{"id":23723,"date":"2026-04-30T13:18:37","date_gmt":"2026-04-30T11:18:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23723"},"modified":"2026-05-28T12:18:03","modified_gmt":"2026-05-28T10:18:03","slug":"diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2025\/","title":{"rendered":"Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n

Vi\u0161e o problemima vezanima uz rad i zapo\u0161ljavanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Pritu\u017ebe zbog diskriminacije u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja u 2025. godini u najve\u0107oj mjeri bile su uvjetovane zdravstvenim stanjem, \u010dlanstvom u sindikatu, obrazovanjem, dobi, etni\u010dkoj pripadnosti, nacionalnim podrijetlom te politi\u010dkim ili drugim uvjerenjem. Iako u 2025. godini nismo primijetili diskriminatorne oglase za zapo\u0161ljavanje, diskriminatorne prakse pojavljivale su se u drugim fazama natje\u010dajnih postupaka zapo\u0161ljavanja. U podru\u010dju rada, kao i prethodne godine, radnici su se \u010de\u0161\u0107e pritu\u017eivali na diskriminaciju zbog zdravstvenog stanja te \u010dlanstva u sindikatu.<\/p>\n

Iako je ZSD ve\u0107 17 godina na snazi, jo\u0161 uvijek zamje\u0107ujemo nedovoljno poznavanje zakonskog ure\u0111enja zabrane diskriminacije, uklju\u010duju\u0107i u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja. Gra\u0111ani se nerijetko pozivaju na diskriminaciju, iako je rije\u010d o drugim oblicima nezakonitog postupanja, primjerice mobingu, odnosno uznemiravanja na radu koje nije uvjetovano nekom diskriminacijskom osnovom. Me\u0111utim, ispravno identificiranje vrste nezakonitog postupanja pri zapo\u0161ljavanju ili na radu klju\u010dno je kako bi se koristila upravo ona pravna sredstva koja su namijenjena za\u0161titi povrije\u0111enih prava.<\/p>\n

 <\/p>\n

Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju<\/strong><\/span><\/h3>\n

I dalje su \u010desti netransparentni postupci i diskriminatorni uvjeti zapo\u0161ljavanja. Iako su neki uvjeti naizgled neutralni, mogu imati diskriminatoran u\u010dinak, \u010dak i kada to nije bila namjera poslodavca.<\/p>\n

Nakon vi\u0161egodi\u0161njeg rada kako bi se suzbilo objavljivanje nedopu\u0161tenih uvjeta u oglasima za posao, osobito onih kojima se uvjetovalo zapo\u0161ljavanje posjedovanjem vlastitih sredstava rada (primjerice vozila ili ra\u010dunalne opreme) te uspje\u0161ne suradnje s HZZ-om, strukovnim komorama i pojedinim poslodavcima, u 2025. godini nismo zaprimali pritu\u017ebe kojima bi se ukazivalo na takve oglase.<\/p>\n

Me\u0111utim, iz dugogodi\u0161njeg iskustva postupanja po pritu\u017ebama zbog diskriminatornih uvjeta zapo\u0161ljavanja te radi dugoro\u010dnog i jasnog pravnog ure\u0111enja, smatramo potrebnim pri idu\u0107im izmjenama ZOR-a uvrstiti jasnu obvezu poslodavca da radnicima osigura sredstva za rad. Ne mo\u017eemo se u potpunosti slo\u017eiti sa stavom MRMSOSP-a da se ovo pitanje ne odnosi na materiju koju ure\u0111uje ZOR, jer je cilj predlo\u017eene odredbe sprije\u010diti da oglasi za zapo\u0161ljavanje budu diskriminatorni za kandidate, a ne za radnike, te da je predmetna materija adekvatno regulirana ZSD-om.<\/p>\n

