koja se ispla\u0107uje u RH, HZMO elektroni\u010dkom razmjenom podataka obavje\u0161tava HZZO. Ukoliko rje\u0161enje o priznavanju prava na mirovinu nije doneseno u roku od 30 dana od prestanka osiguranja, podnositelj zahtjeva se mo\u017ee prijaviti HZZO-u radi reguliranja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, \u010dime se teret reguliranja ovog statusa prebacuje na korisnika mirovine umjesto da se rije\u0161i po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n<p>Stoga, ponavljamo preporuku HZMO-u da nastavi s poduzimanjem dodatnih napora radi smanjenja dugotrajnosti u postupanju.<\/p>\n<p>Po\u010dev\u0161i od 1. sije\u010dnja 2023. godine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine omogu\u0107eno je kori\u0161tenje dijela obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu. Tijekom 2025. godine HZMO-u je podneseno 14.570 ovakvih zahtjeva, od \u010dega ih je rije\u0161eno 13.468, s prosje\u010dnim trajanjem postupaka od 27,3 dana. U HZMO-u je zaprimljeno i 3.640 zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine primjenom Uredbe EU o koordinaciji socijalne sigurnosti i me\u0111unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, od kojih je rije\u0161en 2.991 zahtjev, uz prosje\u010dno trajanje postupka od 42,9 dana.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 38.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da pri idu\u0107im izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju omogu\u0107i osobama ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine pri stjecanju uvjeta za ostvarivanje prava na neku od osobnih mirovina, neovisno o dobi kada su postale udovice\/udovci<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 39. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Registru osiguranika, da nastave s poduzimanjem aktivnosti kako bi se budu\u0107e umirovljenike na lako dostupan i razumljiv na\u010din informiralo o njihovim pravima, koracima u postupku i u\u010dincima odabira mirovine iz prvog ili oba mirovinska stupa<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Zahtjeva za priznavanje prava na dio obiteljske mirovine u 2025. godini bilo je manje nego ranije pa je smanjeno i prosje\u010dno trajanje postupka. No pojavili su se novi problemi, poput nemogu\u0107nosti ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine nakon ispunjenja uvjeta za neku od osobnih mirovina jer osoba u trenutku smrti supruga\/supruge nije ispunjavala uvjet dobi za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu. Tako smo zaprimili pritu\u017ebu pritu\u017eiteljice koja je u trenutku podno\u0161enja zahtjeva za obiteljsku mirovinu imala vi\u0161e od 65 godina \u017eivota, ali joj je zahtjev odbijen jer tada, u trenutku smrti supruga, nije ispunjavala uvjet dobi iz \u010dl. 67. ZMO-a, odnosno nije imala 50, a niti 45 godina \u017eivota. MRMSOSP-u preporu\u010dujemo da pri narednim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju omogu\u0107i osobama ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine pri stjecanju uvjeta za ostvarivanje prava na neku od osobnih mirovina, neovisno o dobi kada su postale udovice\/udovci.<\/p>\n<p>Ideja drugog mirovinskog stupa, u koji se upla\u0107uju doprinosi osiguranika koji se vode na njihovim osobnim ra\u010dunima te se ula\u017eu u imovinu koja ostvaruje prinos, jest pro\u0161irenje izvora financiranja mirovina i postizanje ve\u0107e odgovornosti pojedinca za vlastitu sigurnost u starijoj dobi. U 2025. godini se za mirovinu iz oba mirovinska stupa odlu\u010dilo 5.304 korisnika, 227 ili 4,47% vi\u0161e nego 2024. godine. No jo\u0161 vi\u0161e se pove\u0107ao broj korisnika mirovine samo iz 1. mirovinskog stupa. Naime, 2024. godine bilo ih je 9.293, dok ih je u 2025. godini bilo 10.847, odnosno 12,85% vi\u0161e.<\/p>\n<p>Usprkos informacijama koje su o mirovini iz oba mirovinska stupa dostupne na internetskim stranicama REGOS-a i HZMO-a, te iako je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela Pravilnik o minimalnom sadr\u017eaju obavijesti o informativnom izra\u010dunu mirovine koji je na snazi od 1. sije\u010dnja 2025. godine, iz pritu\u017ebi je vidljivo da je proces odabira mirovine iz 1. ili iz 1. i 2. mirovinskog stupa budu\u0107im umirovljenicima i dalje nejasan i stresan te da su im \u010desto potrebna dodatna razja\u0161njenja i pomo\u0107. Stoga preporu\u010dujemo HZMO-u i REGOS-u da budu\u0107e umirovljenike na lako dostupan i razumljiv na\u010din informiraju o njihovim pravima i koracima u postupku odabira mirovine iz prvog ili oba mirovinska stupa.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi zbog nemogu\u0107nosti nastavka rada na pola radnog vremena nakon stjecanja uvjeta na mirovinu bez prekida radnog odnosa osoba koje su neposredno prije umirovljenja radile nepuno radno vrijeme. Naime, prema stajali\u0161tu HZMO-a, prema \u010dl. 37. st. 6. ZMO-a\/13, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2025. godine, osiguranici koji su neposredno prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu radili u nepunom radnom vremenu ne mogu bez prestanka radnog odnosa nastaviti rad u mirovini na pola radnog vremena, jer navedena odredba ZMO-a\/13 izrijekom govori o radu u punom radnom vremenu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 40. \u00a0<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da pri idu\u0107im izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju osobama koje su zadnji radni sta\u017e prije stjecanja uvjeta za priznavanje prava na mirovinu imali u nepunom radnom vremenu, omogu\u0107e nastavak rada bez prekidanja radnog odnosa<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Tako nam se obratio pritu\u017eitelj koji je, zbog male mirovine koju prima iz inozemstva, zaposlen na pola radnog vremena u komunalnom poduze\u0107u. Nakon ispunjenja zakonskih uvjeta podnio je zahtjev za priznavanje prava na razmjerni dio starosne mirovine na teret HZMO-a bez prekidanja radnog odnosa, ali je odbijen s obrazlo\u017eenjem da nije osoba iz \u010dl. 37. st. 6. ZMO-a\/13. Kako je htio nastaviti raditi u komunalnom poduze\u0107u na pola radnog vremena, HZMO mu je, kako navodi, savjetovao da prekine radni odnos barem na jedan dan te da se potom ponovo zaposli kako bi ostvario formalni uvjet prestanka osiguranja.