{"id":23659,"date":"2026-04-30T11:53:23","date_gmt":"2026-04-30T09:53:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23659"},"modified":"2026-05-28T12:18:20","modified_gmt":"2026-05-28T10:18:20","slug":"pravo-na-rad-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2025\/","title":{"rendered":"Pravo na rad"},"content":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na rad prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2025\/#nezaposlenost\">Nezaposlenost i zapo\u0161ljavanje<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2025\/#gospodarstvo\">Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2025\/#sluzbe\">Radni odnosi u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, javnim slu\u017ebama i lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi<\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2025\/#mobing\">Uznemiravanje na radnom mjestu (mobing) i za\u0161tita dostojanstva radnika<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U 2025. godini u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja nastavljeni su trendovi iz prethodne godine, zabilje\u017eena je rekordno niska nezaposlenost (prosje\u010dno 81.162 osobe), pove\u0107an je broj zaposlenih (prosje\u010dno 1.749.148) te je uve\u0107an iznos minimalne pla\u0107e. Unato\u010d ve\u0107oj zaposlenosti i pobolj\u0161anju materijalnih uvjeta rada, radnici su nam se u znatnoj mjeri nastavili obra\u0107ati ukazuju\u0107i na kr\u0161enje razli\u010ditih prava iz radnog odnosa.<\/p>\n<p>U 2025. godini je minimalna bruto pla\u0107a pove\u0107ana 15,48% te je iznosila 970 eura, \u010dime je dosegnula 54,1% prosje\u010dne bruto pla\u0107e. To je nastavak pove\u0107avanja minimalne pla\u0107e, \u0161to je u skladu s Direktivom (EU) 2022\/2041 o primjerenim minimalnim pla\u0107ama u EU, prema kojoj ona treba iznositi barem 50% prosje\u010dne bruto pla\u0107e. Kao i 2024. godine, RH je me\u0111u \u010dlanicama EU koje su najvi\u0161e pove\u0107ale iznos minimalne pla\u0107e (Rumunjska 23%, Bugarska 15%). Prema Dr\u017eavnom zavodu za statistiku, u studenom 2025. godine minimalnu pla\u0107u primalo je oko 60.000 zaposlenih. Budu\u0107i da su neki zaposlenici uz minimalnu pla\u0107u primali i uve\u0107anja pla\u0107e s osnova prekovremenog rada, no\u0107nog rada ili rada nedjeljom, koja se ne ubrajaju u iznos minimalne pla\u0107e, procjena je MRMSOSP-a da oko 80.000 zaposlenih prima minimalnu pla\u0107u, \u0161to \u010dini 6,2% od ukupnog broja zaposlenih.<\/p>\n<p>Izmjenama i dopunama Zakona o strancima (ZOS) postro\u017eeni su uvjeti za izdavanje dozvola za boravak i rad pa je zaustavljen trend rasta broja stranih radnika dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, koji \u010dine manje od 10% ukupne radne snage.<\/p>\n<p>Unato\u010d velikoj potra\u017enji za radnom snagom i kontinuiranom rastu pla\u0107a, \u010dak 575.000 hrvatskih dr\u017eavljana radi izvan RH u dr\u017eavama EU, \u0161to \u010dini 14,90% ukupnog stanovni\u0161tva, a jedino Rumunjska sa 16,28% ima ve\u0107i udio. Tako\u0111er, RH ima visok udio radnika starijih od <a id=\"nezaposlenost\"><\/a>65 godina koji rade u drugoj dr\u017eavi EU. S druge strane, u RH je iznimno mali broj radnika iz dr\u017eava \u010dlanica EU, manje od 0,5% ukupno zaposlenih.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Nezaposlenost i zapo\u0161ljavanje<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Krajem prosinca 2025. godine u HZZ-u je bilo evidentirano 82.625 nezaposlenih, \u0161to je 8.938 osoba ili 9,8% manje nego u prosincu 2024. godine, a broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa zavr\u0161enom srednjom \u0161kolom za zanimanja u trajanju do tri godine i \u0161kolom za KV i VKV radnike (25.489 ili 30,8%) te osobe sa zavr\u0161enom srednjom \u0161kolom za zanimanja u trajanju od \u010detiri i vi\u0161e godina i gimnazijom (25.227 ili 30,5%).<\/p>\n<p>Prema podacima HZMO-a, u studenom 2025. godine bilo je 37.089 korisnika starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina koji rade do polovice punog radnog vremena, vi\u0161e nego u istom mjesecu 2024. godine, kada ih je bilo 32.441, dok ih je primjerice u 2019. godini prosje\u010dno bilo 10.098. Njihov kontinuirani rast rezultat je vi\u0161e \u010dimbenika \u2013 zakonskog okvira koji omogu\u0107ava ovakav rad, potrebe za radnicima na tr\u017ei\u0161tu rada, potrebe umirovljenika za dodatnim izvorom financija i sl.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-23688 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-rad-korisnici-movcane-naknade-2016-2025-300x156.png\" alt=\"\" width=\"527\" height=\"274\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-rad-korisnici-movcane-naknade-2016-2025-300x156.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-rad-korisnici-movcane-naknade-2016-2025-768x398.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-rad-korisnici-movcane-naknade-2016-2025.png 958w\" sizes=\"(max-width: 527px) 100vw, 527px\" \/>U prosincu 2025. godine 26.615 nezaposlenih ili 32,2% ukupnog broja nezaposlenih koristilo je nov\u010danu naknadu. U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine, broj korisnika nov\u010dane naknade pove\u0107ao se za 3.523 osobe ili 15,3%, a bilo ih je vi\u0161e u svim mjesecima osim u ljetnima. Do ovih promjena su dovele izmjene i dopune Zakona o tr\u017ei\u0161tu rada iz sije\u010dnja 2025. godine, kojima je mla\u0111ima od 30 godina uvjet za ostvarivanje nov\u010dane naknade smanjen s devet mjeseci rada na \u0161est. Prosje\u010dna visina nov\u010dane naknade u 2025. godini iznosila je 618,5 eura, a prosje\u010dno razdoblje kori\u0161tenja 90,5 dana.<\/p>\n<p>Prethodnih godina smo naj\u010de\u0161\u0107e zaprimali pritu\u017ebe na HZZ zbog neodobravanja mjere Samozapo\u0161ljavanja, dok su u 2025. godini prednja\u010dile pritu\u017ebe zbog neodobravanja nov\u010dane naknade za nezaposlenost.