{"id":21658,"date":"2025-07-25T16:16:57","date_gmt":"2025-07-25T14:16:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=21781"},"modified":"2025-07-25T16:17:37","modified_gmt":"2025-07-25T14:17:37","slug":"zbog-neprihvacanja-prijedloga-pucke-pravobraniteljice-problemi-gradana-sa-zdravstvenim-osiguranjem-se-nastavljaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zbog-neprihvacanja-prijedloga-pucke-pravobraniteljice-problemi-gradana-sa-zdravstvenim-osiguranjem-se-nastavljaju\/","title":{"rendered":"Zbog neprihva\u0107anja prijedloga pu\u010dke pravobraniteljice, problemi gra\u0111ana sa zdravstvenim osiguranjem se nastavljaju"},"content":{"rendered":"

Hrvatski sabor je 15. srpnja 2025. godine, zadnjeg dana zasjedanja prije ustavne stanke, izglasao izmjene i dopunu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju<\/a>.<\/p>\n

Ove izmjene i dopuna bili su prilika za za\u0161titu prava na zdravlje velikog broja gra\u0111ana, zbog \u010dega je pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter dala vi\u0161e komentar i preporuka u javnom savjetovanju<\/a> i u saborskoj proceduri<\/a>. Oni su se odnosili na<\/a> studente, besku\u0107nike, zaposlene osobe koje imaju starije i nemo\u0107ne \u010dlanove obitelji, gra\u0111ane koji lije\u010dniku putuju izvan mjesta u kojem \u017eive, ali i druge.<\/p>\n

Kako prijedlozi nisu uva\u017eeni, a problemi ostaju, pu\u010dka pravobraniteljica nastavit \u0107e se zalagati za predlo\u017eena rje\u0161enja, na koja podsje\u0107amo u nastavku.<\/p>\n

 <\/p>\n

Treba ukinuti obvezu periodi\u010dnog osobnog pristupanja HZZO-u<\/strong><\/h3>\n

\u0160to je problem<\/strong><\/p>\n

Prije dvije godine uvedena je nova obveza dijelu osiguranika, da redovito (jednom u tri mjeseca) osobno do\u0111u u najbli\u017ei ured HZZO-a kako ne bi izgubili obvezno zdravstveno osiguranje. Kad je Ministarstvo zdravstva predlo\u017eilo ovu obvezu, pu\u010dka pravobraniteljica upozorila je<\/a> na posljedice koje \u0107e imati na gra\u0111ane, no njezini komentari nisu uva\u017eeni.<\/p>\n

Na\u017ealost, upozorenja su se ostvarila<\/a> pa je tako samo pro\u0161le godine zbog ove obveze bez zdravstvenog osiguranja ostalo je 13.184 osoba, ali problem je \u0161to me\u0111u njima ima i mnogo te\u0161ko oboljelih koji iz razli\u010ditih razloga nisu mogli ispuniti ovu obvezu ili nisu za nju ni znali<\/a>.<\/p>\n

Tko je sve ostao bez obveznog zdravstvenog osiguranja<\/strong><\/p>\n

Gra\u0111ani u pritu\u017ebama govore kako nisu znali da se ova obveza odnosi na njih ili nisu razumjeli do kada su se trebali javiti, kao i da zbog bolesti, invaliditeta i drugih objektivnih okolnosti to jednostavno nisu mogli u\u010diniti. Mnogi su saznali da su izgubili zdravstveno osiguranje tek kad su do\u0161li lije\u010dniku ili htjeli podi\u0107i redovitu terapiju, a bez zdravstvenog osiguranja i istovremeno porodiljne naknade, ostale su i mnoge \u017eene na rodiljnom\/roditeljskom dopustu.<\/p>\n

Ova obveza negativno je utjecala na hrvatske dr\u017eavljane koji se \u0161koluju izvan Hrvatske, a koji se nisu mogli periodi\u010dki vra\u0107ati kako bi se javljali HZZO-u pa su stoga mnogi u situaciji da nemaju zdravstveno osiguranje kad do\u0111u u Hrvatsku, odnosno moraju ga pla\u0107ati.<\/p>\n

