{"id":23513,"date":"2026-04-21T14:05:38","date_gmt":"2026-04-21T12:05:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=23513"},"modified":"2026-05-28T12:17:11","modified_gmt":"2026-05-28T10:17:11","slug":"uvod-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/uvod-2025\/","title":{"rendered":"Uvod"},"content":{"rendered":"<p data-cya11y-org-font-size=\"24\"><span style=\"font-size: 14px;\"><em>Napomena: \u010citate Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2025-godinu\/?wpdmdl=23118&#038;refresh=69e7685605d521776773206\" data-cya11y-org-font-size=\"24\">PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji.<\/em><\/span><\/p>\n<p data-cya11y-org-font-size=\"24\">\n<hr \/>\n<p>Pred vama se nalazi Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje pu\u010dka pravobraniteljica, Ustavom RH odre\u0111ena kao opunomo\u0107enica Hrvatskoga sabora za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i sloboda utvr\u0111enih Ustavom, zakonima i me\u0111unarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, podnosi Hrvatskom saboru. Izvje\u0161\u0107e se podnosi temeljem vi\u0161e zakona: Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja i Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti.<\/p>\n<p>Izvje\u0161\u0107e je <strong>analiza i ocjena stanja ljudskih prava i sloboda u RH<\/strong> te stanja vezano za prava pojedinaca ili pojedinih dru\u0161tvenih skupina. Sadr\u017ei i <strong>181 preporuku<\/strong> za sustavna pobolj\u0161anja.<\/p>\n<p>Izvje\u0161\u0107e se temelji na velikom broju informacija iz \u0161irokog kruga izvora te predstavlja sveobuhvatan osvrt na vi\u0161e od 60 tema i podtema iz razli\u010ditih podru\u010dja \u017eivota. Preporuke su navedene uz opis problema, a stanje je ilustrirano i citatima iz pritu\u017ebi gra\u0111ana.<\/p>\n<p>U 2025. godini <strong>najve\u0107i se broj gra\u0111ana od kada postoji institucija, u preko 30 godina, obratio pu\u010dkoj pravobraniteljici tra\u017ee\u0107i za\u0161titu svojih prava<\/strong>. Otvorili smo novih 4.491 predmet po pritu\u017ebama ili na vlastitu inicijativu, \u0161to je 21% vi\u0161e nego godinu ranije, koja je tako\u0111er bila rekordna, a ovaj trend pokazuje povjerenje gra\u0111ana u instituciju. Ukupno smo postupali u 8,671 predmeta, od kojih je 5,730 bilo novootvorenih.<\/p>\n<p>U 2025. godini smo zaprimili i <strong>rekordan broj pritu\u017ebi u jednom podru\u010dju<\/strong> &#8211; glede <strong>prava na zdravlje, <\/strong>njih <strong>525, <\/strong>\u0161to je najve\u0107i broj pritu\u017ebi koje je institucija ikada zaprimila u jednom podru\u010dju. Zatim slijede pritu\u017ebe vezane uz <strong>diskriminaciju (378)<\/strong> u razli\u010ditim podru\u010djima \u017eivota, <strong>socijalnu skrb (363)<\/strong> i <strong>pravo na rad (327)<\/strong>. Socijalna skrb po prvi je put me\u0111u tri podru\u010dja s najvi\u0161e pritu\u017ebi, s porastom od 77,9%, a u odnosu na prethodnu godinu najvi\u0161e je porastao broj pritu\u017ebi vezanih uz statusna prava (118,8%).<\/p>\n<p>Uz rad u predmetima, izvje\u0161\u0107e se temelji i na cijelom nizu drugih izvora podataka:<\/p>\n<ul>\n<li>analizi 40 propisa i strate\u0161kih dokumenata koji su u 2025. godini bili u javnom savjetovanju i parlamentarnoj proceduri te na koja smo davali mi\u0161ljenja;<\/li>\n<li>terenskim obilascima domova za starije, romskih naselja, ekolo\u0161ki ugro\u017eenih podru\u010dja, zatvora i kaznionica, psihijatrijskih bolnica, bolni\u010dkih psihijatrijskih odjela, policijskih postaja i pritvorskih jedinica, prihvatili\u0161ta za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, Centra za registraciju tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, prihvatnih centara za strance, podru\u010dja stradalih u potresu i drugih;<\/li>\n<li>suradnji s tijelima javne vlasti, organizacijama civilnog dru\u0161tva i drugim dionicima &#8211; uklju\u010duju\u0107i, kroz prikupljanje podataka u svrhu pripreme godi\u0161njeg Izvje\u0161\u0107a, koje smo zatra\u017eili od ministarstava i drugih dr\u017eavnih tijela, jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, organizacija civilnog dru\u0161tva, akademske zajednice, sindikata, udruga poslodavaca, strukovnih komora, vjerskih zajednica, predstavnika i vije\u0107a nacionalnih manjina;<\/li>\n<li>sudske prakse Ustavnog suda i nacionalnih sudova, Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije; te dostupnih znanstvenih radova, istra\u017eivanja i statisti\u010dkih pokazatelja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sveukupno gledano,<strong> ljudska prava <\/strong>u Hrvatskoj su u 2025. godini<strong> stagnirala, <\/strong>dok je<strong> u nekim podru\u010djima do\u0161lo do regresije<\/strong>, s primjetnim <strong>prijetnjama vladavini prava<\/strong>.