<\/p>\n<p>S obzirom da je i u novom ZMO-u\/25 navedena odredba ostala neizmijenjena, preporu\u010damo Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da pri narednim izmjenama i dopunama <a id=\"domovi\"><\/a>Zakona o mirovinskom osiguranju osobama koje su zadnji radni sta\u017e prije stjecanja uvjeta za priznavanje prava na mirovinu imali u nepunom radnom vremenu, omogu\u0107e nastavak rada bez prekidanja radnog odnosa ukoliko to \u017eele.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>U RH djeluje ukupno 652 pru\u017eatelja usluga smje\u0161taja starijima: 4 dr\u017eavna doma, 45 decentraliziranih domova za starije i nemo\u0107ne osobe, te 603 pru\u017eatelja usluga smje\u0161taja za starije (privatni domovi &#8211; drugi osniva\u010di, od \u010dega je njih 255 obiteljskih domova). Ukupni smje\u0161tajni kapacitet iznosi 31.020 mjesta, od \u010dega se 204 mjesta odnose na dr\u017eavne domove, 11.147 mjesta na decentralizirane domove, a 19.669 mjesta na pru\u017eatelje drugih osniva\u010da. Dodatno, 1.927 osoba starijih od 65 godina bilo je smje\u0161teno u udomiteljskim obiteljima.<\/p>\n<p>Nastavljena je provedba projekata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno izgradnje i opremanja 18 \u017eupanijskih centara za starije osobe koji bi trebali osigurati 1.849 mjesta za korisnike kojima je potrebna intenzivna skrb te izvaninstitucionalnih usluga za 4.549 korisnika, koje bi starijima trebale olak\u0161ati \u0161to dulji ostanak u vlastitom domu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, nalazi iz obilazaka domova, kao i zaprimljene pritu\u017ebe \u010dlanova obitelji korisnika i zaposlenika, upu\u0107uju na kroni\u010dan nedostatak stru\u010dnog kadra u institucionalnoj skrbi za starije, osobito medicinskih sestara i njegovatelja\/ica. Zbog zahtjevnih uvjeta rada interes za zapo\u0161ljavanje u tim ustanovama je nizak, a postoje\u0107i zaposlenici \u010desto su preoptere\u0107eni, \u0161to ote\u017eava pru\u017eanje adekvatne skrbi korisnicima.<\/p>\n<p>Stoga smo preporu\u010dili MRMSOSP da osmisli dugoro\u010dnu politiku zapo\u0161ljavanja kvalificiranog kadra u domove za starije i nemo\u0107ne. MRMSOSPM nas je obavijestilo da je kroz Operativni plan dugotrajne skrbi predvi\u0111eno mapiranje potreba za radnom snagom te unapre\u0111enje kompetencija zaposlenih, a prema podacima HZZ-a u razdoblju 2024.-2025. dodijeljeno je ukupno 1.528 vau\u010dera za program osposobljavanja njegovatelj\/njegovateljica. Me\u0111utim, s obzirom na dugotrajni i izra\u017eeni manjak kadrova, navedene mjere zasad nisu dostatne te je, uz analiti\u010dke aktivnosti, nu\u017eno hitno razviti konkretne i ciljane mjere za privla\u010denje i zadr\u017eavanje kvalificiranih radnika.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 41. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osmisli dugoro\u010dnu politiku zapo\u0161ljavanja kvalificiranog kadra u domove za starije i nemo\u0107ne<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U praksi se ve\u0107 bilje\u017ei zapo\u0161ljavanje stranih radnika, od kojih dio posjeduje odgovaraju\u0107e kvalifikacije, no postupci nostrifikacije inozemnih diploma u RH \u010desto su dugotrajni, \u0161to predstavlja dodatnu prepreku. Uz to, klju\u010dno je osigurati sustavno stru\u010dno usavr\u0161avanje i u\u010denje hrvatskog jezika, kao preduvjet kvalitetne komunikacije i pru\u017eanja skrbi starijim korisnicima. Stoga, s obzirom da se radi o preporuci \u010dija provedba je kompleksna i gdje se u\u010dinci provedbe mjera tek o\u010dekuju, ponavljamo preporuku.<\/p>\n<p>Na dostupnost usluge smje\u0161taja zna\u010dajno utje\u010du i cijene, koje su tijekom 2025. godine nastavile rasti, kako u decentraliziranim, tako i u privatnim domovima, \u010dime se dodatno smanjuje njihova dostupnost. Mediji su izvje\u0161tavali o velikim poskupljenjima u decentraliziranim domovima te o zabrinutim korisnicima \u010dije mirovine ne pokrivaju poskupljenje. Iznimka su domovi u Gradu Zagrebu, koji za sada nisu podizali cijenu smje\u0161taja. \u017dupanije pritom isti\u010du kako dr\u017eavne subvencije nisu dostatne za pokrivanje rastu\u0107ih tro\u0161kova, osobito onih vezanih uz pla\u0107e i materijalna prava zaposlenih.<\/p>\n<p>Dodatni izazov predstavlja nedovoljna transparentnost sustava prijema u domove, zbog \u010dega korisnici \u010desto nemaju jasne informacije o vremenu ostvarivanja prava na smje\u0161taj. Tako nam se obratila pritu\u017eiteljica u vezi smje\u0161taja svoje majke, koja je rje\u0161enjem HZSR priznato pravo na socijalnu uslugu smje\u0161taja u Domu. Nakon vi\u0161ekratnih pitanja o smje\u0161taju svoje majke, dobila je odgovor da u me\u0111uvremenu nisu odr\u017eavane sjednice Komisije za prijem i otpust korisnika. U postupku nas je Dom obavijestio da kandidati dobivaju pisani odgovor jedino u slu\u010daju kad smje\u0161taj nije odobren, pa smo preporu\u010dili domu da intenzivira pisanu komunikaciju sa kandidatima kojima je smje\u0161taj odobren, uz poja\u0161njenje daljnjih koraka koji prethode preseljenju u Dom te da to ugradi u interne akte Doma.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eSvakog dana odlazila sam tamo i nahranila moju \u2026 i uradila sve i nabavila sve \u0161to joj je potrebno. Taj \u2026 dom je jedan katastrofalan dom. U tom domu je takav sistem da nemo\u0107ni korisnici doma konstantno le\u017ee u krevetima do kraja njihovih \u017eivota. Nema se nikakvog reda. Ovaj sistem kao tu nema se nigdje u svijetu. No\u0107u na 320 korisnika samo dvije njegovateljice. Korisnici le\u017ee cijelu no\u0107 u vlastitoj mokra\u0107i. Nikoga se ne presvla\u010di, jer njegovateljice jednostavno ne stignu. Osoblje \u0161eta od kata do kata, tako da se ne mogu dobiti nikakve informacije jer nitko ni\u0161ta ne zna a nije ih ni briga. Ovim domom (na papiru) vlada jedan upravitelj koji pojma nema o njezi bolesnika a niti interesa da ne\u0161to pobolj\u0161a.