{"id":22390,"date":"2025-04-25T11:06:34","date_gmt":"2025-04-25T09:06:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=22390"},"modified":"2025-09-26T10:18:55","modified_gmt":"2025-09-26T08:18:55","slug":"pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024\/","title":{"rendered":"Pravo na adekvatno stanovanje"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a>\u00a0ili u\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/em><\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024\/#stanovanje\">Stanovanje<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024\/#energetskosiromastvo\">Energetsko siroma\u0161tvo<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024\/#pravonavodu\">Pravo na vodu i vodne usluge<\/a><a id=\"stanovanje\"><\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024\/#stambenozbrinjavanje\">Stambeno zbrinjavanje<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<h3>Stanovanje<\/h3>\n<p>U ovom poglavlju bavimo se ostvarivanjem cjenovno priu\u0161tivog i uvjetnog doma, socijalnim stanovanjem, energetskim siroma\u0161tvom, pravom na vodu i stambenim zbrinjavanjem.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-20672 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/1-9-226x300.png\" sizes=\"(max-width: 352px) 100vw, 352px\" srcset=\"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/1-9-226x300.png 226w, https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/1-9-110x147.png 110w, https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/1-9.png 335w\" alt=\"\" width=\"352\" height=\"467\" \/><\/p>\n<p>Inflacija, rast prodaje nekretnina dr\u017eavljanima \u010dlanica EU te orijentacija prema kratkoro\u010dnom, turisti\u010dkom najmu utje\u010du na stanje u ovome podru\u010dju. Zbog visokih cijena, pogotovo u turisti\u010dkim i sveu\u010dili\u0161nim sjedi\u0161tima, kreditne (ne)sposobnosti i niskih primanja, nekretnine su brojnima nedostupne, a mnogi tro\u0161e i vi\u0161e od 30% prihoda na stanovanje. Radi u\u0161tede \u017eivi se u neuvjetim prostorima, \u201ecimerskom najmu\u201c, u vi\u0161egeneracijskim zajednicama i odga\u0111a se zasnivanje vlastite obitelji. Naime, mladi u EU sele iz roditeljskog doma u prosjeku s 26,3 godine, a u Hrvatskoj tek s 31,8 godina. Nedostaje javnonajamnih stanova, kao i onih za dugotrajni najam s priu\u0161tivom tr\u017ei\u0161nom cijenom u kojima najmoprimac mo\u017ee prijaviti prebivali\u0161te.<\/p>\n<p>Probleme u podru\u010dju stanovanja prepoznala su i nadle\u017ena tijela, pa je MPUGDI izradio prijedlog Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine \u2013 prvi nacionalni strate\u0161ki dokument iz ovog podru\u010dja, a o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo kasnije u ovom tekstu.<\/p>\n<p>U okviru izrade dokumenta MPUGDI\u00a0 je identificiralo da od ukupno 2,39 milijuna stambenih jedinica u RH \u010dak 958.000 ne slu\u017ei stanovanju, 231.000 se koriste za turizam, 132.000 za obavljanje djelatnosti, a 595.000 je prazno. Istodobno, MMF je procijenio da nedostaje 232.750 stambenih jedinica.<\/p>\n<p>Iz Udruge gradova navode da se kupnja i dalje smatra najpouzdanijim na\u010dinom rje\u0161avanja stambenog pitanja i vidom ulaganja, no \u010desto ju ote\u017eava dostupnost stambenih kredita, visoke kamatne stope i kreditna u\u010de\u0161\u0107a. Po podacima DZS-a u prvom polugodi\u0161tu 2024. prosje\u010dna cijena m2 novih stanova koje su prodavale pravne osobe, bez POS-a, iznosila je 2.473 eura, 4,8% vi\u0161e nego u drugom polugodi\u0161tu 2023. godine, a 6,3% vi\u0161e nego u prvom polugodi\u0161tu 2023. godine. U istom razdoblju 2024. godine ukupna prosje\u010dna cijena svih prodanih stanova (bez obzira na prodavatelja) iznosila je 2.377 eura po m2. U prvom polugodi\u0161tu 2024. stanovi POS-a obuhvatili su 8,5% prodanih \u010detvornih metara, a ostali prodavatelji s 91,5%. Pri tome, bitno je navesti da se dio stanova kupuje samo kao investicija, odnosno za turisti\u010dki najam.<\/p>\n<p>Rje\u0161avanje stambenog pitanja po povoljnijim uvjetima od tr\u017ei\u0161nih bilo je mogu\u0107e putem subvencija ili kroz POS. Dr\u017eava je subvencionirala stambene kredite do 31. prosinca 2023. godine, a mnogi su ovu mjeru smatrali demografski opravdanom jer je od po\u010detka primjene u rujnu 2017. do travnja 2023. godine odobreno 29.170 subvencija. Drugi smatraju da se njome pogodovalo bankama jer je poticala kreditiranje i zadu\u017eivanje, kao i da je uzrokovala rast cijena. Provo\u0111enje POS-a, za koje kriti\u010dari tvrde da je uz porast cijena utjecalo i na pove\u0107anu potra\u017enju, se nastavlja. Od po\u010detka realizacije 2001. do prosinca 2024. godine izgra\u0111eno je 9.126 stanova u 83 JLS-a, 2024. godine 169 u Sisku, \u0160ibeniku i \u0110ur\u0111evcu. Cijena prodaje u 2024. godini bila je od 898,01 eura\/m2 do 1.489,50 m2, prosje\u010dno 1.352,32 eura\/m2. Za usporedbu, cijene su se tijekom 2022. godine kretale u rasponu od 784,41 do 1.350,99 eura\/m2, a prosje\u010dna je bila 1.269,52 eura\/m2. Bilo je i zlouporaba POS kupnje pa su se, umjesto za stanovanje, stanovi kupovali pa iznajmljivali turistima.<\/p>\n<blockquote><p>Stan: Zagreb, 35.00 m2 (iznajmljivanje)<\/p>\n<p>MOLIM PRO\u010cITATI OGLAS, AKO NE ISPUNJAVATE UVIJETE IZ OGLASA STAN NIJE ZA VAS<\/p>\n<p>Iznajmljujemo stan 35 m2,U obzir dolazi samo dugoro\u010dni najam.Stan je za jednu ili dvije odrasle osobe,par ili dvije \u017eenske osobe.600e mjese\u010dno + re\u017eije Najam jedan mjesec unaprijed.Polog 600e.Od Vas o\u010dekujemo da ste zaposleni te potvrdu o zaposlenju da ste uredni u pla\u0107anju i \u010duvanju stambene jedinice,namje\u0161taja te aparata.<\/p><\/blockquote>\n<p>Iz Grada Splita upozoravaju da prodajna cijena m2 u centru prema\u0161uje 5.000 eura, a prosje\u010dna cijena najma dvosobnog stana vi\u0161a je od 1.000 eura. Ukupne prosje\u010dne cijene najma u Zagrebu porasle su za 22% u odnosu na 2023. godinu te su dosegle 14 eura\/m2, dok je prosje\u010dna najamnina u Rijeci iznosila 884,39 eura. Poseban problem je i nedostatni pravni okvir najma i mogu\u0107nosti da se prava ostvare pri sudovima u razumnim rokovima.<\/p>\n<p>Uvjetnih gradskih stanova za najam nije bilo dovoljno, posebno za socijalni najam. Gradovi poput Zadra, Umaga i Biograda na Moru su kupili stanove za najam deficitarnim kadrovima, dok POS najam nije zna\u010dajnije za\u017eivio. Dr\u017eava ne raspisuje natje\u010daje za najam, zadnji je bio 2016. godine. No uz sve nedostatke, najam stanova u javnom vlasni\u0161tvu ipak zna\u010di prihvatljivije cijene, pisani ugovor i ve\u0107u pravnu sigurnost.<\/p>\n<p>Godinama ukazujemo da je va\u017eno uvesti red i transparentnost u upravljanje dr\u017eavnom imovinom. Podaci koje navodimo u nastavku odnose se na podru\u010dje upravljanja dr\u017eavnom imovinom i nisu vezani uz stambeno zbrinjavanje, o kojemu pi\u0161emo u zasebnom dijelu. Tako je MPUGDI na dan 31. prosinca 2024. godine upravljalo s 379 stanova, od kojih se koristi 205. Dr\u017eavne nekretnine d.o.o. upravljaju s 7.261 stanom, od kojih je 1.087 prazno, a u najve\u0107i broj stanova potrebna su ulaganja. Dr\u017eavne nekretnine d.o.o. namjeravaju ve\u0107i dio praznih stanova nakon ure\u0111enja namijeniti za smje\u0161taj za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca te realizaciju priu\u0161tivog stanovanja sukladno prijedlogu Nacionalnog plana stambene politike, dok se dio stanova ve\u0107 korisiti za privremeni smje\u0161taj stradalnika potresa. Tijekom 2024. godine prodan je 21 dr\u017eavni stan, a pet ih je dano na uporabu bez naknade za rje\u0161avanje stambenog pitanja obitelji s vi\u0161e djece ili djeteta s invaliditetom na podru\u010dju povijesne jezgre Dubrovnika i Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije. Za zbrinjavanje HRVI sklopljen je sporazum o prijenosu vlasni\u0161tva nad 12 stanova na gradove Zagreb, Sisak, Osijek i Rijeku, 13 stanova za potrebe ustanova socijalne skrbi i smje\u0161taj korisnika Centra za rehabilitaciju Stan\u010di\u0107 te na Kri\u017eevce, Kotoribu, Vinkovce, Zadar, Lepoglavu i Po\u017eegu.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica godinama Hrvatskom saboru u izvje\u0161\u0107ima ukazuje na probleme u ostvarivanju prava na adekvatno stanovanje i preporu\u010da dono\u0161enje Strategije stanovanja koja bi, osim analize pravnog i institucionalnog okvira, trebala obuhvatiti potrebe razli\u010ditih kategorija gra\u0111ana, posebno ranjivih skupina i razvijati modele dugoro\u010dnog, financijski prihvatljivog stanovanja, \u0161to uklju\u010duje i javni najam. Ukazivali smo da posebnu pa\u017enju treba posvetiti zbrinjavanju ranjivih skupina, zbrinjavanju u hitnim situacijama nakon prirodnih nepogoda, zbrinjavanju \u017ertava nasilja, onima kojima prijeti iseljenje i nemaju sredstava da si sami osiguraju smje\u0161taj. Potrebno je i oja\u010dati pravnu za\u0161titu najmoprimaca od proizvoljnih i nepredvi\u0111enih doga\u0111aja, te stambene sporove propisati \u017eurnima.<\/p>\n<p>Na razini EU cijene nekretnina su u posljednjih deset godina narasle za 49%, a stanarine za 24% pa je stanovanje do\u0161lo u fokus i prioritet rada EK. Najavljuje se dono\u0161enje plana s konkretnim mjerama za ostvarivanje priu\u0161tivog stanovanja, suradnja s Europskom investicijskom bankom, a imenovan je i prvi povjerenik za stanovanje. U prosincu 2024. godine EP je odobrio osnivanje posebnog odbora koji treba predlo\u017eiti rje\u0161enja za probleme stanovanja u EU-u.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine donesen je niz zakona i izra\u0111en prijedlog strate\u0161kog dokumenta u podru\u010dju stanovanja, koji je i usvojen po\u010detkom 2025. godine, \u010dime se po prvi put zna\u010dajnije intervenira u smjeru osiguravanja prava na adekvatno stanovanje, a \u0161to smo pozdravili. Krajem 2023. godine donesen je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasni\u0161tvu RH, koji sadr\u017ei i odredbe o stanovanju, a 2024. godine i nekoliko zakona koji se u potpunosti odnose na ili doti\u010du podru\u010dje stanovanja: Zakon o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Ovi zakoni trebali bi doprinijeti ostvarivanju ciljeva iz Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine.<\/p>\n<p>Plan je u javno savjetovanje upu\u0107en krajem prosinca 2024. godine te usvojen u o\u017eujku 2025. godine. Ima tri cilja: priu\u0161tivo stanovanje, odr\u017eivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, koji bi se trebali ostvariti kombinacijom financijske, porezne, zemlji\u0161ne i ekolo\u0161ko-energetske poluge. Njime se planira dono\u0161enje ve\u0107eg broja propisa radi aktivacije praznih nekretnina, poticanja dugoro\u010dnog najma, ja\u010danja pravne sigurnosti najamnog odnosa, gradnje stanova u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu i drugo.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu va\u017enost dostupnosti uvjetnog stambenog prostora za pojedince, obitelji i dru\u0161tvo u cjelini, pri \u010demu\u00a0 se stambeni prostori sve vi\u0161e koriste i za rad i obrazovanje, te da je trenutno podru\u010dje stanovanja razli\u010ditih skupina ure\u0111eno brojnim propisima, pu\u010dka pravobraniteljica je preporu\u010dila izradu dugoro\u010dnog akta strate\u0161kog planiranja. Stoga smo u javnoj raspravi o Nacionalnom planu naglasili kako bi, s obzirom na potrebu dugoro\u010dnog planiranja te na \u010dinjenicu kako je ovo prvi takav dokument za podru\u010dje stanovanja, bilo dobro pojedine ciljeve, na\u010din na koji su definirani te mogu\u0107nost ostvarivanja, \u0161iroko i pluralisti\u010dki raspraviti na plenarnoj sjednici odnosno da se strate\u0161ki dokument donese u Hrvatskom saboru. Tako bi se i gra\u0111anima dodatno ulilo povjerenje u dugoro\u010dnost zacrtanih smjerova i postigao ve\u0107i stupanj povjerenja da \u0107e proklamirana politika, provedbeni akcijski planovi te izmjene zakona doista voditi rje\u0161enju njihovih problema.<\/p>\n<p>Ipak, rije\u010d je o dokumentu koji pru\u017ea detaljnu analizu stanja i predvi\u0111a zna\u010dajan broj mjera za ostvarivanje naprijed navedena tri cilja, pa njegovo dono\u0161enje pozdravljamo. Pozitivno je \u0161to su u radnu skupinu za izradu bili uklju\u010deni i predstavnici JLS-ova, komora, akademske zajednice i udruga, \u0161to je bila preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2022. i 2023. godinu. Nadalje, iako nije postojala pravna obveza, pozdravljamo i njegovo predstavljanje na saborskim odborima.