S obzirom na sve primjere, ne \u010dudi \u0161to se do kraja 2024. godine pu\u010dkoj pravobraniteljici pritu\u017eilo 129 osoba u ovoj situaciji, \u0161to je najve\u0107i broj pritu\u017ebi koje je ikad izazvao jedan zakon.<\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica u lipnju 2023. godine Ustavnom je sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti<\/a> odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje propisuju ovu obvezu. Istaknula je kako ova obveza dovodi do diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja, invaliditeta i imovnog stanja koja je zabranjena Zakonom o suzbijanju diskriminacije i naru\u0161ava ustavno na\u010delo jednakosti pred zakonom. No, Ustavni sud o njezinom zahtjevu jo\u0161 nije odlu\u010dio.<\/p>\n

\u0160to donose izmjene i dopuna\u00a0Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju<\/strong><\/p>\n

Izmjenama i dopunom\u00a0Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje su na snazi od 1. 8. 2025. godine, nakon gotovo dvije godine ubla\u017eavaju se negativne posljedice koju je obveza osobnog dolaska imala i nastavlja imati za pojedine skupine gra\u0111ana. Tako su uvedene iznimke za dio osiguranika koji iz opravdanog razloga nisu u mogu\u0107nosti osobno pristupiti Zavodu, i to dok traje objektivna nemogu\u0107nost i pod uvjetom da su o tome obavijestile Zavod.<\/p>\n

Jesu li te izmjene dovoljne <\/strong><\/p>\n

Uvo\u0111enje iznimke nije adekvatno rje\u0161enje za sve negativne u\u010dinke koje obveza periodi\u010dnog osobnog pristupala ima i koje i dalje proizvodi.<\/p>\n

Prije svega, velik broj osoba ve\u0107 je izgubio obvezno zdravstveno osiguranje zbog ove obveze, i ne\u0107e ga dobiti temeljem ovih izmjena, iako i dalje ispunjavaju klju\u010dni i supstancijalni uvjet za njega, a to je da su izvan sustava rada. Mnogi od njih ga sada pla\u0107aju sami, iako su i dalje nezaposleni ili koriste rodiljni\/roditeljski dopust.<\/p>\n

Osim toga, uvo\u0111enje iznimke otvara prostor arbitrarnom postupanju jer nije propisano \u010dime netko mo\u017ee dokazati da nije u mogu\u0107nosti osobno pristupiti HZZO-u, kao ni tko odlu\u010duje je li taj razlog uistinu opravdan \u2013 slu\u017ebenici HZZO-a koji rade izravno sa strankama, Povjerenstvo HZZO-a ili netko tre\u0107i. Nije ni jasno definirano \u0161to se podrazumijeva pod \u201edrugim opravdanim razlozima\u201c.<\/p>\n

Nadalje, pitanje je ho\u0107e li osigurane osobe biti upoznate s time da postoje iznimke i da se odnose i na njih ili \u0107e zbog nedostatka tih informacija ipak biti odjavljene iz obveznog zdravstvenog osiguranja, iako su ga mogle zadr\u017eati.<\/p>\n

Naime, ovakve iznimke ve\u0107 se \u010dine u praksi HZZO-a, kada je u pitanju zdravstveno stanje, ali pritu\u017ebe pokazuju da neke osobe takvu informaciju nemaju. Tako\u0111er, osobe koje nemaju telefon ili ra\u010dunalo\/internet morat \u0107e osobno pristupati jer je za njih to jedini na\u010din komunikacije s HZZO-om, \u0161to zna\u010di da su osobe lo\u0161ijeg imovnog stanja unaprijed isklju\u010dene iz mogu\u0107nosti izuzimanja od obveze osobnog pristupanja. Ovakve situacije zasigurno ne spadaju u prosjek \u017eivotnih okolnosti, no itekako su mogu\u0107e, posebno kada govorimo o podru\u010djima koja su prometno i zemljopisno udaljena\/izolirana od gradskih sjedi\u0161ta.<\/p>\n

