{"id":23527,"date":"2026-04-21T16:04:00","date_gmt":"2026-04-21T14:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23527"},"modified":"2026-05-28T12:17:51","modified_gmt":"2026-05-28T10:17:51","slug":"pravo-na-dobro-upravljanje-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2025\/","title":{"rendered":"Pravo na dobro upravljanje"},"content":{"rendered":"<p data-cya11y-org-font-size=\"24\"><span style=\"font-size: 14px;\" data-cya11y-org-font-size=\"16\" data-cya11y-org-inline-font-size=\"16px\"><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026.\u00a0<\/em><\/span><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/p>\n<p data-cya11y-org-font-size=\"24\"><span style=\"font-size: 14px; color: #000000;\" data-cya11y-org-font-size=\"16\" data-cya11y-org-inline-font-size=\"16px\">V<em>i\u0161e o problemima vezanima uz pravo na dobro upravljanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/em><\/span><\/p>\n<hr \/>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"color: #ff9900; font-size: 12px;\"><em>\u201eOtac mi je umro prije dva mjeseca, te sad poku\u0161avam odraditi sve prijenose kako ne bi ostalo nikakvih repova. Me\u0111utim, u prije navedenim institucijama, konstantno sam preusmjeravan od jednih do drugih. Kada bih nazvao druge, oni bi se \u010dudili kako bi mi oni mogli pomo\u0107i i tako u krug. Naravno, djelatnici su bili izrazito bezobrazni, temeljili komunikaciju na frazama kao: &#8220;i kako da ja vama sada pomognem&#8221;, &#8220;\u0161ta vi pri\u010date&#8221;, &#8220;jel vi mene slu\u0161ate, rekao sam vam da trebam slovo&#8221;, &#8220;\u0161ta vi mislite da ja ovdje kavu pijem&#8221; itd. Jedino zadnja gospo\u0111a s kojom sam razgovarao \u2026 nije bila drska i bezobrazna. \u2026 Ja bih vas molio da mi pomognete te se nadam da se ne\u0161to mo\u017ee poduzeti protiv ljudi koji nama obi\u010dnim gra\u0111anima svakodnevno ote\u017eavaju \u017eivot toliko da su nam neke stvari nerje\u0161ive.\u201c \u00a0<\/em><\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n<p>U ovom poglavlju prikazujemo pitanja iz domene rada javne uprave i dobrog upravljanja kao prava gra\u0111ana. Na jednom mjestu prikazuju se zajedni\u010dki problemi u radu razli\u010ditih tijela javne vlasti s kojima se suo\u010davaju gra\u0111ani, koje uo\u010davamo iz rada po pritu\u017ebama, kao \u0161to su neodgovaranje na podneske i \u0161utnja administracije, dugotrajnost postupanja, neprimjerena komunikacija, prebacivanje odgovornosti izme\u0111u institucija i druge. Brojni drugi primjeri problema gra\u0111ana u ostvarivanju prava na dobro upravljanje navedeni su u pojedinim poglavljima u kojima pi\u0161emo o pravu na zdravlje, siroma\u0161tvu, pravu na adekvatno stanovanje i druga. Ujedno prikazujemo stanje vezano za digitalizaciju uprave i povezano administrativno rastere\u0107enje gra\u0111ana, za izradu propisa (pitanje osnivanja i sastava radnih skupina, procjene u\u010dinaka propisa na ljudska prava te savjetovanja sa javno\u0161\u0107u) te vezano za pripremu strate\u0161kih dokumenata.<\/p>\n<p>Pravo na dobro upravljanje zna\u010di da svi gra\u0111ani imaju pravo na kvalitetnu i u\u010dinkovitu dr\u017eavnu i javnu upravu, odnosno da \u0107e na vrijeme i bez pote\u0161ko\u0107a imati pristup javnoj usluzi na koju imaju pravo. Jedan je od temelja vladavine prava i \u010desto preduvjet za ostvarenje drugih prava, iz razli\u010ditih podru\u010dja \u017eivota: kod izrade osobne iskaznice, upisa kod odabranog lije\u010dnika, isplate prve mirovine, ostvarenja prava na rodiljnu\/roditeljsku naknadu, socijalnu naknadu ili inkluzivni dodatak, povrata poreza i brojna druga.<\/p>\n<p>Osim \u0161to dobru upravo razmatramo kao pravo gra\u0111ana, ukazujemo i da bi sva tijela javne vlasti u svome radu trebala imati pristup koji se temelji na ljudskim pravima te tako da odluke koje se donose ne dovedu pojedine skupine u nepovoljan polo\u017eaj. U Ciljevima odr\u017eivog razvoja UN-a to je formulirano kao na\u010delo \u201enitko ne smije biti zapostavljen\u201c. Javna uprava mora raditi za sve. U praksi, pristup temeljen na ljudskim pravima zna\u010di sustavno postavljanje pitanja: tko \u0107e imati koristi od ove odluke? Tko je u opasnosti da bude zanemaren? I imamo li podatke koji nam omogu\u0107uju odgovor?<\/p>\n<p>Gra\u0111anima pravo na dobro upravljanje jam\u010di pristup javnim uslugama i pravima, a iskustva s upravom izravno utje\u010du na njihovo povjerenje u institucije. Dobra uprava va\u017ena je dr\u017eavi zbog povjerenja gra\u0111ana u njene institucije, odr\u017eavanja vladavine prava, kao i u\u010dinkovitog postizanja strate\u0161kih ciljeva.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica, kao ombudsmanska institucija, prati stanje prava na dobro upravljanje i o tome izvje\u0161tava Hrvatski sabor. Uvid u to stanje ima kroz izravnu komunikaciju s gra\u0111anima i postupanje po pritu\u017ebama, ali i kroz rad na zakonodavnim inicijativama i javnim politikama. Preporuke pu\u010dke pravobraniteljice u pojedina\u010dnim predmetima i godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima te prijedlozi glede propisa usmjereni su upravo na kvalitetniju javnu i dr\u017eavnu upravu, odnosno primjereniji odnos prema gra\u0111anima i stavljanje fokusa na njih kao korisnike javnih usluga.