<\/p>\n<p>Izme\u0111u ostalog u 2025. godini:<\/p>\n<ul>\n<li>izrazi netrpeljivosti prema manjinskim skupinama su bili izravniji i u\u010destaliji, posebice srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini i migrantima, uklju\u010duju\u0107i stranim radnicima;<\/li>\n<li>nastavio je rasti broj starijih osoba u riziku od siroma\u0161tva, koji su zbog brojnih problema jedna od najugro\u017eenijih skupina u dru\u0161tvu;<\/li>\n<li>su\u017eavao se prostor za kriti\u010dke glasove &#8211; za djelovanje organizacija civilnog dru\u0161tva, za novinare i medijske slobode i za neovisne institucije;<\/li>\n<li>vidljivi su bili propusti u u\u010dinkovitom djelovanju socijalne dr\u017eave u za\u0161titi i podr\u0161ci najranjivijima;<\/li>\n<li>i dalje je bila nedovoljno dostupna zdravstvena za\u0161tita &#8211; gra\u0111ani su dugo \u010dekali na preglede, a u posebno te\u0161kom polo\u017eaju su onkolo\u0161ki i palijativni pacijenti;<\/li>\n<li>ra\u0161iren je bio govor mr\u017enje, online, ali i u fizi\u010dkom prostoru, a \u0161irile su se i dezinformacije i la\u017ene vijesti;<\/li>\n<li>otvorila su se pitanja prikladnosti prostora za javno okupljanje i poruka koje se s njih \u0161alju;<\/li>\n<li>i dalje su zatvori prenapu\u010deni, posljedi\u010dno su uvjeti smje\u0161taja neodgovaraju\u0107i, a zatvorenici bez adekvatne zdravstvene skrbi.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pregled razli\u010ditih poglavlja objedinjeno ukazuje na neke <strong>dugoro\u010dne i\/ili strukturne probleme<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li>problemi u svakodnevnim kontaktima gra\u0111ana s razli\u010ditim tijelima javne vlasti, kao \u0161to su nedostatak jasnih informacija, neodgovaranje, \u0161utnja administracije, dugotrajnost postupanja, neprimjerena komunikacija &#8211; a \u0161to vodi osje\u0107aju <strong>nemo\u0107i pred sustavom<\/strong>;<\/li>\n<li>prebacivanje odgovornosti izme\u0111u institucija, nedovoljno transparentni i participativni procesi \u2013 a \u0161to vodi <strong>nepovjerenju u institucije; <\/strong><\/li>\n<li>pristup tijela javne vlasti pre\u010desto nije pristup temeljen na ljudskim pravima, \u0161to zna\u010di sustavno postavljanje pitanja: Tko \u0107e imati koristi od ove odluke? Tko je u opasnosti da bude zanemaren? I imamo li podatke koji nam omogu\u0107uju odgovor? \u2013 a \u0161to vodi tome da <strong>neki budu zanemareni;<\/strong><\/li>\n<li>regionalne razlike i razlike izme\u0111u gradova i ruralnih podru\u010dja i otoka \u2013 a \u0161to vodi tome da <strong>ostvarivanje nekog prava ovisi o tome gdje u RH osoba \u017eivi;<\/strong><\/li>\n<li>kroni\u010dni nedostatak djelatnika na zahtjevnim poslovima u dijelovima javnog sektora, za rad u domovima zdravlja, bolnicama, domovima za starije i nemo\u0107ne osobe, podru\u010dnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, psihijatrijskim ustanovama, policiji i u zatvorskom sustavu \u2013 a \u0161to vodi tome da <strong>najranjiviji ne dobivaju potrebnu brigu<\/strong>, njegu ili lije\u010denje ili da <strong>gra\u0111ani dugo \u010dekaju odgovor ili postupanje ili pomo\u0107<\/strong>, a postoje\u0107i <strong>djelatnici sustava su preoptere\u0107eni.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>U izvje\u0161\u0107u u razli\u010ditim poglavljima navodimo i <strong>pozitivne pomake<\/strong>. Primjerice, na snagu su stupili zna\u010dajni zakoni u podru\u010dju stanovanja i zapo\u010dela je provedba prvog strate\u0161kog dokumenta za priu\u0161tivo stanovanje; promijenjen je model uskla\u0111ivanja mirovina i ukinuta je penalizacija za dio umirovljenika; po\u010dele su se sustavno objavljivati sudske presude; pro\u0161irena je za\u0161tita na prijavitelje nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010de) koji se obrate izravno policiji i DORH-u; uvedena je iznimka od obveze osobnog dolaska dijela gra\u0111ana u HZZO svaka tri mjeseca kako ne bi ostali bez zdravstvenog osiguranja; zapo\u010deo je rad na nacionalnom programu palijativne skrbi i nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije.<\/p>\n<p>U nastavku je kratki opis stanja u nekim od poglavlja iz Izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Pravo na dobru upravu<\/strong> govori o odnosu dr\u017eavne i javne uprave prema gra\u0111anima, kroz kvalitetu i u\u010dinkovitost kojom djeluju kao pru\u017eatelji javnih usluga, a pritu\u017ebe pokazuju dugotrajnost u postupanju kao jedan od \u010de\u0161\u0107ih problema. Donosimo i osvrt na nastavak digitalizacije uprave i administrativnog rastere\u0107enja gra\u0111ana, procese dono\u0161enja propisa i stvarnu mogu\u0107nost sudjelovanja zainteresirane javnosti u dono\u0161enju odluka te vezano uz procese rada na strate\u0161kim dokumentima.