<\/p>\n<blockquote><p>\u201eObra\u0107am Vam se u stanju te\u0161ke financijske krize koja je rezultat niza birokratskih propusta. Nakon \u0161to smo se obiteljski vratili iz \u2026 kako bi na\u0161a djeca odrastala u domovini, suo\u010dili smo se sa situacijom koja nas je dovela do ruba egzistencije\u2026 Iako mi je formalno odobreno poslovanje, \u010dime su zapo\u010dele i moje zakonske obveze, sredstva potpore od 7.000 eura mi nisu ispla\u0107ena. Naime, nadle\u017eni slu\u017ebenik je na godi\u0161njem odmoru, a re\u010deno mi je da nema zamjene koja bi mogla potpisati ugovor. \u0160tovi\u0161e, nakon njegova povratka, isplatu \u0107u \u010dekati dodatnih mjesec dana. Time me HZZ, umjesto da mi pomogne, izravno gura u dug i kr\u0161enje zakona. To me dovodi u bezizlaznu situaciju\u2026 Trenutno imam dug od 2.000 eura i prisiljen sam posu\u0111ivati novac kako bih prehranio obitelj\u2026\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Nakon \u0161to smo u gornjem slu\u010daju zatra\u017eili \u017eurno o\u010ditovanje HZZ-a, pritu\u017eitelj nas je ve\u0107 nakon nekoliko dana obavijestio da je slu\u010daj rije\u0161en, a sredstva ispla\u0107ena \u201eu rekordnom roku\u201c.<\/p>\n<p>Obratila nam se i pritu\u017eiteljica kojoj je odbijen zahtjev za nov\u010danu naknadu za nezaposlenost jer je prema uputama HZZ-a pru\u017eanje ugostiteljskih usluga u doma\u0107instvu izjedna\u010deno sa slobodnim zanimanjem, iako to u Zakonu o tr\u017ei\u0161tu rada nije izri\u010dito propisano.<\/p>\n<p>Tako\u0111er nam se obratila pritu\u017eiteljica koja se nakon prestanka radnog odnosa u drugoj dr\u017eavi EU vratila u RH i podnijela zahtjev za isplatom nov\u010dane naknade, koji je odbijen s obrazlo\u017eenjem da joj je radni odnos trajao u trenutku podno\u0161enja zahtjeva. Tvrdila je da su joj savjetnici HZZ-a preporu\u010dili da se prijavi negdje u RH na minimalac i potom ponovno podnese zahtjev. Tijekom na\u0161eg ispitnog postupka, pritu\u017eiteljici je nov\u010dana naknada odobrena.<\/p>\n<p>Nekoliko gra\u0111ana nam je ukazalo da su ih savjetnici HZZ-a usmeno uputili \u0161to da naprave kako bi ispunili uvjete za nov\u010danu naknadu (prijava kod drugog poslodavca na kra\u0107e vrijeme, preno\u0161enje trgova\u010dkog dru\u0161tva na drugu osobu), no da su odbijeni iako su postupili po ovakvim uputama. Zbog promjena ili diskrecijskog odlu\u010divanja, informacije koje daju savjetnici HZZ-a nisu uvijek potpune i ujedna\u010dene te \u0107emo ovome u 2026. godini posvetiti posebnu pozornost.<\/p>\n<p>Krajem 2025. godine u medijima je objavljeno da je HZZ zbog nedostatka sredstava prestao ispla\u0107ivati nov\u010dane naknade u jednokratnom iznosu nezaposlenima. Naime, prema Pravilniku o uvjetima i na\u010dinu isplate nov\u010dane naknade u jednokratnom iznosu, nezaposlena osoba mogla je podnijeti zahtjev da joj se nov\u010dana naknada isplati jednokratno, uz uvjet registracije obrta odnosno samostalne djelatnosti. Tijekom prosinca 2025. godine HZZ je obustavio ovu mogu\u0107nost jednokratne isplate, koja se prema <a id=\"gospodarstvo\"><\/a>poja\u0161njenju HZZ-a mo\u017ee odobriti samo ako su osigurana financijska sredstva. No time su neki gra\u0111ani ostali i bez jednokratne isplate i mjese\u010dne naknade, jer se otvaranjem obrta vi\u0161e ne smatraju nezaposlenima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/strong><\/span><\/h3>\n<blockquote><p>\u201e\u017delim ukazati na niz kr\u0161enja prava radnika u firmi\u2026 Radnike se iskori\u0161tava do iznemoglosti, ne daje im se zakonski odre\u0111en odmor izme\u0111u dva radna dana, 3-4 sata spavanja pa se radi 12-15 sati, velika je mogu\u0107nost da \u0107e netko od umora i nesanice stradati\u2026 Bila im je inspekcija rada i dobili su kaznu&#8230; Ali to nije ni\u0161ta promijenilo nego je stanje psihoti\u010dno i jo\u0161 gore\u2026 Nadamo se da nam mo\u017eete pomo\u0107i, jer ako se desi nesre\u0107a, onda \u0107e biti kasno\u2026 Molim da ime ostane anonimno\u2026\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Kao i u prethodnom razdoblju, pritu\u017ebe radnika, nerijetko onih kojima je prestao radni odnos, odnosile su se na nezakonitosti pri sklapanju ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, nezakonite otkaze, neisplatu pla\u0107e, neuru\u010denje obra\u010duna dugovane dospjele pla\u0107e ili naknade pla\u0107e, ka\u0161njenje u isplati pla\u0107e, nezakonitosti u vo\u0111enju evidencije o radnom vremenu, nezakonit i nepla\u0107en prekovremeni rad, povrede prava na odmor, zlostavljanje na radu (mobing).<\/p>\n<p>Dostavljeni podatci MRMSOSP-a, pokazuju da je zna\u010dajno smanjen broj upita koji se odnose na izmjene i dopune Zakona o radu iz 2022. godine, \u0161to ukazuje da su se poslodavci i radnici priviknuli na nova pravila za ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme, dodatni rad i rad na izdvojenom mjestu rada. Najvi\u0161e upita odnosilo se na zasnivanje i prestanak radnog odnosa te na radno vrijeme i odmore radnika.<\/p>\n<p>Sindikat trgovine Hrvatske ukazao je na naru\u0161enu ravnote\u017eu poslovnog i privatnog \u017eivota radnika zaposlenih u trgovini, kojima poslovo\u0111e putem Viber i WhatsApp grupa \u0161alju rasporede rada, upute za rad, ali i opomene i kritike. Poruke sti\u017eu u svako doba dana i no\u0107i te u vrijeme godi\u0161njih odmora i bolovanja. Istaknuto je i da pojedini \u010dlanovi istupaju iz sindikata jer im je preotegotno pla\u0107ati \u010dlanarinu, iako njezin iznos nije visok, \u0161to ukazuje na te\u0161ke imovinske prilike tih radnika. Ukazuju i na nasilje prema prodava\u010dicama i prodava\u010dima, odnosno da kupci nezadovoljni rastom cijena, manjkom radnika ili praznom policom frustracije iskaljuju na njima.<\/p>\n<p>U pritu\u017ebama i upitima \u010desto se o\u010dekivalo da pu\u010dka pravobraniteljica provodi inspekcijski nadzor, \u0161to je u nadle\u017enosti DIRH-a. Budu\u0107i da pu\u010dka pravobraniteljica nema ovlasti postupati prema poslodavcima u gospodarstvu i obrtu, osim u slu\u010dajevima diskriminacije ili za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti prema posebnim propisima, pritu\u017eiteljima smo davali op\u0107e pravne informacije o mogu\u0107nostima za\u0161tite njihovih prava, uklju\u010duju\u0107i i sudsku, vode\u0107i ra\u010duna o prekluzivnim i zastarnim rokovima.