\u0160to je zapravo potrebno u\u010diniti<\/strong><\/p>\n

Zbog svih ovih razloga potrebno je u potpunosti ukinuti obvezu redovitog osobnog dolaska u HZZO<\/strong> jednom u tri mjeseca, a evidencije a\u017eurirati i zlouporabe prevenirati u skladu s mogu\u0107nostima 21. stolje\u0107a \u2013 razmjenom podataka izme\u0111u HZZO-a i drugih javnopravnih tijela, kao \u0161to su Ministarstvo unutarnjih poslova (zbog evidencija o prebivali\u0161tu) ili Porezna uprava (zbog evidencija o poreznoj rezidentnosti).<\/p>\n

Potrebno je i svima koji su zbog uvo\u0111enja ove obveze ostali bez obveznog zdravstvenog osiguranja, a zadovoljavaju klju\u010dni i supstancijalni uvjet da su nezaposleni, omogu\u0107iti ponovno stjecanje statusa osigurane osobe na teret sredstava Dr\u017eavnog prora\u010duna. Za to je potrebno uvesti novu osnovu osiguranja, a ove izmjene i dopuna bili su upravo prilika za to.<\/p>\n

 <\/p>\n

Treba sprije\u010diti da studenti koji studiraju u EU gube zdravstveno osiguranje<\/h3>\n

\u0160to je problem<\/strong><\/p>\n

Jedan od razloga zbog kojeg netko mo\u017ee ostati bez zdravstvenog osiguranja jest ako prijavi privremeni odlazak izvan Hrvatske. To se doga\u0111a i hrvatskim studentima koji redovno studiraju u drugim dr\u017eavama \u010dlanicama EU, koji su se tako\u0111er obratili pu\u010dkoj pravobraniteljici<\/a>.<\/p>\n

Oni tako u mjestu studiranja ne mogu ostvariti zdravstvenu za\u0161titu temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja, a nemaju obvezno zdravstveno osiguranje niti kada se vrate u Hrvatsku. Na ovaj je problem pu\u010dka pravobraniteljica upozorila i Vladu Republike Hrvatske, a i Katedra za Europsko javno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila je njezin stav da je rije\u010d o povredi slobode kretanja kao prava gra\u0111ana EU-a jer odvra\u0107a studente od njezinog kori\u0161tenja.<\/p>\n

\u0160to je potrebno u\u010diniti<\/strong><\/p>\n

Kako bi se osiguralo da hrvatski studenti\/u\u010denici koji se redovito \u0161koluju u drugim dr\u017eavama \u010dlanicama i imaju prebivali\u0161te u Hrvatskoj zadr\u017ee i obvezno zdravstveno osiguranje, potrebno je uvesti iznimku od prestanka statusa za one osigurane osobe koje prijave privremeni odlazak izvan Hrvatske ako se redovno \u0161koluju u drugoj dr\u017eavi \u010dlanici EU-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zdravstveno osiguranje treba omogu\u0107iti i besku\u0107nicima koji nemaju prebivali\u0161te<\/h3>\n

\u0160to je problem<\/strong><\/p>\n

Besku\u0107nici su uglavnom hrvatski dr\u017eavljani bez prihoda, \u017eive u ekstremnom siroma\u0161tvu, uglavnom su nevidljivi u dru\u0161tvu, a zbog lo\u0161eg imovnog stanja im je, izme\u0111u ostalog, \u010desto onemogu\u0107en pristup osnovnim pravima<\/a>.<\/p>\n

Unato\u010d tome, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ne spominje ih u popisu skupina koje stje\u010du obvezno zdravstveno osiguranje na teret sredstava prora\u010duna. Naime, kako besku\u0107nici \u010desto nemaju regulirano prebivali\u0161te, posljedica je i da nemaju ni zdravstveno osiguranje pa izbjegavaju oti\u0107i lije\u010dniku kad imaju problema sa zdravljem, a kada to i u\u010dine, tro\u0161kove lije\u010denja podmiruju pru\u017eatelji usluga smje\u0161taja za besku\u0107nike jer su prijavljeni na njihovoj adresi.<\/p>\n