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table style=\"width: 100%; border-collapse: collapse; background-color: #6fc2b5;\">\n<tbody>\n<tr>\n<td style=\"width: 100%;\">Javna i dr\u017eavna uprava moraju biti otvorene, dostupne, u\u010dinkovite i dobro vo\u0111ene te u svom postupanju usmjerene na javni interes. To podrazumijeva da institucije i njihovi zaposlenici:<\/p>\n<ul>\n<li>u\u010dinkovito ispunjavaju svoju du\u017enost i obvezu slu\u017eenja gra\u0111anima<\/li>\n<li>u svom radu vode se na\u010delima zakonitosti, brzine, u\u010dinkovitosti, pravi\u010dnosti, transparentnosti, objektivnosti, nepristranosti, nediskriminacije i jednakog tretmana te dosljednosti<\/li>\n<li>primjereno, jasno i razumljivo komuniciraju s javno\u0161\u0107u<\/li>\n<li>pri provedbi upravnih postupaka po\u0161tuju na\u010dela propisana Zakonom o op\u0107em upravnom postupku: na\u010dela zakonitosti, razmjernosti u za\u0161titi prava stranaka i javnog interesa, pomo\u0107i stranci, utvr\u0111ivanja materijalne istine, samostalnosti i slobodne ocjene dokaza, u\u010dinkovitosti i ekonomi\u010dnosti te pristupa podacima i za\u0161tite podataka.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pravo na dobro upravljanje, najjednostavnije re\u010deno, pravo je svakog gra\u0111anina da na vrijeme dobije kvalitetnu i u\u010dinkovitu javnu uslugu:<\/p>\n<ul>\n<li>da mu\/joj institucije budu dostupne<\/li>\n<li>da od njih dobije jasnu informaciju i postupanje u rokovima<\/li>\n<li>da mo\u017ee ostvariti pravo na \u017ealbu ili drugi oblik pravne za\u0161tite<\/li>\n<li>da ne gubi vrijeme i energiju na administrativne prepreke kao \u0161to su prikupljanje velikog broja dokumenata, da mu\/joj institucija odgovara, da nema prebacivanja odgovornosti izme\u0111u institucija<\/li>\n<li>da se prema njemu\/njoj slu\u017ebenici odnose profesionalno i po\u0161tuju\u0107i eti\u010dke norme.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Odnosi se na postupanje svih tijela koja imaju javne ovlasti &#8211; tijela dr\u017eavne uprave, JLP(R)S-a, neovisnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima (zavoda, agencija, trgova\u010dkih dru\u0161tava s javnim ovlastima poput komunalnih dru\u0161tava, bolnica, \u0161kola i sl.) i drugih.<\/p>\n<p>Podizanje svijesti o pravu na dobro upravljanje i informiranje gra\u0111ana o pravima koja imaju kada se obra\u0107aju javnopravnim tijelima bio je jedan od ciljeva projekta SURE \u2013 Pristupi za kori\u0161tenje prava i ostvarivanje jednakosti (Strategies for Using Rights and Achieving Equality) kojeg je provodila pu\u010dka pravobraniteljica. U sklopu projekta objavili smo Vodi\u010d o pravu na dobro upravljanje na web stranici <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\">www.ombudsman.hr<\/a> i video na istu temu.<\/p>\n<p>Oboje mo\u017eete otvoriti na poveznici <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/odnos-institucija-prema-gradanima-vodic-kroz-pravo-na-dobro-upravljanje\/\">https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/odnos-institucija-prema-gradanima-vodic-kroz-pravo-na-dobro-upravljanje\/<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px;\"><strong><span style=\"color: #007f6e;\">Pritu\u017ebe<\/span><\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Ustav RH propisuje kako svatko ima pravo slati predstavke i pritu\u017ebe, davati prijedloge dr\u017eavnim i drugim javnim tijelima i dobiti odgovor na njih. S druge strane, pritu\u017ebe pu\u010dkoj pravobraniteljici pokazuju kako gra\u0111ani, kao i ranijih godina, \u010desto ne uspiju ostvariti ovo pravo jer javnopravna tijela ne postupaju u skladu s ustavnom obvezom. Ujedno, tijela koja postupaju po ZUP-u \u010desto se ne dr\u017ee rokova propisanih Zakonom o op\u0107em upravnom postupku.<\/p>\n<blockquote><p><em>\u201eObra\u0107am vam se kao samohrana majka\/udovica s troje djece. Zbog iznenadne smrti supruga koji je ujedno bio hrvatski branitelj, u 3. mjesecu sam se obratila \u2026. radi jednokratne nov\u010dane pomo\u0107i. Zahtjev kao i sva potrebna dokumentacija je poslana putem maila iz. U nekoliko navrata sam zvala kontakt broj koji je naveden kao kontakt za upite vezano za financijsku pomo\u0107, ali nikad se nitko nije javio, kao i putem maila ali do dana dana\u0161njeg bez odgovora. Ovim putem Vas molim zbog iznimno te\u0161ke situacije u kojoj se nalazimo moja djeca i ja, ako mi mo\u017eete savjetovati daljnje korake u svezi gore navedenog.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n<blockquote><p><em>\u201eImaju li u Ministarstvu pauze za koje mi gra\u0111ani ne znamo ili za\u0161to se ne javljaju?<\/em><\/p>\n<p><em>Jer zovem sad ve\u0107 ko zna koji put, a na stranicama pi\u0161e: Radno vrijeme Ministarstava je od ponedjeljka do petka od 8:30 do 16:30 sati. Pa kako je mogu\u0107e da se nitko ne javlja?<\/em><\/p>\n<p><em>Mislim da kao gra\u0111anin imam pravo na informacije i smatram da bi djelatnica trebala znati odgovor na moje pitanje s obzirom da radi u ministarstvu, a o\u010dito je da nije znala. Pa ako ona ne zna, kako \u0107e jedan prosje\u010dni gra\u0111anin znati?&#8221;<\/em><\/p><\/blockquote>\n<blockquote><p><em>\u201eVe\u0107 o\u010dajni ponovno zovemo pravnu slu\u017ebu te sada ja djelatnici obja\u0161njavam o \u010demu se radi i o agoniji koju prolazimo od pro\u0161log petka te gospo\u0111a upu\u0107uje mail gospo\u0111i dok smo na liniji ali ne \u010dita mi odgovor ve\u0107 mi obe\u0107ava da kompletnu dokumentaciju &#8216;nosi dolje&#8221; kolegicama, provjerava kontakt broj i obe\u0107ava da \u0107e nas netko kontaktirati&#8230; i opet ni\u0161ta. Od 01.07. do 10.07. moj je suprug bez mirovine radi gre\u0161ke djelatnika Mirovinskog osiguranja bez ikakve povratne informacije \u0161to se desilo i kada \u0107e biti uplata mirovine.