<\/p>\n<p>Postupaju\u0107i po preporukama pu\u010dke pravobraniteljice, DIRH je u Program rada za 2025. godinu uvrstio nadzore zakonitosti sklapanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme. Inspektori rada su utvrdili osnovanu sumnju u 266 povreda odredbi o sklapanju ovih ugovora, \u0161to je 20 prekr\u0161aja manje nego 2024. godine, od \u010dega se 205 odnosilo na poslodavce pravne, a 61 na fizi\u010dke osobe.<\/p>\n<p>U 2025. godini inspekcijskim nadzorima je utvr\u0111eno da poslodavci za 654 radnika nisu isplatili niti minimalnu pla\u0107u, zbog \u010dega su pokrenuti prekr\u0161ajni postupci ili izdani prekr\u0161ajni nalozi. Rije\u010d je o ozbiljnom prekr\u0161aju koji ugro\u017eava egzistenciju radnika i njihovih obitelji. Iako 2024. godine minimalna pla\u0107a nije ispla\u0107ena za ve\u0107i broj radnika, njih 793, DIRH smatra da navedeno nije odraz stvarnog stanja, nego da neki poslodavci Poreznoj upravi ne dostavljaju JOPPD obrasce ili ih dostavljaju s neistinitom oznakom da je pla\u0107a ispla\u0107ena, pa se isti ne nalaze na popisu koji Porezna uprava dostavlja DIRH-u.<\/p>\n<p>Inspekcijskim nadzorima je utvr\u0111eno i da poslodavci za 827 radnika, 117 vi\u0161e nego u 2024. godini, nisu u rokovima dostavili obra\u010dune dugovane, a neispla\u0107ene pla\u0107e, naknade pla\u0107e, otpremnine ili naknade za neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor, zbog \u010dega su protiv poslodavca i odgovornih osoba pokrenuti prekr\u0161ajni postupci.<\/p>\n<p>Inspektori su protiv odgovornih osoba poslodavaca podnijeli 74 kaznene prijave, devet manje nego 2024. godine, i to zbog 52 kaznena djela Neisplate pla\u0107e, 28 kaznenih djela Povrede prava iz socijalnog osiguranja i 14 kaznenih djela Protuzakonitog zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n<p>Primjenjuju\u0107i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada inspektori rada su donijeli 487 rje\u0161enja kojima su poslodavcima nalo\u017eili da ukupno 792 radnika, od kojih 377 dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, kao i da uplate u Dr\u017eavni prora\u010dun 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika, odnosno 6.630,00 eura ako je neprijavljeni rad ve\u0107 bio utvr\u0111en u zadnjih \u0161est godina. Ovakvim je rje\u0161enjima poslodavcima nalo\u017eena uplata u Dr\u017eavni prora\u010dun ukupno 2.195.680,00 eura. Najve\u0107i broj neprijavljenih radnika zate\u010den je u ugostiteljstvu i gra\u0111evinarstvu, a izvr\u0161na rje\u0161enja inspektori su dostavili na provedbu HZMO-u, HZZO-u i Poreznoj upravi, radi postupanja iz njihove nadle\u017enosti. Inspektori su u 2025. godini donijeli 81 rje\u0161enje vi\u0161e te otkrili 69 doma\u0107ih i deset stranih radnika vi\u0161e nego u 2024. godini.<\/p>\n<p>Od sije\u010dnja 2025. godine na mre\u017enim stranicama MRMSOSP-a objavljena je tzv. crna lista poslodavaca, kod kojih je inspekcijskim nadzorima utvr\u0111en neprijavljeni rad sukladno Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada i Pravilniku o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u podru\u010dju prijavljivanja rada. U 2025. godini DIRH je MRMSOSP-u dostavio gotovo 600 obavijesti o provedenim nadzorima u podru\u010dju prijavljivanja rada, radi objave tih podataka na mre\u017enim stranicama ministarstva, a MRMSOSP navodi da podatke na listi a\u017eurira redovito jednom tjedno, po potrebi i \u010de\u0161\u0107e. U prosincu 2025. godine na tzv. crnoj listi bio je naveden 581 poslodavac kod kojeg je utvr\u0111en neprijavljeni rad. Budu\u0107i da je inspekcijskim nadzorima u 2025. godini uo\u010deno vi\u0161e neprijavljenog rada nego 2024. godine, objavljivanje tzv. crne liste poslodavaca zasad nije rezultiralo odvra\u0107anjem poslodavaca od neprijavljivanja radnika. U javnosti je ukazivano da navedenu listu nije jednostavno prona\u0107i na mre\u017enoj stranici ministarstva te da ista ne sadr\u017ei sve podatke propisane Pravilnikom o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u podru\u010dju prijavljivanja rada. Stoga je potrebno tzv. crnu listu poslodavaca objaviti kao jednu od informacija dostupnih ve\u0107 na naslovnoj mre\u017enoj stranici MRMSOSP-a radi ve\u0107e vidljivosti, kako bi crna lista u ve\u0107oj mjeri odvra\u0107ala poslodavca od neprijavljivanja radnika te ju dopuniti podacima o utvr\u0111enim nepravilnostima i datumu provedbe nadzora.<\/p>\n<table style=\"width: 100%; border-collapse: collapse; background-color: #007f6e;\">\n<tbody>\n<tr>\n<td style=\"width: 100%;\"><span style=\"color: #ffffff;\">Preporuka 30.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da popis poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvr\u0111eno postojanje neprijavljenog rada objavi kao jednu od informacija dostupnih na naslovnoj mre\u017enoj stranici ministarstva te dopuni listu podacima o utvr\u0111enim nepravilnostima i datumom provedenog inspekcijskog nadzora<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U 2025. godini, kao i ranije, zaprimali smo pritu\u017ebe zbog dugotrajnosti postupanja inspektora rada DIRH-a povodom podnesenih prijava radnika, te zbog nezadovoljstva sadr\u017eajem obavijesti dostavljenih radnicima nakon obavljenog nadzora, iz kojih nije bilo razvidno \u0161to je utvr\u0111eno te koje su mjere poduzete. Kada obavijesti nisu bile dovoljno jasne i razumljive, od DIRH-a smo zatra\u017eili da ih dopune. Pri tome, dugotrajnost postupanja inspektora i dalje je uglavnom posljedica njihovog nedovoljnog broja i posljedi\u010dne optere\u0107enosti ve\u0107im brojem predmeta.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-23689 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-rad-broj-prijavljenih-smrtnih-ozsljeda-na-mjestu-rada-300x145.png\" alt=\"\" width=\"614\" height=\"297\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-rad-broj-prijavljenih-smrtnih-ozsljeda-na-mjestu-rada-300x145.