\u0160to je potrebno u\u010diniti<\/strong><\/p>\n

Besku\u0107nici bi, kao najugro\u017eenija skupina dru\u0161tva, trebali imati besplatnu zdravstvenu za\u0161titu, bez obzira imaju li regulirano prebivali\u0161te. Uostalom, i novi Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021.-2027. me\u0111u prioritete stavlja i unaprje\u0111enje zdravstvene za\u0161tite ranjivih skupina, \u0161to besku\u0107nici svakako jesu.<\/p>\n

Zato je potrebno u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju navesti i besku\u0107nike kao skupinu koja stje\u010de obvezno zdravstveno osiguranje na teret sredstava prora\u010duna temeljem svojeg specifi\u010dnog polo\u017eaja, neovisno o tome imaju li prijavljeno prebivali\u0161te ili ne.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Bolovanje treba omogu\u0107iti i za njegu starijeg \u010dlana obitelji<\/h3>\n

\u0160to je problem<\/strong><\/p>\n

Bolovanje, odnosno pravo na naknadu pla\u0107e zbog privremene nesposobnosti za rad, trenutno ne mogu ostvariti djeca starijih i nemo\u0107nih roditelja kojima je potrebna skrb. Naime, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, bolovanje se mo\u017ee dobiti samo za njegu oboljelog djeteta, supru\u017enika ili \u017eivotnog partnera.<\/p>\n

S druge strane, gra\u0111ani su Ustavom Republike Hrvatske du\u017eni brinuti za svoje stare i nemo\u0107ne roditelje, ali trenutno za takve potrebe mogu koristiti jedino nepla\u0107eni dopust i to tek pet dana tijekom godine, \u0161to je propisano Zakonom o radu. Zato nisu ni stvoreni uvjeti za izvr\u0161avanje ustavne obveze o brizi za roditelje.<\/p>\n

Isto tako, dio starijih osoba nema (vi\u0161e) djecu pa je \u017eivotno potrebno i opravdano da se bolovanje, osim djeci, omogu\u0107i i unucima koji brinu za svoje bake i djedove, u situacijama kada njihovi roditelji to nisu u mogu\u0107nosti, primjerice jer nisu vi\u0161e \u017eivi, kao i bra\u0107i\/sestrama i ne\u0107acima, za one koji nisu imali djecu.<\/p>\n

\u0160to ka\u017eu gra\u0111ani<\/strong><\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica na ovaj problem upozorava vi\u0161e godina, pa tako i u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>. U njemu je istaknula i primjer pritu\u017eiteljice koja joj se obratila upravo na ovu temu, ovom porukom:<\/p>\n

\u201eApelirala bih na Vas koji mo\u017eete poduzeti odre\u0111ene korake da bi se djeci olak\u0161ala briga i skrb za bolesne i nemo\u0107ne\u00a0 roditelje. Bolovanje radno sposobna osoba mo\u017ee uzeti za \u010dlanove u\u017ee obitelji; zakon ubraja djecu i supru\u017enika (bra\u010dnog, izvanbra\u010dnog, \u017eivotnog partnera ili neformalnog \u017eivotnog partnera), ali ne i roditelje. S obzirom na takvu zakonsku definiciju, osoba ne mo\u017ee ostvariti pravo na bolovanje radi njege bolesnog roditelja. Zakon je donijet; du\u017enost djece je da prvenstveno moralno , a zatim zakonski brinu o svojim bolesnim i nemo\u0107nim roditeljima. Kako ? Kako \u0107e brinuti ako ne mogu otvoriti bolovanje da pru\u017ee adekvatnu njegu . Dakle za supru\u017enika bra\u010dnog, izvanbra\u010dnog , neformalnog DA\u2026 ali za majku\/oca koji su cijeli svoj \u017eivot brinuli i voljeli svoje dijete bezuvjetno to isto dijete ne mo\u017ee uzeti bolovanje kada je majka\/otac na kraju svog \u017eivota bolestan i \u010desto nepokretan<\/em>?\u201c<\/p>\n