<\/em><\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><em>Molim Vas ako nam mo\u017eete na bilo koji na\u010din pomo\u0107i da se izvu\u010demo iz ove administrativne i egzistencijalne agonije u kojoj smo se na\u0161li tu\u0111om pogre\u0161nom i nedostatkom empatije za rje\u0161avanje iste.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n<blockquote><p><em>\u201ePo\u0161tovani, dana \u2026. podnio sam zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak kod centra za socijalni rad. U skladu sa \u010dlankom 114. Zakona o op\u0107em upravnom postupku (&#8220;Narodne novine&#8221;, br.47\/09 i 110\/21), propisano je da je tijelo javne vlasti du\u017eno donijeti rje\u0161enje i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podno\u0161enja urednog zahtjeva, odnosno u roku od 60 dana ako je potrebno provesti poseban ispitni postupak.<\/em><\/p>\n<p><em>Od datuma podno\u0161enja mog zahtjeva pro\u0161lo je vi\u0161e od 220 dana, a do danas mi nije dostavljeno nikakvo rje\u0161enje.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Citirane pritu\u017ebe opisuju neke od problema s kojima su nam se gra\u0111ani obra\u0107ali i tijekom 2025. godine,\u00a0 a koji su, kao i ranijih godina, uklju\u010divali neprimjerenu komunikaciju, neodgovaranje na podneske i \u0161utnju administracije, dugotrajnost postupanja, prebacivanje odgovornosti izme\u0111u institucija i druge probleme nespojive s na\u010delima dobrog upravljanja.<\/p>\n<p>Pri tome, isti\u010du se pritu\u017ebe na dugotrajnost postupka ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, na naknadu tro\u0161kova prijevoza na lije\u010denje i jednokratne naknade, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavljima o siroma\u0161tvu i pravu na zdravlje. Ovi primjeri posebno su zabrinjavaju\u0107i jer je rije\u010d o gra\u0111anima koji su dodatno ranjivi zbog te\u0161kog zdravstvenog stanja i siroma\u0161tva, zbog \u010dega je posebno va\u017eno da svoja zakonom zajam\u010dena prava mogu ostvariti na vrijeme i bez dodatnih pote\u0161ko\u0107a. Suprotno tome, suo\u010deni su s preprekama na koje sami nisu mogli utjecati, a koje su organizacijske prirode.<\/p>\n<p>Obratio nam se i gra\u0111anin jer ni \u0161est godina nakon \u0161to je prijavio nezakonitu gradnju, nije imao povratnu informaciju o postupanju gra\u0111evinske inspekcije. Nakon \u0161to smo se obratili Dr\u017eavnom inspektoratu, gra\u0111evinski inspektor obavio je nadzor, utvrdio nezakonitosti i donio rje\u0161enje o uklanjanju nezakonito izgra\u0111ene gra\u0111evine. Vi\u0161e o komunikaciji DIRH-a s prijaviteljima donosimo u poglavlju o graditeljstvu.<\/p>\n<p>Postupamo i po pritu\u017ebi na op\u0107inu koja je propustila rok za prijavu \u0161tete od su\u0161e 2022. godine, zbog \u010dega njeni stanovnici nisu mogli ostvariti naknadu \u0161tete, iako su na vrijeme ispunili svoje obveze za prijavu. Stoga, iako su temeljem Odluke o progla\u0161enju prirodne nepogode su\u0161a imali pravo na naknadu \u0161tete, kao i stanovnici jo\u0161 23 jedinica lokalne samouprave, oni ju nisu mogli ostvariti zbog propusta op\u0107ine u kojoj \u017eive. Isti\u010demo i kako u ovom predmetu ni nakon po\u017eurnice nismo zaprimili o\u010ditovanje op\u0107ine.<\/p>\n<p>U slu\u010dajevima kada se gra\u0111ani obra\u0107aju javnopravnom tijelu u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, nadle\u017ena je Povjerenica za informiranje. U 2025. godini Povjerenica je zaprimila ukupno 1.320 \u017ealbi, od kojih se polovica (52%) odnosila na \u0161utnju uprave. Taj udio ve\u0107i je nego godinu ranije, kada je bio 44%, no ne\u0161to manji nego 2023., kada je iznosio 55%.<\/p>\n<p>Kao pozitivno isti\u010demo da su ovi problemi prepoznati te da su izra\u0111ene Smjernice za upravljanje kvalitetom u javnoj upravi Vlade RH i Zahtjevi za sustave upravljanja kvalitetom u tijelima javne uprave RH. Smjernicama za upravljanje kvalitetom u javnoj upravi Vlade RH istaknuto je kako podizanje kvalitete javnih usluga vodi pove\u0107anju kvalitete \u017eivota gra\u0111ana, posebno kroz njihovo administrativno rastere\u0107enje, osiguravanje da svi gra\u0111ani dobiju uslugu iste kvalitete te pove\u0107anje zadovoljstva i povjerenja gra\u0111ana u javnu upravu. Kao ciljevi i svrhe napora u smjeru bolje uprave isti\u010de se i potreba da ona bude agilna i inovativna, za \u0161to je potrebno pove\u0107ati broj korisnika usluga e-uprave, apsorpciju EU fondova i dobrobit slu\u017ebenika. Tre\u0107i cilj i svrha je pove\u0107anje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.<\/p>\n<p>Pri tom, kao na\u010dela upravljanja kvalitetom u javnoj upravi, \u010diju su provedbu tijela dr\u017eavne uprave du\u017ena osigurati, navedeni su: usmjerenost na korisnike i na rezultate (mjerenja zadovoljstva korisnika), vodstvo (uklju\u010duju\u0107i stvaranje organizacijske kulture i okru\u017eenja), upravljanje procesima i \u010dinjenicama (odnosi se na u\u010dinkovitost i dono\u0161enje odluka na temelju analize podataka i informacija), razvoj i uklju\u010divanje zaposlenika, stalno u\u010denje, inovacija i pobolj\u0161anja, razvoj partnerstava (s drugim tijelima javne vlasti, korisnicima, akademskom zajednicom, udrugama, sindikatima, itd.) te dru\u0161tvena odgovornost. Ova na\u010dela detaljnije su razra\u0111ena u Zahtjevima za sustave upravljanja kvalitetom u tijelima javne uprave RH.