<\/p>\n<p>Dodatno, ukazujemo da redoslijed u kojem se prvo donose ili mijenjaju propisi, a tek onda donosi temeljni strate\u0161ki dokument kao u ovom slu\u010daju nije najbolje rje\u0161enje. Te\u0161ko je dubinski analizirati prijedloge zakona koji se temelje na dokumentu koji u vrijeme njihova dono\u0161enja nije bio na snazi niti je njegov sadr\u017eaj poznat zainteresiranoj javnosti te procijeniti ho\u0107e li i kako njihovo dono\u0161enje doista dovesti do odre\u0111enih ciljeva. Stoga bi bilo dobro u budu\u0107nosti vi\u0161e voditi ra\u010duna o normativnoj povezanosti i redoslijedu javnog predstavljanja i dono\u0161enja akata, pogotovo kada se radi o odnosu izme\u0111u strate\u0161kih dokumenata, zakona i provedbenih propisa. Ovo je posebno va\u017eno kada se uvode npr. novi porezi, koji zbog udara na prihode gra\u0111ana u javnosti uvijek izazivaju otpor. Nadalje, ukazujemo da tekst Zakona o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada na javnoj raspravi nije sadr\u017eavao odredbe o suglasnosti suvlasnika za kratkoro\u010dni i najam stanova za radnike te se zainteresirana javnost nije imala prilike o\u010ditovati, a radi se o odredbama koje su kasnije uvr\u0161tene u Zakon i koje su u najve\u0107oj mjeri izazivale rasprave.<\/p>\n<p>Zakonom o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima 1997. godine uveden je aktivni pristup suvlasnika i upravitelja u upravljanju nekretninama. No i nakon vi\u0161e desetlje\u0107a provedbe pritu\u017ebe koje zaprimamo pokazuju da dio suvlasnika ne razumije prava i obveze, ne zna \u010demu slu\u017ei pri\u010duva, kako rije\u0161iti problem s upraviteljem i sli\u010dno. Dio pritu\u017eitelja ukazuje i na pote\u0161ko\u0107e pri upravljanju i odr\u017eavanju zgrada u kojima je RH jedan od suvlasnika, posebno nakon potresa. O\u010digledno je kako pravni okvir nije bio dostatan pa smo se uklju\u010dili u postupak dono\u0161enja Zakona o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada.<\/p>\n<p>Zakon nudi mnoga konkretna rje\u0161enja problema koji su godinama mu\u010dili gra\u0111ane, primjerice o ve\u0107ini glasova potrebnih za odre\u0111ene suvlasni\u010dke odluke, a propisuje i pravila o sufinanciranju ugradnje dizala. Naime, neograni\u010dena i samostalna mogu\u0107nost izlaska iz stana u vi\u0161ekatnici i pristup brojnim uslugama posebice mnogim starijim osobama, osobama s invaliditetom i onima naru\u0161enog zdravlja, kao i obiteljima s malom djecom, jedan je od svakodnevnih problema pa je svaka inicijativa za pobolj\u0161anje dobrodo\u0161la. U postupku dono\u0161enja Zakona prihva\u0107en je dio na\u0161ih preporuka oko odgovornosti za \u0161tetu i suglasnosti za hitne popravke, jasnog propisivanja uvjeta za predstavnika suvlasnika i propisivanje sanacije klizi\u0161ta nu\u017enim popravcima. No usvojene zakonske odredbe, na \u0161to smo ukazivali, sadr\u017ee i one koje \u0107e dijelu gra\u0111ana izazvati problem, a odnose se na zabranu postavljanja klima ure\u0111aja na pro\u010delje zgrada te na pribavljanje suglasnosti za kratkoro\u010dni najam i najam stanova za ve\u0107i broj osoba te za obavljanje gospodarske djelatnosti u stambenim zgradama.<\/p>\n<p>Zabranom postavljanja klima ure\u0111aja biti \u0107e pogo\u0111eni oni \u010diji su stanovi isklju\u010divo na uli\u010dnim pro\u010deljima i koji nemaju druge mogu\u0107nosti za njihovo postavljenje. Pu\u010dka pravobraniteljica upozorila je kako se ovakvim rje\u0161enjem zanemaruje va\u017enost utjecaja odre\u0111ene temperature u stanu na zdravlje, posebno starijih i male djece, jer se toplinski valovi najvi\u0161e povezuju s morbiditetom populacije i visokom stopom mortaliteta. Prema WHO-u broj ljudi izlo\u017eenih ekstremnim vru\u0107inama eksponencijalno raste u svim dijelovima svijeta, smrtnost povezana s vru\u0107inom za starije od 65 godina pove\u0107ala se za 85% izme\u0111u 2000. \u2013 2004. i 2017. \u2013 2021. godine, a samo u Europi u ljeto 2022. godine 61.672 smrti su povezane s vru\u0107inom. Negativne u\u010dinke vremena na ljudsko zdravlje mogu\u0107e je sprije\u010diti posebnim javnozdravstvenim i vi\u0161esektorskim politikama i intervencijama pa smo predlo\u017eili da se iznimno omogu\u0107i postavljanje klima ure\u0111aja i na pro\u010delja kada nema druge opcije, mogu\u0107e i uz suglasnost nekog tijela koje \u0107e utvrditi \u010dinjeni\u010dno stanje. Kao alternativu predlo\u017eili smo propisivanje obveze sufinanciranja postavljanja ure\u0111aja na mjestu koje nije pro\u010delje. Preporuke nisu prihva\u0107ene uz obrazlo\u017eenje da gra\u0111ani mogu nabaviti prijenosne ure\u0111aje. No, oni po mnogim ocjenama nisu najbolje rje\u0161enje jer zauzimaju prostor, bu\u010de \u010dak i kada jedinice aktivno ne hlade prostor, hlade samo jednu prostoriju, a neki su i manje u\u010dinkoviti od drugih.<\/p>\n<blockquote><p>\u201cStanujem i \u017eivim na navedenoj adresi i koje nasilje i diskriminaciju do\u017eivljavam u osamdesetoj godini \u017eivota. Stambeni objekt ima 84 stana i eta\u017eni vlasnici su stanari a stambenog objekta su suvlasnici. \u2026 koncem 2022.godine, otvoren je apartman\u00a0 na drugom katu iznad moga stana. Na \u010detvrtom katu je apartman koji je otvoren ranije. Apartmani se ve\u0107inom koriste preko vikenda, petkom i subotom, za orgijanje uz alkohol, drogu i dr. opijate , pa vjerojatno i prostituciju. Gosti se ne pridr\u017eavaju ku\u0107nog reda a vlasnik vr\u0161i nedjeljom spremanje. Apartmani se izdaju na \u201eDALJINSKO UPRAVLJANE\u201c. Vlasnik apartmana nema fizi\u010dkog kontakta sa gostom niti zna tko je stvarno i koliko je osoba u apartmanu. Zar bi predstavnik stanara, koji je volonter, treba voditi brigu o gostima kako se pona\u0161aju, dok ovaj zara\u0111uje preko svog apartmana u miru Bo\u017ejem. Povodom nastalog mojega problema i radi sigurnosti ostalih stanara obra\u0107ao sam se institucijama u \u017eupaniji i u Republici Hrvatskoj, ali nema pomo\u0107i niti razumijevanja da pru\u017ee za\u0161titu meni i stanarima\u2026..\u201d<\/p><\/blockquote>\n<p>Tijekom godina bili su u\u010destali prigovori suvlasnika u vi\u0161estambenim zgradama da im je zbog velike fluktuacije gostiju u apartmanima ugro\u017eeno vlasni\u0161tvo. Navode da se brojni gosti ne pridr\u017eavaju ku\u0107nog reda, naru\u0161avaju javni red i mir, bu\u010de, uni\u0161tavaju zajedni\u010dku imovinu i o\u0161te\u0107uju liftove, \u0161araju zidove po stubi\u0161tu, a spominju i probleme s podmirivanjem tro\u0161kova potro\u0161nje vode i elektri\u010dne energije, odvoza komunalnog otpada, da dio vlasnika apartmana uop\u0107e ne zna koliko osoba u njima borave i sli\u010dno. Pokazalo se da je te\u0161ko ili nemogu\u0107e ostvariti u\u010dinkovitu i brzu za\u0161titu, posebno od buke koja po DIRH-a ne potpada pod odredbe Zakona o za\u0161titi od buke i u njihovu nadle\u017enost. Iako je iz pritu\u017ebi vidljivo da policija postupa zbog reme\u0107enja javnog reda i mira, opravdano je pitanje da li ka\u017enjavanje trenutnih gostiju (a ne i vlasnika) mo\u017ee prevenirati budu\u0107e sli\u010dne situacije i dugoro\u010dno za\u0161tititi suvlasnike. Nemamo informacija pokre\u0107u li suvlasnici sudske postupke zbog naknade \u0161tete i postupke razvrgnu\u0107a suvlasni\u0161tva zbog gore navedenih razloga, koji bi im mogli prouzro\u010diti dodatne tro\u0161kove, no istodobno predstavljati i nerazmjernu reakciju. Mnogi ukazuju i da pru\u017eanje ugostiteljske usluge smje\u0161taja u doma\u0107instvu nije svojstveno vi\u0161estambenim zgradama namijenjenima stanovanju.<\/p>\n<p>Zakon o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada poku\u0161ao je odgovoriti na ove probleme, te je propisano \u00a0isho\u0111enje prethodne pisane suglasnosti za davanje stana u kratkoro\u010dni najam od kvalificirane ve\u0107ine suvlasnika, uz uvjet da suglasnost obavezno moraju dati i vlasnici stanova \u010diji zidovi, podovi ili stropovi grani\u010de sa stanom za kratkoro\u010dni najam, uz prijetnju prekr\u0161ajnim sankcijama. Pu\u010dka pravobraniteljica je ukazala MPUGDI-u i MTS-u da pitanje kratkoro\u010dnog najma treba rje\u0161avati (i) u okviru Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a za\u0161tita vlasni\u0161tva ne bi trebala biti ostavljena isklju\u010divo na teret gra\u0111anima, suvlasnicima, ve\u0107 nadle\u017enim javnopravnim tijelima. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti potom je izmijenjen te su jasnije odre\u0111ene procedure te uvjeti za dono\u0161enje i ukidanje rje\u0161enja o odobrenju djelatnosti.<\/p>\n<p>Ukazali smo i na probleme stanovanja stranih radnika odnosno radnika migranata, s obzirom da mnogi \u017eive u lo\u0161im uvjetima, pri \u010demu je \u010desto na premalom broju kvadrata previ\u0161e osoba. Njihove probleme trebalo bi adresirati i promi\u0161ljati dugoro\u010dno te posebnim propisom detaljnije regulirati higijenske i zdravstvene uvjete smje\u0161taja, potrebnu kvadraturu po osobi, odvojenost sanitarnog \u010dvora od boravi\u0161nog prostora i spavaonice, paze\u0107i da ne do\u0111e do getoizacije. Tijekom 2024. godine u postupku je bila izmjena Zakona o strancima, koja je usvojena po\u010detkom 2025. godine te je najavljeno dono\u0161enje Pravilnika kojim \u0107e se regulirati smje\u0161taj stranih radnika \u2013 dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n<p>Zakon o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti sadr\u017ee odredbe koje se primjenjuju i na ve\u0107 postoje\u0107e apartmane i poslovne prostore (ordinacije i sl.), a u medijima je najavljeno pokretanje postupaka pred Ustavnim sudom radi ocjene ustavnosti.<\/p>\n<p>Godinama se sve vi\u0161e smanjuje broj stanova za stanovanje zbog prenamjene u apartmane za kratkoro\u010dni najam, \u0161to utje\u010de na ponudu i potra\u017enju i posebno poga\u0111a mlade, sezonske i prekarne radnike, ali i umirovljenike, a puno je i praznih stanova. Iz Dubrovnika navode kako trenutno imaju 45.000 registriranih smje\u0161tajnih jedinica, od toga 12.000 u hotelskom smje\u0161taju. Iz Splita procjenjuju da je oko 15.000 stanova prazno te da se stanovi kupuju kao investicije te da se koriste par mjeseci godi\u0161nje. Gradske jezgre se prazne, gra\u0111ani sele na periferiju, a u centru ostaju poslovni odnosno turisti\u010dki prostori. Na problem gentrifikacije ukazali smo jo\u0161 2019. godine, a razne inicijative poput \u2018Stanari zajedno\u2018 sve vi\u0161e ukazuju na ove probleme.<\/p>\n<p>U izvje\u0161\u0107ima za 2022. i 2023. godinu preporu\u010dili smo Vladi RH da poreznom politikom utje\u010de i motivira vlasnike privatnih stanova na dugoro\u010dni najam. Krajem 2024. godine usvojena je porezna reforma, koja je stupila na snagu po\u010detkom 2025. godine, a kojom je, izme\u0111u ostalog, uveden porez na nekretnine i novi na\u010din oporezivanja privatnih iznajmljiva\u010da. Porez na nekretnine zamijenit \u0107e porez na ku\u0107e za odmor, prihodi se raspodjeljuju izme\u0111u JLS i JP(R)S, a pla\u0107at \u0107e ga pravne i fizi\u010dke osobe za nekretnine koje se ne koriste. Pritom je pu\u010dka pravobraniteljica preporu\u010dila da porezni obveznik postane i RH za nekretnine u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, \u010dime bi se trebali uve\u0107ati prihodi JLP(R)S-ova te ubrzati aktivacija dr\u017eavnih nekretnina u svrhu stanovanja, a \u0161to je prihva\u0107eno. Kod turisti\u010dkog najma raste pau\u0161alni porez \u010dija \u0107e visina ovisiti o turisti\u010dkoj razvijenosti JLS-a, a \u0161to bi najmodavce trebalo motivirati prema dugoro\u010dnom najmu.