Naime, iako kandidati za zapo\u0161ljavanje jo\u0161 nisu radnici, ZOR svojom odredbom o podacima koji se od kandidata ne smiju tra\u017eiti, a koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom i na koje kandidat nije du\u017ean odgovoriti, regulira postupak zapo\u0161ljavanja odnosno razgovor, testiranje, anketiranje i sli\u010dno, dakle situaciju koja se odnosi i na kandidate na natje\u010daju za zapo\u0161ljavanje. Nadalje, ZOR tako\u0111er odre\u0111uje da su obveze poslodavca vezano uz sredstva rada obvezan sadr\u017eaj ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, kao i da je poslodavac du\u017ean sredstva za rad osigurati i radni\u010dkom vije\u0107u. Uvjetovanjem zapo\u0161ljavanja posjedovanjem vlastitih sredstava rada poslodavac te\u017ei smanjivanju vlastitog financijskog tereta na \u0161tetu budu\u0107eg radnika, koji \u0107e ta sredstva koristiti tijekom radnog procesa, \u0161to mo\u017ee dovesti do diskriminacije temeljem imovnog stanja onih osoba koje takva sredstva nemaju i nisu ih u mogu\u0107nosti pribaviti. Prilikom zapo\u0161ljavanja presudne trebaju biti kvalitete i kompetencije samog radnika, ne i posjedovanje sredstava rada. Zbog navedenog ponavljamo pro\u0161logodi\u0161nju preporuku MRMSOSP-u da u ZOR prilikom prvih sljede\u0107ih izmjena uvrsti jasnu i nedvosmislenu obvezu poslodavca da radnicima osigura sredstva za rad.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 34. (ponovljena)<\/span><\/p>\n

Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da pri idu\u0107im izmjenama Zakona o radu predlo\u017ei jasnu odredbu o obvezi poslodavca da radniku osigura sredstva za rad<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Diskriminacija prilikom zapo\u0161ljavanja temeljem imovnog stanja kandidata ogledala se i u tra\u017eenju pojedinih isprava kojima se dokazuje ispunjenje uvjeta za zapo\u0161ljavanje. Naime, postupali smo povodom vi\u0161e natje\u010daja za zapo\u0161ljavanje u jedinici lokalne samouprave, u kojima su dokumenti tra\u017eeni kao dokaz o aktivnom znanju stranog jezika za neke kandidate predstavljali dodatni tro\u0161ak. Kod natje\u010daja u kojima je aktivno znanje stranog jezika bilo uvjet zapo\u0161ljavanja, kao dokaz se priznavala isklju\u010divo potvrda ili svjedod\u017eba Filozofskog fakulteta ili \u0161kole stranih jezika izdana sukladno Zajedni\u010dkom europskom referentnom okviru (ZERO), koji se u RH primjenjuje od 2005. godine. Tako su oni kandidati koji nisu poha\u0111ali \u0161kole stranih jezika morali dostaviti potvrdu Filozofskog fakulteta o znanju stranog jezika po cijeni od 90 do 175 eura, ovisno o jezi\u010dnoj razini.<\/p>\n