<\/p>\n<p><strong>Pravo na zdravlje<\/strong> bio je naj\u010de\u0161\u0107i razlog zbog kojeg su nam se gra\u0111ani obra\u0107ali, a ukazuju na razli\u010ditu dostupnost zdravstvene za\u0161tite izme\u0111u gradova i ruralnih podru\u010dja\/otoka, nedostupnost lije\u010dnika, neprimjereno pona\u0161anje i komunikaciju djelatnika, pote\u0161ko\u0107e s dobivanjem informacija o zdravstvenom stanju i lije\u010denju, gubitak zdravstvenog osiguranja, probleme s naknadom za tro\u0161kove putovanja do lije\u010dnika u drugi grad, dugotrajnost u postupanju HZZO-a i pogre\u0161ke u njegovu sustavu te duge liste \u010dekanja za pretrage. Poseban fokus stavljamo na onkolo\u0161ke pacijente, kao i palijativnu skrb. Onkolo\u0161ki pacijenti i udruge u svojim pritu\u017ebama svjedo\u010de o stvarnosti kroz koju prolaze kada poku\u0161avaju na vrijeme obaviti operativni zahvat, dobiti terapiju, obaviti kontrolni pregled ili doznati koja prava imaju. U palijativnoj skrbi nema zna\u010dajnih promjena pa je dostojanstvo za najte\u017ee pacijente i podr\u0161ka njihovim obiteljima jo\u0161 uvijek daleki cilj, \u0161to je porazno.<\/p>\n<p>U podru\u010dju <strong>prava na rad<\/strong> nastavljeni su trendovi iz prethodnih godina, a radnici, me\u0111u kojima u ve\u0107em broju i strani radnici, su nam se u nastavili obra\u0107ati ukazuju\u0107i na kr\u0161enje razli\u010ditih prava iz radnog odnosa. Gra\u0111ani i sindikati su ukazivali na diskriminaciju kod zapo\u0161ljavanja i na radu, na mobing na radnom mjestu, neprijavljeni rad i naru\u0161enu sigurnost na radu, uklju\u010duju\u0107i i rad na visokim temperaturama. U 2025. godini je po\u010dela primjena novog zakonskog okvira za izdavanje dozvola za boravak i rad. Nakon uvo\u0111enja sustava ocjenjivanja u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama, isti je ve\u0107 u prvoj godini korigiran zbog nezadovoljstva, a podneseno je i nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredbi koje ga ure\u0111uju.<\/p>\n<p>Sve vi\u0161e <strong>starijih osoba<\/strong> \u017eivi u siroma\u0161tvu, s nedovoljno dostupnim socijalnim uslugama, mirovine su mnogima nedostatne za dostojanstven \u017eivot, a izlo\u017eeni su i diskriminaciji i \u010desto socijalno izolirani. Nema dovoljno niti socijalnih usluga za ostanak starijih u vlastitom domu, niti smje\u0161taja u domovima za starije. Zaposlene osobe i dalje nemaju na\u010dina da se brinu za svoje starije i nemo\u0107ne \u010dlanove obitelji kada su im najpotrebniji. Nasilje nad starijima zanemarena je tema pa, radi pove\u0107anja pa\u017enje nadle\u017enih institucija i op\u0107e javnosti o ovom problemu, dajemo preporuku da se utemelji Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad starijima. U RH ima kapaciteta za smje\u0161taj tek 1,3% osoba koje su oboljele od Alzheimera i drugih demencija. U poglavlju dajemo i pregled stanja u domovima za starije te vezano za ugovore o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju. Zbog uistinu velikih problema s kojima su suo\u010dene starije osobe u RH, i to dugogodi\u0161njih, kao i nedovoljno spremnosti da se stanje zna\u010dajnije promijeni, Hrvatskom saboru pu\u010dka pravobraniteljica istovremeno predaje i <strong>Posebno izvje\u0161\u0107e o ljudskim pravima starijih osoba.<\/strong><\/p>\n<p>Vezano uz <strong>mlade<\/strong>, godinu je obilje\u017eilo ponovno uvo\u0111enje temeljnog vojnog osposobljavanja, a fokus stavljamo i na uklju\u010denost mladih u dru\u0161tvo, kao i na mentalno zdravlje koje je ugro\u017eeno (i) zbog razvoja suvremenih tehnologija i dru\u0161tvenih mre\u017ea. Raste broj po\u010dinitelja kaznenih djela me\u0111u mladima, a sve \u010de\u0161\u0107e pokazuju i predrasude prema razli\u010ditim skupinama. No, i dalje se ne planira uvo\u0111enje sustavnog gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja.<\/p>\n<p>Stopa rizika od <strong>siroma\u0161tva<\/strong> u 2025. bila je 19,5%, ne\u0161to ni\u017ea nego 2024. godine, ali nanovo je rasla me\u0111u najranjivijima. EK je upozorila RH na rast dohodovne nejednakosti, regionalne razlike u stopama rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti te dodatnu ranjivost odre\u0111enih skupina. Po utjecaju socijalnih transfera na smanjenje siroma\u0161tva me\u0111u neuspje\u0161nijima smo u EU. Sustav socijalne skrbi mora biti u\u010dinkovito organiziran i usmjeren na korisnike, no djelatnici su i dalje preoptere\u0107eni administrativnim poslovima i drugim pote\u0161ko\u0107ama, zbog \u010dega nam se i oni obra\u0107aju s pritu\u017ebama. Godinu su u ovom podru\u010dju obilje\u017eili vi\u0161estruko prekora\u010deni rokovi odlu\u010divanja i druge prepreke vezane uz inkluzivni dodatak. Nema pomaka niti u podr\u0161ci osobama u besku\u0107ni\u0161tvu, koje stoga uvelike ovise o udrugama.