Rad na vru\u0107ini pitanje je ljudskih prava. To\u010dnije, za\u0161tita radnika od rada na ekstremnim vru\u0107inama pitanje je za\u0161tite ljudskih prava, prvenstveno prava na rad odnosno na zdrave i sigurne uvjete rada, no povezano je i s pravom na zdravlje, pa i pravom na \u017eivot, a zbog klimatskih promjena i s pravom na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161.<\/p>\n
<\/p>\n
Ovo pitanje odnosi se na velik broj ljudi koji rade na otvorenom: ljudi koji rade u gra\u0111evini, koji grade ili popravljaju ceste, i pri tom koriste iznimno vru\u0107e materijale, ljudi koji \u010diste ulice i ure\u0111uju okoli\u0161, poljoprivrednici, ribari, dostavlja\u010di, po\u0161tari, prodava\u010di na tr\u017enicama i drugim mjestima na otvorenom, vatrogasci, policajci, posebno oni koji reguliraju promet, i drugi.<\/p>\n
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) isti\u010de<\/a> da ekstremne vru\u0107ine mogu uzrokovati zna\u010dajne zdravstvene probleme kao \u0161to su toplinska iscrpljenost, toplinski udar i druge bolesti povezane s toplinskim stresom. Simptomi mogu uklju\u010divati vrtoglavicu, glavobolju, mu\u010dninu, smetnje vida, trnce i utrnulost ruku i nogu, gr\u010deve i bol u mi\u0161i\u0107ima, osip, oticanje i druge.\u00a0 Tako\u0111er, vi\u0161e temperature tijekom duljih vremenskih razdoblja mogu pove\u0107ati i rizik od ozljeda zbog umora, nedostatka koncentracije, lo\u0161eg dono\u0161enja odluka i drugih \u010dimbenika.<\/p>\n Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter u izjavi za specijalizirani portal Klimatski.hr<\/a> naglasila je kako su osim radnika koji rade na otvorenom, \u0161to je sada u fokusu zbog ekstremnih vru\u0107ina, u riziku i radnici na zatvorenom koji rade u uvjetima u kojima strojevi i procesi jako zagrijavaju prostor. \u201eA tu su i oni koji tijekom ljeta rade na iznimno niskim temperaturama, recimo u hladnja\u010dama, a koji onda moraju iza\u0107i na ljetne vru\u0107ine.\u201c<\/p>\n Tako\u0111er je naglasila<\/a> kako je bitno na ovu temu gledati i kroz filter jednakosti i suzbijanja diskriminacije temeljem imovnog stanja, obrazovanja, zdravstvenog stanja, dobi i drugih osnova, jer \u010desto poslove u te\u0161kim uvjetima rada i koji su \u010desto ni\u017ee pla\u0107eni, rade osobe ni\u017eeg obrazovanja i lo\u0161ijeg imovnog stanja, dok su za neke skupine (lo\u0161ijeg zdravstvenog stanja, starije dobi i sli\u010dno) visoke temperature i velike razlike u temperaturama jo\u0161 opasnije nego \u0161to su za prosje\u010dnu osobu.<\/p>\n I \u0161ire gledano, klimatske promjene najte\u017ee poga\u0111aju upravo one najranjivije, pa ni u smislu rada na vrlo visokim temperaturama to nije iznimka, a za Republiku Hrvatsku je posebno otegotno to \u0161to se od svih kontinenata upravo Europa najbr\u017ee zagrijava.<\/p>\n <\/p>\n Europska agencija za okoli\u0161 je u procjeni rizika od klimatskih promjena<\/a> navela kako je zbog toplinskog stresa u Europi, tijekom rekordno toplog ljeta 2022. godine, zabilje\u017eeno 60.000 \u2013 70.000 preuranjenih smrti uzrokovanih vru\u0107inom. Posebno je istaknula za\u0161titu radnika na otvorenom me\u0111u prioritete javnih politika EU i pozvala na uspostavljanje obveza za\u0161tite radnika na otvorenom od ekstremnih vru\u0107ina i uvo\u0111enje sna\u017enih mehanizama provedbe tih obveza. Pri tome navodi podatak da su ekstremne temperature i \u010desti toplinski valovi u ju\u017enoj Europi dovele do sr\u010danih udara i smrti radnika na otvorenom, posebno onih koji rade u poljoprivredi, gra\u0111evini, odr\u017eavanju cesta i prikupljanju otpada.