\u201d <\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Nedostatak stru\u010dnog kadra u domovima za starije utje\u010de na kvalitetu skrbi za korisnike, pa nerijetko dobivamo pritu\u017ebe na nedostatnu podr\u0161ku i lo\u0161u kvalitetu usluga za starije u domovima. Inspekcijski nadzori MRMSOSPM nerijetko utvr\u0111uju s jedne strane nedovoljan broj stru\u010dnog kadra, a s druge strane prevelik broj korisnika koji nije u skladu s izdanim licencama.<\/p>\n<p>Posebno zabrinjava \u010dinjenica da i dalje postoji ilegalni smje\u0161taj za starije, bez izdanih rje\u0161enja o ispunjenosti mjerila za pru\u017eanje socijalnih usluga. Prema podacima MRMSOSP tijekom 2025. godine kod 24 pru\u017eatelja usluga utvr\u0111en je rad bez licence, dok je u kontrolnim nadzorima kod njih 10 utvr\u0111eno da su nastavili s radom nakon izre\u010dene mjere zabrane.<\/p>\n<p>S obzirom da o ovome problemu pi\u0161emo ve\u0107 godina, a da postoje\u0107e sankcije, uklju\u010duju\u0107i zabrane rada i nov\u010dane kazne u prekr\u0161ajnim postupcima, nisu imale odvra\u0107aju\u0107i u\u010dinka, ukazujemo na potrebu stro\u017eeg sankcioniranja ovakvih praksi. U tom smislu, potrebno je razmotriti i uvo\u0111enje posebnog kaznenog djela ilegalnog pru\u017eanja usluge smje\u0161taja starijim i nemo\u0107nim osobama, s propisanom kaznom zatvora, budu\u0107i da visoke tr\u017ei\u0161ne cijene smje\u0161taja omogu\u0107uju da se nov\u010dane kazne percipiraju kao prihvatljiv tro\u0161ak poslovanja Pri tome takav ilegalni smje\u0161taj za starije, mimo normativa i nadzora, mo\u017ee ugroziti njihovo dostojanstvo, ali i zdravlje i \u017eivot, pa je obra\u010dunavanje s ovom pojavom iznimno va\u017eno.<\/p>\n<p>U pogledu nadzora nad zakonitim radom pru\u017eatelja usluga, temeljem \u010dl. 169. ZSS-a, JRS su du\u017ene\u00a0 najmanje jednom godi\u0161nje provoditi kontrole kod pru\u017eatelja socijalnih usluga kojima su izdali licencu te, u slu\u010daju osnovane sumnje na nepravilnosti, bez odgode obavijestiti MRMSOSP.\u00a0 Me\u0111utim, praksa pokazuje da se ove obveze provode neujedna\u010deno, ovisno o kapacitetima pojedinih JRS-a. S obzirom na raznolikost prakse, preporu\u010dili smo MRMSOSP da izradi detaljne smjernice za njihovo provo\u0111enje, s ciljem ujedna\u010davanja postupanja. Ministarstvo je najavilo izradu takvih smjernica tijekom 2026. godine.<\/p>\n<p>Na potrebu unaprje\u0111enja sustava nadzora dodatno ukazuje i konkretan slu\u010daj obiteljskog doma u kojem su ve\u0107inom nepokretni korisnici ostavljeni bez nadzora preko no\u0107i. Iako je u kona\u010dnici izre\u010dena zabrana pru\u017eanja usluga, iz o\u010ditovanja nadle\u017ene \u017eupanije proizlazi da, zbog nedostatnih kadrovskih kapaciteta, kontrole nisu provo\u0111ene redovito, ve\u0107 isklju\u010divo po zaprimljenim dojavama, pri \u010demu je nadzor u ovom slu\u010daju proveden tek nakon medijskih objava o slu\u010daju.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 42.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Jedinicama podru\u010dne (regionalne) samouprave, da u suradnji s Akademijom socijalne skrbi, organiziraju edukacije za svoje slu\u017ebenike koji provode kontrole i koji licenciraju pru\u017eatelje socijalnih usluga<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Dodatno, isti\u010demo va\u017enost edukacije slu\u017ebenika koji provode nadzore, radi dodatnog ujedna\u010davanja postupanja. Stoga smo Akademiji socijalne skrbi preporu\u010dili organiziranje edukacija za slu\u017ebenike JRS i Grada Zagreba. Iako Akademija navodi da takva obveza nije izrijekom propisana ZSS-om, istaknula je postoje\u0107a praksa suradnje s pojedinim jedinicama kroz sporazume o organizaciji edukacija za stru\u010dne radnike pru\u017eatelja socijalnih usluga. Posljedi\u010dno, preporu\u010dujemo JRS, da u suradnji s Akademijom socijalne skrbi, organiziraju edukacije svoje slu\u017ebenike koji provode kontrole i sudjeluju u postupcima licenciranja pru\u017eatelja socijalnih usluga.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 43.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da izradi smjernice o postupanju po pritu\u017ebama za sve pru\u017eatelje usluga smje\u0161taja starijim osobama<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Kroz obilaske domova uo\u010deno je da razli\u010diti pru\u017eatelji usluga razli\u010dito postupaju po pritu\u017ebama korisnika. Naime, ZSS-om nije propisan jedinstven pritu\u017ebeni put za korisnike decentraliziranih domova i privatnih domova, ve\u0107 isklju\u010divo za ustanove kojima je osniva\u010d RH, kojih je svega nekoliko. Stoga smo MRMSOSP preporu\u010dili da pri idu\u0107im izmjenama ZSS predlo\u017ei pritu\u017ebeni put za korisnike svih domova za starije i nemo\u0107ne osobe. No, MRMSOSP smatra da korisnici ve\u0107 raspola\u017eu pravnom za\u0161titom putem mogu\u0107nosti podno\u0161enja prigovora nadle\u017enom tijelu za nadzor, sukladno odredbama Zakona o op\u0107em upravnom postupku, a \u0161to je u ovom slu\u010daju Samostalni sektor za upravni i inspekcijski nadzor u socijalnoj skrbi MRMSOSP. Ipak, nalazi iz obilazaka i postupanja po pritu\u017ebama pokazuju da korisnici nisu informirani s tim mehanizmom, da domovi \u010desto ne osiguravaju pisane odgovore na pritu\u017ebe, ve\u0107 ih rje\u0161avaju neformalno, \u0161to dodatno ote\u017eava ostvarivanje prava korisnika i pravnu sigurnost. Primjerice, pri obilasku jednog Doma preporu\u010dili smo da se korisnike na odgovaraju\u0107i na\u010din informira o mogu\u0107nosti i na\u010dinu podno\u0161enja pritu\u017ebe, a u slu\u010daju pisanih pritu\u017ebi podnositelju izravno dostavi pisani odgovor.<\/p>\n<p>Iako se o obilascima domova detaljnije izvje\u0161tava u posebnom poglavlju ovog Izvje\u0161\u0107a, ukazujemo na dio problema uo\u010denih pri obilascima koji se ti\u010du i pokretnih korisnika. Tijekom 2025. godine obi\u0161li smo domove u Gospi\u0107u i Makarskoj, u kojima se uvjeti smje\u0161taja bitno razlikuju.