<\/p>\n<p><strong>Pravo na adekvatno stanovanje<\/strong> jedno je od istaknutijih problema gra\u0111ana posljednjih godina, ponajvi\u0161e zbog zna\u010dajnog rasta cijena nekretnina i za kupnju i za najam, kao i poskupljenja energenata i drugih tro\u0161kova \u017eivota. U te\u0161kom polo\u017eaju su podstanari, osobe ni\u017eih, ali i srednjih primanja, ponajvi\u0161e mladi, umirovljenici i radnici s minimalnom pla\u0107om, posebno u turisti\u010dkim mjestima. U 2025. godini na snagu je stupilo vi\u0161e va\u017enih zakona iz podru\u010dje stanovanja te je nastavljeno rje\u0161avanje vi\u0161e desetlje\u0107a prisutnog problema vezano za prava za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca i vlasnika nekretnina. Zapo\u010deo je s provedbom Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine, no u\u010dinke ovih mjera gra\u0111ani suo\u010deni s nedostatkom priu\u0161tivog stanovanja tek trebaju osjetiti. I dalje gotovo u potpunosti nedostaje socijalnog stanovanja, koje bi i sredi\u0161nja dr\u017eava i jedinice lokalne samouprave trebale osiguravati, kako bi se na sveobuhvatan i odr\u017eiv na\u010din odgovorilo na potrebe najsiroma\u0161nijih gra\u0111ana. Pritu\u017ebe na <strong>obnovu nakon potresa<\/strong> pokazuju probleme s kojima su gra\u0111ani jo\u0161 uvijek suo\u010deni, posebno oni koji i dalje \u017eive u kontejnerima u dvori\u0161tima o\u0161te\u0107enih ku\u0107a.<\/p>\n<p>Kod <strong>diskriminacije <\/strong>je nastavljen dugogodi\u0161nji trend: naj\u010de\u0161\u0107e su pritu\u017ebe na diskriminaciju na temelju rase, etni\u010dke pripadnosti i boje ko\u017ee ili nacionalnog podrijetla (15%), dok je me\u0111u podru\u010djima \u017eivota naj\u010de\u0161\u0107a diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja (42%). Radnici su ukazivali na diskriminaciju na temelju zdravstvenog stanja i \u010dlanstva u sindikatu. Kroz Izvje\u0161\u0107e dajemo pregled stanja i pojavnosti diskriminacije u nizu podru\u010dja (zdravstvo, obrazovanje, pristup dobrima i uslugama, rad i zapo\u0161ljavanje i druga) i temeljem razli\u010ditih osnova (dob, imovno stanje, zdravstveno stanje, obrazovanje, vjera i druge). I dalje je vidljiva potreba podizanja svijesti o diskriminaciji, uklju\u010duju\u0107i i zakonskoj zabrani i mehanizmima za\u0161tite.<\/p>\n<p>Situacija s <strong>rasnom diskriminacijom<\/strong> dodatno je pogor\u0161ana. Porasli su negativni stavovi prema pripadnicima srpske nacionalne manjine i incidenti pa je policija, primjerice, podnijela kaznene prijave zbog nasilni\u010dkog pona\u0161anja i povrede slobode izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti, te je djelovala preventivno: primjerice, sprije\u010den je napad na mlade karatiste. Romi su ostali izlo\u017eeni duboko ukorijenjenoj diskriminaciji u gotovo svim podru\u010djima \u017eivota, mnoge obitelji i dalje \u017eive u prostorno izoliranim i infrastrukturno zanemarenim naseljima, a romska djeca u velikoj su mjeri <em>de facto<\/em> segregirana u \u0161kolama, \u0161to onemogu\u0107ava integraciju. Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih meta negativnih stavova i netrpeljivosti su migranti, osobito strani radnici, a osim \u0161to su trpjeli razne povrede prava iz radnog odnosa, neki su bili izlo\u017eeni i razbojni\u0161tvima, kra\u0111ama i etni\u010dki motiviranim napadima. Institucionalni okvir integracije gotovo ne postoji, pri \u010demu nerije\u0161ena ostaje i (ne)dostupnost te\u010dajeva hrvatskog jezika, ote\u017ean pristup zdravstvenoj za\u0161titi i druge pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n<p>Najizra\u017eeniji problemi u implementaciji prava iz Ustavnog zakona o <strong>pravima nacionalnih manjina<\/strong> i dalje su prisutni u podru\u010djima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina te prava na adekvatnu zastupljenost me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u. Najve\u0107i stupanj provedbe manjinskih prava ostvaruje se u podru\u010dju kulturne autonomije, me\u0111utim, tijekom 2025. do\u0161lo je do sprje\u010davanja odr\u017eavanja i otkazivanja kulturnih doga\u0111anja i propitivanja i osporavanja prava na kulturnu autonomiju pripadnika srpske nacionalne manjine.