<\/p>\n<p>I gradovi su sve aktivniji u podru\u010dju stanovanja pa posljednjih godina donose nove op\u0107e akte o najmu stanova, obavljaju reviziju stambenog fonda (Vinkovci primjerice navode da ju rade tjedno) te poduzimaju mjere u cilju rje\u0161avanja stambenih problema svojih gra\u0111ana. Gradovi uglavnom raspola\u017eu s odre\u0111enim brojem stanova koje naj\u010de\u0161\u0107e daju u najam putem javnog natje\u010daja po kriterijima koje sami odre\u0111uju, uglavnom na odre\u0111eno vrijeme. Cijene se kre\u0107u od 1,02 eura\/m2 u Osijeku, 2,65 eura\/m2 u Dubrovniku, a u Umagu od 1,23 do 2 eura\/m2. Primjerice, Imotski i Vinkovci ukazuju na pove\u0107anu potrebu zbrinjavanja mladih i korisnika ZMN-a, dok su gradovi pogo\u0111eni potresom, kao primjerice Karlovac, imali problema sa zbrinjavanjem onih koji \u010dekaju obnovu nakon potresa. Iz Samobora ukazuju kako su primijetili da im se kao ranjive skupine javljaju samohrane majke, \u017ertve obiteljskog nasilja te osobe s invaliditetom.<\/p>\n<p>Pojedini gradovi su donijeli akte za zbrinjavanje pojedinih skupina pa tako Slavonski Brod ima demografsku mjeru najma stana za mlade obitelji, odnosno samohrane i jednoroditeljske obitelji, kao i mogu\u0107nost zasnivanja prava gra\u0111enja na nekretninama u vlasni\u0161tvu grada za izgradnju obiteljske ku\u0107e. Vara\u017edin po povoljnim uvjetima prodaje zemlji\u0161ta mladim obiteljima, a sli\u010dno je i u Zadru. I Gospi\u0107 subvencionira stanovanje mladih obitelji. Dubrovnik subvencionira kupnju stana i najam mladima, tro\u0161ak stanovanja socijalnim kategorijama, a imaju i program \u201cDubrova\u010dke stanogradnje\u201d. Planiraju gradnju 50 stanova za mlade obitelji, dodjelu gradskog zemlji\u0161ta i obnovu stambenog fonda u gradskom vlasni\u0161tvu unutar povijesne jezgre. Knin je dva svoja stana namijenio za inkluzivno stanovanje. Iz Splita navode kako kao svojevrsni pilot projekt pokre\u0107u izgradnju stambene zgrade u svrhu priu\u0161tivog najma za mlade i mlade obitelji unutar gradskog predjela Meja\u0161i. U \u0160ibeniku kao primjer posebne stambene politike isti\u010du oslobo\u0111enje odnosno umanjenje komunalnog doprinosa za stambenu gra\u0111evinu koja slu\u017ei stanovanju. U tijeku su i postupci za prodaju POS stanova u Rovinju i Zadru. Pore\u010d je u komunikaciji s HZSR-om, jer na podru\u010dju postoji potreba za 24 socijalna stana.<\/p>\n<p>Nezadovoljni stambenim politikama svojih gradova dio gra\u0111ana pokretao je sudske postupke protiv njihovih akata pa je Visoki upravni sud tijekom 2024. godine ukinuo odluke o najmu stanova Zagreba, Rijeke i Splita i to zbog proceduralnih propusta. Zagreb i Rijeka donijeli su nove Odluke, a u Splitu su u izradi.<\/p>\n<p>Problem vezan uz stanove u javnom vlasni\u0161tvu je i pitanje legalizacije statusa dugotrajnih i socijalno depriviranih bespravnih stanara koji nemaju mogu\u0107nost rje\u0161avanja stambenog pitanja na drugi\/tr\u017ei\u0161ni na\u010din, na \u0161to smo ukazivali u izvje\u0161\u0107ima u 2023. i 2022. godini. Zagreb predvi\u0111a mogu\u0107nost legalizacije pod odre\u0111enim uvjetima, dio gradova smatra da nema zakonske osnove za legalizaciju, dok primjerice Koprivnica, Zapre\u0161i\u0107 i Opatija navode da nemaju ilegalnih stanara. Slavonski Brod je na sebe preuzeo rje\u0161avanje vlasni\u0161tva zemlji\u0161ta na kojima su izgra\u0111ene obiteljske ku\u0107e pripadnika romske manjine. Iz Splita navode kako su krenuli u izradu novih pravilnika o davanju socijalnih i priu\u0161tivih stanova u najam te da \u0107e bespravni korisnici status mo\u0107i regulirati putem javnog natje\u010daja. U Samoboru je u tijeku postupak legalizacije statusa za dva najmoprimca sukladno aktima Grada.<\/p>\n<p>Dr\u017eava je Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasni\u0161tvu RH omogu\u0107ila legalizaciju i raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom, ali po utvr\u0111enoj tr\u017ei\u0161noj vrijednosti nekretnine i strogo ograni\u010denom krugu osoba. Stoga je jasno da najsiroma\u0161niji ne\u0107e mo\u0107i rije\u0161iti svoj status u nekretnini koja im je jedini i dugogodi\u0161nji dom. MPUGDI prepoznaje problem i navodi da posredno sudjeluje u izvr\u0161enju mjera socijalne politike i stambenog zbrinjavanja socijalno ugro\u017eenih skupina tako da za smje\u0161taj takvih osoba MRMSOSP-u, odnosno JLRPS-u prenosi na upravljanje stanove u vlasni\u0161tvu RH. Jasno je kako dr\u017eava imovinom treba raspolagati pa\u017enjom dobrog gospodara, no istodobno treba imati u vidu da je Ustavom RH definirana kao socijalna dr\u017eava. Po podacima Dr\u017eavnih nekretnina na dan 31. prosinca 2024. godine 1.170 stanova koriste stanari bez pravne osnove, vode se 403 postupka iseljenja odnosno 1.577 postupaka radi dugovanja najamnine ili re\u017eijskih tro\u0161kova. Istodobno ohrabruju najave kako se planira donijeti Odluka o kriterijima i visini najamnine za stanove u vlasni\u0161tvu RH u kojima se nalaze postoje\u0107i korisnici kojima je pravna osnova prestala ili otpala, pod uvjetom da navedeni korisnici nisu u\u0161li u posjed nekretnine neovla\u0161teno ili na nasilan na\u010din. Dr\u017eavne nekretnine \u0107e neposredno s korisnicima sklapati ugovore o najmu stanova bez provo\u0111enja javnog natje\u010daja, odnosno stvorit \u0107e se zakonodavni okvir za razradu i dono\u0161enje jasnih i obvezuju\u0107ih kriterija temeljem kojih \u0107e se legalizirati kori\u0161tenje stanova od strane korisnika bez pravne osnove i omogu\u0107iti Dru\u0161tvu provedbu ugovornog reguliranja odnosa s bespravnim korisnicima u pogledu statusa kori\u0161tenja stanova kojima Dru\u0161tvo upravlja.<\/p>\n<p>I dalje primje\u0107ujemo kako JLS-i kao jedan od uvjeta za najam propisuju prebivali\u0161te u odre\u0111enom trajanju, a \u010desto kao dokaz prihva\u0107aju isklju\u010divo potvrdu koju izdaje MUP. Ve\u0107 smo ukazivali da bi uvjet prebivali\u0161ta za dodjelu stana trebalo zamijeniti terminom stanovanje, po uzoru i na na\u010din kako je to propisano Zakonom o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske \u017eupanije, Zagreba\u010dke \u017eupanije, Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije i Karlova\u010dke \u017eupanije. Tim je Zakonom stanovanje propisano kao mjesto i adresa na kojem se osoba nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za \u017eivotne interese poput obiteljskih, profesionalnih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih interesa, koje se dokazuje uvjerenjem o prebivali\u0161tu ili boravi\u0161tu odnosno drugim dokaznim sredstvima, uz izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovorno\u0161\u0107u ovjerenu pred javnim bilje\u017enikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak, s upozorenjem da je davanje la\u017enog iskaza kazneno djelo.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 67.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Jedinicama lokalne samouprave, da pri davanju u najam stanova u svom vlasni\u0161tvu omogu\u0107e dokazivanje stanovanja odnosno prebivanja svim dokaznim sredstvima, a ne samo ispravama MUP-a<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Stav da se fakti\u010dno stanovanje odnosno prebivali\u0161te mo\u017ee dokazivati isklju\u010divo jednom vrstom dokaza ili samo ispravama negativno \u0107e djelovati na mnoge podstanare koji iz raznih razloga, a naj\u010de\u0161\u0107e zbog volje najmodavca, nisu prijavljeni na adresi stanovanja, a koji \u0107e zbog toga i mimo vlastite krivnje ostati bez mogu\u0107nosti prijavljivanja za gradske stanove i druga prava u mjestima u kojima \u017eive. Stoga preporu\u010damo JLS da pri propisivanju uvjeta i mjerila za davanje u najam stanova u svom vlasni\u0161tvu te posebno pri provo\u0111enju postupaka, dokazivanje \u010dinjenice stanovanja odnosno prebivanja na njenom teritoriju, omogu\u0107e dokazivanje svim dokaznim sredstvima, a ne samo ispravama MUP-a.<\/p>\n<p>Jedan od problema na koji se gra\u0111ani pritu\u017euju i o kojem pi\u0161emo godinama odnosi se na dugotrajnost postupanja u raspolaganju dr\u017eavnim stanovima koje se promjenom nadle\u017enosti s MPUGDI-a na Dr\u017eavne nekretnine dodatno produ\u017eilo. Tako postupamo po pritu\u017ebi zbog nerje\u0161avanja zahtjeva za otkupom stana u Splitu podnesenog 2014. godine. Pritu\u017eiteljica je u stanu temeljem ugovora o najmu od 2012. godine i uredno podmiruje sve re\u017eije. Ima vi\u0161e od 70 godina i boji se kako ne\u0107e do\u017eivjeti rje\u0161avanje svog zahtjeva. MPUGDI nam nikada nije dostavilo o\u010ditovanje o pritu\u017ebi, niti nakon postupanja upravne inspekcije. Stupanjem na snagu novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasni\u0161tvu RH poslovi upravljanja s nekretninama pre\u0161li su s MPUGDI-a na Dr\u017eavne nekretnine d.o.o. Primopredaja konkretnog predmeta obavljena je u travnju 2024. godine, a zbog proteka vremena od podno\u0161enja zahtjeva ponovo se prikuplja dokumentaciju za otkup.<\/p>\n<p>Na probleme s dugotrajno\u0161\u0107u postupanja ukazali smo pri dono\u0161enju Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasni\u0161tvu RH u svrhu prodaje, razvrgnu\u0107a suvlasni\u010dke zajednice, davanja u zakup ili najam, zamjene te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist RH, i preporu\u010dili propisivanje rokova postupanja. Dr\u017eavna imovina mora biti stavljena u funkciju, no procesi se moraju odvijati po transparentnim i unaprijed poznatim pravilima i dovr\u0161avati u razumnim rokovima.<\/p>\n<p>I tijekom 2024. godine postupali smo po pritu\u017ebama u vezi otkupa stanova prema Odluci o prodaji stanova u vlasni\u0161tvu RH iz 2021. godine. Vlada RH je u o\u017eujku 2024. godine izmijenila Odluku o prodaji stanova u vlasni\u0161tvu RH, a u kolovozu je nadle\u017eno ministarstvo objavilo podatak za etalonsku cijenu gradnje koja je bitna za izra\u010dun cijene stana, \u010dime je prihva\u0107ena preporuka iz izvje\u0161\u0107a za 2022. i 2023. godinu. Radi se o 1.528 predmeta koje su Dr\u017eavne nekretnine d.o.o. preuzele od MPUGDI-a, zbog \u010dega se o\u010dekuju daljnji zastoji u rje\u0161avanju.<\/p>\n<p>U travnju 2024. godine na snagu je stupio Zakon o na\u010dinu izvr\u0161enja presuda ESLJP u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027\/10 i dr.) i odluke USRH broj: U-I-3242\/2018 i dr. temeljem kojeg bi se prema pet modela trebali razrije\u0161iti dugogodi\u0161nji odnosi u koje su, ne svojom krivnjom, dospjeli za\u0161ti\u0107eni najmoprimci i vlasnici privatnih stanova u kojima oni \u017eive. O njegovoj ustavnosti ve\u0107 je odlu\u010divao USRH. U predmetima U-I-1477\/2024 i U-I-3343\/2024 nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka ocjene ustavnosti, ponovo se osvrnuv\u0161i na ste\u010dena prava za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca, legitimna o\u010dekivanja, apsolutnu za\u0161titu doma, stanarsko pravo i drugo.<\/p>\n<p>U izdvojenom mi\u0161ljenju troje sudaca problematiziralo je tre\u0107u mjeru ukidanja za\u0161ti\u0107enog najma, iseljenja najmoprimca i omogu\u0107avanja ostvarenja prava na dom useljenjem u odgovaraju\u0107i stan koji mu u najam daje RH po tzv. dr\u017eavnoj najamnini uz mogu\u0107nost otkupa tog stana po posebnim uvjetima. Smatraju kako model nije ustavnopravno sporan, ali problem vide u realizaciji, smatraju da \u0107e mjera biti neu\u010dinkovita, da je kontradiktorna, a dijelom ekonomski iracionalna bez ikakvog jamstva u kojem \u0107e roku biti provedena. Provedbu Zakona nastavit \u0107emo pratiti.<\/p>\n<p>U Registar stanova koji sadr\u017eava centralizirani popis i podatke o svim stanovima u RH u vlasni\u0161tvu ili suvlasni\u0161tvu fizi\u010dkih i pravnih osoba u kojima stanuju za\u0161ti\u0107eni najmoprimci i za\u0161ti\u0107eni podstanari prijavljeno je 2.158 nekretnina, od \u010dega 25% nije predmet Zakona. Najve\u0107i broj nekretnina (1.149) je u Zagrebu, potom 474 u Splitu, 201 u Rijeci, 164 u Dubrovniku, 82 u Osijeku, 59 u \u0160ibeniku, 46 u Puli, 41 u Karlovcu i 24 u Vara\u017edinu. Najvi\u0161e je predanih zahtjeva (989) u Zagrebu, 437 u Splitu, a slijedi Rijeka sa 153 i Dubrovnik sa 125. Nakon ustrojavanja Registra, u prosincu 2024. godine donesen je Program mjera za izvr\u0161enje presuda ESLJP, a pu\u010dka pravobraniteljica sudjelovala je u javnom savjetovanju. Usvajanjem Programa je otpo\u010dela slijede\u0107a faza provedbe u kojoj se operativno provode odgovaraju\u0107e programske mjere zasebno za svaki stan, te se sukladno Zakonu i Programu mjera obe\u0161te\u0107uju ovla\u0161tenici prava na naknadu.