<\/p>\n<p>U domu u Gospi\u0107u, nakon ranije utvr\u0111enih ozbiljnih nepravilnosti, uklju\u010duju\u0107i povrede dostojanstva korisnika, proveden je kontrolni obilazak radi pra\u0107enja provedbe preporuka. Iako je ve\u0107ina preporuka formalno prihva\u0107ena, njihova provedba u trenutku obilaska bila je tek djelomi\u010dna, a potpuna realizacija o\u010dekuje se nakon dovr\u0161etka planiranih infrastrukturnih zahvata. Stoga \u0107emo nastaviti pratiti tijek provedbe preporuka, odnosno postupanje prema korisnicima, dinamiku zapo\u0161ljavanja potrebnih djelatnika i uvjete smje\u0161taja u Domu.<\/p>\n<p>Unato\u010d tome, uo\u010dena su odre\u0111ena pobolj\u0161anja, uklju\u010duju\u0107i zapo\u0161ljavanje stru\u010dnog osoblja, pobolj\u0161anje higijenskih uvjeta te ve\u0107u dostupnost aktivnosti za korisnike. Me\u0111utim, i dalje nije uspostavljen sustav individualnih planova njege za sve korisnike, \u0161to predstavlja va\u017ean nedostatak u organizaciji skrbi. Provedena je preporuka pu\u010dke pravobraniteljice o suradnji sa Strukovnom \u0161kolom u Gospi\u0107u koja provodi obrazovni program edukacije medicinskih sestara, s kojom je Dom sklopio ugovor o provo\u0111enju vje\u017ebovne nastave kod obrazovanja medicinskih sestara op\u0107e njege\/medicinskih tehni\u010dara. U\u010denici su bili u Domu od o\u017eujka do svibnja te su pomagali korisnicima i medicinskom osoblju. Tijekom obilaska su zate\u010deni praktikanti koji se educiraju za njegovatelje\/ice i koji su bili uklju\u010deni u pripremu njege korisnika. U Domu je osnovana je Komisija za jelovnik u \u010diji su rad uklju\u010deni i predstavnici korisnika. Jelovnici su objavljeni na oglasnim plo\u010dama, postepeno se uvode nova jela te se provode mjere u cilju smanjenja kra\u0111a ili nestanaka odje\u0107e i drugih stvari korisnika. Lije\u010dnik obiteljske medicine \u010de\u0161\u0107e dolazi u Dom te je osigurano i redovno provo\u0111enje pregleda od strane psihijatra. U kapelici se redovito odr\u017eavaju mise.<\/p>\n<p>U listopadu 2025. godine smo nenajavljeno obi\u0161li Dom za starije i nemo\u0107ne osobe Makarska, koji je u trenutku obilaska imao 62 korisnika. \u010cak 50 korisnika su bili korisnici tre\u0107eg i \u010detvrtog stupnja usluge, no Dom je zapo\u0161ljavao glavnu sestru i jednu medicinsku sestru, koja je u razgovoru najavila skoro umirovljenje, te nije imao zaposlenog ni fizioterapeuta ni radnog terapeuta. Stoga smo\u00a0 preporu\u010dili \u017eurno osmi\u0161ljavanje poticajnih mjera i strategija za zapo\u0161ljavanje u cilju osiguranja dovoljnog broja djelatnika u Domu, uklju\u010duju\u0107i i zapo\u0161ljavanje socijalnog radnika na puno radno vrijeme.<\/p>\n<p>Korisnici stambenog dijela Doma sa kojima smo razgovarali uglavnom su zadovoljni smje\u0161tajem. Dvokrevetne sobe dovoljno su prostrane, a korisnici isti\u010du da zbog same lokacije Doma, zna\u010dajan dio vremena provode i izvan njega. S obzirom da se nalazi u gradskom sredi\u0161tu, pokretnim korisnicima dostupne su trgovine, kafi\u0107i i drugi sadr\u017eaji u Makarskoj. Me\u0111utim, korisnicima nisu ponu\u0111ene nikakve aktivnosti niti radionice, pri \u010demu socijalni radnik, s obzirom da radi pola radnog vremena, ne sti\u017ee organizirati aktivnosti te navodi da korisnici za aktivnosti nisu niti raspolo\u017eeni. Iako se navodi da Dom sura\u0111uje i organizira aktivnosti u suradnji s osnovnim i srednjim \u0161kolama u Makarskoj te s Maticom umirovljenika Makarska, nije razvidno u kojoj su mjeri i koliko u\u010destalo zajedni\u010dke aktivnosti do sada uistinu i realizirane.<\/p>\n<p>Dom ima Pravilnik o postupanju s pritu\u017ebama korisnika, kojim je propisano da se pritu\u017ebe mogu podnijeti usmeno (osobno ili telefonom), pisanim putem (kroz obrazac pritu\u017ebe, knjigu pritu\u017ebi, dopis ili e-mail) te anonimno, putem kutije za pritu\u017ebe smje\u0161tene u prizemlju Doma. Navedenim Pravilnikom propisano je da je ravnateljica odgovorna za rje\u0161avanje pritu\u017ebi i poduzimanje daljnjih radnji, kao i da se pritu\u017ebe rje\u0161avaju u roku 15 dana od dana zaprimanja, uz obvezu obavje\u0161tavanja podnositelja u slu\u010daju potrebe za produljenjem roka. Me\u0111utim, s obzirom na to da Pravilnikom nije izri\u010dito propisana obveza dostave pisanog odgovora podnositelju pritu\u017ebe, niti na\u010din postupanja po anonimnim pritu\u017ebama koje se odnose na probleme od \u0161ireg zna\u010daja za korisnike, preporu\u010deno je njegovo unaprje\u0111enje u tom dijelu.<\/p>\n<p>Dodatno, utvr\u0111eni su nedostaci u osiguravanju zdravstvene za\u0161tite korisnika. Budu\u0107i da ginekolo\u0161ka za\u0161tita nije organizirana u prostoru Doma, nepokretnim korisnicama nije osiguran redovit pristup ginekolo\u0161kim pregledima, zbog \u010dega je preporu\u010deno uspostavljanje takvih pregleda. Tako\u0111er, stomatolo\u0161ka za\u0161tita nije dostupna unutar <a id=\"alzheimer\"><\/a>Doma, ve\u0107 se korisnici, uz pomo\u0107 obitelji ili osoblja, upu\u0107uju u obli\u017enje ordinacije, pri \u010demu se usluge naj\u010de\u0161\u0107e svode na hitne intervencije, dok su preventivni i protetski zahvati ograni\u010deno dostupni. Slijedom toga, preporu\u010deno je osigurati sveobuhvatniju i dostupniju stomatolo\u0161ku za\u0161titu korisnicima Doma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Alzheimerova bolest i druge demencije<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Kroz obilaske domova i rad na pritu\u017ebama prepoznali smo osobe s demencijom kao osobito ranjivu skupinu, suo\u010denu s nedostatkom odgovaraju\u0107e i dostupne podr\u0161ke, kako za same oboljele, tako i za \u010dlanove njihove obitelji. Na tu ranjivost upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), isti\u010du\u0107i da im se \u010desto uskra\u0107uju ljudska prava, i u zajednici, ali i u domovima za starije.<\/p>\n<p>SZO je jo\u0161 2012. godine proglasila demenciju javnozdravstvenim prioritetom te predlo\u017eila svim \u010dlanicama, pa tako i RH, izradu nacionalnih strategija\/akcijskih planova za borbu protiv demencije.\u00a0I Vije\u0107e EU je 2015. godine u \u201eZaklju\u010dcima o pru\u017eanju potpore osobama oboljelima od demencije: pobolj\u0161anje politika i praksi u podru\u010dju skrbi\u201d pozvalo dr\u017eave \u010dlanice na ja\u010danje prava osoba s demencijom te razvoj me\u0111usektorskih nacionalnih politika koje \u0107e omogu\u0107iti dostojanstveno starenje i odgovaraju\u0107u skrb.