{"id":22845,"date":"2026-01-15T19:24:31","date_gmt":"2026-01-15T17:24:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=22845"},"modified":"2026-01-29T12:53:54","modified_gmt":"2026-01-29T10:53:54","slug":"konferencija-law-tech-povezala-pravo-i-umjetnu-inteligenciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/konferencija-law-tech-povezala-pravo-i-umjetnu-inteligenciju\/","title":{"rendered":"Konferencija \u201eLaw &#038; Tech\u201c povezala pravo i umjetnu inteligenciju"},"content":{"rendered":"<p>U organizaciji studenata Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 15. sije\u010dnja 2026. odr\u017eala se konferencija \u201eLaw &#038; Tech\u201c, s ciljem povezivanja stru\u010dnjaka u podru\u010dju prava i IT-ja te naglaskom na utjecaj suvremenih tehnologija poput sustava umjetne inteligencije na gra\u0111ane, njihova prava, slobode i jednakost, ali i cjelokupan dru\u0161tveni razvoj.<\/p>\n<p>Na konferenciji je sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter, kao jedna od panelistica u raspravi posve\u0107enoj Uredbi EU-a o umjetnoj inteligenciji i dono\u0161enju nacionalnog \u00a0zakona o njezinoj provedbi. Uz pravobraniteljicu, u raspravi su sudjelovali i zamjenica voditeljice Predstavni\u0161tva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea \u010covi\u0107 Vidovi\u0107 i odvjetnik Stefan Martini\u0107, uz moderiranje odvjetnice Natalije Peri\u0107.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica ukazala je na va\u017enost postojanja legislative u podru\u010dju kori\u0161tenja sustava umjetne inteligencije, kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini, naglasiv\u0161i kako je upravo detaljna regulacija klju\u010dna u za\u0161titi prava gra\u0111ana od negativnih utjecaja umjetne inteligencije.<\/p>\n<p>Osvrnuv\u0161i se na kori\u0161tenje sustava umjetne inteligencije u Hrvatskoj, istaknula je i neke primjere iz postupanja institucije u kojima je postojala sumnja ili su utvr\u0111ene povrede prava, a do kojih je do\u0161lo kori\u0161tenjem UI. Primjerice, kada je jedna kompanija s ciljem pove\u0107anja radne u\u010dinkovitosti od zaposlenika zahtijevala instaliranje odre\u0111ene aplikacije na mobitele kako bi ih mogla pratiti ili probleme vezane za automatsku sinkronizaciju podataka iz katastra i zemlji\u0161nih knjiga u sustav Baze zemlji\u0161nih podataka.<\/p>\n<p>Pravobraniteljica je naglasila da se sustavi UI u Hrvatskoj koriste i u privatnom i u javnom sektoru, no problem predstavlja \u010dinjenica da njihovo kori\u0161tenje jo\u0161 uvijek nije dovoljno transparentno, odnosno ne postoje javno dostupni podaci u kojim se slu\u010dajevima takvi sustavi koriste u javnom sektoru. Ukazala je i na preporuku o nu\u017enosti postojanja javnog registra o njihovom kori\u0161tenju, \u0161to je propisano i Uredbom o umjetnoj inteligenciji, i to ne nu\u017eno samo za visokorizi\u010dne sustave.<\/p>\n<p>Govore\u0107i o drugim izazovima u ovom podru\u010dju, pravobraniteljica je istaknula i nu\u017enost uskla\u0111ivanja samih definicija unutar zakonskog okvira, kao i da je za njegovo uspje\u0161no dono\u0161enje i u\u010dinkovito provo\u0111enje uz razumijevanje nacionalnog i europskog prava, potrebno i razumijevanje same tehnolo\u0161ke pozadine UI sustava.<\/p>\n<p>Ukazala je i na neke rizike u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava i diskriminacije gra\u0111ana uslijed kori\u0161tenja UI sustava. Oni se ne odnose samo na za\u0161titu prava na privatnost i za\u0161titu osobnih podataka, ve\u0107 se mogu odnositi na sva ljudska prava, od suzbijanja diskriminacije, prava na zdravlje, prava na obrazovanje, prava na \u017eivot i sl.<\/p>\n<p>U podru\u010dju suzbijanja diskriminacije ve\u0107 sada postoje slu\u010dajevi u kojima su pravno utvr\u0111ene povrede zbog kori\u0161tenja ovih sustava u drugim zemljama. Primjerice, kod zapo\u0161ljavanja, sustava za prepoznavanje lica, pru\u017eanja bankarskih usluga, predvi\u0111anja zlouporaba kori\u0161tenja socijalnih naknada, kori\u0161tenja bolovanja i sl.<\/p>\n<p>Pravobraniteljica se na kraju osvrnula i na preporuke vezano za kori\u0161tenje UI sustava, prije svega, nu\u017enost transparentnog kori\u0161tenja, odnosno potrebe da se jasno zna gdje, kada i na koji na\u010din se oni koriste, ljudski nadzor, dodatno osiguravanje pravne za\u0161tite, kao i informiranje onih \u010dija su prava povrije\u0111ena jer mnogi od njih toga uop\u0107e nisu ni svjesni. Pritom, klju\u010dno je i obrazovanje djece i mladih o takvim sustavima i rizicima njihovog kori\u0161tenja, i to od najranije dobi, kao i stru\u010dna i profesionalna edukacija.<\/p>\n<p>U sklopu konferencije odr\u017eano je i uvodno predavanje o viziji kori\u0161tenja sustava umjetne inteligencije i budu\u0107nosti dru\u0161tva, uz rasprave o novom kaznenom djelu povezanom uz sustave umjetne inteligencije te analizi digitalnih dokaza i aplikaciji SKY, kao i prezentacija &#8220;AI vs. Student&#8221;.<\/p>\n<p>Ina\u010de, o temi umjetne inteligencije u Hrvatskoj se na svim razinama vlasti, pa tako i donositelja odluka, jo\u0161 uvijek ne govori dovoljno ozbiljno, niti se u potrebnoj mjeri dubinski razmatra njezin utjecaj na cjelokupno dru\u0161tvo, a time i ljudska prava, slobode i jednakost gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Stoga je s ciljem za\u0161tite prava gra\u0111ana klju\u010dno oja\u010dati potrebne kapacitete kako bi dr\u017eava bila sposobna pratiti tehnolo\u0161ki razvoj u ovom podru\u010dju i odgovoriti na sve izazove kori\u0161tenja umjetne tehnologije u svakodnevnom \u017eivotu, prije svega od strane privatnog sektora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U organizaciji studenata Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 15. sije\u010dnja 2026. odr\u017eala se konferencija \u201eLaw &#038; Tech\u201c, s ciljem povezivanja stru\u010dnjaka u podru\u010dju prava i IT-ja te naglaskom na utjecaj suvremenih tehnologija poput sustava umjetne inteligencije na gra\u0111ane, njihova prava, slobode i jednakost, ali i cjelokupan dru\u0161tveni razvoj. Na konferenciji je sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22846,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629,2080,1959,1288],"class_list":["post-22845","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-dogadaji","tag-umjetna-inteligencija","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22845","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22845"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22845\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22849,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22845\/revisions\/22849"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22846"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22845"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22845"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22845"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}