{"id":21603,"date":"2025-04-09T11:45:47","date_gmt":"2025-04-09T09:45:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20449"},"modified":"2025-05-19T12:01:20","modified_gmt":"2025-05-19T10:01:20","slug":"pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/","title":{"rendered":"Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n<p><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/#klimatskepromjene\"><strong>Klimatske promjene<\/strong><\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/#crnetocke\"><strong>Crne to\u010dke<\/strong><\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/#otpad\"><strong>Centri za gospodarenje otpadom (CGO-i) i odlagali\u0161ta otpada<\/strong><\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/#ilegalnaodlagalista\"><strong>Ilegalna odlagali\u0161ta otpada<\/strong><\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/#zraktlo\"><strong>Za\u0161tita zraka i tla<\/strong><\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/#morevodapriroda\"><strong>Za\u0161tita mora, vode i prirode<\/strong><\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/#bukasvjetlozracenje\"><strong>Za\u0161tita od buke, svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja i neioniziraju\u0107eg zra\u010denja baznih stanica<\/strong><\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/#iskustva\"><strong>Iskustva organizacija civilnog dru\u0161tva (OCD-a)<\/strong><\/a><\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>U 2024. godini smo postupali u 254 predmeta otvorenih po pritu\u017ebama gra\u0111ana, gra\u0111anskih inicijativa ili na vlastitu inicijativu. Postupali smo u predmetima zbog ugro\u017eavanja prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, koji su se odnosili na one\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a i prirode, nepropisno gospodarenje otpadom, prekomjernu buku, svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje, neioniziraju\u0107e zra\u010denje baznih stanica mobilnih operatera i \u0161tetne u\u010dinke klimatskih promjena. Na vlastitu inicijativu postupali smo u predmetima koji su se odnosili, izme\u0111u ostaloga, na sanaciju crnih to\u010daka, utjecaj CGO-a na \u017eivot i zdravlje gra\u0111ana te po\u017eare na lokacijama na kojima se (i nepropisno) gospodari otpadom.<\/p>\n<p>MZOZT navodi da se univerzalno pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 u RH ostvaruje provedbom Odluke o dono\u0161enju Smjernica za pobolj\u0161anje u\u010dinaka javne uprave u za\u0161titi okoli\u0161a i Odluke o provedbi zelene javne nabave iz studenoga 2024. godine, kao i drugim propisima \u010dije odredbe doprinose ja\u010danju ovog prava. Primjer je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadom iz 2024. godine, kojim je MZOZT zapo\u010delo s postupanjem po preporuci pu\u010dke pravobraniteljice iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu, da se zakonima i drugim propisima dodatno razradi ustavno pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161.<\/p>\n<p>Potrebno je pri tome nastaviti sustavno raditi na o\u010duvanju ovog ustavnog prava. Od 2016. godine nije donesen Novi plan za\u0161tite okoli\u0161a ni novi Strate\u0161ki plan razvoja javnog zdravstva, koji su va\u017eni za razvoj zdravstvene ekologije i pra\u0107enje \u0161tetnih utjecaja iz okoli\u0161a na ljudsko zdravlje. MZOZT najavljuje dono\u0161enje novog Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a u 2025. godini, nakon kojega bi se izradio Plan za\u0161tite okoli\u0161a. Prema podatcima HZJZ-a pripremljen je radni prijedlog Strate\u0161kog plana razvoja javnog zdravstva, no isti nije u Planu normativnih aktivnosti za 2025. godinu.