<\/p>\n<p>Prema dostupnim podacima najve\u0107i je interes za useljenje u stan u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, ve\u0107 je izvr\u0161eno 20 isplata i iseljenja, a do kraja 2024. godine trebalo ih je izvr\u0161iti jo\u0161 45. Dr\u017eava u vlasni\u0161tvu ima 576 praznih stanova u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku ve\u0107ih od 25 m2 i koji nisu u tavanskim ili podrumskim eta\u017eama zgrada, a namijenjeni su provedbi Zakona. U Zagrebu je predvi\u0111ena i gradnja stambeno-poslovne gra\u0111evine sa 152 stana, kao i u Splitu stambeno-poslovne gra\u0111evine s 58 stanova. MPUGDI je objavilo i letak s detaljnim uputama i koracima postupanja za vlasnike i najmoprimce, \u0161to je bila jedna od preporuka pu\u010dke pravobraniteljice iz postupka dono\u0161enja Zakona.<\/p>\n<p>Ponovo nam se obratila i pritu\u017eiteljica u vezi otkupa stana u vlasni\u0161tvu \u0161kole u Belom Manastiru. O problemima otkupa stanova u vlasni\u0161tvu \u0161kola i zdravstvenih ustanova u Baranji tijekom proteklih godina dosta se polemiziralo, poglavito oko kriterija i cijene. Prema Vladi RH upu\u0107eno je nekoliko inicijativa zainteresiranih gra\u0111ana kako bi se donijeli kriteriji za otkup. Osje\u010dko-baranjska \u017eupanija jo\u0161 je 2018. godine predlagala dono\u0161enje posebnog propisa, no pitanje otkupa i dalje nije rije\u0161eno, iako mnogi stanari u stanovima \u017eive i preko \u010detrdeset godina. Pu\u010dka pravobraniteljica i DORH su jo\u0161 2012. godine ukazali da \u0161kole kao ustanove mogu donositi odluke o raspolaganju stanovima u svom vlasni\u0161tvu uz prethodnu suglasnost osniva\u010da, a taj je stav potvrdilo i resorno ministarstvo obrazovanja 2014. godine, te tada\u0161nji SDUOSZ 2021. godine. MPUGDI smatra da nema zapreke da ustanove prodaju stanove te da se pri formiranju cijene prodaje rukovode propisima kojima je regulirana prodaja stanova u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na potpomognutim podru\u010djima i podru\u010djima posebne dr\u017eavne skrbi. Spominje se i mogu\u0107nost prijenosa vlasni\u0161tva s ustanova na RH i provo\u0111enje postupka prava na stambeno zbrinjavanje. O ovoj situaciji smo ukazali u izvje\u0161\u0107ima za 2018. i 2019. godinu. Stoga preporu\u010damo Vladi RH da pru\u017ei svu potrebnu potporu i s osniva\u010dima ustanova te ustanovama na podru\u010dju Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije sudjeluje u kreiranju kriterija i uvjeta prodaje stanova u vlasni\u0161tvu ustanova najmoprimcima koji u njima borave godinama.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 68.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladi Republike Hrvatske, da u suradnji s osniva\u010dima ustanova te ustanovama na podru\u010dju Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije sudjeluje u kreiranju kriterija i uvjeta prodaje stanova u vlasni\u0161tvu ustanova najmoprimcima koji u njima borave<\/strong><\/p>\n<p><strong>Preporuka 69. (ponovljena)<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da pripremi izmjenu Programa ubla\u017eavanja posljedica klizi\u0161ta na na\u010din da se stradalnicima omogu\u0107i dokazivanje \u010dinjenice fakti\u010dnog najma i drugim dokaznim sredstvima<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu ukazali smo i na probleme stambenog zbrinjavanja nakon aktiviranja klizi\u0161ta u Gornjem Knegincu 2014. godine u kojemu je 85 obitelji ostalo bez domova. Preporu\u010dili smo \u017eurnu izradu i dono\u0161enje Programa zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka poru\u0161enih obiteljskih ku\u0107a i drugih stambenih zgrada koje su uni\u0161tene ili o\u0161te\u0107ene zbog klizanja tla na podru\u010dju RH te se uklju\u010dili u javno savjetovanje o Programu. Osnovni problem bio je u tome \u0161to se Programom za zbrinjavanje nisu uva\u017eile \u017eivotne situacije najmoprimaca koji nemaju pisani ugovor o najmu ni prijavu na adresi ku\u0107e iz razli\u010ditih razloga, naj\u010de\u0161\u0107e jer najmodavci izbjegavaju porezne obveze. Predlagali smo da im se omogu\u0107i dokazivanje \u010dinjenice fakti\u010dnog najma i na drugi na\u010din, odnosno drugim dokaznim sredstvima poput svjedoka odnosno isprava, kao \u0161to je pri javnom bilje\u017eniku ovjerena izjava pod materijalnom i kaznenom odgovorno\u0161\u0107u. Predlagali smo i jasno propisivanje rokova zbrinjavanja. No kako to nije uva\u017eeno u javnom savjetovanju, u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu uputili smo preporuku MPUGDI o potrebi izmjene Programa ubla\u017eavanja posljedica<a id=\"socijalnostanovanje\"><\/a>\u00a0klizi\u0161ta i omogu\u0107avanje dokazivanja \u010dinjenice fakti\u010dnog najma razli\u010ditim dokaznim sredstvima, koja nije prihva\u0107ena. Inzistiranje na dokazivanju \u010dinjenica samo jednim dokaznim sredstvom u saniranju posljedica izvanrednih doga\u0111aja pretjerani je formalizam pa preporuku ponavljamo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Socijalno stanovanje<\/h3>\n<p>Iako je dono\u0161enje Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. zna\u010dajan iskorak u rje\u0161avanju stambenih problema dijela gra\u0111ana u RH, isti se ne bavi socijalnim stanovanjem pa je propu\u0161tena prilika da se podru\u010dje stanovanja i za ranjive skupine dugoro\u010dno, sustavno i vi\u0161esektorski planira i uredi. Iako je s jedne strane razumljivo da se socijalnim stanovanjem bavi resor socijalne skrbi, a ne resor nadle\u017ean za stanovanje, evidentno da se socijalno stanovanje tako\u0111er nu\u017eno rje\u0161ava putem razli\u010ditih raspolo\u017eivih nekretnina u vlasni\u0161tvu dr\u017eave ili JLP(R)S-a te zahtjeva me\u0111usektorsku suradnju.<\/p>\n<p>Planom se tako navodi da podru\u010dje rizika od siroma\u0161tva zahtijeva specifi\u010dan skup intervencija te da je socijalno stanovanje izvan opsega politike priu\u0161tivog stanovanja, odnosno da se nalazi u kategoriji socijalne politike dr\u017eave. Navodi se i da su socijalna prava ranjivih skupina i osoba starije \u017eivotne dobi ve\u0107 definirana ZSS-om te nisu razmatrana u okviru ovog dokumenta (iako se i u Planu spominju mjere i potrebe pove\u0107anja kapaciteta domova za starije, pa iznimaka ima).<\/p>\n<p>Istovremeno, ZSS-om je propisana samo obveza JLS-ma pokrivanja tro\u0161kova stanovanja za korisnike ZMN-a, kao i velikih gradova i gradova u sjedi\u0161tu \u017eupanija oko zbrinjavanja osoba koji primaju ZMN u socijalne stanove, odnosno obveza JLP(R)S u zbrinjavanju obitelji s maloljetnom djecom u socijalni stan ili \u201ena drugi na\u010din\u201c u kriznim situacijama, kako ne bi do\u0161lo do razdvajanja obitelji.<\/p>\n<p>Posebno ukazujemo da je pitanje stanovanja razli\u010ditih ranjivih skupina rije\u0161eno razli\u010ditim zakonima.\u00a0 Tako se primjerice stambeno zbrinjavanje putem ZSZPP-a i dalje odnosi samo na potpomognuta podru\u010dja te podru\u010dja posebne dr\u017eavne skrbi. Iznimno, samo pojedini korisnici iz ovoga Zakona mogu se stambeno zbrinuti na \u010ditavom teritoriju RH, poput \u017ertava nasilja u obitelji, kadrova za \u010dijim radom postoji posebna potreba, osoba u objektima organiziranog smje\u0161taja te korisnika Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja osoba sa statusom biv\u0161ih nositelja stanarskog prava te \u010dlanova njihovih obitelji. Stanovanje osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom ure\u0111eno je ZMPZ-u dok je stanovanje branitelja ure\u0111eno ZOHBDR. Stoga je va\u017eno imati jedan strate\u0161ki dokument, posebice jer su situacijom na tr\u017ei\u0161tu nekretnina najpogo\u0111enije osobe slabijeg imovnog stanja, a u pogledu skupina mladi\/mlade obitelji, radnici u nesigurnim oblicima rada, umirovljenici, osobe u sustavu socijalne skrbi, osobe s invaliditetom, obitelji s vi\u0161e djece, samci, osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, strani radnici te pripadnici romske manjine.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 70.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladi Republike Hrvatske, da izradi Strategiju socijalnog stanovanja u RH<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iz postupanja po predmetima\u00a0 je razvidno da s obzirom na razli\u010dite kapacitete JLP(R)S one \u010desto nisu u stanju odgovoriti na potrebe gra\u0111ana, pa je u tom smislu va\u017eno osigurati suradnju i izme\u0111u dr\u017eave i JLP(R)S-ova.<\/p>\n<p>I dalje je nejasna obveza JLP(R)S u kriznim situacijama u podru\u010dju stanovanja. Naime, u \u010dl. 291. st. 3. ZSS-a navodi se da su JLP(R)S \u201edu\u017ene osigurati smje\u0161taj\u201c obiteljima s maloljetnom djecom, \u201ekako bi se sprije\u010dilo odvajanje djece od odraslih \u010dlanova obitelji\u201c. Ova obveza predvi\u0111ena je za krizne situacije \u201ekada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogu\u0107nosti sama osigurati smje\u0161taj\u201c.<\/p>\n<p>U Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu Ministarstvu smo ponovo preporu\u010dili da jasno propi\u0161e obveze iz ovog \u010dlanka koje se odnose na jedinice lokalne te podru\u010dne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, kao i na obvezu dr\u017eave te da ih o istome upozna. MRMSOSP je navelo kako je ZSS-om jasno propisana obveza iz \u010dl. 291. st. 3. te navodi da se donosi Odluka o kriterijima i mjerilima za financiranje tro\u0161kova stanovanja te iznosu sredstava.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, iz konkretnih slu\u010dajeva je vidljivo da obveza nije jasno propisana. Prvo, ZSS pod osiguranje smje\u0161taja navodi \u201esmje\u0161taj u socijalni stan ili na drugi na\u010din\u201c, \u0161to ostavlja prostor za razli\u010dita rje\u0161enja. Drugo, iz same odredbe nije jasno koliko dugo mo\u017ee trajati krizno stanje, \u0161to posljedi\u010dno zna\u010di da nije jasno na koliko dugo se treba osigurati takav smje\u0161taj. Tre\u0107e, nejasno je podijeljena odgovornost \u017eupanija i gradova u pogledu osiguravanja smje\u0161taja te je potrebno jasno propisati \u0161to su i \u010dije obveze te kojim se redoslijedom postupa. Pri tome, bilo bi dobro da odredba obuhvati i obvezu dr\u017eave, zbog nejednakog regionalnog razvoja i \u010dinjenice da su kapaciteti razli\u010ditih gradova i \u017eupanija iznimno razli\u010diti te da ne raspola\u017eu uvijek adekvatnim smje\u0161tajem.<\/p>\n<p>Neki gradovi i \u017eupanije nas tako izvje\u0161tavaju kako ne primjenjuju ovaj \u010dlanak jer nemaju osigurane stanove niti financijska sredstva, a nije niti bilo takvih zahtjeva, dok neki navode da su postupali sukladno ovoj odredbi. Tako je Velika Gorica pro\u0161le godine smjestila jednu obitelj u stan u vlasni\u0161tvu Grada temeljem ugovora o privremenom smje\u0161taju, bez naknade.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 71. (ponovljena)<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da jasno propi\u0161e obveze iz \u010dl. 291. st. 3. Zakona o socijalnoj skrbi koje se odnose na jedinice lokalne te podru\u010dne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, kao i na obvezu dr\u017eave, te ih o istome upozna<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Nadalje, Odluka koja se navodi, osim prikaza iznosa na godi\u0161njoj razini, samo definira kriterij prema kojemu se dodjeljuju sredstva JLS, a to je broj korisnika ZMN i iznos ispla\u0107enih sredstava u prethodnoj godini te mjerilo je 30% iznosa ZMN za tro\u0161kove stanovanje te iznos od 160 eura korisnicima ZMN koji se griju na drva. Stoga ponavljamo preporuku.<\/p>\n<p>Nadalje, vezano uz navedeni \u010dlanak, sudjelovali smo i u postupku dono\u0161enja Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasni\u0161tvu RH u svrhu darovanja te smo predlo\u017eili da se u dijelu odredbi kojim se definiraju svrhe temeljem kojih se mo\u017ee provesti darovanje nekretnina u vlasni\u0161tvu RH u korist JLP(R)S doda i svrha provedba obveze iz \u010dl. 291. st. 3. ZSS-a. MPUGDI je u komentarima na na\u0161e preporuke naveo da su svrhe definirane Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske te je pozitivno da je mi\u0161ljenje MPUGDI da je ovim svrhama ve\u0107 obuhva\u0107eno i darovanje nekretnina JLP(R)S-ovima za ispunjenje njihovih obveza temeljem \u010dl. 291. ZSS-a, kao i da su im i ranije nekretnine darovane u tu svrhu.