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%; border-style: none;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 1<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da dodatno podigne vidljivost i organizacijom izobrazbi za slu\u017ebenike u tijelima javne uprave unaprijedi provedbu Smjernica za upravljanje kvalitetom javne uprave i Zahtjeva za sustave upravljanja kvalitetom u tijelima javne uprave Republike Hrvatske<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>S obzirom na u\u010destalost i vrstu pritu\u017ebi koje pu\u010dka pravobraniteljica zaprima vezano za dobro upravljanje, mo\u017ee se zaklju\u010diti da ovi dokumenti nisu dovoljno prepoznati niti od strane djelatnika u tijelima javne uprave, a vjerojatno niti gra\u0111ana. Stoga preporu\u010damo podi\u0107i vidljivost i provedbu ovih strate\u0161kih dokumenata, kako me\u0111u slu\u017ebenicima, tako i gra\u0111anima, kako bi na\u010dela za\u017eivjela u \u0161to \u0161irem opsegu te se javna uprava uspje\u0161nije pribli\u017eila zadanim ciljevima. Takva aktivnost bila je predvi\u0111ena Akcijskim planom za administrativno rastere\u0107enje gra\u0111ana za 2025. godinu, no kako je on usvojen tek u kolovozu, pitanje je u kojem opsegu je mjera provedena te stoga preporu\u010damo dodatno podizanje vidljivosti ovih strate\u0161kih dokumenata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px;\"><strong><span style=\"color: #007f00;\">Digitalizacija uprave i administrativno rastere\u0107enje\u00a0<\/span><\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Sustav e-Gra\u0111ani sredi\u0161nje je mjesto za pristup digitalnim javnim uslugama, a broj korisnika kontinuirano raste te je u 2025. godini prema\u0161io brojku od 2,15 milijuna . Istovremeno, prema podacima Ministarstva pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije (MPUDT), uvelike je opao broj korisnika starijih od 65 godina pa ih je tako tijekom 2025. godine bilo 114.142, \u0161to je gotovo dvostruko manje nego godinu ranije kada ih je bilo 222.686.<\/p>\n<p>Uvedena je nova mogu\u0107nost u sustavu e-Gra\u0111ani, slanje e-poruka s pravnim u\u010dinkom, \u0161to je omogu\u0107ilo dostavu upravnih akata elektroni\u010dkim putem. Stoga MPUDT isti\u010de da su stvorene pretpostavke za digitalizaciju upravnih postupaka te je na javnopravnim tijelima da ih primjenjuju.<\/p>\n<p>Razvoj i dostupnost digitalnih usluga bitan je smjer ja\u010danja javne uprave i njezine dostupnosti gra\u0111ana, pod uvjetom da istovremeno bude osigurana dostupnost osobama koje ne koriste digitalne usluge, bez obzira na prepreku (informati\u010dke kompetencije, imovno stanje, invaliditet i sl.).<\/p>\n<p>S obzirom na razli\u010dite prepreke sa kojima se gra\u0111ani susre\u0107u te kako bi se olak\u0161alo administrativno optere\u0107enje korisno je da je izra\u0111ena Analiza administrativnog optere\u0107enja gra\u0111ana u 2024. godini, objavljena u drugoj polovici 2025. godine, pri \u010demu su njome obuhva\u0107eni i digitalno nekompetentni i informati\u010dki neopremljeni gra\u0111ani. Analiza je pripremljena na primjeru tro\u010dlane obitelji i uklju\u010duje vjen\u010danje, ro\u0111enje, \u0161kolovanje, prijavu\/promjenu prebivali\u0161ta, osobne isprave, zdravstvenu za\u0161titu, kulturu i informiranje, mobilnost, stanovanje, zaposlenje, umirovljenje, smrt i dr. administrativna optere\u0107enja odnose na dolaske u urede\/na \u0161altere, administrativne naknade i pristojbe, kao i sve povezane radnje i postupke, te je izra\u017eeno u nov\u010danoj protuvrijednosti.<\/p>\n<p>Analiza je objavljena 2025. godine, kao i Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gra\u0111ana u 2025. godini. Prema toj analizi, gra\u0111ani su najoptere\u0107eniji kod izdavanja putovnice, Europske kartice zdravstvenog osiguranja, voza\u010dke dozvole te ostavinskog postupka pred javnim bilje\u017enikom. No, u promatranom razdoblju (2019.-2024.) do\u0161lo je do smanjenja administrativnog rastere\u0107enja gra\u0111ana za 31%, s 1.909,40 eura na 1.312,06 eura. Na to je najvi\u0161e utjecalo ukidanje velikog broja pristojbi 2021. i 2022. godine , \u0161irenje broja korisnika i dostupnih usluga na sustavu e-Gra\u0111ani te uvo\u0111enje novih oblika pla\u0107anja. MPUDT za primjer rastere\u0107enja isti\u010de odlazak u mirovinu, za \u0161to navode kako je danas potreban jedan odlazak na \u0161alter, dok je 2019. godine bilo potrebno obi\u0107i izme\u0111u 13 i 17 to\u010daka, ovisno o vrsti mirovine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px;\"><strong><span style=\"color: #007f00;\">Bolji propisi, s posebnim osvrtom na e-savjetovanje<\/span><\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Temeljni zakon za osiguranje kvalitete propisa je Zakon o instrumentima politike boljih propisa, relativno novi zakon koji je tek dvije godine u primjeni. Njegov glavni cilj jest unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi u\u010dinaka te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa. Iako pravno neobvezuju\u0107e, relevantne su i smjernice Odbora ministara Vije\u0107a Europe. U njima je istaknuto vi\u0161e na\u010dela, izme\u0111u ostalog: me\u0111usobno po\u0161tovanje svih aktera na osnovi iskrene interakcije i povjerenja; otvorenost, transparentnost i odgovornost; responzivnost i davanje prikladne povratne informacije; nediskriminacija i inkluzivnost kako bi glasovi svih, uklju\u010duju\u0107i one u ranjivom polo\u017eaju, mogli biti uzeti u obzir; i druga.<\/p>\n<p>Stoga se ova analiza, izme\u0111u ostalog, temelji na ocjeni o tome u kojoj mjeri i koliko u\u010dinkovito je zainteresirana javnost uistinu imala mogu\u0107nost biti uklju\u010dena u procese odlu\u010divanja, bilo u fazi pripreme prijedloga ili tijekom javnog savjetovanja, te na kvaliteti informacija koje predlagatelji dostavljaju kao sastavni dio dokumentacije, poput procjene u\u010dinaka propisa na ljudska prava ili obrazlo\u017eenja predlo\u017eenih odredbi.