<\/p>\n Me\u0111unarodna organizacija rada (ILO) izvijestila je<\/a> da velike vru\u0107ine svake godine u svijetu dovode do vi\u0161e od 22 milijuna ozljeda na radu i gotovo 19 tisu\u0107a smrti povezanih uz rad. Europska konfederacija sindikata (ETUC), kao krovna organizacija sindikata u Europi, upozorava<\/a> da je, prema podatcima Me\u0111unarodne organizacije rada, od 2000. do 2020. godine u EU do\u0161lo do porasta od \u010dak 42% smrti povezanih s radom na vru\u0107ini. ETUC zato tra\u017ei \u017eurno dono\u0161enje EU direktive kojom \u0107e se ograni\u010diti rad na visokim temperaturama.<\/p>\n Naime, na razini EU trenutno nema pravno obvezuju\u0107ih odredbi koje \u0161tite radnike od ekstremno visokih temperatura. Odnedavno ipak postoje smjernice<\/a> Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) o radu na vru\u0107ini.<\/p>\n Neke zemlje \u010dlanice su ve\u0107 svojim nacionalnim zakonodavstvom poduzele odre\u0111ene korake, recimo Italija i \u0160panjolska. Naime, trenutno svi poslodavci u Hrvatskoj, kad je u pitanju za\u0161tita radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta (niske i visoke temperature na otvorenom), imaju obvezu postupati u skladu s uputama i smjernicama nadle\u017enog zavoda za javno zdravstvo u podru\u010dju medicine rada, \u0161to je njihova obveza iz Pravilnika o za\u0161titi na radu. Odgovorni poslodavci bi trebali koristiti i spomenute smjernice<\/a> Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) o radu na vru\u0107ini.<\/p>\n <\/p>\n No, sazrjelo je vrijeme<\/a>, a posebno u trenutku kada svjedo\u010dimo rekordnim temperaturama odnosno klimatskim promjenama, za jo\u0161 i \u0161iru i konkretniju za\u0161titu radnika, odnosno za razmatranje detaljnije regulacije rada u odre\u0111enim vremenskim uvjetima: crvenim ili naran\u010dastim upozorenjima Dr\u017eavnog hidrometeorolo\u0161kog zavoda ili kada temperature prije\u0111u odre\u0111enu razinu. Pu\u010dka pravobraniteljica \u0107e to kao nacionalna institucija za za\u0161titu ljudskih prava i sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije podr\u017eati, odnosno zalagati se da i Hrvatska napravi iskorak u tom smjeru.<\/p>\n Dr\u017eavni ured za reviziju je u Izvje\u0161\u0107u<\/a> o obavljenoj reviziji u\u010dinkovitosti prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj dao vi\u0161e preporuka<\/a> koje se odnose i na ovo podru\u010dje, pa tako i da se utvrde skupine najranjivije na utjecaje klimatskih promjena u okviru ranjivih sektora, njihove potrebe i da se provede analiza i osmisle mjere prilagodbe za ranjive skupine u skladu sa zakonodavnim okvirom. Pu\u010dka pravobraniteljica smatra kako je potrebno i unaprijediti zakonodavni okvir odnosno uvesti ograni\u010denja poput ve\u0107 spomenutih, kakva imaju neke druge zemlje.<\/p>\nPodaci i smjernice relevantnih institucija i organizacija<\/h3>\n
Vrijeme je za bolju regulaciju rada na vru\u0107ini u Hrvatskoj<\/h3>\n