<\/p>\n<blockquote><p>\u201e\u2026\u017divim u izvanbra\u010dnom braku i 4 maloljetne djece\u2026Imamo problem oko struje i vode ..naime svima smo se obratili niko nemam nije pomogo oko toga to traje ve\u0107 10g \u2026. mi \u017eivimo u ku\u0107i bez vode i bez struje nemamo kupatila imam jednu \u0161kolaru a sad u jesen jo\u0161 jednog djeca se nemaju di ni oprati\u2026. jako nam je te\u0161ko neznam kako dalje ovaj na\u0161 centar nije za ni\u0161ta\u2026bili smo par puta na centru u jednom navratu je gospo\u0111a rekla bolje nemoj te u to kopati mogu vas ljudi potjerat sa zemlje \u017eivite ko i dosada ..Al rekli smo da nemo\u017eemo tako vi\u0161e nama to treba \u2026A kad smo gradona\u010delnicu pitali da nam da neko op\u0107insko zemlji\u0161te ona nam je odgovorila da nemo\u017ee da ona stim ne \u017eeli imati ni\u0161ta da ima va\u017enije probleme da nek platimo odvjetnika da on to izganja ili da se javima agenciji pa preko njih .Mislim ja da ima novac ja nebi tra\u017eila pomo\u0107. Evo ja stvarno neznam kome da se vi\u0161e obratim .Stvarno smo bez pomo\u0107ni evo vas molim da nam pomognete ili da nam date savjet kako i \u0161ta napravit dalje\u2026\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Problem kada JLS nemaju nekretnine oslikava i pritu\u017eba obitelji s \u010detvero maloljetne djece koji \u017eive u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima, u tro\u0161noj ku\u0107i bez struje i vode na podru\u010dju Grada Delnica. Zatra\u017eili smo postupanje Grada i \u017dupanije radi mogu\u0107ih na\u010dina rje\u0161avanja stambenog pitanja ove obitelji kojim bi im bilo osigurano adekvatno stanovanje. Me\u0111utim, Grad isti\u010de da ne raspola\u017ee adekvatnim nekretninama koje bi mogli dodijeliti obitelji. Nadle\u017eni podru\u010dni ured HZSR-a<a id=\"energetskosiromastvo\"><\/a>\u00a0dodjeljivao je obitelji jednokratne pomo\u0107i za sanaciju krova, kupnju ku\u0107anskih aparata, sanaciju septi\u010dke jame i sli\u010dno, kako bi se pobolj\u0161ale stambene prilike, ali obitelj s djecom i dalje nije trajno rije\u0161ila problem neadekvatnog i nesigurnog stanovanja. \u010cekamo odgovor Ministarstva oko dodjele stanova JLS.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Energetsko siroma\u0161tvo<\/h3>\n<blockquote><p>\u201eprema Va\u0161em ovom napisanom odgovoru, ne znam da li Vi i Va\u0161i nadle\u017eni \u010ditaju napisane dopise poslane i upu\u0107ene Vama. Jako je neodgovorno da se mail \u0161alje bez potpisa i saznanja \u2026\u2026\u2026, bez navo\u0111enja njegovog maila i broja kontakta, jer broj koji navodite je broj na koji Vam se kao dr\u017eavnoj firmi javljaju operateri koji nemaju pojma o ni\u010dem, nisu u mogu\u0107nosti, ne smiju itd. Vi se kao dr\u017eavna firma dr\u017eite i hvatate kao za slamku STAVKA OVOGA, STAVKA ONOGA, ja Vas osobno molim da se o\u010ditujete po kojoj stavci zakona smijete ukinuti elektri\u010dnu energiju obitelji u kojoj \u017eivi malodobna osoba, a radi se o glavnom od tri \u010dimbenika za normalan \u017eivot koji su STRUJA, VODA I ZRAK, gdje VI svjesno sa dokumentacijom koju imate prilo\u017eenu o ne mogu\u0107nosti ispunjenja pla\u0107anja kr\u0161ite moralnu etiku prava obitelji na normalan \u017eivot u 21.stolje\u0107u.i to obitelji koja se mo\u017ee kategorizirati kao kupac elektri\u010dne energije koji je u te\u0161koj materijalnoj situaciji du\u017ei niz godina, u kojoj \u017eivi malodobna osoba i osoba sa dokumentacijom psihijatra kod kojeg se lije\u010di i samo jedna zaposlena osoba koja samo dio primanja dobiva na za\u0161ti\u0107eni ra\u010dun, na temelju toga i Vama dostavljene dokumentacije kao i svim ostalim institucijama kojima je poslan mail i privitci na\u0161a obitelj pripada pod socijalno ugro\u017eene kupce\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Iako je u rujnu 2023. godine donesena Direktiva (EU) 2023\/1791 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 13. rujna 2023. o energetskoj u\u010dinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023\/955 (Direktiva), kojom se uvodi niz mjera za promicanje energetske u\u010dinkovitosti i kojom se poja\u0161njava zna\u010denje energetskog siroma\u0161tva, u RH i dalje nema definicije energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>Vezano uz definiciju, kao primjer dobre prakse smo isticali Grad Zagreb u \u010dijem se Programu suzbijanja energetskog siroma\u0161tva na podru\u010dju Grada Zagreba za razdoblje do 2030. godine navodi da se energetsko siroma\u0161tvo manifestira ili kroz potpuni izostanak pristupa pojedinoj usluzi (npr. nedostupnost elektri\u010dne mre\u017ee) ili kao nemogu\u0107nost ku\u0107anstava da podmire tro\u0161kove povezane s kori\u0161tenjem pojedine usluge u razini prihvatljivoj po kulturolo\u0161kim, dru\u0161tvenim i zdravstvenim kriterijima (npr. pla\u0107anje ra\u010duna za energiju).<\/p>\n<p>EK je donijela Preporuku Komisije (EU) 2023\/2407 \u043ed 20. listopada 2023. o energetskom siroma\u0161tvu, koja prepoznaje da<em>\u00a0\u201ena situaciju ku\u0107anstva dodatno mogu utjecati geografski i klimatski \u010dimbenici, obilje\u017eja ku\u0107anstva, spol, zdravlje i posebne potrebe ku\u0107anstava u pogledu energije i prijevoza\u201c,\u00a0<\/em>a kao posebno ranjive prepoznaje ku\u0107anstva s visokim energetskim potrebama, koja uklju\u010duju obitelji s djecom, osobe s invaliditetom i osobe starije \u017eivotne dobi te \u017eene, a naro\u010dito samohrane roditelje i \u017eene starije \u017eivotne dobi. U ranijoj Preporuci Komisije (EU) 2020\/1563 od 14. listopada 2020. godine o energetskom siroma\u0161tvu utvr\u0111en je skup od 13 pokazatelja energetskog siroma\u0161tva koje dr\u017eave \u010dlanice mogu konzultirati pri procjeni nacionalnih razina energetskog siroma\u0161tva. Na va\u017enost utvr\u0111ivanja to\u010dnih pokazatelja radi utvr\u0111ivanja energetskog siroma\u0161tva ukazali smo u javnom savjetovanju o Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za RH 2021. \u2013 2030. godine (NECP).<\/p>\n<p>Uzroci energetskog siroma\u0161tva su razli\u010diti, uklju\u010duju\u0107i i nerazmjeran dohodak ku\u0107anstva i cijena energenata, energetska neu\u010dinkovitost stambenih objekata te nemogu\u0107nost pristupa obnovljivim izvorima energije. Socijalno ugro\u017eene skupine (stariji, \u017eene, osobe s invaliditetom, nezaposleni) \u010desto imaju ve\u0107e pote\u0161ko\u0107e u pristupu energiji zbog kombinacije niskih prihoda i ve\u0107ih potreba za energijom. Energetskom siroma\u0161tvu doprinosi i lo\u0161a energetska pismenost, lo\u0161a energetska infrastruktura te nedostatni socijalni programi i dr\u017eavne mjere. Geografska udaljenost tako\u0111er utje\u010de na energetsku dostupnost. Na primjer, ku\u0107anstva u ruralnim podru\u010djima ili u regijama koje nemaju pristup energetskoj infrastrukturi suo\u010davaju se s ve\u0107im tro\u0161kovima energije. Prema podacima HERA-e 29 od ukupno 112 zaprimljenih prigovora zbog nemogu\u0107nosti pristupa na mre\u017eu HEP \u2013 Operatora distribucijskog sustava d.o.o., bilo je osnovano.<\/p>\n<p>Energetsko siroma\u0161tvo ne utje\u010de samo na financije, ve\u0107 ima ozbiljne posljedice i na zdravlje, kvalitetu \u017eivota te socijalnu uklju\u010denost. Naime, nerijetko osobe pogo\u0111ene energetskim siroma\u0161tvom moraju birati izme\u0111u tro\u0161kova grijanja\/hla\u0111enja prostora u kojima \u017eive te drugih egzistencijalnih tro\u0161kova, primjerice za hranu.<\/p>\n<p>Prema podacima DZS-a za 2024. godinu, stopa rizika od siroma\u0161tva za Panonsku Hrvatsku iznosila je 29,7%, za Jadransku 21,2%, za Grad Zagreb 9,7% i za Sjevernu Hrvatsku 17,4%. U odnosu na 2023. godinu primjetan je rast od 3,7% za Jadransku Hrvatsku. Istovremeno, stopa rizika od siroma\u0161tva za 2024. godinu bila je najni\u017ea u Gradu Zagrebu. Stopa rizika od siroma\u0161tva prema dobi i spolu najvi\u0161a je bila za osobe u dobi od 65 godina i starije te je iznosila 37%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najve\u0107a te je za \u017eene iznosila 40,1%, a za mu\u0161karce 32,7%.<\/p>\n<p>Kao sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije iznova ukazujemo da je potrebno raditi na suzbijanju energetskog siroma\u0161tva, naro\u010dito najranjivijih skupina, uzimaju\u0107i u obzir statisti\u010dke podatke i \u017eivotne okolnosti specifi\u010dne za pojedine skupine gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Suzbijanju energetskog siroma\u0161tva potrebno je pristupiti me\u0111usektorskim politikama i propisima o energetici, gradnji i socijalnoj skrbi. Iako postoje instrumenti namijenjeni ubla\u017eavanju i uklanjanju posljedica energetskog siroma\u0161tva, veliki broj gra\u0111ana s time nije upoznat, radi \u010dega smo u ranijim izvje\u0161\u0107ima ukazivali na potrebu izrade vodi\u010da koji bi sadr\u017eavao sve bitne informacije o pravima gra\u0111ana namijenjenih suzbijanju energetskog siroma\u0161tva, poput ostvarivanja naknade za ugro\u017eenog kupca i tro\u0161kova stanovanja te mogu\u0107nosti energetske obnove ku\u0107a, \u0161to bi olak\u0161alo ostvarivanje ovih prava te doprinijelo suzbijanju energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>Ne postoji niti jedinstvena kontaktna to\u010dka preko koje bi osobe pogo\u0111ene energetskim siroma\u0161tvom mogle do\u0107i do potrebnih informacija.<\/p>\n<p>Vlada RH je u o\u017eujku 2023. godine donijela Uredbu o otklanjanju poreme\u0107aja na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu energije, koja je izmijenjena\/dopunjena tri puta u 2023. i tri puta u 2024. godini. Uredbom se zbog poreme\u0107aja na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu energije ure\u0111uju posebne mjere za trgovinu elektri\u010dnom i\u00a0 toplinskom energijom te opskrbom plina, kao i formiranje cijena. Dopunom iz rujna 2024. godine produ\u017eena je primjena Uredbe do kraja o\u017eujka 2025. godine. Prema izvje\u0161taju HERA-e jo\u0161 nije poznat u\u010dinak Uredbe na cjelokupno energetsko tr\u017ei\u0161te i suzbijanje energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>U o\u017eujku 2024. godine donesena je i Odluku o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije ku\u0107anstvo. U rujnu 2024. godine Vlada RH je donijela novu Odluku kojom je produ\u017eena primjena na razdoblje od 1. listopada 2024. do 31. o\u017eujka 2025. godine. U spomenutoj Odluci naglasak je na smanjenju iznosa ra\u010duna za potro\u0161nju plina kupcima u kategoriji ku\u0107anstvo, kojima se sustavno mijenjaju iznosi ra\u010duna za potro\u0161nju plina u subvencioniranom iznosu.<\/p>\n<p>Sedmi paket mjera pomo\u0107i gra\u0111anima i gospodarstvu, u ukupnoj vrijednosti 248 milijuna eura, Vlada RH je predstavila u rujnu 2024. godine. Mjere paketa su usmjerene na dva prioriteta: zadr\u017eavanje niske cijene energije i za\u0161titu najranjivijih dru\u0161tvenih skupina.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 72.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladi Republike Hrvatske, da pove\u0107a iznos naknade za ugro\u017eenog kupca energenata (NUKE)<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Vi\u0161e od\u00a088.000 osoba\u00a0u statusu ugro\u017eenog kupca energenata ima pravo na podmirivanje tro\u0161kova elektri\u010dne energije, plina ili toplinske energije. Mjese\u010dna naknada nastavak je mjere\u00a0iz prethodnih paketa pomo\u0107i gra\u0111anima te\u00a0unato\u010d rastu cijena nije pove\u0107ana pa i dalje\u00a0iznosi\u00a070 eura. Stoga, iako je Vlada produ\u017eila isplatu NUKE-a u pove\u0107anom iznosu, predla\u017eemo da se ista dodatno pove\u0107a, s obzirom na sve ve\u0107e tro\u0161kove osnovnih \u017eivotnih potreba.<\/p>\n<p>Prema podacima HEP Elektre, 2024. godine je privremena obustava isporuke elektri\u010dne energije zbog duga izvr\u0161ena na 17.691 mjernom mjestu. To je manje nego 2022. godine kada je privremeno obustavljena isporuka na 22.000 mjernih mjesta i 2023. godinu kada je obustavljena na 19.000 mjesta.