<\/p>\n<p>Na nacionalnoj razini, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora jo\u0161 je 2020. godine usvojio zaklju\u010dke kojima je utvr\u0111ena potreba izrade Nacionalne strategiju borbe protiv demencije te osnivanja Povjerenstva koje bi okupilo sve relevantne dionike. Dono\u0161enje takvog strate\u0161kog dokumenta omogu\u0107ilo bi sustavno planiranje mjera usmjerenih na unaprje\u0111enje zdravstvene i socijalne skrbi, osiguranje dugoro\u010dne podr\u0161ke ljudima koji \u017eive s demencijom i \u010dlanovima njihovih obitelj te podizanje razine javne svijesti o ovoj bolesti. Na\u017ealost, takva strategija do danas nije donesena.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 44.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da \u017eurno usvoji Akcijski plan za skrb za osobe s demencijom<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Naime, RH je 2022. godine usvojila Strate\u0161ki okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine, kojim su definirani dugoro\u010dni ciljevi unaprje\u0111enja sustava za\u0161tite mentalnog zdravlja, a \u010dija provedba uklju\u010duje dono\u0161enje vi\u0161e akcijskih planova, me\u0111u ostalim i Akcijskog plana za skrb za osobe s demencijom. Me\u0111utim, \u010detiri godine kasnije Akcijski plan jo\u0161 nije pro\u0161ao niti javno savjetovanje, stoga preporu\u010damo njegovo \u017eurno dono\u0161enje.<\/p>\n<p>Prema podacima MZ, u RH \u017eive 48.842 osobe s demencijom, uklju\u010duju\u0107i Alzheimerovu bolest. Postupanje po pritu\u017ebama, kao i prikupljeni podaci JL(R)S, ukazuju na to da je podr\u0161ka ovoj skupini ne samo nedostatna, ve\u0107 i zna\u010dajno neujedna\u010dena na teritoriju RH. Dostupni podaci pokazuju da su smje\u0161tajni kapaciteti izrazito ograni\u010deni te da pokrivaju svega 659 osoba, odnosno pribli\u017eno 1,3% oboljelih, pri \u010demu treba istaknuti da podaci za pojedine \u017eupanije nisu bili dostupni.<\/p>\n<p>Posebno zabrinjava \u010dinjenica da u \u010dak 9 hrvatskih \u017eupanija: Krapinsko-zagorskoj, Karlova\u010dkoj, Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dkoj, Li\u010dko-senjskoj, Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj, Osje\u010dko-baranjskoj, \u0160ibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Me\u0111imurskoj \u017eupaniji \u2013 smje\u0161taj za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija u okviru sustava socijalne skrbi uop\u0107e nije dostupan.<\/p>\n<p>Pojedine \u017eupanije, poput Osje\u010dko-baranjske, prepoznale su ovaj problem te su prijavile projekte usmjerene na izgradnju novih kapaciteta koji \u0107e uklju\u010divati i smje\u0161taj za osobe s Alzheimerovom bolesti i drugim demencijama. S druge strane, pojedine \u017eupanije, poput Vukovarsko-srijemske, ukazuju kako nemaju saznanja o pote\u0161ko\u0107ama u pronalasku smje\u0161taja za ovu skupinu korisnika. \u017dupanije isti\u010du kako ne postoji interes privatnih domova da osiguraju ovakav smje\u0161taj, jer su Pravilnikom o mjerilima za pru\u017eanje socijalnih usluga propisani posebni uvjeti prostora i opreme i ve\u0107i broj zaposlenika, pa im je osiguravanje takvog smje\u0161taja neisplativo jer obiteljima korisnika ne bi mogli naplatiti stvarnu cijenu usluge. Pojedine \u017eupanije isti\u010du kako ne postoji predvi\u0111eno rje\u0161enje za korisnike kod kojih se demencija pojavi tijekom smje\u0161taja. Isti\u010du i kako ne otkazuju ugovore o smje\u0161taju korisnicima I. i II. stupnja pokretljivosti koji su na smje\u0161taju, a kod kojih se demencija pojavi tijekom smje\u0161taja, ako je njihov boravak mogu\u0107 uz adekvatni medicinski tretman.<\/p>\n<p>Kao jedan od najve\u0107ih izazova \u017eupanije izdvajaju nedostatak zdravstvenog kadra (njegovatelja i medicinskih sestara) te njihovu nedovoljnu educiranost za rad s osobama koje \u017eive s demencijom.<\/p>\n<p>Uz institucionalni smje\u0161taj, izra\u017een i je nedostatak izvaninstitucionalnih usluga u zajednici, poput dnevnih boravaka, pomo\u0107i u ku\u0107i, mobilnih timova, kao i sustavnih mjera podr\u0161ke neformalnim njegovateljima, naj\u010de\u0161\u0107e \u010dlanovima obitelji, poput nov\u010dane podr\u0161ke, prilago\u0111enog radnog vremena, osiguranja odmora od skrbi i sli\u010dno.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 45.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvu zdravstva i jedinicama podru\u010dne (regionalne) samouprave, da razvijaju smje\u0161tajne kapacitete i izvaninstitucionalne usluge za osobe oboljele od demencije i \u010dlanove njihovih obitelji<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Na nedostatnu vidljivost i sustavnu podr\u0161ku osobama s demencijom ukazuju i organizacije civilnog dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i Hrvatsku udrugu za Alzheimerovu bolest, koje upozoravaju da se o ovom problemu nedovoljno govori u javnosti, unato\u010d kontinuiranom rastu broja oboljelih. Prema njihovim procjenama, u RH \u017eivi oko 100.000 oboljelih, prete\u017eito starije \u017eivotne dobi, pri \u010demu velikom broju njih nije dostupna rehabilitacija koja poma\u017ee postizanju i odr\u017eavanju neovisnosti kroz <a id=\"nasilje\"><\/a>sudjelovanje u svakodnevnom funkcioniranju. Udruga isti\u010de da u RH postoji nekoliko dnevnih boravaka za osobe s demencijom sa educiranim i stru\u010dnim osobljem, od toga su 4 u Zagrebu. Oni same provode okupacijsku, radnu, kreativnu i fizikalnu terapiju za osobe s demencijom, ali programom je obuhva\u0107eno svega izme\u0111u 100 \u2013 150 osoba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Nasilje nad starijim osobama<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Ovisno gdje i kako se ono odvija, nasilje nad starijim osobama mo\u017ee se doga\u0111ati u ustanovama, u obitelji ili na ulici. \u010cimbenici rizika su vi\u0161estruki i ovise o zdravstvenom ili imovnom stanju starijih, socijalnoj umre\u017eenosti, odnosima unutar obitelji i brojnim drugim faktorima. Osim fizi\u010dkog nasilja, stariji su \u010de\u0161\u0107e od drugih ranjivih skupina izlo\u017eeni zanemarivanju, izolaciji i psiholo\u0161kom nasilju i, unato\u010d slabijem imovnom stanju, ekonomskom iskori\u0161tavanju kao posebnom obliku nasilja.