\u201e…Jedan od uvjeta natje\u010daja je dokaz o aktivnom znanju engleskog jezika u govoru i pismu (minimalna razina B2), za koji je potrebno prilo\u017eiti potvrdu\/svjedod\u017ebu ovla\u0161tene pravne osobe (Filozofski fakultet ili \u0161kola stranih jezika) izdanu sukladno Zajedni\u010dkom europskom referentnom okviru (razina znanja B2, C1 ili C2). Kako nemam navedenu potvrdu, poslala sam upit na e-mail adresu… da li mi se priznaje polo\u017eeni engleski jezik na fakultetu… Putem e-maila… sam dobila odgovor da mi se za natje\u010daj ne priznaje polo\u017een engleski jezik na studiju…. Smatram da me taj uvjet stavlja u nepovoljan polo\u017eaj jer se polaganje ispita o aktivnom znanju engleskog jezika u govoru i pismu (minimalna razina B2) pla\u0107a. Kako sam trenutno nezaposlena osoba, ne mogu si priu\u0161titi polaganje tog ispita…\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Nije upitno da poslodavac mo\u017ee tra\u017eiti aktivno znanje jezika kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta, no isklju\u010divo spomenuti na\u010din dokazivanja je suvi\u0161e otegotan za nezaposlene koji bi znanje jezika mogli dokazati i testiranjem u natje\u010dajnom procesu. Utvrdili smo da je zna\u010dajan broj kandidata eliminiran jer nisu prilo\u017eili tra\u017eenu potvrdu. S obzirom da je znanje stranih jezika mogu\u0107e ste\u0107i i tijekom osnovnog i srednjo\u0161kolskog obrazovanja i na visokim u\u010dili\u0161tima, kao i da su ga kandidati mogli ste\u0107i u \u0161kolama stranih jezika prije stupanja na snagu ZERO referentnog okvira, pritu\u017eenom smo tijelu preporu\u010dili da testira znanje stranog jezika ili omogu\u0107i i druga\u010dije dokazivanje njegovog poznavanja. Stoga pozdravljamo izmjenu prakse kojom je poslodavac omogu\u0107io dokazivanje znanja stranog jezika i na druge na\u010dine, primjerice svjedod\u017ebom srednje \u0161kole ili preslikom indexa o polo\u017eenom predmetu stranog jezika na visokom u\u010dili\u0161tu, nakon \u010dega se provodi provjera znanja koju organizira poslodavac, bez tro\u0161ka koji bi kandidatima onemogu\u0107io sudjelovanje u selekcijskom postupku.<\/p>\n

Obratila nam se i pritu\u017eiteljica navode\u0107i da se u natje\u010dajnom postupku ne priznaje kao radno iskustvo vrijeme provedeno na poslovima temeljem ugovora o djelu, poslovnoj suradnji ili ugovora o autorskim pravima, ukazuju\u0107i da je zbog nestandardnog rada kao samostalna umjetnica isklju\u010dena u natje\u010dajnim postupcima, a ispitni postupak koji provodimo po ovoj pritu\u017ebi je u tijeku.<\/p>\n

I u 2025. godini postupali smo po pritu\u017ebama zbog diskriminacije pri zapo\u0161ljavanju na temelju dobi. Utvrdili smo sumnju na ovakvu diskriminaciju u postupku zapo\u0161ljavanja u javnoj ustanovi. Pritu\u017eiteljica je kod istog poslodavca godinama radila na odre\u0111eno vrijeme, ali nije izabrana na natje\u010daju za rad na neodre\u0111eno, iako se tra\u017eilo vi\u0161e izvr\u0161itelja te je imala iskustvo na navedenim poslovima. U postupku zapo\u0161ljavanja je pritu\u017eiteljici, koja je bila najstarija kandidatkinja, re\u010deno da nije izabrana jer je starije \u017eivotne dobi. S obzirom da je teret dokazivanja da nije diskriminirana bio preba\u010den na poslodavca, a da poslodavac nije predo\u010dio jasne razloge za\u0161to pritu\u017eiteljica nije izabrana niti je pojasnio prednosti izabranih kandidata, utvrdili smo sumnju na diskriminaciju temeljem dobi. Radi osiguranja jednakog pristupa zapo\u0161ljavanju u javnim slu\u017ebama i sprje\u010davanja nejednakog postupanja, poslodavcu smo ujedno preporu\u010dili uvo\u0111enje jasnih kriterija odabira kandidata i na\u010dina vrednovanja njihovih kompetencija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada<\/strong><\/span><\/h3>\n

U podru\u010dju rada radnici su se naj\u010de\u0161\u0107e pritu\u017eivali na diskriminaciju na temelju zdravstvenog stanja, \u010dlanstva u sindikatu, obrazovanja, etni\u010dke pripadnosti, nacionalnog podrijetla te politi\u010dkog ili drugog uvjerenja. Radnici nerijetko diskriminaciju prijavljuju s vremenskim odmakom, nekad i nakon prestanka radnog odnosa, kada vi\u0161e nemaju straha da \u0107e biti viktimizirani zbog podno\u0161enja pritu\u017ebe. No, dulji protek vremena od doga\u0111aja mo\u017ee ote\u017eati provedbu anti-diskriminacijskog ispitnog postupka i utvr\u0111ivanje svih relevantnih okolnosti. Stoga je bitno da radnici znaju da ZSD pru\u017ea za\u0161titu i od viktimizacije te da nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji polo\u017eaj, izme\u0111u ostaloga, jer je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju.<\/p>\n