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Pravo-na-rad-broj-prijavljenih-smrtnih-ozsljeda-na-mjestu-rada.png 769w\" sizes=\"(max-width: 614px) 100vw, 614px\" \/><\/p>\n<p>Slijedom preporuke iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, MRMSOSP je pokrenulo postupak ratifikacije Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i za\u0161titu zdravlja na radu iz 2006. (br. 187) Me\u0111unarodne organizacije rada, nakon \u010dega \u0107e se u RH primjenjivati sve temeljne i upravlja\u010dke konvencije Me\u0111unarodne organizacije rada.<\/p>\n<p>Doma\u0107i i strani radnici su se pritu\u017eivali i zbog nepo\u0161tivanja propisa o za\u0161titi na radu nakon \u0161to su pretrpjeli ozljede na radu. Radnici \u010desto nisu informirani o postupku priznavanja ozljede na radu niti o nadle\u017enostima DIRH-a u podru\u010dju za\u0161tite na radu.<\/p>\n<p>Prema dostupnim podacima HZJZ-a, u 2025. godini evidentirana je 241 ozljeda na radu nastala djelovanjem visokih ili niskih temperatura. Zbog sve u\u010destalijih ekstremnih temperatura tijekom ljetnih mjeseci i sve ve\u0107e vla\u017enosti zraka, raste opasnost za zdravlje radnika koji rade na otvorenom, ali i u zatvorenom prostoru. Tijekom ljeta obratila nam se gra\u0111anka koja je svjedo\u010dila padu u nesvijest radnice u pekari, zbog izlo\u017eenosti visokim temperaturama iz pe\u0107nica i visokim vanjskim temperaturama zraka. S tim u vezi, ukazujemo da je Pravilnikom o za\u0161titi na radu za mjesta rada odre\u0111eno da je u odnosu na za\u0161titu od nepovoljnih vremenskih uvjeta poslodavac du\u017ean postupati u skladu s uputama i smjernicama nadle\u017enog zavoda za javno zdravstvo u podru\u010dju medicine rada, a Zakonom o za\u0161titi na radu propisane su generalne obveze poslodavca pri za\u0161titi na radu, kojih se poslodavac treba pridr\u017eavati i pri radu na visokim temperaturama. Nadzor nad primjenom mjera za\u0161tite na radu provodi DIRH. Kao resorno ministarstvo za pitanja za\u0161tite na radu, MRMSOSP je na web stranici objavilo Smjernice za rad na vru\u0107inama Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA). No, iako su ove smjernice korisne za za\u0161titu radnika pri radu na vru\u0107inama, nisu obvezuju\u0107e te je rad na visokim temperaturama potrebno urediti na pravno obvezuju\u0107i na\u010din.<\/p>\n<p>U o\u017eujku 2026. godine u savjetovanje sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u upu\u0107ene su izmjene i dopune Pravilnika o za\u0161titi na radu za mjesta rada, radi za\u0161tite radnika od rada u nepovoljnim vremenskim uvjetima, kao \u0161to su rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru, koje izmjene pozdravljamo. No, smatramo va\u017enim da se rad u nepovoljnim vremenskim uvjetima izri\u010dito uvrsti u Zakon o za\u0161titi na radu, kao jedan od rizika za \u017eivot i zdravlje radnika koje je poslodavac obvezan procjenjivati.<\/p>\n<table style=\"width: 100%; border-collapse: collapse; background-color: #007f6e;\">\n<tbody>\n<tr>\n<td style=\"width: 100%;\"><span style=\"color: #ffffff;\">Preporuka 31.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da izradi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o za\u0161titi na radu kojim bi se propisale mjere koje poslodavac mora poduzeti radi za\u0161tite radnika koji rade na visokim temperaturama<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prema Izvje\u0161\u0107u MRMSOSP-a o platformskom radu u Hrvatskoj za 2025. godinu, 21.704 osobe su radile putem digitalnih radnih platformi, u Registru digitalnih radnih platformi i agregatora evidentirane su \u010detiri digitalne radne platforme, koje su do 31. prosinca 2025. godine registrirale 2.336 agregatora. Od ukupnog broja agregatora, kojih je u 2025. godini bilo 712 manje nego u 2024. godini, 879 su obrtnici, a 1.457 pravne osobe, odnosno trgova\u010dka dru\u0161tva. Evidentirano je obavljanje dvije vrste djelatnosti &#8211; vo\u017enja (taxi prijevoz) i dostava.<\/p>\n<p>Unato\u010d dojmu u javnosti da putem digitalnih radnih platformi najvi\u0161e rade strani radnici, 16.925 je hrvatskih dr\u017eavljana, a 4.727 stranih dr\u017eavljana, dok podatak o dr\u017eavljanstvu 52 osobe nije poznat. Iako ve\u0107ina radnika ima zaklju\u010den ugovor o radu s agregatorom, u 2025. godini je 227 osoba ugovor zaklju\u010dilo izravno s platformom, dok ih je godinu ranije to u\u010dinilo svega 26.<\/p>\n<p>Kao i ranijih godina, u pritu\u017ebama na rad agregatora navodi se rad bez prijava na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rad bez dozvole za boravak i rad, neisplata pla\u0107e i nepla\u0107anje prekovremenog rada te vra\u0107anje dijela pla\u0107e agregatoru.<\/p>\n<p>Inspektori rada su kod poslodavaca koji posluju putem digitalnih radnih platformi (Uber, Wolt, Glovo i sl.), odnosno agregatora, nastavili obavljati inspekcijske nadzore zakonitosti rada, radnog vremena, pla\u0107a te uvjeta rada radnika koji obavljaju poslove prijevoza i dostave. Prema podacima DIRH-a u 2025. godini provedeno je 198 nadzora, a zbog osnovane sumnje u po\u010dinjenje 123 prekr\u0161aja nadle\u017enim sudovima je podnesen 31 optu\u017eni prijedlog te su poslodavcima i dr\u017eavljanima tre\u0107ih zemalja izdana 34 prekr\u0161ajna naloga. Naj\u010de\u0161\u0107e utvr\u0111ene nezakonitosti su neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prijavljivanje nakon proteka propisanog roka, neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije po\u010detka rada kada ugovor nije sklopljen u pisanom obliku te rad dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.<\/p>\n<p>Pravo na \u0161trajk je jedno od temeljnih prava radnika, zajam\u010deno Ustavom RH, a njegova je svrha za\u0161tita gospodarskih i socijalnih interesa radnika kada se isti ne mogu ostvariti redovnim putem, osobito kolektivnim pregovaranjem.