<\/p>\n<p>Iako su starije osobe nerijetko izlo\u017eene raznim oblicima obiteljskog nasilja, o tome nema puno podataka, nedostaje istra\u017eivanja, a i skupovi na temu obiteljskog nasilja \u010desto ne uklju\u010duju nasilje nad starijima.<\/p>\n<p>Iako posljedice nasilja imaju dalekose\u017eni utjecaj, ne samo za starije ve\u0107 i za dru\u0161tvo, ekonomsko i psihi\u010dko nasilje nad starijima \u010desto je neprepoznato, \u010dak i od strane stru\u010dnjaka \u010diji je posao upravo za\u0161tita starijih osoba. Stoga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu MUP-u i Akademiji socijalne skrbi preporu\u010dili educiranje zaposlenika o svim oblicima nasilja nad starijima. Prema dostavljenim podacima, u Policijskoj \u0161koli \u201eJosip Jovi\u0107\u201c provo\u0111ene su aktivnosti usmjerene na za\u0161titu ranjivih skupina, uklju\u010duju\u0107i starije. Edukacije su provo\u0111ene i sklopu cjelo\u017eivotnog obrazovanja. Akademija socijalne skrbi navodi da su tijekom 2025. godine odr\u017eane \u010detiri radionice te da se nastavlja s provedbom stru\u010dnog usavr\u0161avanja.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe koje zaprimamo ukazuju da nadle\u017ena tijela nerijetko ne prepoznaju kao oblike nasilja iskori\u0161tavanje ovisnosti starijih osoba, zabranu susreta s pojedinim \u010dlanovima obitelji ili ograni\u010davanje slobode kretanja, pa \u017ertve ostaju bez podr\u0161ke.<\/p>\n<p>Starije osobe rijetko prijavljuju nasilje i rijetko se obra\u0107aju za pomo\u0107 nadle\u017enim tijelima. Prepreke su brojne, a uklju\u010duju ovisnost starijih o pomo\u0107i drugih \u010dlanova obitelji, strah, uklju\u010duju\u0107i i onaj od mogu\u0107e institucionalizacije, stigmatizaciju i manjkavost sustava za\u0161tite. Rizik od nasilja nad starijim osobama je usko povezan sa socijalnom izolacijom, diskriminacijom, siroma\u0161tvom ili ovisno\u0161\u0107u o drugima.<\/p>\n<p>Nasilje nad starijim osobama \u010desto je neprepoznato i zbog stereotipa o starosti koji doprinose percepciji starijih kao pasivnih primatelja skrbi, a ne kao nositelja prava. I OCD-i navode da je velik broj neprijavljenih slu\u010dajeva obiteljskog nasilja nad osobama starije \u017eivotne dobi izlo\u017eenih vi\u0161estrukim \u010dimbenicima ranjivosti. Tako SOS Rijeka ukazuje da se obiteljsko nasilje nad osobama starije \u017eivotne dobi \u010desto relativizira. Navodi i to da je poseban problem duboko ukorijenjena dru\u0161tvena percepcija prema kojoj se odnosi u obitelji prema starijima smatraju \u201eprivatnom stvari\u201c, a nasilje u toj \u017eivotnoj dobi \u010desto se relativizira, minimizira ili opravdava dugotrajno\u0161\u0107u odnosa, bra\u010dnom \u201enavikom\u201c ili zdravstvenim stanjem po\u010dinitelja.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 46.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskom zavodu za socijalni rad i Ministarstvu unutarnjih poslova, da zajedni\u010dki osmisle i provedu aktivnosti usmjerene na osna\u017eivanje osoba starije \u017eivotne dobi za prijavljivanje nasilja<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Starije \u017eene \u010desto su socijalizirane u okru\u017eenju u kojem se nasilje u obitelji nije prepoznavalo kao dru\u0161tveni problem, zbog \u010dega imaju izra\u017een osje\u0107aj srama, krivnje i odgovornosti za o\u010duvanje obitelji, \u010dak i nau\u0161trb vlastite sigurnosti. Dodatno, starije \u017eene nerijetko imaju ograni\u010den pristup informacijama o svojim pravima i dostupnim oblicima pomo\u0107i, slabiju digitalnu pismenost te manju povezanost s mre\u017eama podr\u0161ke. U praksi to zna\u010di da te\u017ee dolaze do informacija kome se mogu obratiti, kako prijaviti nasilje i koja im prava pripadaju, a \u010desto i ne prepoznaju vlastito iskustvo kao oblik nasilja. Stoga, ukazujemo na va\u017enost osna\u017eivanja starijih, kako bi prijavili nasilje.<\/p>\n<p>Naravno da i na\u010din na koji institucije potom reagiraju i u pogledu po\u010dinitelja nasilja i glede starije osobe koja je prijavila nasilje, utje\u010de na za\u0161titu i prava konkretne osobe i prevenciju budu\u0107eg nasilja nad njom, ali i na generalnu prevenciju nasilja nad starijima te osna\u017eivanje starijih osoba za prijavljivanje nasilja.<\/p>\n<p>Udruge osiguravaju psiholo\u0161ku podr\u0161ku i razne savjetodavne usluge za starije pa tako i HCK ukazuje na projekte i programe koji se u pojedinim \u017eupanijama provode s ciljem za\u0161tite \u017ertava obiteljskog nasilja, uklju\u010duju\u0107i i one starije \u017eivotne dobi. Pravno savjetovanje starijih osoba o sprje\u010davanju obiteljskog nasilja provodi i PGP Sisak kroz informativno-edukacijske posjete korisnika programa Za\u017eeli, ali i u individualnim predmetima.<\/p>\n<p>2025. godine usvojen je Nacionalni plan za\u0161tite od nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji za razdoblje do 2029. godine, koji odre\u0111uje prioritete, ciljeve i mjere te pokazatelje ishoda usmjerene isklju\u010divo na rodno uvjetovano partnersko nasilje nad \u017eenama. Starije osobe, kao posebno osjetljiva i \u010desto nevidljiva skupina \u017ertava obiteljskog nasilja, nisu u dovoljnoj mjeri obuhva\u0107ene ovim dokumentom. Spominju se jedino u kontekstu intersekcijskog, partnerskog, rodno uvjetovanog nasilja nad \u017eenama starije \u017eivotne dobi. Nadalje, iako Nacionalni plan predvi\u0111a provedbu mjere usmjerene na unaprje\u0111enje sustava prikupljanja podataka o slu\u010dajevima nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji u sustavu socijalne skrbi, izrijekom ne navodi prikupljanje podataka o nasilju nad starijima.