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20673\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/6-4-300x174.png\" sizes=\"(max-width: 721px) 100vw, 721px\" srcset=\"https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/6-4-300x174.png 300w, https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/6-4.png 545w\" alt=\"\" width=\"721\" height=\"418\" \/><\/p>\n<p>Na slu\u017ebenim stranicama HEP Elektre objavljeni su uvjeti za pru\u017eanje pomo\u0107i kupcima radi obro\u010dnog pla\u0107anja ili odgode pla\u0107anja duga, kao i radi podno\u0161enja prigovora. HEP Elektra i dalje postupa sukladno Zaklju\u010dcima Vlade RH kod otpisa potra\u017eivanja prema kupcima s potresnog podru\u010dja.<\/p>\n<p>Gradska plinara Zagreb-Opskrba (GPZ) nas je izvijestila da omogu\u0107ava kupcima obro\u010dnu otplatu dugovanja, odgodu obustave plina, sklapanje sporazuma i sudskih nagodbi prema otplatnom planu u mjese\u010dnim ratama, a kako bi gra\u0111anima u energetskoj krizi olak\u0161ali polo\u017eaj i osigurali dostupnost plina. GPZ navodi i da po\u0161tuje smjernice i upute HERA-e. Prema podacima GPZ-a, 2024. godine je zbog nepla\u0107anja dospjelih ra\u010duna obustavljena isporuka plina na 597 mjernih mjesta, dok je za 1.947 mjerna mjesta u dva navrata neuspje\u0161no poku\u0161ana obustava.<\/p>\n<p>Uz redovno pra\u0107enje cijene energenata na tr\u017ei\u0161tu i dono\u0161enja mjera namijenjenih suzbijanju energetskog siroma\u0161tva, nu\u017eno je nastaviti raditi na prevenciji energetske krize, osobito u sklopu provedbe Europskog zelenog plana za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine na podru\u010dju RH, \u010diji je cilj pove\u0107ati udio obnovljive energije u potro\u0161nji energije.<\/p>\n<p>Fond za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost (FZOEU) nas je izvijestio da je 2024. godine objavio javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih ku\u0107a, uklju\u010duju\u0107i onih o\u0161te\u0107enih u potresima, na koji se javilo 11.926 gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Prema dostavljenim podacima jedinice lokalne samouprave (JLS) provode razli\u010dite mjere za sprje\u010davanje ili ubla\u017eavanje \u0161tetnih u\u010dinaka energetskog siroma\u0161tva. Tako neke JLS sufinanciraju obnovu vanjske stolarije, priklju\u010dka na plinsku mre\u017eu, izradu glavnog elektrotehni\u010dkog projekta sun\u010dane elektrane za proizvodnju elektri\u010dne energije, neke JLS ispla\u0107uju jednokratne naknade za pla\u0107anje ra\u010duna za elektri\u010dnu energiju, plin, vodu i druge komunalne usluge, a neke ispla\u0107uju naknade za financiranje tro\u0161kova ogrjeva. Razlikuje se i na\u010din isplate pa tako pojedine JLS ispla\u0107uju jednokratnu naknadu, dok ju neke ispla\u0107uju kroz manje mjese\u010dne iznose, \u0161to korisnicima ote\u017eava kupnju ogrijeva ukoliko ga moraju platiti jednokratno.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina JLP(R)S-a koje su nam dostavile podatke nemaju sustavni dokument koji bi sadr\u017eavao analizu i procjenu zate\u010denog stanja, odnosno pojavnosti energetskog siroma\u0161tva te identificirao skupine gra\u0111ana koji \u017eive u energetskom siroma\u0161tvu ili u riziku od istog, a na temelju kojeg bi donijele adekvatne mjere. Manji dio \u017eupanija je problem energetskog siroma\u0161tva uklju\u010dilo u socijalne planove.<\/p>\n<p>Zabrinjavaju podaci da pojedine JLP(R)S navode kako uop\u0107e ne prate energetsko siroma\u0161tvo te se njime ne bave. Tako\u0111er, \u017eupanijama koje tek trebaju prona\u0111i adekvatna rje\u0161enja, mogla bi koristiti iskustava drugih \u017eupanija koje razvijaju dobre prakse u ovom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Tako Istarska \u017eupanija trenutno provodi tri EU projekta vezano uz energetsko siroma\u0161tvo. U sklopu jednoga je u izradi sveobuhvatni dokument \u201ePlan za smanjenje energetskog siroma\u0161tva Istarske \u017eupanije\u201c. U sklopu druga dva projekta se mapiraju kategorije gra\u0111ana koje su u lu\u010dkim podru\u010djima zahva\u0107ene ili u riziku od energetskog siroma\u0161tva (umirovljenike, nezaposlene osobe i sezonske radnike, jednoroditeljska ku\u0107anstva, osobe s invaliditetom te osobe koje \u017eive u ruralnim podru\u010djima u energetski neu\u010dinkovitim ku\u0107anstvima).<\/p>\n<p>Iako javni pozivi JLP(R)S-a koji se bave energetskim siroma\u0161tvom \u010desto nisu dovoljno usmjereni prema krajnjim korisnicima, pozitivan je primjer Grad Kri\u017eevci koji osim sufinanciranja pripreme projektne dokumentacije za izradu projekta te izgradnju sun\u010danih elektrana, sufinancira i toplinsku izolaciju tavana stambenog prostora za ranjive skupine gra\u0111ana. Potonje je u praksi polu\u010dilo dobre rezultate jer izdaci za izolacijski materijal nisu veliki, nisu potrebne kompleksne gra\u0111evinske intervencije, a u\u0161tede na grijanju u zimskim mjesecima kre\u0107u se oko 40% jer se najve\u0107i dio topline ku\u0107a prizemnica gubi zbog neizoliranih tavana.<\/p>\n<p>Grad Gospi\u0107 je partner na me\u0111unarodnom projektu LIFE ReHabita kojemu je cilj ponuditi inovativnu i sveobuhvatnu strategiju borbe protiv rastu\u0107eg siroma\u0161tva u Europi. U sklopu projekta su u Gospi\u0107u odr\u017eane radionice i panel rasprave s ciljem osvje\u0161tavanja gra\u0111ana o va\u017enosti kori\u0161tenja obnovljivih izvora energije u svrhu suzbijanja energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>Grad Vara\u017edin je izvijestio da Regionalna energetska agencija Sjever (REA) savjetuje gra\u0111ane o mjerama kojima se mogu smanjiti tro\u0161kovi energenata, na\u010dinima njihova financiranja te poma\u017ee u pripremi prijava na javne pozive FZOEU za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih ku\u0107a. REA provodi i projekt I-PRODER u sklopu kojega je Grad Vara\u017edin odabrao 50 potencijalnih korisnika kojima \u0107e se pregledati stambeni objekti i izvijestiti o njihovom energetskom stanju.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 73.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Jedinicama podru\u010dne (regionalne) samouprave, da donesu sveobuhvatne dokumente s analizom stanja i mjerama za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva na svome podru\u010dju<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>S obzirom na razli\u010dite prakse kojima se JLP(R)S bore protiv energetskog siroma\u0161tva, gra\u0111ani su u nejednakom polo\u017eaju ovisno o mjestu stanovanja te u velikoj mjeri ovise o kapacitetima jedinica da se prijavljuju na EU projekte. Stoga predla\u017eemo da jedinice regionalne samouprave prate pojavnosti<a id=\"pravonavodu\"><\/a>\u00a0energetskog siroma\u0161tva na svome podru\u010dju te da donesu sveobuhvatne dokumente u kojima se osim analize postoje\u0107eg stanja, predla\u017eu mjere za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva te da o tome na prikladan na\u010din kontinuirano informiraju gra\u0111ane.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3>Pravo na vodu i vodne usluge<\/h3>\n<p>Pristup zdravstveno ispravnoj vodi neophodan je uvjet za o\u010duvanje zdravlja i osiguranje dostojanstvenog \u017eivota. Ljudi bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi su suo\u010deni s ozbiljnim izazovima koji utje\u010du na kvalitetu \u017eivota, jer je ista neophodna za odr\u017eavanje osobne higijene, pripremu hrane i prevenciju bolesti.<\/p>\n<p>Voda za pi\u0107e i sanitarne potrebe sastavnica je prava na adekvatno stanovanje, \u0161to prepoznaje i UN-ov Program odr\u017eivog razvoja do 2030. godine, u kojem se navodi da opskrba zdravstveno ispravnom vodom za pi\u0107e po pristupa\u010dnoj cijeni zahtijeva ulaganja u infrastrukturu i sanitarne objekte.<\/p>\n<p>Ustav RH\u00a0 pravo na pitku vodu \u0161titi posredno pa tako u \u010dl. 2. st. 4. alineji 2. propisuje da Hrvatski sabor odlu\u010duje o o\u010duvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i kori\u0161tenju njime.<\/p>\n<p>Zakonodavni okvir prepoznaje pravo na vodu i kroz \u0161iri pravni okvir, kao \u0161to su Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva, Zakon o vodi za ljudsku potro\u0161nju, Zakon o vodnim uslugama, Zakon o za\u0161titi okoli\u0161a te me\u0111unarodne obaveze, osigurava pristup vodi gra\u0111anima.<\/p>\n<p>U 2024. godini pu\u010dka pravobraniteljica je nastavila primati pritu\u017ebe gra\u0111ana da u pojedinim naseljima nema vodoopskrbne mre\u017ee, da se obustavlja opskrba vodom zbog ljetnih su\u0161a, kao i zbog nepla\u0107anja ra\u010duna za potro\u0161nju vode.<\/p>\n<p>U izvje\u0161\u0107ima za 2022. i 2023. godinu tada\u0161njem MGOR-u smo preporu\u010dili davanje naputka javnim isporu\u010diteljima vodnih usluga da u slu\u010daju obustave isporuke vode osiguraju minimalno 50 litara dnevno po \u010dlanu ku\u0107anstva. Iako ova obveza javnih isporu\u010ditelja proizlazi iz Zakona o vodnim uslugama, nerijetko se ne ispunjava, \u0161to korisnicima znatno ote\u017eava svakodnevicu.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 74.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije, da donese naputak javnim isporu\u010diteljima vodnih usluga da na ra\u010dunima za vodne usluge sadr\u017ei stavku kojom \u0107e se korisnike obavijestiti da u slu\u010daju obustave isporuke vode osiguraju minimalno 50 litara dnevno po \u010dlanu ku\u0107anstva te da se u slu\u010daju nepo\u0161tivanja obveze od strane javnih isporu\u010ditelja, korisnici mogu obratiti Dr\u017eavnom inspektoratu Republike Hrvatske<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>S obzirom da je sa stupanjem na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela dr\u017eavne uprave, Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije (MZOZT) preuzelo poslove iz djelokruga dotada\u0161njeg MGOR-a koji se odnose na za\u0161titu okoli\u0161a, za\u0161titu prirode i vodnog gospodarstva, MZOZT se o\u010ditovalo da je u tijeku izrada posebnog naputka javnim isporu\u010diteljima radi provedbe ove preporuke. Navodi se da \u0107e izradi naputka prethoditi rasprava MZOZT-a s Hrvatskom grupacijom vodovoda i kanalizacije radi osiguranja njegove jednake primjene s obzirom na specifi\u010dnost 41 uslu\u017enog podru\u010dja. Naime, uslu\u017ena podru\u010dja su razli\u010dita po broju stanovnika, godi\u0161njoj koli\u010dini isporu\u010dene vode, konfiguraciji tla, geografskoj i prometnoj povezanosti, veli\u010dini i rasporedu ruralnog podru\u010dja i tehni\u010dkim mogu\u0107nostima isporu\u010ditelja da osiguraju 50 litara zdravstveno ispravne vode po stanovniku dnevno. Kao primjer se navode veliki gradovi, poput Zagreba, u kojem je ve\u0107 postavljen ve\u0107i broj javnih slavina i zdenaca (ukupno 166, a svake godine se planira postaviti 17 novih) iz kojih se voda mo\u017ee koristiti bez ograni\u010denja i besplatno, uz javnu objavu karte s lokacijama slavina. Ukazano je da manji isporu\u010ditelji, \u010dije je podru\u010dje uglavnom ruralno, nemaju tehni\u010dke mogu\u0107nosti putem sustava javne vodoopskrbe i javnih slavina osigurati stanovni\u0161tvu propisanu koli\u010dinu vode, ve\u0107 im JLS-i poma\u017eu u isporukama autocisternama. Navedeno je i da \u0107e se pri izradi naputka posebna pozornost posvetiti udaljenim otocima gdje se isporuka obavlja brodovima i autocisternama. Stoga nastavljamo pratiti provedbu ove preporuke.<\/p>\n<p>I 2024. godine postupali smo po pritu\u017ebama zbog redukcije vode u su\u0161nom razdoblju. Na vrhuncu turisti\u010dke sezone u kolovozu Vodovod d.o.o. Zadar je izvijestio medije o prekidima\/obustavi isporuke vode na podru\u010djima Gornje Selo 1 Ko\u017eino \u2013 Gornje Selo i dijelu naselja Vrsi.<\/p>\n<p>Tako nam se pritu\u017eio vlasnik ku\u0107e u Gornjem Selu u Op\u0107ini Vrsi, gdje je u ljetnim mjesecima isporuka potpuno obustavljena. U tijeku ispitnog postupka Vodovod d.o.o. Zadar nas je obavijestio da su postavljene dvije cisterne. Ujedno smo obavije\u0161teni da je u cilju rje\u0161avanja problema vodoopskrbe izra\u0111en projekt Vodoopskrbni cjevovod \u201cDu\u0161evi\u0107a mlin \u2013 Vrsi\u201c, no da realizacija projekta ne ovisi u potpunosti o Vodovodu d.o.o. Zadar jer je potrebno osigurati financijska sredstva od strane JLS ili Hrvatskih voda te rije\u0161iti slo\u017eene imovinskopravne odnose.