<\/p>\n<p>U srpnju 2025. godine odr\u017ean je prosvjed doma\u0107ih i stranih dostavlja\u010da Wolt-a, koji su tra\u017eili ravnopravan dijalog s ovom digitalnom platformom. Radnici su ukazivali na lo\u0161e uvjete rada, smanjenje naknada za dostave i netransparentno formiranje iznosa naknade, smanjenje bonusa te lo\u0161e odnose s agregatorima. Platforma je prosvjednike formalno pozvala na dijalog, no prema o\u010ditovanju sindikata kojima su se obra\u0107ali radnici, nije bilo pomaka u pogledu njihova polo\u017eaja.<\/p>\n<p>Zaprimili smo informaciju sindikata o \u0161trajku radnika u dvije velike kompanije zbog nemogu\u0107nosti dogovora oko materijalnih prava iz kolektivnog ugovora, \u0161to je rezultiralo time da su poslodavci u cijelosti odbijali sklopiti kolektivni ugovor. Za vrijeme \u0161trajka radnici su bili izlo\u017eeni ekstremno visokim temperaturama jer su bili izvan prostorija poslodavaca, a predstavnici poslodavaca svakodnevno su vr\u0161ili pritiske na radnike da se vrate na radna mjesta i prekinu \u0161trajk. Poslodavci su upu\u0107ivali i izravne prijetnje radnicima u \u0161trajku otkazom ugovora o radu, a nekima su izdali opomene pred otkaz ugovora o radu zbog nedolaska na posao, iako su radnici bili u zakonitom \u0161trajku.<\/p>\n<p>Zaprimili smo i pritu\u017ebu sindikata zbog povrede prava na \u0161trajk i slobodno sindikalno djelovanje u trgova\u010dkom dru\u0161tvu osnovanom od JLS, koje je priop\u0107ilo da pla\u0107u i dodatke na pla\u0107u radnicima ne\u0107e isplatiti za vrijeme provedeno u \u0161trajku. Slu\u010daj je dobio sudski epilog u kojemu je odbijen tu\u017ebeni zahtjev poslodavca da se \u0161trajk utvrdi nezakonitim, a poslodavac i sindikat su potom postigli dogovor i zaklju\u010dili kolektivni ugovor. Slijedom ovih i sli\u010dnih slu\u010dajeva ukazujemo da je suradnja <a id=\"sluzbe\"><\/a>poslodavca i sindikata iznimno bitna za u\u010dinkovitu za\u0161titu radnika te da sporazumno rje\u0161avanje sporova doprinosi stabilnim radnim odnosima, od \u010dega dugoro\u010dnu korist imaju radnici, sindikati i poslodavci.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Radni odnosi u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, javnim slu\u017ebama i lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Zakon o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama po\u010deo se primjenjivati u 2024. godini, ali ve\u0107 u lipnju 2025. godine Vlada RH i sindikati obrazovanja i znanosti sporazumjeli su se o izuze\u0107u od primjene sustava ocjenjivanja rada na zaposlene u javnim slu\u017ebama. Me\u0111utim, nije do\u0161lo do izmjena Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama koji bi pravno proveo navedeni dogovor. Tako\u0111er, izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koje su stupile na snagu 1. sije\u010dnja 2026. godine, propisano je da se na kriterije i postupak ocjenjivanja sudskih savjetnika, vi\u0161ih sudskih savjetnika i vi\u0161ih sudskih savjetnika \u2013 specijalista ne primjenjuju propisi o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima. Stoga je reforma sustava pla\u0107a u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama ve\u0107 u prvim godinama do\u017eivjela korekcije zbog nezadovoljstva onih na koje se treba primjenjivati. Od listopada 2024. godine podneseno je nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama o ocjenjivanju zaposlenika.<\/p>\n<p>Dr\u017eavni i javni slu\u017ebenici obra\u0107ali su nam se i zbog prevo\u0111enja koeficijenata, ukazuju\u0107i da su im dodijeljeni ni\u017ei koeficijenti od o\u010dekivanih te da su druga radna mjesta vi\u0161e vrednovana, \u010dime da se odstupilo od na\u010dela jednake pla\u0107e za jednaki rad i rad jednake vrijednosti. Vije\u0107e za pra\u0107enje i unaprje\u0111enje sustava pla\u0107a u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama izvijestilo nas je da je u 2025. godini zaprimilo 26 zahtjeva za izmjenu ili dopunu uredbe kojom se utvr\u0111uju radna mjesta i koeficijenti za obra\u010dun pla\u0107e u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i 22 zahtjeva za javne slu\u017ebe. Vije\u0107e je pojasnilo da ne analizira zahtjeve pojedinaca, nego da je sredi\u0161nje, stru\u010dno, u odre\u0111enom smislu i savjetodavno tijelo koje prvenstveno daje prijedloge i preporuke Vladi RH, no za neke zahtjeve zatra\u017eilo je dodatna mi\u0161ljenja ili analize resornih ministarstava. Na temelju zaklju\u010daka Vije\u0107a, MPUDT je izradilo, a Vlada usvojila Uredbu o izmjeni i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obra\u010dun pla\u0107e u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, kojima su izmijenjene odredbe o radnim mjestima u Vladi RH, Hrvatskom saboru i MORH-u.<\/p>\n<p>U 2025. godini policijski slu\u017ebenici su nam se pritu\u017eivali na raspored rada, prekovremeni i rad u smjenama, raspored ili premje\u0161taj te neprimjereno pona\u0161anje u radnom okru\u017eenju. Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama utvrdili smo da MUP neko vrijeme ne primjenjuje va\u017ee\u0107i Pravilnik o postupku izdavanja odobrenja policijskom slu\u017ebeniku za obavljanje samostalne gospodarske ili profesionalne djelatnosti ili pru\u017eanje usluga pravnoj ili fizi\u010dkoj osobi te Pravilnik o sadr\u017eaju i dostupnosti informacija o slobodnim radnim mjestima policijskih slu\u017ebenika te na\u010dinu objave popisa slobodnih radnih mjesta, sastavu i na\u010dinu rada Povjerenstva za odabir kandidata za premje\u0161taj.<\/p>\n<p>U ranijem ispitnom postupku MUP nam je 2023. godine najavio izmjene i dopune Zakona o policiji. No Zakon nije izmijenjen u 2024. i 2025. godini, a nije ni u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu.<\/p>\n<p>Izdali smo i preporuku da se radi kontinuiteta obavljanja poslova i normalnog funkcioniranja pojedinih slu\u017ebi izdaju nalozi u trajanju do 30 dana, a da se, ukoliko postoji potreba obavljanja pojedinih poslova u du\u017eem trajanju, koriste druge zakonske mogu\u0107nosti poput privremenog premje\u0161taja. S obzirom na zaprimljene pritu\u017ebe, preporu\u010dili smo da se zaposlenicima uka\u017ee na zakonsku zabranu konzumiranja duhanskih i srodnih proizvoda na radnom mjestu. Sukladno Zakonu o za\u0161titi na radu konzumacija je iznimno dopu\u0161tena isklju\u010divo u posebnim prostorijama ozna\u010denima za pu\u0161enje, koje nisu mjesto rada.