Nastavili su nam se obra\u0107ati radnici zbog sumnje na diskriminaciju na radu temeljem zdravstvenog stanja. Ukazivali su na pritiske poslodavca da se vrate na posao za trajanja privremene nesposobnosti za rad, pod prijetnjom otkaza ili nezaklju\u010divanja novog ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n

\u201eMoji nadre\u0111eni do\u0161li su mi u stan i izjavili da je moje bolovanje \u201cneisplativo za firmu\u201d, uz pritisak da se vratim na posao, iako mi je lije\u010dnik produ\u017eio bolovanje. Nakon toga pozvan sam u ured gdje su me poku\u0161ali prisiliti da potpi\u0161em sporazumni raskid ugovora… Rekli su mi da ako ne potpi\u0161em, da si \u201cpravim problem\u201d, da \u0107e \u201craditi druga\u010dije\u201d i da \u0107e mi \u201cbiti jako te\u0161ko\u201d…Odbio sam potpisati dokument, nakon \u010dega mi je nare\u0111eno da istog dana napustim slu\u017ebeni smje\u0161taj koji mi je osiguravala firma.\u201d<\/p><\/blockquote>\n

Zaprimali smo i pritu\u017ebe radnika kojima je poslodavac otkazao smje\u0161taj za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Tako nam se obratio radnik kojega je poslodavac tra\u017eio da se vrati na posao ili potpi\u0161e sporazumni raskid ugovora o radu jer mu je bolovanje \u201eneisplativo\u201c. Nakon \u0161to je radnik odbio potpisati sporazum, a lije\u010dnik mu je produ\u017eio bolovanje, poslodavac mu je nalo\u017eio da isti dan napusti smje\u0161taj.<\/p>\n

U jo\u0161 te\u017eoj situaciji su radnici ozbiljno naru\u0161enog zdravlja, poput onkolo\u0161kih bolesnika, koji radi prevencije zaraze trebaju boraviti u smje\u0161taju visokih higijenskih uvjeta, \u0161to kolektivni smje\u0161taj za radnike \u010desto nije. U slu\u010daju radnika koji nam se obratio, poslodavac je uzeo u obzir njegovo zdravstveno stanje te mu je sufinancirao zasebni smje\u0161taj. No zbog niske naknade pla\u0107e zbog dugotrajnog bolovanja, pla\u0107anje smje\u0161taja i dalje mu je bilo financijski preotegotno.<\/p>\n

Iako zakon i pravilnici o radu omogu\u0107uju poslodavcu da radnika po\u0161alje na procjenu zdravstvene sposobnosti, \u0161to je za odre\u0111ene poslove i obavezno, radnici su nam se pritu\u017eivali zbog, po njima, neopravdanog upu\u0107ivanja na lije\u010dni\u010dki pregled. Radnici isti\u010du da su se zbog toga osje\u0107ali diskriminirano i da su se bojali da \u0107e ih kolege gledati kao bolesnu osobu, neovisno o ishodu pregleda. Iako bi povod upu\u0107ivanju na pregled trebala biti sumnja poslodavca u naru\u0161eno psihofizi\u010dko zdravlje radnika koje bi moglo utjecati na radnu sposobnost, \u010desto se radnicima ne obrazla\u017eu razlozi, \u0161to kod njih izaziva sumnju u opravdanost upu\u0107ivanja na pregled. Premda upu\u0107ivanje radnika na provjeru zdravstvene sposobnosti ne predstavlja kr\u0161enje njegovih prava, \u010desta ili neobrazlo\u017eena upu\u0107ivanja mogla bi predstavljati uznemiravanje na radnom mjestu. Stoga je va\u017eno da poslodavci i radnici bolje komuniciraju kako bi se otklonila sumnja u zloupotrebu ovakvog postupanja. Cilj upu\u0107ivanja na procjenu zdravstvene sposobnosti treba biti pravovremena briga o zdravlju radnika, o\u010duvanje njegove radne sposobnosti i omogu\u0107avanje sigurnog obavljanja poslova.<\/p>\n