<\/p>\n<p>Sukladno Direktivi 2000\/60\/EC Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 23. listopada 2000. godine kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na podru\u010dju vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) neprihvatljivo je da neki vid vodoopskrbe bude izvan kontrole i sustava upravljanja vodoopskrbom. Radi provedbe reforme vodnog sektora 2019. godine je donijet Zakon o vodnim uslugama te 2021. godine Uredba o uslu\u017enim podru\u010djima, kojom se definira 41 uslu\u017eno podru\u010dje. Reformom vodnog sektora \u017eeli se osigurati ravnomjeran razvoj vodnih usluga i u\u010dinkovita provedba investicija te smanjiti broj isporu\u010ditelja vodnih usluga, kako bi se oja\u010dali njihovi kapaciteti i pove\u0107ala kvaliteta usluge gra\u0111anima, odnosno pove\u0107ala pristupa\u010dnost zdravstveno ispravnoj vodi.<\/p>\n<p>Sukladno posljednjim dostupnim podacima, u RH u 2023. godini 6% stanovni\u0161tva nije imalo mogu\u0107nost priklju\u010dka na sustav javne vodoopskrbe. Na potresom pogo\u0111enom podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije mogu\u0107nost priklju\u010dka na vodoopskrbnu mre\u017eu imalo je 94 % stanovni\u0161tva, a stvarno priklju\u010denih je bilo 85%, \u0161to ukazuje da se preostali dio stanovni\u0161tva opskrbljuje vodom iz sustava koji su izvan sustava upravljanja vodoopskrbom. Ovi gra\u0111ani opskrbljuju se vodom iz lokalnih vodovoda i individualne vodoopskrbe (zdenci, bunari, cisterne i sli\u010dno), o \u010demu pi\u0161emo i u dijelu o utjecaju potresa na ostvarivanje ljudskih prava.<\/p>\n<p>Prema podacima MZOZT-a, reforma vodnog sektora je u zavr\u0161noj fazi, odnosno od 41 uslu\u017enog podru\u010dja na kojem je potrebno provesti integraciju, provedena je u potpunosti ili djelomi\u010dno na 36 uslu\u017enih podru\u010dja. Okon\u010danje vodne reforme o\u010dekuje se do kraja sije\u010dnja 2025. godine.<\/p>\n<p>Osim dostupnosti vode bitna je i njezina cijena, koja je rasla tijekom 2024. godine, o \u010demu su nas, primjerice, izvijestili gradovi Virovitica, Karlovac, Imotski i Zadar.<\/p>\n<p>Prema podacima Hrvatskih voda o gubicima vode, postotak neprihodovane vode u javnim vodoopskrbnim sustavima u RH zadnjih nekoliko godina iznosi 50%, a prema podacima koje su im dostavili javni isporu\u010ditelji vodnih usluga, taj postotak \u0107e i u 2024. godini ostati na istoj razini. Veliki gubici vode se primje\u0107uju kod javnih isporu\u010ditelja kod kojih je u tijeku izgradnja velikih projekata aglomeracije, kao i u Gradu Zagrebu. Hrvatske vode su 2018. godine pokrenule desetogodi\u0161nji Program sufinanciranja smanjenja gubitka vode na koji je utro\u0161eno 4.670.000 eura.<\/p>\n<p>Va\u017ena je i kvaliteta vode. Prema dostupnim podacima, u 2021. godini je u okviru dr\u017eavnog monitoringa vode za ljudsku potro\u0161nju unutar javnih distribucijskih sustava uzorkovano 7.955 uzoraka, od kojih je 139 odnosno 1,8% bilo neispravno. U 2022. godini uzorkovano je 7.873 uzoraka vode, od kojih je 156\u00a0 odnosno 1,98% bilo neispravno, dok je u 2023. godini od 8.104 uzoraka 166 odnosno<a id=\"stambenozbrinjavanje\"><\/a>\u00a01,99% bilo neispravno. Stoga se mo\u017ee zaklju\u010diti da nije do\u0161lo do velikih promjena u broju neispravnih uzoraka u razdoblju 2021. \u2013 2023. godine. No zabrinjavaju rezultati analiza koji su pokazali da je od 404 uzoraka iz lokalnih vodovoda 204 zdravstveno neispravno, odnosno 50,5%, \u0161to je 8,37% vi\u0161e nego 2022. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Stambeno zbrinjavanje<\/h3>\n<p>U ovom poglavlju donosimo pregled normativnih aktivnosti vezanih za stambeno zbrinjavanje te obra\u0111ujemo izazove s kojima se\u00a0 suo\u010davaju gra\u0111ani, posebice \u017ertve obiteljskog nasilja i biv\u0161i nositelji stanarskog prava te preostali stambeno nezbrinuti korisnici regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n<p>U 2024. godini donesena je nova Uredba o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje,\u00a0 uskla\u0111ena s izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima (ZSZPP) iz 2023. godine. Njome se po prvi puta status biv\u0161eg nositelja stanarskog prava uvodi kao kriterij za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje. To je bilo potrebno uvesti jer je stupanjem na snagu ZSZPP iz 2023. godine prestala va\u017eiti odredba na temelju koje je donesena Uredba o utvr\u0111ivanju statusa biv\u0161ih nositelja stanarskih prava i \u010dlanova njihovih obitelji te uvjetima i postupku njihova stambenog zbrinjavanja (Uredba). Pove\u0107an je i broj bodova podnositelju prijave ili \u010dlanu ku\u0107anstva koji ima utvr\u0111en status \u017ertve nasilja u obitelji, kao\u00a0 i broj bodova za podnositelje prijava mla\u0111e \u017eivotne dobi, \u010dime se nastoji potaknuti naseljavanje, odnosno ostanak mladih na potpomognutim podru\u010djima.<\/p>\n<p>Tijekom godine donesena je i Odluka o dono\u0161enju programa izgradnje i obnove stambenih jedinica u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na potpomognutim podru\u010djima RH za stambenom zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji.\u00a0 Tako je prihva\u0107ena na\u0161a preporuka o definiranju mlade osobe, odnosno mlade obitelji. Tako\u0111er je prihva\u0107eno da se boduje samohrano roditeljstvo kod prijava na lokalnoj razini, kao i da se u slu\u010dajevima istog broja bodova prednost daje osobama deficitarnih struka i zanimanja koji dolaze u potpomognuta podru\u010dja.<\/p>\n<p>U vi\u0161e ranijih izvje\u0161\u0107a ukazivali smo na potrebu dono\u0161enja propisa kojim bi se na sveobuhvatan na\u010din rje\u0161avalo pitanje stambenog zbrinjavanja te koji bi se odnosio na \u010ditavo podru\u010dje RH. Me\u0111utim, ZSZPP se i dalje odnosi samo na potpomognuta podru\u010dja te podru\u010dja posebne dr\u017eavne skrbi. Iznimno, samo pojedini korisnici ovoga Zakona mogu se stambeno zbrinuti na \u010ditavom podru\u010dju RH, poput \u017ertava nasilja u obitelji, kadrova za \u010dijim radom postoji posebna potreba, osoba u objektima organiziranog smje\u0161taja, korisnika Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, osoba sa statusom biv\u0161ih nositelja stanarskog prava te \u010dlanova njihovih obitelji. Ipak, Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine trebao bi rezultirati i dono\u0161enjem izmjena i dopuna ZSZPP-a s novim modelima stambenog zbrinjavanja te novog Zakona o priu\u0161tivom stanovanju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><strong>Izazovi pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje<\/strong><\/h3>\n<blockquote><p>\u201eUredu PGP-a Sisak obratila se stranka S.B. iz Barilovi\u0107a vezano uz problematiku dugotrajnosti postupanja u sustavu stambenog zbrinjavanja, tj dugotrajnosti \u010dekanja od dana podno\u0161enja zahtjeva do danas, a rije\u010d je o preko 10 godina. Tijekom 2014. godine zahtjev za stambeno zbrinjavanje, dodjela osnovnog gra\u0111evnog materijala, model E1, podnijela je majka stranke, K.B. Ona je bila nositelj, a ostala dva \u010dlana su bili S.B. (sin) te M.B. (snaha). K.B. je preminula nekoliko mjeseci nakon podno\u0161enja zahtjeva. S.B. nakon smrti majke, javio je promjene u nadle\u017eni ured dr\u017eavne uprave (sada \u017eupanijski ured Karlova\u010dke \u017eupanije), gdje tada uklju\u010duje kao \u010dlana ku\u0107anstva i punicu A.V. koja je svo vrijeme i \u017eivjela sa k\u0107eri i zetom. Pozitivno rje\u0161enje o pravu na organiziranu ugradnju, model E4,\u00a0 zaprima u kolovozu 2021., me\u0111utim isto jo\u0161 uvijek nije izvr\u0161eno, a period \u010dekanja od 2014. do danas je nerealan za \u017eivotno situaciju u kojoj se na\u0161la obitelj S.B.-a.\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Dugotrajnost ostvarivanja prava je ve\u0107 godinama jedan od najve\u0107ih problema u podru\u010dju stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n<p>Velika je razlika izme\u0111u broja prijava i broja raspolo\u017eivih stambenih jedinica te je nedostatan iznos sredstava osiguranih u Dr\u017eavnom prora\u010dunu za ove potrebe. Stoga ne \u010dudi \u0161to su se i nama i udrugama, poput PGP-a Sisak, stranke mahom obra\u0107ale zbog dugotrajnosti ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje. Zbog toga ponavljamo raniju preporuku.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 75.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladi Republike Hrvatske, da osigura dodatna sredstva i stambene jedinice za korisnike koji se zbrinjavaju kroz liste prvenstva temeljem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Preporuka 76.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Nadle\u017enim prvostupanjskim tijelima, da ubrzaju dinamiku rje\u0161avanja prijava za stambeno zbrinjavanje<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Preporuka 77.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, \u017eupanijama i Gradu Zagrebu, da na svojim mre\u017enim stranicama uz Javni poziv za podno\u0161enje prijava za stambeno zbrinjavanje objave i popis raspolo\u017eivih lokacija i modela stambenog zbrinjavanja na tim lokacijama<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Navedeno se odnosi na sve modele stambenog zbrinjavanja iz \u010dl. 7. ZSZPP-a, no situacija je ipak ne\u0161to bolja u pogledu modela stambenog zbrinjavanja darovanjem gra\u0111evnog materijala za obnovu, dogradnju\/nadogradnju i zavr\u0161etak postoje\u0107e obiteljske ku\u0107e u vlasni\u0161tvu korisnika ili izgradnju obiteljske ku\u0107e na gra\u0111evinskom zemlji\u0161tu u vlasni\u0161tvu korisnika (model D) te se kroz ovaj model stambeno zbrinulo najvi\u0161e podnositelja prijave. Me\u0111utim, da bi podnositelj po ovome modelu mogao ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje, uvjet je da je vlasnik gra\u0111evinskog zemlji\u0161ta, \u0161to ve\u0107ina nije.<\/p>\n<p>Tijekom izvje\u0161tajnog razdoblja zaprimili smo informaciju udruge koja se odnosila na problematiku neobjavljivanja podataka o modelima stambenog zbrinjavanja koji su dostupni u pojedinim jedinicama lokalne samouprave unutar \u017eupanije za koju se odnosi prijava za stambeno zbrinjavanje. Naime, podnositelji prijave u trenutku podno\u0161enja prijave nemaju informaciju o dostupnim nekretninama za pojedine modele stambenog zbrinjavanja i gdje se te nekretnine nalaze, a du\u017eni su navesti u kojoj JLS \u017eele ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje. Tek ukoliko to zatra\u017ee dobiju podatak o lokacijama raspolo\u017eivih nekretnina. S obzirom na o\u010dekivanje da unaprijed ozna\u010de model i u kojoj JLS \u017eele ostvariti stambeno zbrinjavanje, ove informacije bi trebale biti javno dostupne. Prema na\u0161em saznanju, pravni prednik MPUGDI-a, Uprave za stambeno zbrinjavanje, odnosno Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje objavljivao je na svojoj mre\u017enoj stranici popis lokacija i modela stambenog zbrinjavanja na tim lokacijama, dok se sada samo objavljuje broj obitelji koje se planiraju stambeno zbrinuti po odre\u0111enom modelu tijekom godine.<\/p>\n<p>Slijedom toga, preporu\u010dujemo Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine te \u017eupanijama, odnosno Gradu Zagrebu da na svojim mre\u017enim stranicama, uz Javni poziv za podno\u0161enje prijava za stambeno zbrinjavanje, objave i popis raspolo\u017eivih lokacija i modela stambenog zbrinjavanja na tim lokacijama.<\/p>\n<p>I dalje su nerije\u0161eni problemi biv\u0161ih nositelja stanarskog prava kojima je pravomo\u0107nim i izvr\u0161nim rje\u0161enjima priznato pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na podru\u010dju (naj\u010de\u0161\u0107e) primorskih \u017eupanija, koja nisu provedena. Prema MPUGDI-u tijekom 2024. godine bilo je 487 pravomo\u0107nih i izvr\u0161nih rje\u0161enja o ostvarenom pravu na stambeno zbrinjavanje biv\u0161ih nositelja stanarskih prava kojima jo\u0161 uvijek nije dodijeljen stambeni objekt. Pri tome MPUGDI je navelo da se 273 korisnika ne odazivaju pozivu za preuzimanje dodijeljene stambene jedinice ili je s njima ote\u017eano stupanje u kontakt.