<\/p>\n<p>Dr\u017eavni slu\u017ebenici su se pritu\u017eivali i zbog neodobravanja hibridnog modela rada, neprovo\u0111enja obveznih zdravstvenih pregleda te zbog rasporeda i premje\u0161taja. Kao i ranije, ukazivali su da Odbor za dr\u017eavnu slu\u017ebu vi\u0161ekratno poni\u0161tava rje\u0161enja prvostupanjskih tijela o rasporedu ili premje\u0161taju, zbog \u010dega postupci traju predugo. Prema podacima Odbora za dr\u017eavnu slu\u017ebu, u 2025. godini zaprimljeno je 1.133 predmeta (1.054 upravna i 79 neupravna), \u0161to je vi\u0161e nego 2024. godine, kada ih je zaprimljeno 806. Pokrenut je 71 upravni spor na rje\u0161enja Odbora za dr\u017eavnu slu\u017ebu te podneseno pet tu\u017ebi zbog nedono\u0161enja odluke u propisanom roku.<\/p>\n<p>U okviru javnih slu\u017ebi, ravnateljice osnovnih \u0161kola ukazivale su na razne pritiske i verbalne napade roditelja prema nastavnicima, uz prijetnje medijima i institucijama, kao i da roditelji u\u010destalo podnose anonimne prijave protiv nastavnika. Prema podacima MZOM-a u 2025. godini prosvjetna inspekcija je zaprimila ukupno 1.776 podnesaka, od kojih su samo njih 170 (9,57%) podnijeli zaposlenici pred\u0161kolskih i \u0161kolskih ustanova. Od 1.776 podnesaka koje je prosvjetna inspekcija zaprimila u 2025. godini, njih 347 (19,5%) bilo je anonimno. Me\u0111utim, dostavljeni podaci ne pokazuju \u0161to je bio sadr\u017eaj anonimnih podnesaka niti tko su podnositelji. Prosvjetna inspekcija je prilikom obavljanja nadzora uzela u obzir 40 anonimnih podnesaka (11,5%) te u svih 40 nadzora utvrdila osnovanost navoda. Navedeno ukazuje da anonimno prijavljivanje pridonosi otkrivanju nepravilnosti koje ina\u010de mo\u017eda ne bi bile prijavljene. Ujedno je potrebno voditi ra\u010duna da se isto ne koristi kao instrument za neosnovano prijavljivanje i uznemiravanje prosvjetnih djelatnika, pri \u010demu va\u017enu ulogu ima prosvjetna inspekcija radi prepoznavanja takvih prijava.<\/p>\n<p>I Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim \u0161kolama je upozorio na pritiske roditelja nezadovoljnih uspjehom svoje djece, koji pokre\u0107u postupke nadzora nad radom nastavnika. Sindikat je upozorio i na neobrazlo\u017eena izvje\u0161\u0107a prosvjetne inspekcije, zbog \u010dega je u pojedinim slu\u010dajevima zatra\u017eio poja\u0161njenja.<\/p>\n<p>Sindikat hrvatskih u\u010ditelja upozorio je na manjak pomo\u0107no-tehni\u010dkog osoblja, osobito sprema\u010dica, \u0161to zbog preoptere\u0107enosti dovodi do pove\u0107anja bolovanja te rezultira pogor\u0161anim uvjetima rada zaposlenika i manjom kvalitetom boravka u\u010denika u \u0161kolama. Odgovornim smatraju MZOM koje, pozivaju\u0107i se na Odluke Vlade RH o zabrani zapo\u0161ljavanja, uskra\u0107uje suglasnosti i kada za zapo\u0161ljavanje postoje opravdani razlozi.<\/p>\n<p>Oba sindikata kao problem isti\u010du nezakonitosti pri sklapanju ugovora o radu u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Podaci HZZ-a za 2025. godinu pokazuju da se broj nezaposlenih u\u010ditelja i nastavnika znatno pove\u0107ava tijekom ljetnih mjeseci, posebno onih u dobi od 25 do 34 godine. U srpnju 2025. godine na HZZ-u je bilo 1.487 u\u010ditelja i nastavnika kojima je istekao ugovor o radu, dok ih je u svibnju bilo samo 239.<\/p>\n<table style=\"width: 100%; border-collapse: collapse; background-color: #007f6e;\">\n<tbody>\n<tr>\n<td style=\"width: 100%;\"><span style=\"color: #ffffff;\">Preporuka 32. (ponovljena)<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, da \u0161kolama izda naputak da se ugovori o radu na odre\u0111eno vrijeme, radi zamjene zaposlenika za vrijeme kori\u0161tenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, bolovanja ili drugih razloga odsutnosti s posla, sklapaju bez prekida za vrijeme \u0161kolskih praznika<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>O ovome problemu smo pisali u Izvje\u0161\u0107ima za 2018., 2019. i 2021. godinu te smo prosvjetnoj inspekciji preporu\u010dili provo\u0111enje ciljanih nadzora radi sprje\u010davanja zlouporabe ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme. U Izvje\u0161\u0107ima za 2023. i 2024. godinu preporu\u010dili smo MZOM-u da \u0161kolama izda naputak da se ugovori na odre\u0111eno vrijeme sklapaju bez prekida tijekom \u0161kolskih praznika, jer se u protivnom uskra\u0107uje bo\u017ei\u0107nica i regres. MZOM je navelo da preporuka nije provediva uz obrazlo\u017eenje da je rije\u010d o primjeni Zakona o radu \u010dije tuma\u010denje nije u nadle\u017enosti MZOM-a. No u ovom je slu\u010daju mjerodavan Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, kojim je u \u010dl. 107. st. 11. propisano kada je iznimno mogu\u0107e sklapati ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme, zbog \u010dega ponavljamo preporuku.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su se pritu\u017eivali i na netransparentne javne natje\u010daje za zapo\u0161ljavanje, ponajvi\u0161e u zdravstvu i prosvjeti, kao i zbog <a id=\"mobing\"><\/a>izostanka informacija o ishodu i nepravilnostima pri odabiru kandidata, te smo ih uputili na podno\u0161enje prigovora \u010delniku tijela sukladno Odluci Ustavnog suda U-III\/4016\/2015 od 17. prosinca 2019. godine i prijavu nadle\u017enim inspekcijama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f6e;\"><strong>Za\u0161tita dostojanstva radnika i zlostavljanje na radnom mjestu (mobing)<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>\u010clankom 134. ZOR-a ure\u0111uje se za\u0161tita dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, koji su definirani posebnim zakonima: Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova. Iako ZOR predvi\u0111a za\u0161titu samo u slu\u010daju ne\u017eeljenog pona\u0161anja uzrokovanog nekom od diskriminacijskih osnova, poslodavac je du\u017ean postupati i kod pona\u0161anja koje predstavlja mobing. Tome u prilog govori Odluka Ustavnog suda U-III\/6791\/2014 iz 2018. godine prema kojoj \u201emobing predstavlja svaku vrstu psihofizi\u010dkog zlostavljanja ili uznemiravanja na radnom mjestu, neovisno o tome je li ono uzrokovano nekom od zabranjenih diskriminacijskih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije ili ne, odnosno mo\u017ee biti posljedica osobnih ili grupnih stavova, obrazaca, pona\u0161anja ili preferencija. Mobing uklju\u010duje sustavno psihi\u010dko zlostavljanje i poni\u017eavanje radnika s ciljem ugro\u017eavanja njegovog ugleda, \u010dasti, ljudskog dostojanstva i integriteta, a radnik ima pravo na sudsku za\u0161titu od takvog uznemiravanja.