Radnici su nam se nastavili obra\u0107ati radi neisplate nagrade za radne rezultate, kao dodatka za pla\u0107u, jer su odre\u0111eno vrijeme izostajali s posla zbog bolovanja. Pri tome se razlikuje broj dana rada koje pojedini poslodavci uvjetuju za isplatu dodatka. Neki tra\u017ee da radnik niti jedan dan nije izostao s posla u razdoblju od \u0161est mjeseci, neki ispla\u0107uju nagradu ukoliko je radnik bio odsutan manje od osam ili pet dana u \u0161estomjese\u010dnom razdoblju, neki tra\u017ee najmanje \u00be odra\u0111enog fonda sati u \u010detveromjese\u010dnom razdoblju, dok je nekima dovoljno da je radnik radio jedan dan u mjesecu. Poslodavci nejednako postupaju prilikom isplate nagrade i vezano uz kori\u0161tenje godi\u0161njeg odmora pa tako pojedini poslodavci uzimaju u obzir vrijeme provedeno na godi\u0161njem odmoru kao vrijeme provedeno na radu, dok neki ne ura\u010dunavaju to vrijeme u prisutnost na radu. Poslodavcima smo ukazivali da radna u\u010dinkovitost nije uvijek nu\u017eno uvjetovana brojem dana prisutnosti na poslu.<\/p>\n

Smatramo da, ovisno o okolnostima, u odre\u0111enim slu\u010dajevima, nepovoljnije postupanje prema onima koji su privremeno nesposobni za rad mo\u017ee predstavljati diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja.<\/p>\n

Povodom ove problematike postupao je i sud. U sudskom postupku pokrenutom radi neisplate nagrade za radne rezultate zbog privremene nesposobnosti, sud je, izme\u0111u ostaloga, zauzeo stav da u konkretnom slu\u010daju odra\u0111eni broj sati predstavlja objektivan i razuman kriterij za isplatu te da uvjet nije diskriminiraju\u0107i jer se odnosi na sve radnike jednako i svi radnici imaju jednake mogu\u0107nosti za zadovoljavanje takvog uvjeta. Ukazao je da, iako je tu\u017eiteljica bila na bolovanju, to ne zna\u010di da ju je poslodavac imao namjeru diskriminirati jer se njegova odluka primjenjuje i na one zaposlenike koji nisu ostvarili potreban broj radnih sati zbog drugih razloga. Uz uva\u017eavanje obveze po\u0161tivanja sudskih odluka, vezano za konkretne poslodavce i prava, ukazujemo da utvr\u0111ivanje radne u\u010dinkovitosti nije jednako kod svih poslodavca jer su opisi radnih mjesta razli\u010diti pa se i radna u\u010dinkovitost razli\u010dito procjenjuje. Slijedom razli\u010ditih praksi koje poslodavci primjenjuju kod isplate nagrada za radne rezultate, za pojedina radna mjesta nije nu\u017eno da radnik bude na poslu svaki dan ili da u \u0161est mjeseci mo\u017ee izostati samo pet dana da bi se mogla cijeniti njegova radna u\u010dinkovitost i rezultati te shodno tome isplatiti nagrada za radne rezultate. Stoga ovakve situacije treba procjenjivati od slu\u010daja do slu\u010daja.<\/p>\n

