Uo\u010di po\u010detka nove akademske godine, pu\u010dkoj pravobraniteljici javilo se nekoliko roditelja i studenata\/ica koji \u0107e studirati u drugoj dr\u017eavi Europske unije, kako bi provjerili mogu li i dalje imati hrvatsko zdravstveno osiguranje. Nekima od njih Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) rekao je da vi\u0161e ne\u0107e imati osiguranje u RH te da moraju prijaviti privremeni odlazak, \u010dak i odjaviti prebivali\u0161te.<\/p>\n
S druge strane, mnoge dr\u017eave \u010dlanice kao preduvjet za reguliranje boravka zahtijevaju upravo regulirano zdravstveno osiguranje (to tako\u0111er zahtjeva i RH) te o\u010dekuju da \u0107e studenti\/ce koji im dolaze iz drugih EU \u010dlanica nastaviti imati zdravstveno osiguranje u svojoj zemlji koja \u0107e im izdati i Europsku karticu zdravstvenog osiguranja s kojom mogu ostvarivati zdravstvenu za\u0161titu u cijeloj EU.<\/p>\n
Budu\u0107i da oko ovog pitanja postoje odre\u0111ene nejasno\u0107e i neizvjesnost, u nastavku dajemo informacije o tome kako je ono regulirano zakonima.<\/p>\n
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da se na obvezno zdravstveno osiguranje mogu osigurati hrvatski dr\u017eavljani, redoviti studenti u drugim dr\u017eavama EU-a koji imaju prebivali\u0161te u RH. Istovremeno, od 2023. g. ovaj zakon propisuje da zdravstveno osiguranje prestaje u slu\u010daju prijave privremenog odlaska izvan RH.<\/p>\n
Stoga je potrebno pojasniti i na koga se primjenjuju potonje obveze, a \u0161to regulira Zakon o prebivali\u0161tu. Sukladno tom zakonu osoba je du\u017ena odjaviti prebivali\u0161te ako se iseljava iz RH radi trajnog nastanjenja u drugoj dr\u017eavi. Dakle, ova obveza se odnosi samo na one koji trajno napu\u0161taju RH, \u0161to sa studentima\/ca naj\u010de\u0161\u0107e nije slu\u010daj<\/strong>.<\/p>\n Nadalje, osoba je du\u017ena prijaviti privremeni odlazak ako napu\u0161ta prebivali\u0161te na dulje od godine dana (npr. u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera, dugotrajnog lije\u010denja i drugo). Me\u0111utim, ako osoba povremeno dolazi u RH i boravi ovdje dulje od tri mjeseca (gledano ukupno na razini godine, npr. tijekom ljetnih i zimskih praznika), tada nema obvezu prijave privremenog odlaska.<\/strong><\/p>\n Za sva poja\u0161njenja obveza oko reguliranja prebivali\u0161ta nadle\u017eno je Ministarstvo unutarnjih poslova pa se gra\u0111ani\/ke za to trebaju obratiti nadle\u017enoj policijskoj postaji<\/strong>.<\/p>\n Iz svega navedenog proizlazi da na\u0161i studenti u drugim EU dr\u017eavama imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje u RH ako ovdje imaju prebivali\u0161te (\u0161to naj\u010de\u0161\u0107e imaju) i ako nisu prijavili privremeni odlazak (\u0161to ovisi o specifi\u010dnoj situaciji svakoga\/svake od njih). Zato je va\u017eno da se procjenjuje od slu\u010daja do slu\u010daja i da se prije obra\u0107anja HZZO-u, u MUP-u informiraju imaju li ili ne obvezu prijave privremenog odlaska.<\/strong><\/p>\n Na kraju \u017eelimo skrenuti pa\u017enju da pu\u010dka pravobraniteljica smatra kako bi svi studenti u EU koji imaju prebivali\u0161te u RH trebali imati i hrvatsko zdravstveno osiguranje, neovisno o tome jesu li prijavili privremeni odlazak. Dodatno, u postupku po ve\u0107em broju pritu\u017ebi na ovu temu, pravobraniteljica je zatra\u017eila mi\u0161ljenje Katedre za Europsko javno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu kojim je potvr\u0111en stav da primjena ove odredbe dovodi do povrede slobode kretanja kao prava gra\u0111ana EU-a jer odvra\u0107a studente od njezinog kori\u0161tenja.<\/p>\n Zbog ovog problema pu\u010dka pravobraniteljica se obra\u0107ala Vladi RH i ve\u0107 vi\u0161e puta preporu\u010divala Ministarstvu zdravstva da ovu skupinu izuzme od pravila uvedenog 2023. da se s prijavom privremenog odlaska gubi i obvezno zdravstveno osiguranje, no ova preporuka jo\u0161 uvijek nije prihva\u0107ena.<\/p>\n