<\/p>\n<p>I tijekom 2024. godine postupali smo po pritu\u017ebi u kojoj je navedeno da je pritu\u017eitelj kao \u010dlan obitelji svoje majke, biv\u0161e nositeljice stanarskog prava, jo\u0161 2015. godine ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na podru\u010dju Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. No niti devet godina od rje\u0161enja, donesenog po zahtjevu iz 2004. godine, ono nije izvr\u0161eno. S tim u svezi MPUGDI je navelo da na podru\u010dju navedene \u017eupanije nema stambenih jedinica u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, a sli\u010dno je i u drugim priobalnim \u017eupanijama. MPUGDI navodi kako se korisnicima nudi mogu\u0107nost ostvarivanja prava u drugim dijelovima potpomognutih podru\u010dja u kojima raspola\u017ee stambenim fondom ili po drugom modelu stambenog zbrinjavanja, no to u praksi ne doprinosi rje\u0161enju ovoga problema.<\/p>\n<p>Dodatni problem biv\u0161ih nositelja stanarskog prava je i dugotrajnost postupaka povodom podnesenih zahtjeva za otkup stanova, pri \u010demu su se zapo\u010deti postupci ponekad dovr\u0161avali tek po primitku na\u0161ih dopisa u kojima smo tra\u017eili o\u010ditovanja o razlozima dugotrajnosti postupanja.<\/p>\n<blockquote><p>\u00a0\u201eJavljam se po tko zna koji put. Vama koji ste mi do sada dosta pomogli. Zadnji Va\u0161 dopis iz 2022. g. napisali ste da otkup moga stana ide u dobrom smjeru i ako bude kakvih problema u toj zavr\u0161noj fazi da Vam se ponovo obratim. Mislila sam da ne\u0107e biti potrebno, ali na\u017ealost kao i do sada uvijek se moram Vama obratiti \u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Vi\u0161e osoba nam se pritu\u017eilo da su ih, nakon podno\u0161enja zahtjeva za otkup stambenih jedinica na kojima su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje, slu\u017ebenici MPUGDI-a \u010desto obilazili radi provjere kori\u0161tenja stambenih jedinica. Iako je nesporno da MPUGDI ima pravo, u skladu s Godi\u0161njim planom kontrole, provoditi kontrole kori\u0161tenja stambenih jedinica kojima upravlja u ime RH, neki korisnici, mahom biv\u0161i nositelji stanarskih prava, navode da ih se kontrolira pre\u010desto, a napose nakon podno\u0161enja zahtjeva za otkup stana, \u0161to im stvara nelagodu te im ograni\u010dava slobodu kretanja.<\/p>\n<blockquote><p>\u00a0\u201ePo\u0161tovana, vjerujem da ste upoznati s mojim predmetom, ja sam V.L. i zahvaljuju\u0107i, izme\u0111u ostaloga, Vama dobila sam stan na dvije godine zbog obiteljskog nasilja. Kako te dvije godine istje\u010du, podsjetili su me iz \u2026ureda kako ne\u0107e biti problema u produ\u017eavanju, jer nemam ni\u0161ta na svom imenu i prezimenu, ni nekretnine, ni pokretnine. U me\u0111uvremenu sam ostvarila mirovinu u \u2026 i to je sve \u0161to sam ostvarila. I imala sam problema dok mi tu ispodprosje\u010dnu mirovinu nisu prenijeli u Erste banku u Republici Hrvatskoj. Kad sam to rje\u0161enje predala gospo\u0111i M. iz Podru\u010dnog ureda u S., slijede\u0107eg jutra me odmah nazvala, najbla\u017ee re\u010deno POVI\u0160ENIM TONOM, kako sam mogla biti prijavljena u\u00a0 \u2026 , a \u0161to sam morala u\u010diniti , jer sam, kao \u0161to imate uvid, 2017. pobjegla \u2026kod brata od nasilnog supruga i tada sam morala imati osobnu, jer su me provjeravali\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Koliko je zna\u010dajno produljenje stambenog zbrinjavanja \u017ertva nasilja u obitelji\u00a0 za dodatne dvije godine vidljivo je iz uvodno citirane pritu\u017ebe. Pritu\u017eiteljica nam se i ranije obra\u0107ala zbog nemogu\u0107nosti ostvarivanja prava na privremeno stambeno zbrinjvanje davanjem u najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu u trajanju od dvije godine, sukladno \u010dl. 45. st. 3. ZSZPP-a kao \u017ertvi nasilja u obitelji, \u0161to joj je i priznato rje\u0161enjem \u017eupanije 2022. godine. U tijeku kori\u0161tenja stana izmjenjen je \u010dl. 45. ZSZPP-a te je omogu\u0107eno da se nakon proteka dvije godine kori\u0161tenje produ\u017ei jo\u0161 dvije godine ako razlozi zbog kojih je rje\u0161enje doneseno i dalje traju, \u0161to se utvr\u0111uje u postupku pred nadle\u017enim upravnim tijelom. To se prema prijelaznoj odredbi primjenjuje i na postoje\u0107e korisnike pa tako i na pritu\u017eiteljicu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, izvjesno je da pritu\u017eiteljici, kao i nekim drugim korisnicima stambenog zbrinjavanja za \u017ertve obiteljskog nasilja niti nakon proteka dodatnog roka od dvije godine ne\u0107e prestati razlozi zbog kojih je doneseno prvotno rje\u0161enje, pa smo ukazali da bi se takvo stambeno zbrinjavanje trebalo omogu\u0107iti sve dok traju okolnosti zbog kojih je odobreno. Predlo\u017eili smo i omogu\u0107avanje trajnog stambenog zbrinjavanje u posebnom stambenom objektu \u017ertvama obiteljskog nasilja koje su ve\u0107 ranije ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje, o \u010demu smo detaljnije pisali u Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Regionalni program stambenog zbrinjavanja<\/h3>\n<blockquote><p>\u00a0\u201eU prosincu 2020. g.podnio sam u Karlova\u010dku \u017eupaniju zahtjev za davanjem za najam stana u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na podru\u010dju Op\u0107ine Vojni\u0107 za sebe, izvanbra\u010dnu suprugu te dvoje k\u0107eri. Nemam u vlasni\u0161tvu ili suvlasni\u0161tvu na podru\u010dju RH ili na podru\u010dju drugih dr\u017eava drugu useljivu ku\u0107u ili stan odgovaraju\u0107e stambene povr\u0161ine te unazad 15 godina nisam istu prodao, darovao ili na bilo koji drugi na\u010din otu\u0111io prije podno\u0161enja prijave prvostupanjskom tijelu Karlova\u010dke \u017eupanije \u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>S danom 30. lipnja 2023. godine zavr\u0161ena je implementacija posljednjeg odobrenog potprojekta HR9, no i u 2024. godini je prema o\u010ditovanju MPUGDI-a preostalo jo\u0161 14 korisnika koji su uvr\u0161teni u plan stambenog zbrinjavanja kroz Nacionalni program stambenog zbrinjavanja, koji \u0107e se prioritetno rje\u0161avati po osiguravanju odgovaraju\u0107ih stambenih jedinica.<\/p>\n<p>Tako nam se obratio pritu\u017eitelj kojemu je, zajedno sa suprugom i dvije k\u0107erke, rje\u0161enjem iz 2020. godine priznato pravo na stambeno zbrinjavanje kroz navedeni potprojekt, no do zatvaranja potprojekta nije sklopljen ugovor o najmu niti mu je dodijeljena stambena jedinica. Naveo je da stambene jedinice nisu kupljene te da mu je nejasno kako \u0107e ih se stambeno zbrinuti te ho\u0107e li imati prioritet u odnosu na podnositelje koji se stambeno zbrinjavaju redovnim putem kroz liste prvenstva. MPUGDI-a je vezano za konkretnu pritu\u017ebu navelo da je upoznato sa slu\u010dajem ovog pritu\u017eitelja te da \u0107e u kratkom roku biti stambeno zbrinut u stambenoj jedinici obnovljenoj na podru\u010dju Karlova\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Preporuka 78.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da stambeno zbrine preostale nezbrinute korisnike regionalnog programa stambenog zbrinjavanja<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iako je MPUGDI vezano za preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu navelo da je preporuka da stambeno zbrine preostale korisnike regionalnog programa stambenog zbrinjavanja u provedbi, odnosno da je do posljednjeg kvartala 2024. godine stambeno zbrinuto pet takvih korisnika, i dalje je 14 ovakvih korisnika nezbrinuto. Pritu\u017eitelj, kao i ostale osobe u sli\u010dnoj situaciji, prema kriterijima UNHCR-a smatraju se izrazito ranjivom skupinom, a iz odgovora MPUGDI-a nije razvidno kada \u0107e biti stambeno zbrinuti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Me\u0111uresorna suradnja<\/h3>\n<p>Temeljem \u010dlanka 47. st. 2. i 3. ZSZPP-a provodi se me\u0111uresorna suradnja MPUGDI-a s jedinicama lokalne samouprave, \u010diji je cilj pove\u0107ati raspolo\u017eivi stambeni fond i stambeno zbrinjavanje obitelji u potrebi. Lokalne jedinice u pravilu nude gra\u0111evinsko zemlji\u0161te opremljeno osnovnom komunalnom infrastrukturom i osloba\u0111aju od pla\u0107anja komunalnog doprinosa, a u nekim situacijama se koristi i raspolo\u017eivo gra\u0111evinsko zemlji\u0161te u vlasni\u0161tvu RH.<\/p>\n<p>Prema o\u010ditovanju MPUGDI-a tijekom 2024. godine sklopljeno je pet ovakvih sporazuma, s Op\u0107inom Vrpolje te gradovima Otokom, Obrovcem, Drni\u0161om i Vukovarom, a u pripremi je jo\u0161 pet sporazuma: s Novskom \u2013 prijenos vlasni\u0161tva tri stana s RH na Novsku radi osiguranja priu\u0161tivog stanovanja; Cetingradom \u2013 rekonstrukcija i dogradnja vi\u0161estambene zgrade s deset stanova; Grubi\u0161nim Poljem \u2013 izgradnja zgrade s 20 stanova; Ilokom \u2013 izgradnja zgrade s 20 stanova; te Vinkovcima \u2013 program suradnje darovanjem gra\u0111evnog materijala. MPUGDI je navelo i da su zavr\u0161eni radovi na izgradnji vi\u0161estambene zgrade u Gradu Drni\u0161u s 25 stanova te zgrada u Novskoj s 20 stanova.<\/p>\n<p>Pored navedenog, a temeljem ranije sklopljenih sporazuma o me\u0111uresornoj suradnji, u projektiranju ili javnoj nabavi za izbor projektanta ili izvo\u0111a\u010da radova i nadzora na dan 31. prosinca 2024. godine bilo je osam projekata (12 zgrada): Knin \u2013 izgradnja tri zgrade s 84 stana, Konavli \u2013 izgradnja dvije zgrade sa \u0161est stanova, Brinje -adaptacija jedne zgrade sa sedam stanova, Vrpolje izgradnja jedne zgrade s 20 stanova, Otok izgradnja jedne zgrade s 20 stanova, Obrovac adaptacija jedne zgrade s 10 stanova, Drni\u0161 II izgradnja jedne zgrade s 25 stanova te Vukovar izgradnja dvije zgrade s 42 stana.<\/p>\n<p>Ovakva suradnja i sporazumi doprinose br\u017eem rje\u0161avanju stambenog pitanja korisnika na podru\u010djima gdje MPUGDI ne raspola\u017ee stambenim jedinicama, kao i privla\u010denju kadrova deficitarnih u pojedinim lokalnim sredinama, te bi bilo dobro da ih je \u0161to vi\u0161e. MPUGDI navodi da je u provedbi na\u0161a preporuka da s JLS-ima inicira sklapanje sporazuma o me\u0111uresornoj suradnji, napose s onima u kojima biv\u0161i nositelji stanarskog prava \u010dekaju dodjelu stambenog objekta du\u017ee vrijeme nakon ostvarenog prava na stambeno zbrinjavanje.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>:<\/em><\/h4>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/\">Prava starijih osoba<\/a>,\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi-2024\/\">Mladi<\/a>,\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje-2024\/\">Pravo na zdravlje<\/a>,\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siroma-tvo-i-ljudska-prava\/\">Socijalna skrb: siroma\u0161tvo i ljudska prava,\u00a0<\/a><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/graditeljstvo-2024\/\">Graditeljstvo<\/a>,\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2024\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>,\u00a0<\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla\u00a0<\/a><em>i\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a>\u00a0ili u\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz\u00a0Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u\u00a0PDF formatu\u00a0ili u\u00a0interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Stanovanje Energetsko siroma\u0161tvo Pravo na vodu i vodne usluge [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21180,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[605,1828,2128,2098,2100,2099,1847],"class_list":["post-22390","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-stanovanje","tag-energetsko-siromastvo","tag-izvjesce-2024","tag-pravo-na-adekvatno-stanovanje","tag-pravo-na-vodu-i-vodne-usluge","tag-socijalno-stanovanje","tag-stambeno-zbrinjavanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22390","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22390"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22390\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22392,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22390\/revisions\/22392"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21180"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22390"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22390"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22390"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}