Postupali smo po pritu\u017ebi zaposlenice javne ustanove, koja je kao onkolo\u0161ka bolesnica nakon vi\u0161e operacija i ciklusa kemoterapija za vrijeme dugotrajnog bolovanja bezuspje\u0161no poku\u0161avala dobiti premje\u0161taj s fizi\u010dki napornijeg na administrativno radno mjesto, sukladno njezinom obrazovanju. Nakon \u0161to je radi toga elektroni\u010dkim putem tra\u017eila sastanak s ravnateljem, oma\u0161kom joj je proslije\u0111ena elektroni\u010dka poruka druge zaposlenice u kojoj ju se opisuje kao nesposobnu radnicu zbog privremene nesposobnosti za rad, te se indirektno sugerira da ju se ne premjesti na tra\u017eeno radno mjesto. Ubrzo nakon pokretanja na\u0161eg ispitnog postupka, pritu\u017eiteljici je ponu\u0111eno radno mjesto koje odgovara njenom zdravstvenom stanju, a poslodavac se ispri\u010dao te radnicu koja je oma\u0161kom uputila elektroni\u010dku po\u0161tu pritu\u017eiteljici, upozorio na obvezu po\u0161tivanja odredbi o zabrani diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja.<\/p>\n

Zbog sumnje na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja, obratila nam se djelatna vojna osoba jer nakon uspje\u0161nog onkolo\u0161kog lije\u010denja i povratka na posao, nije mogla koristiti institut iz \u010dl. 46. st 3. ZOZO-a. Sukladno ovoj odredbi, doktor primarne zdravstvene za\u0161tite mo\u017ee osiguraniku \u010dije se zdravstveno stanje pobolj\u0161alo, a koji je neprekidno najmanje \u0161est mjeseci nesposoban za rad, odrediti rad u polovici punog radnog vremena najdulje 60 dana, radi br\u017eeg uspostavljanja pune radne sposobnosti. Lije\u010dnica op\u0107e medicine procijenila je da se pritu\u017eiteljevo zdravstveno stanje popravilo dovoljno te da bi idu\u0107ih 30 dana, radi lak\u0161e prilagodbe na povratak na posao, trebao raditi pola radnog vremena, odnosno koristiti spomenuti institut. No stav je poslodavca da se ovo pravo ne mo\u017ee primjenjivati kod djelatnih vojnih osoba te da je Zakon o slu\u017ebi u oru\u017eanim snagama RH lex specialis za djelatne vojne osobe. S obzirom na razli\u010dito tuma\u010denje lije\u010dnice i poslodavca te na mogu\u0107e nejasno\u0107e oko primjene prava iz obveznog zdravstvenog postupka i dalje provodimo ispitni postupak.<\/p>\n

Obra\u0107ali su nam se i zaposlenici u lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi ukazuju\u0107i na netransparentne i diskriminatorne postupke napredovanja. Zakonom o slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima u lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi propisani su samo op\u0107i uvjeti za napredovanje prema kojima slu\u017ebenik mo\u017ee napredovati na radno mjesto s vi\u0161im koeficijentom za izra\u010dun pla\u0107e. Op\u0107i uvjeti obuhva\u0107aju postojanje slobodnog radnog mjesta propisanog pravilnikom o unutarnjem redu na koje se slu\u017ebenik napredovanjem raspore\u0111uje, da slu\u017ebenik ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto te da je njegov rad za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom \u201edobar\u201c ili vi\u0161om ocjenom. Kada vi\u0161e slu\u017ebenika ispunjava op\u0107e uvjete za napredovanje, poslodavci \u010desto nemaju jasno definirane kriterije i postupke s kojima su upoznati svi zaposlenici. Zbog toga odluke o napredovanju mogu izazvati sumnju na selektivno postupanje, \u201epogodovanje\u201c odre\u0111enim osobama ili diskriminaciju na temelju politi\u010dkog uvjerenja, dobi ili neke druge diskriminacijske osnove. Iako poslodavac ima autonomiju pri dono\u0161enju odluka o napredovanju, ona ne osloba\u0111a obveze po\u0161tivanja zabrane diskriminacije. Stoga postoji potreba za transparentnijim postupcima napredovanja u JLP(R)S, kako bi se otklonile sumnje u nejednako postupanje.<\/p>\n