<\/p>\n<p>Pri tome, osim kroz prikupljanje slu\u017ebenih podataka i o\u010ditovanja nadle\u017enih tijela te informacija iz pritu\u017ebi, zna\u010dajan uvid u procese pripreme propisa imamo i kroz sudjelovanje u radnim skupinama, no ponajvi\u0161e kao institucija koja sudjeluje u velikom broju javnih savjetovanja te raspravama o razli\u010ditim propisima na nadle\u017enim saborskim odborima. Tako smo u 2025. godini analizirali i dali mi\u0161ljenje na sveukupno 40 zakonskih i podzakonskih akata te strate\u0161kih dokumenata.<\/p>\n<p>Ovaj pregled donosimo kroz tri cjeline: pitanje osnivanja i sastava radnih skupina, procjene u\u010dinaka propisa na ljudska prava te niz pitanja vezanih uz provo\u0111enje savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u, s naglaskom na e-savjetovanja.<\/p>\n<p>Radne skupine osnivaju se za pripremu propisa, op\u0107eg akta ili drugog dokumenta. Pri tome je osobito va\u017eno osnivanje radnih skupina radi formuliranja nacrta prijedloga zakona. Rad u okviru radnih skupina omogu\u0107uje uklju\u010divanje razli\u010ditih dionika i stru\u010dnjaka, primjerice iz redova akademske zajednice, udruga, komora i sli\u010dno. Me\u0111utim, trenutno nije propisano niti da se za potrebe izrade nacrta prijedloga zakona uvijek osniva radna skupina, niti koji bi trebao biti njen sastav, niti kriteriji za imenovanje \u010dlanova. Ova bi pitanja radi \u0161to ve\u0107e kvalitete zakona, transparentnosti i ja\u010danja povjerenja u procese odlu\u010divanja trebalo bolje regulirati.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica u Izvje\u0161\u0107u za 2024. godinu preporu\u010dila je Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije da propi\u0161e jasne kriterije za osnivanje radnih skupina za izradu nacrta propisa, op\u0107ih akata i drugih dokumenata, kao i kriterije za utvr\u0111ivanje njihova sastava. U Izvje\u0161\u0107u o provedbi preporuka za 2024. godinu Ministarstvo je navelo kako \u0107e navedenu preporuku razmotriti prilikom izrade prijedloga izmjena i dopuna Uredbe o op\u0107im pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela dr\u017eavne uprave, ukoliko se utvrdi potreba za njezinim izmjenama.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>\u00a0<\/strong><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 2<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da izradi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o instrumentima politike boljih propisa, na na\u010din da se zakonom propi\u0161e obveza osnivanja radne skupine u postupku izrade nacrta prijedloga zakona, uz propisivanje kriterija za njezin sastav<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 3<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u izda naputak o potrebi po\u0161tivanja obveze objave sastava radne skupine koja je izradila nacrt propisa, op\u0107eg akta odnosno drugog dokumenta<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Naime, trenutno \u010dl. 23 Uredbe propisuje da se \u201eu tijelima dr\u017eavne uprave mogu osnovati povremena savjetodavna i radna tijela (radne skupine, savjetodavna ili stru\u010dna povjerenstva) za izradu nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi i drugih akata Vlade te prijedloga provedbenih propisa, izradu nacrta akata strate\u0161kog planiranja te za prikupljanje podataka i izradu stru\u010dnih podloga, analiza i izvje\u0161\u0107a o stanju u odre\u0111enom upravnom podru\u010dju te davanje prijedloga i mi\u0161ljenja o pitanjima iz djelokruga tijela dr\u017eavne uprave.\u201c No, ova odredba previ\u0161e ostavlja diskrecijskoj ocjeni \u010delnika tijela, a pitanje bi trebalo biti ure\u0111eno na na\u010din koji jam\u010di dosljednu i transparentnu primjenu na\u010dela vladavine prava. Pri tome, smatramo da bi isto trebalo biti propisano Zakonom o instrumentima politike boljih propisa, a ne biti propisano u Uredbi. Pri tome je ova uredba provedbeni akt Zakona o sustavu dr\u017eavne uprave, kojim se ure\u0111uju na\u010dela i op\u0107a pravila unutarnjeg ustrojstva tijela dr\u017eavne uprave, vrste i uvjeti za ustrojavanje te na\u010din upravljanja unutarnjim ustrojstvenim jedinicama, kao i op\u0107a pravila planiranja poslova te rasporeda radnog i uredovnog vremena. S druge strane, Zakonom o instrumentima politike boljih propisa ure\u0111uju se instrumenti politike boljih propisa i postupci njihove primjene.<\/p>\n<p>Kada se osnuje radna skupina, Zakon o pravu na pristup informacijama nala\u017ee da se njezin sastav objavi u procesu savjetovanja s javno\u0161\u0107u. No, ovu zakonsku obvezu po\u0161tuje tek manji dio tijela javne vlasti. Prema podacima Povjerenice za informiranje, samo tre\u0107ina tijela javne vlasti objavljivala je sastave radnih skupina u 2025. godini, stoga isti\u010de kako je potrebno objavljivati ili sastav radne skupine ili obavijest da radna skupina nije bila osnovana.<\/p>\n<p>Vlada RH se u mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu nije o\u010ditovala o preporuci \u010dija bi provedba adresirala upravo ovaj problem, dok se u izvje\u0161\u0107u o provedbi preporuka koje je izradio ULJPPNM na nju o\u010ditovalo 8 ministarstava. S obzirom na podatke Povjerenice i nedostatne povratne informacije, ove godine dajemo preporuku Vladi RH, da stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u izda naputak o potrebi objave sastava radne skupine koja je izradila nacrt propisa, op\u0107eg akta ili drugog dokumenta.