\u0160to je potrebno u\u010diniti<\/strong><\/p>\n

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju potrebno je omogu\u0107iti bolovanje i osobama koje skrbe za \u010dlanove svoje u\u017ee obitelji.<\/p>\n

Pri tom, u\u017eu obitelj u tom je slu\u010daju potrebno definirati kao u Zakonu o radu, koji ka\u017ee da u\u017eu obitelj \u010din supru\u017enik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supru\u017enici, bra\u0107a i sestre, pastor\u010dad i posvojenici, djeca povjerena na \u010duvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, o\u010duh i ma\u0107eha, posvojitelj i osoba koju je radnik du\u017ean po zakonu uzdr\u017eavati te osoba koja s radnikom \u017eivi u izvanbra\u010dnoj zajednici, u \u017eivotnom partnerstvu ili neformalnom \u017eivotnom partnerstvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Treba smanjiti broj kilometara za ostvarivanje naknade za tro\u0161kove prijevoza i promijeniti na\u010din ra\u010dunanja<\/h3>\n

\u0160to je problem<\/strong><\/p>\n

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, pravo na naknadu tro\u0161kova prijevoza u vezi s kori\u0161tenjem prava na zdravstvenu za\u0161titu iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu\u0107e je ostvariti ako je, izme\u0111u ostalog, udaljenost od mjesta prebivali\u0161ta do mjesta upu\u0107ivanja na lije\u010denje barem 50 kilometara.<\/p>\n

Taj broj je potrebno smanjiti jer je \u010desta situacija da gra\u0111ani moraju oti\u0107i na pregled ili terapiju izvan mjesta u kojima stanuju, a ako ne mogu dobiti naknadu, mo\u017eda si ne\u0107e mo\u0107i ni priu\u0161titi tro\u0161ak prijevoza pa im zdravstvena za\u0161tita postaje nedostupna. O tome je pu\u010dka pravobraniteljica izvijestila i Hrvatski sabor u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>.<\/p>\n

Problem je i definicija \u201emjesta\u201c, koja je odre\u0111ena Pravilnikom o uvjetima i na\u010dinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, na na\u010din da gra\u0111anima su\u017eava pravo zajam\u010deno Zakonom.<\/p>\n

\u0160to je potrebno u\u010diniti<\/strong><\/p>\n

Kako bi se osigurala jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene za\u0161tite zajam\u010dena Zakonom o zdravstvenoj za\u0161titi, a gra\u0111ani neovisno o tome gdje \u017eive imali dostupnu potrebnu zdravstvenu za\u0161titu, potrebno je smanjiti uvjet kilometra\u017ee s 50 na 30 kilometara, kao \u0161to je bilo odre\u0111eno ranijim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.<\/p>\n

Isto tako je potrebno prestati koristiti termin \u201emjesto\u201c u Zakonu, i umjesto njega koristiti \u201eprebivali\u0161te\/boravi\u0161te\u201c osigurane osobe i \u201ezdravstvena ustanova\/ordinacija\/isporu\u010ditelj ortopedskog pomagala\u201c. Na taj na\u010din bi se udaljenost odre\u0111ivala od adrese prebivali\u0161ta\/boravi\u0161ta do adrese zdravstvene ustanove\/ordinacije na koju je osoba upu\u0107ena na lije\u010denje tj. adrese isporu\u010ditelja pomagala.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski sabor je 15. srpnja 2025. godine, zadnjeg dana zasjedanja prije ustavne stanke, izglasao izmjene i dopunu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ove izmjene i dopuna bili su prilika za za\u0161titu prava na zdravlje velikog broja gra\u0111ana, zbog \u010dega je pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter dala vi\u0161e komentar i preporuka u javnom savjetovanju i u […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":14614,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[607,615,1872,1875,1873,1897],"class_list":["post-21658","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-starije-osobe","tag-studenti","tag-beskucnici","tag-javno-zdravstvo","tag-mladi","tag-osobe-narusenog-zdravlja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21658"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21658\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}