<\/p>\n<p>U pogledu <strong>slobode vjeroispovijedi<\/strong>, neki gra\u0111ani su propitivali primjerenost vjerskih sadr\u017eaja u javnom prostoru, a pojedine vjerske zajednice su ukazivale na izazove s kojima se suo\u010davaju njihovi \u010dlanovi, primjerice prilikom ostvarivanja zdravstvene za\u0161tite, kao i vezano za osje\u0107aj nesigurnosti zbog geopoliti\u010dkih zbivanja. U okviru ovog poglavlja obra\u0111ujemo i priziv savjesti, koji proizlazi iz slobode savjesti i vjeroispovijedi, koji je u 2025. aktualiziran ponovnim uvo\u0111enjem obveznog vojnog roka, a \u0161to je otvorilo i pitanje priziva savjesti u medicini.<\/p>\n<p>U podru\u010dju <strong>pravosu\u0111a<\/strong> gra\u0111ani su nam se, kao i ranijih godina, naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107ali zbog nezadovoljstva dugotrajno\u0161\u0107u i ishodom sudskih postupaka. Ve\u0107 godinu dana najvi\u0161i sud, Vrhovni sud RH, djeluje bez \u010delne osobe, a \u0161to dodatno naru\u0161ava povjerenje gra\u0111ana. Dajemo i pregled postupka digitalizacije pravosu\u0111a, sustava <strong>ovrha<\/strong>, <strong>besplatne pravne pomo\u0107i<\/strong> i <strong>sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima<\/strong>. Donosimo i <strong>analizu sudske prakse u predmetima vezanima uz diskriminaciju<\/strong>, statisti\u010dki pregled <strong>zlo\u010dina iz mr\u017enje<\/strong> i osvrt na postupanja vezana uz njih te <strong>pregled odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima protiv RH<\/strong>.<\/p>\n<p>U 2025. godini <strong>sloboda izra\u017eavanja<\/strong> \u010desto je bila percipirana kao neograni\u010deno pravo koje mo\u017ee poslu\u017eiti kao alibi za razli\u010dite oblike govora mr\u017enje i \u0161tetnog govora. U\u00a0 javnom prostoru zabilje\u017een je porast razli\u010ditih oblika nezakonitog i\/ili \u0161tetnog govora, osobito <em>online<\/em>, ali i u fizi\u010dkom prostoru, uz u\u010destale javne rasprave o tome \u0161to je obuhva\u0107eno slobodom izra\u017eavanja, a \u0161to nije. Tijekom ljeta su se (prije koncerata) na ulicama Zagreba i Sinja otvoreno pjevale usta\u0161ke pjesme. Vi\u0161e nego ranijih godina u javnom prostoru koristio se pozdrav \u201eZa dom spremni,\u201c a vidljiva je i promjena stava prema njemu. Me\u0111utim, Ustav i Zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira se nisu promijenili. Dvojbe o tome \u0161to je zakonito, a \u0161to nije, pokazuju da je potrebno jasnije zakonski regulirati ovo podru\u010dje. Vezano za reguliranje nezakonitog sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, 2024. godine stupio je na snagu (EU) Akt o digitalnim uslugama (DSA), a u 2025. je donesen Zakon o provedbi DSA. Od kolovoza 2025. godine se izravno primjenjuje Europski akt o <strong>slobodi medija<\/strong> (EMFA) kojem je cilj oja\u010dati slobodu, neovisnost i pluralizam medija te osna\u017eiti polo\u017eaj novinara, no tek je potrebno pristupiti sveobuhvatnoj izmjeni medijskog zakonodavstva. Radi se na boljoj za\u0161titi od SLAPP tu\u017ebi, a potrebno je unaprijediti i za\u0161titu novinara od fizi\u010dkih i verbalnih napada.<\/p>\n<p>Godina je bila posebno intenzivna u podru\u010dju <strong>prava na javno okupljanje<\/strong> i pokazala je da je potrebno mijenjati pravni okvir njegove za\u0161tite jer je postoje\u0107i nedovoljno precizan i podlo\u017ean razli\u010ditim tuma\u010denjima. To se posebno odnosi na pitanje kada je javna okupljanja potrebno prijaviti, prostore na kojima se mogu odr\u017eavati te poruke koje je na njima dopu\u0161teno slati, s obzirom su upu\u0107ivane i one kojima se \u0161iri nesno\u0161ljivost. I dalje postoji prostor za bolje razumijevanje (protu)prosvjeda kao oblika slobode javnog okupljanja.<\/p>\n<p><strong>Umjetna inteligencija<\/strong> sve se vi\u0161e koristi u RH, no gra\u0111ani nisu dovoljno informirani o u\u010dincima kori\u0161tenja ovih alata, slijedom \u010dega je potrebno vi\u0161e raditi na podizanju svijesti javnosti o primjeni UI, regulatornom okviru, prednostima te nedostacima, uklju\u010duju\u0107i rizike za ljudska prava i diskriminaciju. Osim istra\u017eivanja o kori\u0161tenju i stavovima o umjetnoj inteligenciji u RH te edukacija, donosimo i pregled razvoja zakonodavnog okvira te primjene UI u dr\u017eavnom i javnom sektoru.