<\/p>\n<p>Tijekom 2025. godine sveukupno je 118 nacrta prijedloga zakona upu\u0107eno na sjednice Vlade RH, prema podacima Ureda za zakonodavstvo Vlade RH . Od toga je visokih 25% upu\u0107eno u hitnom postupku \u0161to, iako je drugi najni\u017ei udio hitnih postupaka od 2013. godine, i dalje je visok i pokazuje da je pro\u0161le godine svaki \u010detvrti prijedlog zakona upu\u0107en u proceduru upravo po hitnom postupku. Hitna procedura zna\u010di da zainteresirana javnost ima manje prilika izjasniti se o predlo\u017eenim odredbama, a Hrvatski sabor o njima raspravlja jednom, umjesto dva puta (u prvom i drugom \u010ditanju). Pri tom, prema Poslovniku Hrvatskoga sabora , zakon se mo\u017ee donijeti po hitnom postupku iznimno, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazlo\u017eeni.<\/p>\n<p>Po hitnom postupku tako\u0111er se donose zakoni koji se uskla\u0111uju s dokumentima Europske unije, ako to zatra\u017ei predlagatelj. U 2025. godini navodili su se i razlozi koji ne opravdavaju hitnost. Kao problemati\u010dno isti\u010demo i nepravovremeno dono\u0161enje propisa kojima se omogu\u0107ava provedba uredbi EU, za \u0161to su primjeri u 2025. bili Zakon o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA), zbog \u010dega je jo\u0161 2024. godine EK uputila opomenu RH i dala novi rok, koji je tako\u0111er kasnije prekora\u010den, te Zakon o provedbi Europskog akta o slobodi medija (EMFA), koji je izglasan u o\u017eujku 2026. godine, iako je EMFA u primjeni od kolovoza 2025. godine.<\/p>\n<p>Zakon o instrumentima politike boljih propisa nala\u017ee i procjenu u\u010dinaka zakona i uredbi, izme\u0111u ostalog i njihovog utjecaja na za\u0161titu ljudskih prava, uz odre\u0111ene i uske iznimke kao \u0161to je potvr\u0111ivanje me\u0111unarodnih ugovora. Prema ovom zakonu, u\u010dinci propisa analiziraju se u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava, koja uklju\u010duje procjenu u\u010dinaka na ljudska prava u cjelini, na jednaki tretman i prilike, standarde i prava na ravnote\u017eu privatnog i poslovnog \u017eivota, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, za\u0161titu osobnih podataka, pristup pravosu\u0111u i drugim javnim uslugama, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom RH zajam\u010dena prava.<\/p>\n<p>U 2025. godini je, tako\u0111er prema podacima Ureda za zakonodavstvo, za 71% prijedloga zakona proveden postupak procjene u\u010dinaka propisa, \u0161to je vi\u0161e nego ranijih godina. Pri tom, iskustvo na\u0161e institucije kroz sudjelovanje u javnim savjetovanjima pokazuje da se naj\u010de\u0161\u0107e u prijedlozima propisa navodi kako nisu utvr\u0111eni u\u010dinci na za\u0161titu ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i i kod propisa kada \u0107e do takvih u\u010dinaka evidentno do\u0107i. Primjer je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, iako se njime regulira priziv savjesti glede vojni\u010dkih du\u017enosti koji je ustavna kategorija.<\/p>\n<p>Agencija EU za temeljna prava (FRA)\u00a0 u svom izvje\u0161\u0107u o boljim zakonima isti\u010de kako procjena u\u010dinaka za za\u0161titu ljudskih prava nije tek \u201etehni\u010dka vje\u017eba\u201c, ve\u0107 kriti\u010dna to\u010dka za bolje zakonodavstvo i njegov \u0161to povoljniji utjecaj na \u017eivote gra\u0111ana, posebno u vremenu niskog povjerenja u institucije. Izvje\u0161\u0107e je pripremljeno, izme\u0111u ostalog, i na temelju istra\u017eivanja koje je obuhva\u0107alo 10 zemalja, me\u0111u kojima i RH. Me\u0111u preprekama za (kvalitetnu) pripremu procjene u\u010dinaka propisa na za\u0161titu ljudskih prava u RH istaknuti su manjak ljudskih resursa i potreba za edukacijom slu\u017ebenika u javnom sektoru o ljudskim pravima.<\/p>\n<p>D\u0160JU je tijekom 2025. godine provela pet edukacija iz podru\u010dja ljudskih prava i diskriminacije, pri \u010demu je ve\u0107ina imala nagla\u0161eni fokus na ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom, a na njima je sudjelovalo 94 polaznika. Stoga bi ove aktivnosti trebalo intenzivirati, kako u pogledu \u0161irine tema edukacije, tako i obuhvata slu\u017ebenika koji ih poha\u0111aju.<\/p>\n<p>Tako\u0111er je potrebno nastaviti s edukacijama o izradi procjene u\u010dinaka propisa kojih, uvidom u raspored edukacija D\u0160JU, trenutno nema u najavi, kao i razmotriti uvo\u0111enje zasebne radionice o pripremi u\u010dinaka propisa na za\u0161titu ljudskih prava.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 4<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Dr\u017eavnoj \u0161koli za javnu upravu, da pro\u0161iri obuhvat tema \u00a0u edukacijama koje provodi u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava te njima obuhvati ve\u0107i broj polaznika<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 5<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Dr\u017eavnoj \u0161koli za javnu upravu, da ponovno provodi edukacije s ciljem ja\u010danja kompetencija slu\u017ebenika za pripreme u\u010dinaka propisa te razmotri uvo\u0111enje zasebne edukacije o pripremi procjene u\u010dinaka propisa na za\u0161titu ljudskih prava<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Provo\u0111enje savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u obveza je koju prvenstveno propisuje Zakon o pravu na pristup informacijama, a cjelokupan proces prati Ured za zakonodavstvo Vlade RH. Podaci koje nam je Ured dostavio za 2025. godinu u trenutku pisanja ovog izvje\u0161\u0107a nisu bili kona\u010dni, s obzirom na zakonske rokove za usvajanje godi\u0161njeg izvje\u0161\u0107a o provedbi savjetovanja s javno\u0161\u0107u na sjednici Vlade RH (kraj prvog tromjese\u010dja teku\u0107e za prethodnu godinu).