<\/p>\n<p>Navedeni dokument ne uklju\u010duje niti preventivne mjere za sprje\u010davanje nasilja nad starijima niti one za osna\u017eivanje starijih kao \u017ertava nasilja u obitelji. Stoga smo kao tijelo u \u010dijem su fokusu prava osoba starije \u017eivotne dobi preporu\u010dili u njega uklju\u010diti i podatke o obiteljskom nasilju nad starijima te definirati ciljeve i mjere njegova sprje\u010davanja. Dodatno, predlo\u017eili smo i da se Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje do 2026. godine nadopuni konkretnim mjerama usmjerenim na suzbijanje nasilja nad starijima, kao i njihovo osna\u017eivanje.<\/p>\n<p>Iz podataka Povjerenstva za pra\u0107enje i unaprje\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te izvr\u0161avanje sankcija za za\u0161titu od nasilja u obitelji, nije razvidno kada se radi o rodno uvjetovanom nasilju, kada o nasilju nad starijim osobama, a kada o kombinaciji. Stoga smo kao \u010dlanovi Radne skupine koja priprema prijedlog izmjene Pravilnika o na\u010dinu prikupljanja, obrade i dostave statisti\u010dkih podataka i izvje\u0161\u0107a iz podru\u010dja primjene Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji, MPUDT-u preporu\u010dili bolje pra\u0107enje i evidentiranje nasilja nad starijima. Istaknuli smo da bi podatke o obiteljskom nasilju, radi razlikovanja me\u0111ugeneracijskog i partnerskog nasilja, trebalo razvrstavati i po dobi \u017ertve i po\u010dinitelja, njihovom me\u0111usobnom odnosu i obliku nasilja.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 47. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da izmjenama Pravilnika o na\u010dinu prikupljanja, obrade i dostave statisti\u010dkih podataka i izvje\u0161\u0107a iz podru\u010dja primjene Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji omogu\u0107i bolje pra\u0107enje nasilja nad starijima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Nedostatak podataka o nasilju nad starijima stvara znatne praznine u njegovom sprje\u010davanju te onemogu\u0107ava uvid u njegove obrasce, na\u010dine prijave, manjkavosti sustava podr\u0161ke i izazove u pristupu pravosu\u0111u, \u0161to je bitno i pri osmi\u0161ljavanju u\u010dinkovitih odgovora dru\u0161tva na nasilje nad starijima. Planirano je da \u0107e rad na izmjenama Pravilnika biti zavr\u0161en do kraja 2026. godine, no radi se o zahtjevnom i dugotrajnom postupku usugla\u0161avanja razli\u010ditih dionika. Dodatno, kako su u 2026. godini planirane izmjene Kaznenog zakona kojim bi se trebala transponirati EU Direktiva o nasilju nad \u017eenama, koja tako\u0111er propisuje obvezu prikupljanja podataka, va\u017eno je isto uzeti u obzir prilikom izmjena Pravilnika.<\/p>\n<p>Povjerenstvo za pra\u0107enje i unaprje\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te izvr\u0161avanje sankcija za za\u0161titu od nasilja u obitelji nas je obavijestilo da je tijekom 2024. godine MUP zabilje\u017eio 1.055 osoba starijih od 65 godina kao \u017ertava obiteljskog nasilja, isto kao i godinu ranije. Prema podacima MRMSOSP-a, tijekom 2024. godine ukupno 12.083 osobe su prijavile obiteljsko nasilje, a 1.295 \u017ertava bile su starije od 65 godina \u017eivota. Zabilje\u017eena su 298 slu\u010daja zanemarivanja potreba osoba starije \u017eivotne dobi, \u0161to je 50% manje nego u 2023. godini. Prema podacima MPUDT-a, u 2024. godini kao \u017ertve obiteljskog nasilja evidentirane su 964 osobe starije \u017eivotne dobi, \u0161to je 110 vi\u0161e nego prethodne godine.<\/p>\n<p>Niti gotovo dvije godine od vi\u0161estrukog ubojstva u Domu za starije i nemo\u0107ne u Daruvaru nema o\u010ditovanja MRMSOSP-a \u0161to je analizom doga\u0111aja utvr\u0111eno, koje su manjkavosti sustava za\u0161tite prepoznate i \u0161to je nau\u010deno radi prevencije sli\u010dnih doga\u0111aja u budu\u0107nosti. Navedeni doga\u0111aj je primjer ekstremnog oblika nasilja nad starijima koji osim individualne, predstavlja i kolektivnu tragediju \u010ditavog dru\u0161tva koje nije prepoznalo rizik i pravovremeno sprije\u010dilo ubojstva.<\/p>\n<p>U tom kontekstu ukazujemo da je Preporukom Vije\u0107a ministara o suzbijanju zlo\u010dina iz mr\u017enje VE iz 2024. godine predvi\u0111eno da karakteristike temeljem kojih mo\u017ee prema nekome biti po\u010dinjen zlo\u010din iz mr\u017enje uklju\u010duju i dob. No, u RH Kaznenim zakonom dob nije propisana kao jedna od ovih karakteristika, pa trenutno nije niti mogu\u0107a kvalifikacija nekog djela kao kaznenog djela zlo\u010dina iz mr\u017enje temeljem dobi. Stoga ponavljamo preporuku glede potrebe pro\u0161irenja liste karakteristika koje se navode u Kaznenom zakonu u odnosu na zlo\u010din iz mr\u017enje, na na\u010din da se izrijekom obuhvati i dob. Ujedno predla\u017eemo i propisati \u0161iru definiciju zlo\u010dina iz mr\u017enje, sukladno Preporuci Vije\u0107a ministara, na na\u010din da definicija obuhva\u0107a djela motivirana ne samo mr\u017enjom nego i pristrano\u0161\u0107u, predrasudama ili prezirom (a \u0161to bi ujedno \u010de\u0161\u0107e mogao biti slu\u010daj kod starijih osoba kao \u017ertava). O ovome vi\u0161e pi\u0161emo te preporuku dajemo u poglavlju o zlo\u010dinima iz mr\u017enje.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 48.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Hrvatskom saboru, da proglasi Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Dodatno, izostanak pravovremene reakcije u daruvarskom slu\u010daju utje\u010de na povjerenje gra\u0111ana u sustav i postoje\u0107e mehanizme prevencije, a bez dodatnog anga\u017emana koji bi uklju\u010dio i analizu nau\u010denih lekcija sustav prevencije i za\u0161tite nije mogu\u0107e unaprijediti. Zbog potrebe sna\u017enijeg podizanja svijesti o ovom problemu i intenziviranja preventivnih mjera, u Posebnom izvje\u0161\u0107u o starijim osobama smo preporu\u010dili da se na dan zlo\u010dina u Domu za starije u Daruvaru, 22. srpnja, ustanovi Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijima.<\/p>\n<p>Na institucionalno nasilje nad starijima ukazuju i <a id=\"ugovori\"><\/a>pritu\u017ebe zbog uvjeta \u017eivota starijih osoba u ustanovama dugotrajne institucionalne skrbi u kojima se ukazuje na niz problema, koji uklju\u010duju i nedostatnu njegu, manjak osoblja, neadekvatnu prehranu, izolaciju stacionarnih korisnika i sli\u010dno. Neke od tih manjkavosti utvr\u0111ene su prilikom obilazaka domova za starije i nemo\u0107ne, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u zasebnom poglavlju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Ugovori o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) i ugovori o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istovremeni prijenos imovine)<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Prema podacima HJK, u 2025. godini ponovno je zabilje\u017een porast broja sklopljenih ugovora o uzdr\u017eavanju. Javni bilje\u017enici su u Registar ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju upisali 5.285 ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) te 1.246 ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine), dok su sudovi u isti Registar upisali 1.036 ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju te 200 ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju. Time je, nakon pada od 15% u 2024. godini, u 2025. godini zabilje\u017een ponovni rast od 22.51%.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\" wp-image-23692 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-starijih-osoba-ugovori-o-uzdrzavanju-300x100.png\" alt=\"\" width=\"582\" height=\"194\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-starijih-osoba-ugovori-o-uzdrzavanju-300x100.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-starijih-osoba-ugovori-o-uzdrzavanju-768x257.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prava-starijih-osoba-ugovori-o-uzdrzavanju.png 944w\" sizes=\"(max-width: 582px) 100vw, 582px\" \/><\/p>\n<p>U odnosu na preporuku MRMSOSPM da HJK omogu\u0107i uvid u evidencije pravnih i fizi\u010dkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i osoba zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi, MRMSOSPM navodi da je Registar tih osoba javno dostupan. Tako\u0111er isti\u010du mogu\u0107nost da HJK zatra\u017ei razmjenu podataka putem MPUDT-a iz evidencija Centraliziranog obra\u010duna pla\u0107a i Registra zaposlenih u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama, \u0161to predstavlja korak naprijed. No, zabrana sklapanja ugovora o uzdr\u017eavanju\u00a0 iz\u00a0 \u010dl.170 ZoSS je puno \u0161ira te se odnosi i na sve zaposlene u djelatnosti socijalne skrbi, \u0161to zna\u010di i na one zaposlene u privatnim osobama kao i OCD-ima na primjer, pa ovo samo djelomi\u010dno adresira problem. Tako\u0111er, iz odgovora MRMSOSPM nije jasno da li su o mogu\u0107nosti podno\u0161enja zahtjeva obavijestili i HJK, pa nastavljamo pratiti provedbu ove preporuke.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine nastavili smo dobivati pritu\u017ebe zbog sklapanja ugovora o uzdr\u017eavanju. Pritu\u017ebe su podnosili \u010dlanovi obitelji koji nisu bili upoznati s \u010dinjenicom da su njihovi roditelji sklopili takve ugovore, kao i oni koji su dovodili u pitanje okolnosti njihova sklapanja, osobito u slu\u010dajevima kada je starija osoba bila lo\u0161eg zdravstvenog stanja ili smanjene sposobnosti rasu\u0111ivanja.<\/p>\n<p>Stoga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu preporu\u010dili HJK da javnim bilje\u017enicima skrene pa\u017enju na nu\u017enost dodatnog informiranja stranke koja je zbog dobi, naru\u0161enog zdravlja ili drugih osobnih obilje\u017eja posebno ranjiva o pravnim posljedicama ugovora koje \u017eeli sklopiti. HJK je u svom o\u010ditovanju pojasnila da u postupku ovjere potpisa na privatnim ispravama javni bilje\u017enik ne ulazi u sadr\u017eaj isprave niti ocjenjuje pravne u\u010dinke ili svrhu sadr\u017eaja pismena, ve\u0107 potvr\u0111uje identitet potpisnika. Istodobno, navode da javni bilje\u017enici procjenjuju postoje li vidljivi znakovi nedostatka poslovne sposobnosti te provjeravaju odgovaraju\u0107e evidencije. S druge strane, u postupcima\u00a0 sastavljanja javnobilje\u017eni\u010dkih akata i solemnizacije privatnih isprava, javni bilje\u017enici imaju obvezu strankama objasniti pravnu narav i posljedice ugovora, \u0161to uklju\u010duje i utvr\u0111ivanje njihove stvarne volje i cilja sklapanja pravnog posla.<\/p>\n<p>Iskustva organizacija koje pru\u017eaju BPP ukazuju da starije osobe i dalje \u010desto ne razlikuju ugovore o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) od ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine) te da im se naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju tek nakon sklapanja ugovora, tra\u017ee\u0107i informacije o mogu\u0107nosti njegova raskida. Primjeri dobre prakse uklju\u010duju informativno-edukacijske posjete korisnicima programa Za\u017eeli koji provode pojedini OCD-i.<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2025\">Pravo na dobro upravljanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-zdravlje-2025\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-rad-2025\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-2025\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/siromastvo-i-ljudska-prava-2025\">Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2025\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zlocini-iz-mrznje-2025\">Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/umjetna-inteligencija-2025\">Umjetna inteligencija<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/obilasci-domova-za-starije-i-nemocne-obavljanje-poslova-npm-a-2025\">Obilasci domova za starije i nemo\u0107ne: obavljanje poslova NPM-a.<\/a><\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz starije osobe prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Socijalna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23732","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23732","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23732"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23732\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24030,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23732\/revisions\/24030"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23732"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23732"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23732"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}