<\/p>\n<p>Okru\u017eenje za djelovanje <strong>branitelja ljudskih prava<\/strong> sve je nepovoljnije. RH nema Nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnog dru\u0161tva od 2016. godine, \u0161to reflektira nedostatak svijesti o va\u017enosti civilnog dru\u0161tva i njegove uloge u podr\u017eavanju i razvoju demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Zabilje\u017eene su pojave defamiranja, govor mr\u017enje, uvrede i prijetnje aktivistima te SLAPP tu\u017ebe protiv okoli\u0161nih branitelja ljudskih prava. Udruge svoje mogu\u0107nosti sudjelovanja u javnom odlu\u010divanju ocjenjuju vi\u0161e formalnim nego li su\u0161tinskim i bez ozbiljnog uklju\u010divanja njihovih doprinosa u javne politike i propise.<\/p>\n<p>I u 2025. godini, koja je bila me\u0111u tri najtoplije godine (uz 2023. i 2024.), osjetili su se \u0161tetni u\u010dinci klimatskih promjena na <strong>pravo na \u010dist zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161. <\/strong>Provodi se sanacija na \u010detiri od osam crnih to\u010daka iz Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.\u20132028., a izvje\u0161tavamo i o problemu ilegalnih odlagali\u0161ta otpada i mjerama koje se povodom toga poduzimaju te o centrima za gospodarenje otpadom i izazovima s kojima se susre\u0107u gra\u0111ani koji \u017eive u njihovoj blizini. Okoli\u0161ni OCD-i kao problem navode i neprovo\u0111enje postupaka procjene utjecaja na okoli\u0161. Pi\u0161emo i o civilnoj za\u0161titi i njezinoj va\u017enosti u slu\u010daju raznih izvanrednih opasnosti.<\/p>\n<p>U podru\u010dju <strong>za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010da)<\/strong> usvojene su izmjene Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti, kojima se pro\u0161iruje zakonska za\u0161tita i na prijavitelje koji nepravilnosti prijave izravno policiji i DORH-u, pro\u0161iruje se materijalno podru\u010dje primjene zakona, uvode rokovi za postupanje u sudskim postupcima i pove\u0107avaju prekr\u0161ajne sankcije. No, i dalje postoji zna\u010dajan prostor za ja\u010danje njihove za\u0161tite, a time i poticanja kulture prijavljivanja te borbe protiv korupcije i drugih nepravilnosti. Broj vanjskih prijava (instituciji pu\u010dke pravobraniteljice) porastao je za gotovo 60%, a i nadalje se naj\u010de\u0161\u0107e prijavljuju nepravilnosti u javnom sektoru. Izvje\u0161\u0107e daje pregled i unutarnjeg prijavljivanja, javnog razotkrivanja te sudske prakse.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe na <strong>policiju<\/strong> odnosile su se na propuste u obavljanju policijskih poslova, neprofesionalno i neeti\u010dno pona\u0161anje prema gra\u0111anima i prekora\u010denje u primjeni policijskih ovlasti pri kori\u0161tenju tjelesne snage u slu\u010dajevima oduzimanja slobode. Bili smo u NPM obilascima sedam policijskih postaja, s fokusom na uvjete smje\u0161taja i po\u0161tivanje prava uhi\u0107enih i pritvorenih osoba, a postupali smo i po pritu\u017ebama vezanim uz statusna prava: dr\u017eavljanstvo, prebivali\u0161te i boravak.<\/p>\n<p>U podru\u010dju <strong>migracija<\/strong>, broj tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite nastavio je padati, a broj odobrenih zahtjeva ostao je nizak. Nastavljena je intenzivna zakonodavna, organizacijska i operativna priprema RH za primjenu Pakta o migracijama i azilu, koji stupa na snagu u lipnju 2026. godine. Predvi\u0111ene mjere za\u0161tite temeljnih prava migranata su nedovoljne, uklju\u010duju\u0107i osiguravanje pravne pomo\u0107i. Osim pregleda statisti\u010dkih kretanja, u poglavlju dajemo i pregled zaprimljenih pritu\u017ebi i zaklju\u010daka iz NPM obilazaka, koji su u 2025. uklju\u010divali pet mjesta u kojima se nalaze osobe li\u0161ene slobode.<\/p>\n<p>Prenapu\u010denost <strong>zatvorskog sustava<\/strong> je i dalje alarmantna pa je na dan 31. 12. 2025. bilo 1.033 osoba li\u0161enih slobode iznad kapaciteta, a najgore stanje bilo je u Zatvoru u Osijeku (205%). U obilascima kaznenih tijela utvrdili smo da osobe borave u neodgovaraju\u0107im, a u nekim slu\u010dajevima i poni\u017eavaju\u0107im uvjetima, na \u0161to smo u izvje\u0161\u0107ima o obilascima upozorili Ministarstvo pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije. Do takvog stanja dovelo je dugogodi\u0161nje ignoriranje problema i neulaganje u sustav, veliki broj istra\u017enih zatvorenika (\u010dak 41%) te nedostatak provedbenih propisa za izvr\u0161avanje kazne zatvora do jedne godine u domu. Trenutno je pro\u0161irenje kapaciteta na po\u010decima. Manjak slu\u017ebenika ugro\u017eava sigurnost i prava osoba li\u0161enih slobode, a i dalje je zna\u010dajan problem nedostupnost i kvaliteta zdravstvene za\u0161tite. Ukazujemo i da je u slu\u010dajevima kada zatvorenik iznese uvjerljive tvrdnje o zlostavljanju, o tome potrebno provesti u\u010dinkovitu istragu. NPM obilascima smo obuhvatili \u010detiri kaznena tijela.