U 2025. godini su nam se radnici \u010de\u0161\u0107e obra\u0107ali radi nepovoljnog postupanja poslodavca prema \u010dlanovima ili povjerenicima sindikata. Mediji su izvje\u0161tavali o prosvjedu stranih radnika i dostavlja\u010da u srpnju 2025. godine koji su tra\u017eili ravnopravan dijalog s digitalnom radnom platformom te ukazivali na prijetnje poslodavca da \u0107e u slu\u010daju \u0161trajka izgubiti posao.<\/p>\n

Sindikati su ukazali na pritiske poslodavaca na \u010dlanove sindikata, koji potom zbog straha za radno pravni status nerijetko istupaju iz sindikata. Pritisci na radnike su razli\u010diti, primjerice poziva ih se na razgovor odmah nakon u\u010dlanjenja u sindikat, poja\u010dano se nadzire rad, nepovoljno im se raspore\u0111uje radno vrijeme, mijenja se mjesto rada, smanjuje se nagrada za radne rezultate ili se daju upozorenja zbog povrede radnih obveza. Ponekad se pritisci suptilniji, poput inzistiranja poslodavca na dodatnom administriranju pri pla\u0107anju sindikalne \u010dlanarine, \u0161to mo\u017ee odvratiti radnike od u\u010dlanjenja u sindikat. Sindikati ukazuju i da se od \u010dlanova radni\u010dkog vije\u0107a tra\u017ei da pozitivno ocijene nove pravilnike o radu koji bi zamijenili kolektivne ugovore, \u010dime se umanjuje zna\u010daj sindikata i njihovi napori za sklapanjem kolektivnog ugovora.<\/p>\n

\u201eFirma mi ne odgovara niti kao djelatniku niti kao sindikalnom povjereniku. Voditelj mi je i sada promijenio radno mjesto ve\u0107 tre\u0107i put. Firma je sindikatu poslala prijedlog za izvanredni otkaz… Sindikat se nije slo\u017eio sa njime…\u201d<\/p><\/blockquote>\n

Zaprimili smo i pritu\u017ebu radnice, ujedno i sindikalne povjerenice, koja je nakon povratka s bolovanja premje\u0161tena na drugo mjesto rada, udaljeno dva sata gradskim prijevozom i s druga\u010dijim opisom poslova. Kada je tra\u017eila obrazlo\u017eenje ove odluke, dobila je izvanredni otkaz ugovora o radu. Obratio nam se i radnik kojem je radni odnos prestao nakon u\u010dlanjenja u sindikat. Poslodavci uglavnom negiraju diskriminatorno postupanje zbog \u010dlanstva u sindikatu, no rijetko obrazla\u017eu suradnju i komunikaciju sa sindikatima. Ispitni postupci koje provodimo po ovim pritu\u017ebama su u tijeku.<\/p>\n

Na ovakve i sli\u010dne probleme ukazuju i sindikati. No zabrinjava \u0161to radnici \u010desto ne prijavljuju takvo postupanje niti tra\u017ee sudsku za\u0161titu, zbog straha od odmazde ili uvjerenja da bi sudski postupak bio neizvjestan i dugotrajan. Na\u017ealost, u prilog takvom uvjerenju ukazujemo na sudski postupak koji je tu\u017eitelj pokrenuo u lipnju 2023. godine, nakon \u0161to smo u ispitnom postupku utvrdili sumnju na diskriminaciju temeljem \u010dlanstva u sindikatu. No postupak nije okon\u010dan ni nakon skoro tri godine te su do sada ispitani tu\u017eitelj i dva svjedoka.<\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n

Pavo na rad<\/a>, Radna prava stranih radnika<\/a>, Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Sudska praksa u predmetima vezanima uz diskriminaciju<\/a> i Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere<\/a>.<\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz rad i zapo\u0161ljavanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.     Pritu\u017ebe zbog diskriminacije u podru\u010dju […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23723","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23723","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23723"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23723\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23725,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23723\/revisions\/23725"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23723"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23723"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23723"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}