\u201c<\/p>\n<p>Budu\u0107i da je u planu izmjena ZOR-a radi uskla\u0111ivanja s praksom sudova o pravu na godi\u0161nji odmor, to je prilika i za zakonsko ure\u0111enje za\u0161tite radnika od mobinga, na koju potrebu ukazuje i znatan broj pritu\u017ebi koje zaprimamo zbog mobinga radnika.<\/p>\n<blockquote><p>\u201eObra\u0107am vam se s dubokim osje\u0107ajem osobne iscrpljenosti, zabrinutosti i potrebe da se moje rije\u010di kona\u010dno \u010duju i razumiju. Ovo pi\u0161em ne kao prigovor, ve\u0107 kao iskrenu molbu-iznutra, od \u017eene, majke i dugogodi\u0161nje djelatnice koja voli svoj posao i ljude s kojima radim. Pojavom privremene kolegice do\u0161lo je do naru\u0161avanja radne klime-kroz stalne komentare, insinuacije, omalova\u017eavanja i zadiranja u moj privatni \u017eivot. U vi\u0161e navrata imala sam osje\u0107aj da se poti\u010de strategija \u201ezavadi pa vladaj\u201c, jer je komunikacija s upravom vrlo jednostrana, a djelatnici se do\u017eivljavaju vi\u0161e kao broj, nego kao ljudi. Zbog svega se osje\u0107am jadno, povrije\u0111eno, iscrpljeno, ali i na\u017ealost-nevidljivo. Ovakvo stanje izravno utje\u010de na moju svakodnevicu kod ku\u0107e. Ne tra\u017eim povlastice, ne tra\u017eim ka\u017enjavanje bilo koga, tra\u017eim za\u0161titu dostojanstva, sigurnost da \u0107e se moji osje\u0107aji uzeti ozbiljno i iskrenost da se unutar tvrtke mo\u017ee komunicirati s povjerenjem, a ne sa strahom. Zahvaljujem vam unaprijed \u0161to \u0107ete ovo pro\u010ditati s pa\u017enjom i uva\u017eavanjem i nadam se da \u0107e moj glas prona\u0107i put do onih kojima je stalo do ljudi, a ne samo do brojki.\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Kontinuirano raste broj pritu\u017ebi zbog mobinga i povrede dostojanstva radnika, osobito u javnim slu\u017ebama. U njima se navodi da su radnici izlo\u017eeni neprimjerenoj komunikaciji, poni\u017eavanju, vrije\u0111anju, izrugivanju, pozivima za vrijeme privremene nesposobnosti za rad da se \u0161to prije vrate na posao, izostavljanju iz grupne komunikacije, uskra\u0107ivanju ili oduzimanju slu\u017ebenih zada\u0107a, dodatnoj kontroli koja se ne poduzima prema ostalim radnicima i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Pritu\u017eitelji \u010desto nisu upoznati s relevantnim odredbama ZOR-a, Zakona o za\u0161titi na radu i Kaznenog zakona, kao ni koja su im pravna sredstva na raspolaganju. Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama radnicima pru\u017eamo informacije da ZOR ne definira mobing, ali se u praksi radi o sustavnom psihi\u010dkom zlostavljanju ili uznemiravanju radnika od strane pojedinca ili grupe tijekom odre\u0111enog vremena. Poslodavcima smo davali preporuke da provode edukacije zaposlenih, osobito onih koji sudjeluju u provo\u0111enju postupka za za\u0161titu dostojanstva, o tajnosti podataka i suzbijanju mobinga te za\u0161titi dostojanstva radnika, kako bi se potaknulo razumijevanje, tolerancija i uva\u017eavanje svih zaposlenika.<\/p>\n<p>Iako pritu\u017eitelje upu\u0107ujemo i na mogu\u0107nost sudske za\u0161tite dostojanstva na radu, \u010desto tome nisu skloni zbog dugotrajnosti sudskih postupaka, niskih od\u0161teta i nedostatka sredstava za odvjetnika. Stoga unato\u010d zlostavljanju radnici \u010desto ostaju u \u0161tetnom radnom okru\u017eenju, zavr\u0161avaju na dugotrajnom bolovanju ili prekidaju radni odnos uz neizvjesnost pronalaska novog posla, ponekad s ozbiljnim posljedicama po zdravlje.<\/p>\n<blockquote><p>\u201eObra\u0107am Vam se s prijavom protiv ravnateljice zbog mobinga i ozbiljne pvorede mojih radnih i ljudskih prava kao zaposlenice \u0161kole\u2026 smatram da je ova respresija nadamnom izravni oblik mobinga s ciljem u\u0161utkavanja zaposlenice koja je poku\u0161ala za\u0161tititi djecu i profesionalno djelovati u skladu s kurikulomom i zakonom i Eti\u010dkim kodeskom u\u010ditelja\u2026\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Sindikati iz podru\u010dja obrazovanja ukazali su i na naru\u0161ene me\u0111uljudske odnose me\u0111u zaposlenicima. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim \u0161kolama ukazao je da se u 2025. godini pove\u0107ao broj zahtjeva za za\u0161titu dostojanstva od postupanja ravnatelja srednjih \u0161kola, ali da je te\u0161ko o\u010dekivati da osobe imenovane za rje\u0161avanje pritu\u017ebi, koje je ravnatelj imenovao, objektivno utvrde uznemiravanje.<\/p>\n<p>Sindikat hrvatskih u\u010ditelja ukazao je da za\u0161tita dostojanstva radnika \u010desto ne funkcionira jer osobe imenovane za razmatranje pritu\u017ebi, koji su obi\u010dno kolege iz \u0161kole, ne \u017eele biti uklju\u010dene u konflikt me\u0111u zaposlenicima. Sindikat stoga isti\u010de potrebu za medijacijom, prevencijom i rje\u0161avanjem sukoba, \u010desto izme\u0111u ravnatelja i radnika.