<\/p>\n<p>Prema tim (nepotpunim) podacima, tijekom 2025. godine putem portala e-Savjetovanja provedeno je ukupno 809 savjetovanja u kojima je sudjelovalo ukupno 6.886 fizi\u010dkih i pravnih osoba. Ukupno je zaprimljeno 25.235 komentara, od \u010dega je prema prvim podacima, 2.341 prihva\u0107eno, 1.464 djelomi\u010dno prihva\u0107eno, dok 8.355 nije prihva\u0107eno. Ukoliko kona\u010dni podaci budu u sli\u010dnim okvirima, bit \u0107e rije\u010d o\u00a0 najve\u0107em broju komentara do sada na portalu e-Savjetovanja, koji je u 2025. godini obilje\u017eio 10 godina postojanja.<\/p>\n<p>Isti (nepotpuni) podaci pokazuju i da na \u010dak 7.260 komentara nije odgovoreno te, ako se tome pribroji i 5.815 koji su \u201eprimljeni na znanje\u201c, to <em>de facto<\/em> zna\u010di da na \u010dak 52% komentara nije odgovoreno. Ovo je dugogodi\u0161nja i vi\u0161estruko problemati\u010dna pojava, suprotna na\u010delima dobre uprave te zakonskom obvezom tijela javne vlasti da, kao dio izvje\u0161\u0107a o savjetovanju s javno\u0161\u0107u, pripremi o\u010ditovanja s razlozima za neprihva\u0107anje pojedinih prijedloga i primjedbi.<\/p>\n<p>Iako u Izvje\u0161\u0107u Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o provedbi preporuka iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu tijela naj\u010de\u0161\u0107e navode da ve\u0107inom odgovaraju na zaprimljene komentare, gore navedeni podaci i iskustva iz javnih savjetovanja su razli\u010dita. Primjerice, Ministarstvo zdravstva je tijekom e-savjetovanja na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaprimilo 33 komentara, pri \u010demu je na 32 odgovorilo tek da su primljeni na znanje, dok je samo jedan prihva\u0107en. S druge strane, primjer dobre prakse me\u0111u ministarstvima su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije te Ministarstvo prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine.<\/p>\n<p>Razmatranje i obrazlaganje odgovora nu\u017eno je ne samo zbog po\u0161tivanja zakonske obveze, ve\u0107 i omogu\u0107avanja da propisi budu u \u0161to ve\u0107oj mjeri kvalitetni i imaju najbolji mogu\u0107i u\u010dinak na gra\u0111ane, odnosno da se mogu\u0107i problemi na koje se ukazuje u javnom savjetovanju preveniraju, pa tako i kr\u0161enja prava i diskriminacija gra\u0111ana. Tome u velikoj mjeri mogu doprinijeti argumentirani komentari, temeljeni na stru\u010dnosti i iskustvu, koji dolaze od gra\u0111ana, organizacija civilnog dru\u0161tva, akademske zajednice i stru\u010dnjaka razli\u010ditih profila, neovisnih institucija i drugima.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>\u00a0<\/strong><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 6<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u izda naputak o potrebi obrazlo\u017eenog odgovaranja na argumentirane komentare zaprimljene u e-Savjetovanju<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 7<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u izda naputak o obvezi odr\u017eavanja javnih savjetovanja u pravilu u trajanju od 30 dana, s poja\u0161njenjima \u0161to uklju\u010duje, a \u0161to ne zakonom predvi\u0111ene iznimke<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Primjerice, i nadalje se ponavlja praksa da, nakon \u0161to ne razmotri i ne prihvati komentare pu\u010dke pravobraniteljice, nositelj propisa nakon odre\u0111enog vremena nanovo mijenja iste odredbe, upravo zbog pote\u0161ko\u0107a koje su se pojavile, a na koje je pu\u010dka pravobraniteljica ukazivala u javnom savjetovanju. Najbolji primjer u 2025. godini bile su izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojima su uvedene iznimke od obveze osobnog dolaska u HZZO jednom u tri mjeseca za dio gra\u0111ana, radi zadr\u017eavanja prava na obvezno zdravstveno osiguranje, no \u0161teta za tisu\u0107e gra\u0111ane ve\u0107 je po\u010dinjena, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju Pravo na zdravlje. Kako je pro\u0161le godine preporuka upu\u0107ena svim stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u te je u Izvje\u0161\u0107u o provedbi preporuka pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu prikazana razli\u010dita praksa stru\u010dnih nositelja, ove godine preporuku upu\u0107ujemo Vladi RH, da stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u izda naputak o potrebi obrazlo\u017eenog odgovaranja na komentare zaprimljene u e-Savjetovanju.<\/p>\n<p>Zakon o instrumentima politike boljih propisa tako\u0111er nala\u017ee da savjetovanje s javno\u0161\u0107u u pravilu treba trajati 30 dana, dok je iznimno mogu\u0107e da traje kra\u0107e u posebnim okolnostima, kada je rije\u010d o doga\u0111aju ili stanju koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugro\u017eava \u017eivot i zdravlje gra\u0111ana, nacionalnu sigurnost, imovinu ve\u0107e vrijednosti, znatno naru\u0161ava okoli\u0161, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku \u0161tetu. Pri tom bi razlozi skra\u0107ivanja trebali biti obrazlo\u017eeni.