Promicanje slobode medija i neovisnog novinarstva kao temelja svakog demokratskog dru\u0161tva jedan je od ciljeva Svjetskog dana slobode medija koji se obilje\u017eava 3. svibnja.<\/p>\n
Neovisni, profesionalni i stru\u010dni mediji preduvjet su kriti\u010dkog, istra\u017eiva\u010dkog i propituju\u0107eg novinarstva. Klju\u010dni su za vladavinu prava, demokraciju i za\u0161titu ljudskih prava, odnosno slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja, kao i prava gra\u0111ana da budu informirani te istra\u017eivanje nepravilnosti i izvje\u0161tavanje o njima.<\/p>\n
Ja\u010danju slobode, neovisnosti i pluralizma medija te osna\u017eivanju novinara u Europskoj uniji trebao bi doprinijeti Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji se od kolovoza 2025. izravno primjenjuje u svim dr\u017eavama \u010dlanicama. Zbog toga je i Hrvatski sabor krajem o\u017eujka ove godine usvojio Zakon o provedbi Uredbe (EU) o uspostavi zajedni\u010dkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tr\u017ei\u0161tu i izmjeni Direktive 2010\/13\/EU.<\/p>\n
EMFA na razini cijele EU uspostavlja pravila o medijskim slobodama i za\u0161titi novinara, obvezuju\u0107i dr\u017eave \u010dlanice na za\u0161titu neovisnosti medija od politi\u010dkog, privatnog i gospodarskog utjecanja. Ujedno zabranjuje tijelima vlasti vr\u0161enje pritiska na novinare da otkriju svoje izvore, izme\u0111u ostalog, prijetnjama pritvorom, sankcijama, pretresom ureda ili instaliranjem \u0161pijunskog softvera na njihove ure\u0111aje.<\/p>\n
Pu\u010dka pravobraniteljica ukazala je i da bi nakon usvajanja Zakona o provedbi Uredbe, trebalo pristupiti cjelovitim izmjenama medijskih zakona radi postizanja efektivne uskla\u0111enosti medijskog zakonodavstva s ciljevima Europskog akta o slobodi medija. To zna\u010di da je u duhu Akta, njegovog sadr\u017eaja i tehni\u010dkih rje\u0161enja, nu\u017eno uskladiti i sve postoje\u0107e propise koji se ti\u010du ovog podru\u010dja, poput Zakona o medijima, Zakona o elektroni\u010dkim medijima, Zakona o HRT-u te Zakona o HINA-i.<\/p>\n
Jo\u0161 jedan zakon kojim bi trebalo doprinijeti neovisnom, slobodnom i profesionalnom djelovanju medija jest Zakon o za\u0161titi osoba uklju\u010denih u javno djelovanje, koji je trenutno u postupku usvajanja.<\/p>\n
Usvajanje tog zakona potaknuto je transponiranjem Direktive Europskog parlamenta i Vije\u0107a o za\u0161titi osoba uklju\u010denih u javno sudjelovanje od o\u010dito neosnovanih tu\u017ebi ili zlonamjernih sudskih postupaka (\u201estrate\u0161ke tu\u017ebe protiv javnog sudjelovanja\u201d, tzv. SLAPP tu\u017ebe). Na\u017ealost, broj takvih tu\u017ebi \u010diji cilj nije ostvarivanje pravde, ve\u0107 u\u0161utkavanje onih koji progovaraju u javnom interesu, ponajvi\u0161e novinara, ali i nevladinih organizacija, \u010dlanova civilnog dru\u0161tva i drugih branitelja ljudskih prava, posljednjih godina je u porastu pa je temeljni cilj Direktive omogu\u0107avanje za\u0161tite od SLAPP tu\u017ebi u gra\u0111anskim postupcima u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a.<\/p>\n
No, s ciljem jo\u0161 u\u010dinkovitije za\u0161tite novinara i svih osoba uklju\u010denih u javno djelovanje trebalo bi razmotriti i osmisliti mehanizme njihove za\u0161tite i u podru\u010dju kaznenih djela protiv \u010dasti i ugleda poput klevete i uvrede, jer i pokretanje takvih sudskih postupaka mo\u017ee predstavljati oblik pritiska. Zbog toga je pu\u010dka pravobraniteljica u Izvje\u0161\u0107u za 2025. godinu<\/a> nadle\u017enom Ministarstvu kulture i medija preporu\u010dila izradu analize utjecaja zlonamjernih kaznenih postupaka protiv novinara i novinskih redakcija na slobodu medija.<\/p>\n Va\u017ean \u010dimbenik o\u010duvanja slobode medija te njihovog neovisnog i profesionalnog djelovanja je i dugoro\u010dno odr\u017eivo financiranje. Ono treba biti stabilno i predvidljivo, posebice kod javnih servisa poput HRT-a i HINA-e, kako bi bili otporniji na politi\u010dke utjecaje. HND navodi i da je javno financiranje medija putem institucionalnih potpora \u010desto netransparentno, bez jasnih kriterija financiranja, dok je za neprofitne medije predvi\u0111en manji dio sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija, \u0161to negativno utje\u010de i na zapo\u0161ljavanje medijskih djelatnika.<\/p>\n Slobodu medija ugro\u017eavaju i fizi\u010dki napadi na novinare, koji se, na\u017ealost, nerijetko prihva\u0107aju kao rizik profesije. Iako ve\u0107 nekoliko godina postoje protokoli o postupanju policije u slu\u010daju napada na novinare, u praksi se oni nejednako primjenjuju, \u0161to pokazuju i primjeri iz Zagreba i \u0160trba\u010dkog Buka. U prvom slu\u010daju napad na novinarsku ekipu, sukladno Protokolu 1, odmah je okarakteriziran kao kazneno djelo protiv osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa, dok je kod drugog napada policija i napada\u010de i novinare prvo namjeravala prijaviti za tu\u010du, odnosno prekr\u0161aj reme\u0107enja javnog reda i mira, ali je nakon \u0161to su se novinari pozvali na Protokol 1, u kona\u010dnici napad ipak okarakteriziran sukladno njemu.<\/p>\n Zbog toga je pu\u010dka pravobraniteljica Ministarstvu unutarnjih poslova preporu\u010dila dodatno educiranje policijskih slu\u017ebenika o svrsi, o\u010dekivanom u\u010dinku i primjeni Protokola o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu po\u010dinjenom na \u0161tetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zada\u0107a.<\/p>\n