<\/p>\n<p>Kontinuirano pratimo problematiku zlostavljanja na radu i posljedice na radnike te MRMSOSP-u redovito upu\u0107ujemo preporuke za cjelovito normativno ure\u0111enje za\u0161tite od zlostavljanja na radu. Vlada RH je jo\u0161 u Mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2014. godinu predlagala rje\u0161avanje za\u0161tite od zlostavljanja radnika kolektivnim ugovorima, kako je to u\u010dinjeno u drugim \u010dlanicama EU. U 2016. godini je resorno ministarstvo zagovaralo rje\u0161avanje problema kroz koordinirane me\u0111uresorne mjere i aktivno uklju\u010divanje zainteresiranih dionika. Iako resorno ministarstvo za za\u0161titu zlostavljanja na radu smatra va\u017enim i mjere prevencije stresa regulirane Zakonom o za\u0161titi na radu, za njihovo kr\u0161enje nisu propisane sankcije pa je upitna njihova u\u010dinkovitost.<\/p>\n<p>Vlada RH je u Mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu navela da je za\u0161tita dostojanstva radnika od uznemiravanja djelomi\u010dno unaprije\u0111ena izmjenama \u010dl. 134. ZOR-a, propisivanjem obveze imenovanja dvije osobe razli\u010ditog spola kod poslodavca koji zapo\u0161ljava vi\u0161e od 75 radnika, radi rje\u0161avanja pritu\u017ebi vezanih za za\u0161titu dostojanstva radnika, koje su stupile na snagu 1. sije\u010dnja 2023. godine. Navodi se i da ovu osjetljivu tematiku treba dodatno analizirati i doraditi u okviru budu\u0107ih izmjena ZOR-a, pri \u010demu \u0107e se dodatna za\u0161tita radnika razmotriti pri transponiranju novih europskih direktiva u ZOR. Naime, do lipnja 2026. godine potrebno je uskladiti ZOR s Direktivom (EU) 2023\/970 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 10. svibnja 2023. o ja\u010danju primjene na\u010dela jednakih pla\u0107a mu\u0161karaca i \u017eena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti pla\u0107a i mehanizama izvr\u0161enja i Direktivom (EU) 2024\/2831 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 23. listopada 2024. o pobolj\u0161anju radnih uvjeta u radu putem platforme.<\/p>\n<p>Udruga Mobbing, koja pru\u017ea besplatnu pravnu i psiholo\u0161ku pomo\u0107 radnicima, evidentirala je 818 prijava mobinga u 2025. godini, 14 manje nego u 2024. godini. No porastao je broj slu\u010dajeva horizontalnog mobinga, izme\u0111u radnika na hijerarhijski jednakom polo\u017eaju, s 19 u 2023. godini i 129 u 2024. na 145 u 2025. godini. Udruga godinama zagovara zakonsko definiranje i zabranu zlostavljanja na radu.<\/p>\n<p>Radi sveobuhvatne za\u0161tite od uznemiravanja, ponovno isti\u010demo potrebu ratificiranja Konvencije Me\u0111unarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190, koja postavlja standarde za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te odre\u0111uje mjere koje trebaju poduzeti dr\u017eave, predstavnici poslodavaca i radnika. U Izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice za 2022., 2023. i 2024. godinu Vladi RH je preporu\u010dena ratifikacija Konvencije. U Mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu Vlada RH je navela da slu\u017ebena odluka o ratifikaciji jo\u0161 nije donesena, ali i da ZOR ve\u0107 sadr\u017ei odredbe o sprje\u010davanju uznemiravanja na radu, neovisno o ratifikaciji.<\/p>\n<table style=\"width: 100%; border-collapse: collapse; background-color: #007f6e;\">\n<tbody>\n<tr>\n<td style=\"width: 100%;\"><span style=\"color: #ffffff;\">Preporuka 33. (ponovljena)<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju br. 190 Me\u0111unarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2025\">Pravo na dobro upravljanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-zdravlje-2025\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2025\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/radna-prava-stranih-radnika-2025\">Radna prava stranih radnika<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-starijih-osoba-2025\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-2025\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/mladi-2025\">Mladi<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2025\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>,\u00a0 <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/siromastvo-i-ljudska-prava-2025\">Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/graditeljstvo-2025\">Graditeljstvo<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-hrvatskih-branitelja-2025\">Prava hrvatskih branitelja<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-nacionalnih-manjina-2025\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2025\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2025\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/sloboda-vjeroispovijedi-i-diskriminacija-temeljem-vjere-2025\">Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravosude-2025\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2025\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-javno-okupljanje-2025\">Pravo na javno okupljanje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-privatnost-2025\">Pravo na privatnost<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/umjetna-inteligencija-2025\">Umjetna inteligencija<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/branitelji-ljudskih-prava-2025\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2025\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/zatvorski-sustav-2025\">Zatvorski sustav<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-2025\">Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/a>.<\/p>\n<p>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>..<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na rad prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. &nbsp; &nbsp; Ovo poglavlje podijeljeno je na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23659","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23659","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23659"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23659\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24027,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23659\/revisions\/24027"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23659"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23659"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23659"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}