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe <strong>osoba s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/strong> i NPM obilasci pokazuju da je u praksi potrebno ispravno odre\u0111ivati status pacijenta (na dobrovoljnom ili prisilnom lije\u010denju), mjere prisile koristiti samo u predvi\u0111enim situacijama i na propisani na\u010din (dok traje potreba, bez izlaganja pogledima drugih), izra\u0111ivati individualne planove lije\u010denja te uskladiti uvjete smje\u0161taja sa standardima. Obi\u0161li smo \u0161est psihijatrijskih odjela op\u0107ih bolnica i psihijatrijskih ustanova.<\/p>\n<p>NPM obilascima obuhvatili smo i dva <strong>doma za starije<\/strong>, od kojih je u jednom proveden kontrolni obilazak nakon \u0161to smo 2024. utvrdili ne\u010dovje\u010dno postupanje. Zabilje\u017eena su odre\u0111ena pobolj\u0161anja, uz nu\u017enost ulaganja daljnjih napora u provedbu ranije izdanih preporuka.<\/p>\n<p>Prikaz stanja u brojnim podru\u010djima, vezano za ljudska prava i slobode, ukazuje <strong>na brojne probleme<\/strong>, a u poglavljima u kojima se oni detaljnije prikazuju daju se i <strong>preporuke<\/strong> za popravljanje stanja.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, <strong>da bi do promjena do\u0161lo, potrebno je djelovanje razli\u010ditih institucija, svake u skladu sa svojom ulogom i svojim ovlastima. <\/strong><\/p>\n<p>U pojedina\u010dnim predmetima pu\u010dka pravobraniteljica provodi postupke po pritu\u017ebama gra\u0111ana, za \u0161to je potrebno da joj tijela dr\u017eavne uprave i drugi dionici odgovaraju te dostavljaju sve podatke, akte i drugu dokumentaciju vezano za podnesenu pritu\u017ebu te provode mjere. Suradnju s tijelima tijekom 2025. godine pri <strong>provo\u0111enju ispitnih postupaka<\/strong> u predmetima otvorenim po pritu\u017ebama ili na vlastitu inicijativu mo\u017ee se ocijeniti na\u010delno dobrom. Ipak, dajemo preporuku Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu unutarnjih poslova da nam u roku dostavljaju informacije i dokumentaciju u predmetima, pri \u010demu i od drugih tijela ponekad dobivamo djelomi\u010dne odgovore ili moramo slati po\u017eurnice.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica doprinosi rje\u0161avanju uo\u010denih problema u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava, vladavine prava, diskriminacije i za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti i na druge na\u010dine. Kako bi se ispravili postoje\u0107i ili prevenirali budu\u0107i problemi, redovito daje mi\u0161ljenja u postupcima dono\u0161enja propisa, o povredama ljudskih prava i sloboda obavje\u0161tava javnost, a jedan od va\u017enih alata je godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e s upu\u0107enim preporukama, koje podnosi Hrvatskom saboru.<\/p>\n<p>Pozitivno je da je u porastu <strong>provedba preporuka<\/strong> pu\u010dke pravobraniteljice iz godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a: 65,2% preporuka iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu je provedeno ili je u provedbi, vi\u0161e nego iz izvje\u0161\u0107a za 2023. (60,96%) i izvje\u0161\u0107a za 2022. (44,12%). Dodu\u0161e, nadle\u017ena tijela nerijetko prihvate preporuku te navode da su zapo\u010dela s njezinom provedbom, no bez stvarnog u\u010dinka. Tako primjerice, u slu\u010daju dono\u0161enja Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi, uzastopno dobivamo odgovor kako je dokument u pripremi, no isti nije u javnoj raspravi niti je donesen. 33,5% preporuka nije provedeno i ne provode se, \u0161to je ne\u0161to manji udio nego za prethodno izvje\u0161\u0107e (36,3%). Za 1,3% preporuka nemamo informacija, sli\u010dno kao i za prethodno izvje\u0161\u0107e (2,74%).<\/p>\n<p>Ukazujemo i da smo kao nacionalna institucija za za\u0161titu ljudskih prava (NHRI), u 2025. godini pro\u0161li kroz zahtjevan postupak ocjene uvjeta djelovanja te nam je (ponovno) potvr\u0111en najvi\u0161i stupanj neovisnosti, Status A, u skladu s Pari\u0161kim na\u010delima.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, uz na\u010delno dobru redovnu suradnju, <strong>zna\u010dajna prepreka u radu institucije je neraspravljanje izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice<\/strong>. U trenutku predaje ovog Izvje\u0161\u0107a za 2025. godinu, Hrvatski sabor jo\u0161 uvijek nije raspravio ni izvje\u0161\u0107a za 2023. i 2024. godinu. Nije raspravljeno ni posebno izvje\u0161\u0107e \u201cUtjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost &#8211; preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize\u201c, koje je pu\u010dka pravobraniteljica predala 2022. godine. Pri tome, Hrvatski sabor tek je u lipnju 2025. godine na plenarnoj sjednici raspravio Izvje\u0161\u0107e za 2022. godinu te je isto primio na znanje.