<\/p>\n<p>Unato\u010d tome, prema podacima Povjerenice za informiranje, savjetovanja provedena putem portala e-Savjetovanja trajala su u prosjeku 24 dana, dva dana du\u017ee nego godinu ranije, pri \u010demu je broj obrazlo\u017eenja skra\u0107ivanja roka porastao za 9%. Kra\u0107a trajanja od propisanog vidljiva su i u podacima Ureda za zakonodavstvo Vlade RH , pri \u010demu i dalje ima onih za koje je bilo evidentno da nije rije\u010d o izvanrednim okolnostima koje predvi\u0111a zakon, ve\u0107 o u\u010destaloj praksi koja se tolerira, iako se time smanjuje mogu\u0107nost da \u0107e se zainteresirana javnost mo\u0107i na kvalitetan na\u010din ili uop\u0107e uklju\u010diti, \u010dime se gubi smisao provo\u0111enja cijelog postupka. Neki od primjera u 2025. godini bili su nacrti izmjena i dopuna Zakona o dru\u0161tveno poticanoj stanogradnji (10 dana), Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi (15 dana), Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (15 dana) te Zakona o porezu na dodanu vrijednost (5 dana) dok, primjerice, Zakon o izmjenama Zakona o tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije nije ni upu\u0107en u javno savjetovanje.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, i u 2025. godini je u velikom broju slu\u010dajeva bilo ote\u017eano ili nemogu\u0107e komentirati pojedine predlo\u017eene odredbe jer nisu bile obrazlo\u017eene, stoga nije bila jasna njihova svrha, cilj niti se moglo predvidjeti njihove u\u010dinke.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dno, postupke pripreme propisa potrebno je bolje normirati, ali i osigurati provedbu postoje\u0107ih zakonskih obveza: provoditi u\u010dinke propisa za za\u0161titu ljudskih prava, kvalitetno obrazlagati predlo\u017eene odredbe, savjetovanja s javno\u0161\u0107u provoditi u pravilu u trajanju od 30 dana te ozbiljnije razmatrati i argumentirano odgovarati na konstruktivne komentare koji mogu pridonijeti kvaliteti propisa.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, potrebno je razmotriti i u praksu uvesti i druge oblike savjetovanja s javno\u0161\u0107u, posebice na na\u010din da priliku za povratnu informaciju da osobama koje iz razli\u010ditih razloga nisu u mogu\u0107nosti koristiti sustav e-Savjetovanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 24px; color: #007f00;\"><strong>Strate\u0161ki dokumenti<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>I tijekom 2025. godine davali smo stru\u010dni doprinos pripremi strate\u0161kih dokumenata, u razli\u010ditim fazama: kroz sudjelovanje u radnim skupinama te davanjem komentara i prijedloga u javnim savjetovanjima, slijedom \u010dega stje\u010demo i izravni uvid u postupak izrade strate\u0161kih dokumenata. Istovremeno, pratimo primjenu brojnih strate\u0161kih dokumenata, a o \u010demu izvje\u0161tavamo u pojedinim poglavljima ovog izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n<table style=\"background-color: #007f6e; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 8 (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da nove akcijske planove usvoji najkasnije tri mjeseca prije isteka roka va\u017eenja prethodnog akcijskog plana<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Kao i ranijih godina, i u 2025. je istaknut problem nedono\u0161enja potrebnih strate\u0161kih dokumenata. Tako RH jo\u0161 od 2016. godine nema Nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnoga dru\u0161tva, iako je u vi\u0161e navrata osnovana radna skupina i iako se kroz godine prostor za djelovanje civilnog dru\u0161tva kontinuirano su\u017eava. Jo\u0161 uvijek nisu doneseni ni novi plan za\u0161tite okoli\u0161a, Strate\u0161ki plan razvoja zdravstvene ekologije ni Strate\u0161ki plana razvoja javnog zdravstva. Potrebno je, izme\u0111u ostalog, donijeti i Nacionalnu strategiju za borbu protiv besku\u0107ni\u0161tva, Strategiju socijalnog stanovanja u RH te dugoro\u010dnu politiku zapo\u0161ljavanja kvalificiranog kadra u domove za starije i nemo\u0107ne.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, nastavljena je i praksa nepostupanja po obvezi iz Zakona o sustavu strate\u0161kog planiranja, prema kojem se novi akcijski planovi donose najkasnije tri mjeseca prije isteka roka va\u017eenja prethodnog. Stoga ponavljamo preporuku Vladi RH, da nove akcijske planove usvoji najkasnije tri mjeseca prije isteka roka va\u017eenja prethodnog akcijskog plana.<\/p>\n<hr \/>\n<p><span style=\"color: #000000;\"><em>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu<\/a>:<\/em><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #000000;\"><em><a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/prava-starijih-osoba-2025\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-zdravlje-2025\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/siromastvo-i-ljudska-prava-2025\">Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/graditeljstvo-2025\">Graditeljstvo<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravosude-2025\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/branitelji-ljudskih-prava-2025\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2025\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ombudsman.hr\/suradnja-i-javno-djelovanje-u-promicanju-ljudskih-prava-i-suzbijanju-diskriminacije-2025\">Suradnja i javno djelovanje u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije<\/a>.<\/em><\/span><br \/>\n<span style=\"color: #000000;\"><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"16\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2025\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2026.\u00a0Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na dobro upravljanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. \u201eOtac mi je umro prije dva mjeseca, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23527","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23527"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23527\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23530,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23527\/revisions\/23530"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}