<\/p>\n<p>Osim \u0161to se propu\u0161ta da Hrvatskom saboru izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice, njegove opunomo\u0107enice, slu\u017ei kao podloga u djelovanju na za\u0161titi i promicanju ljudskih prava i sloboda, te osim \u0161to se na ovaj na\u010din propu\u0161ta posvetiti du\u017enu pa\u017enju problemima koje gra\u0111ani prijavljuju, propu\u0161ta se i omogu\u0107iti da se u Saboru raspravlja o njihovim uzrocima, koji proizlaze iz rada razli\u010ditih tijela.<\/p>\n<p>Zakon s razlogom odre\u0111uje da pu\u010dka pravobraniteljica podnosi godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e najkasnije do kraja prvog tromjese\u010dja za prethodnu kalendarsku godinu &#8211; a to je da bi, kao opunomo\u0107enica Hrvatskog sabora za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava, \u010dim je prije mogu\u0107e, po\u010detkom godine, kada su dostupni ili tek po\u010dinju biti dostupni slu\u017ebeni podatci razli\u010ditih tijela za proteklu godinu, Sabor izvijestila o stanju ljudskih prava. Odgoda rasprave onemogu\u0107ava da se na plenarnoj sjednici Sabora rasprave izvje\u0161\u0107a i da se osvrne na podatke, analize i preporuke dok su oni a\u017eurni i najrelevantniji.<\/p>\n<p>Time se umanjuje doprinos i poticaj koji u tom podru\u010dju mo\u017ee dati, i \u010demu i slu\u017ei,\u00a0 godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice. Ovakve vi\u0161estruke i dugotrajne odgode rasprave o izvje\u0161\u0107ima, onemogu\u0107avaju instituciju pu\u010dke pravobraniteljice u ispunjavanju svoje uloge. Stoga odgode rasprave treba gledati i u kontekstu vladavine prava. Istovremeno, u 2025. godinu su se intenzivirali i napadi, kritike i poku\u0161aji umanjivanja uloge pu\u010dke pravobraniteljice nakon javnih istupa i ukazivanja na probleme, a posebice nakon upozorenja na nedopu\u0161tene oblike izra\u017eavanja u javnome prostoru. Stoga je va\u017eno ponoviti kako je institucija Ustavom osnovana kao neovisna upravo da bi mogla u\u010dinkovito ukazivati na probleme, a \u0161to je dio sustava provjera i ravnote\u017ea, odnosno sastavni dio vladavine prava.<\/p>\n<p>Uloga je pu\u010dke pravobraniteljice sukladno zakonu promicati i \u0161tititi ljudska prava i slobode kao i redovito izvje\u0161tavati javnost. Njezina uloga je biti glas ljudskih prava u javnosti te ukazivati na probleme. Uti\u0161avanje glasova organizacija civilnog dru\u0161tva, neovisnih medija i neovisnih institucija pitanje je vladavine prava i demokrati\u010dnosti dru\u0161tva.<\/p>\n<p>U 2025. godini, osim u Hrvatskoj, i u Europi i globalno, bio je prisutan i trend relativizacije ljudskih prava. Istovremeno, godina u kojoj predajemo ovo izvje\u0161\u0107e je godina u kojoj se obilje\u017eava 50 godina od stupanja na snagu Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima (ICCPR) i Me\u0111unarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR), 45 godina od stupanja na snagu UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije \u017eena (CEDAW) te 20 godina od stupanja na snagu Fakultativnog protokola uz UN-ovu Konvenciju protiv mu\u010denja (OPCAT). Prilika je za podsjetiti se da su to obveze koje je Hrvatska preuzela, kao i one koje proizlaze iz \u010dlanstva u EU. Napokon, za\u0161tita ljudskih prava i temeljnih sloboda klju\u010dan je dio Ustava RH.<\/p>\n<p>Stoga za kraj podsje\u0107amo da je za\u0161tita ljudskih prava obveza dr\u017eave. Ljudska prava nisu pitanje stava, afiniteta ili izbora, koja netko \u017eeli ili ne \u017eeli, nego su to prava definirana i za\u0161ti\u0107ena Ustavom Republike Hrvatske, pravom Europske unije i me\u0111unarodnim pravom te nacionalnim propisima.<\/p>\n<p>Demokracija i vladavina prava neraskidivo su povezane s ljudskim pravima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Napomena: \u010citate Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Pred vama se nalazi Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje pu\u010dka pravobraniteljica, Ustavom RH odre\u0111ena kao opunomo\u0107enica Hrvatskoga sabora za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":23184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2161],"tags":[2160],"class_list":["post-23513","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2025","tag-izvjesce-2025"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23513"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23513\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23516,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23513\/revisions\/23516"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}