<\/p>\n<p>Europska mre\u017ea tijela<a id=\"klimatskepromjene\"><\/a> za za\u0161titu ljudskih prava (ENNHRI), \u010diji smo \u010dlan, nastavila je zagovarati dono\u0161enje pravno obvezuju\u0107eg instrumenta na razini VE koji \u0107e priznati pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, kako bi se osigurala \u0161to u\u010dinkovitija za\u0161tita ovog prava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Klimatske promjene<\/span><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u00a0\u201eZnanstvena zajednica desetlje\u0107ima dokumentira trostruku planetarnu krizu one\u010di\u0161\u0107enja, gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena. Puno je puta obja\u0161njena hitnost poduzimanja mjera, posebice protiv klimatskih promjena, a op\u0161irno su predstavljena i rje\u0161enja kako to u\u010diniti. Unato\u010d obvezi da poduzmu potrebne mjere za ograni\u010davanje globalnog zagrijavanja na 1,5\u00b0C, da obnove 30 posto svih degradiranih ekosustava do 2030. godine, i da znatno smanje smrtnost i bolesti uzrokovane one\u010di\u0161\u0107enjem zraka, dr\u017eave nisu postigle dovoljan napredak u tom smjeru od 2015., kada je usvojena Agenda 2030. za odr\u017eivi razvoj te Pari\u0161ki sporazum. Do danas, vlade nastavljaju donositi odluke koje su izravno u suprotnosti s jasnim i hitnim preporukama znanstvenika\u201c<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">Mi\u0161ljenje posebnog izvjestitelja za branitelje okoli\u0161a, velja\u010da 2024.<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Ekstremni vremenski uvjeti, toplinski valovi, su\u0161e, po\u017eari i poplave, gubitak bioraznolikosti i pitke vode, neke su prirodne posljedice klimatskih promjena.<\/p>\n<p>2024. godina je u cijeloj RH bila ekstremno topla, a DHMZ je zabilje\u017eio najtoplije ljeto u ve\u0107ini podru\u010dja od kada se obavljaju mjerenja. Iznimno duga razdoblja vru\u0107ine u srpnju i kolovozu zahvatila su primarno Dalmaciju i Slavoniju. U Slavonskom Brodu zabilje\u017eena su tek \u010detiri dana s temperaturom ni\u017eom od 30\u00b0C, a u Dalmaciji samo dva. Dugotrajnu vru\u0107inu dodatno su poja\u010dali toplinski valovi kojih je u unutra\u0161njosti bilo tri, a na Jadranu \u010detiri. Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) je navela da je zbog dugog su\u0161nog razdoblja i visoke temperature opasnost od po\u017eara u 2024. bila ve\u0107a nego u 2023. godini, a me\u0111u najve\u0107im su bili po\u017eari u srpnju u Skradinu i Tu\u010depima. Po\u017eari su izbijali i na odlagali\u0161tima otpada te postrojenjima za zbrinjavanje\/obradu komunalnog otpada te skupljanje i sortiranje glomaznog otpada. Me\u0111u drugim ekstremnim doga\u0111ajima isti\u010de se razorna tu\u010da u srpnju u Bo\u0161njacima nakon koje je progla\u0161ena prirodna nepogoda.<\/p>\n<p>Uz pristup temi iz aspekta za\u0161tite ljudskih prava svih gra\u0111ana, temi pristupamo i iz aspekta jednakosti i suzbijanja diskriminacije, a s obzirom da \u0161tetni u\u010dinci klimatskih promjena najte\u017ee poga\u0111aju najranjivije u dru\u0161tvu, uklju\u010duju\u0107i osobe slabijeg socio-ekonomskog statusa, starije \u017eivotne dobi, naru\u0161enog zdravstvenog stanja i osobe s invaliditetom.<\/p>\n<p>U 2024. godini, pri izradi prijedloga <em>Pravilnika o kriterijima za odre\u0111ivanje podru\u010dja odgovornosti i podru\u010dja djelovanja postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog dru\u0161tva, vatrogasne intervencije<\/em> <em>te na\u010dine odre\u0111ivanja vatrogasne opreme i broja vatrogasaca koji moraju biti u vatrogasnoj postrojbi<\/em>, te <a href=\"https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=27383\"><em>Pravilnika o mjerilima za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi, kriterijima za odre\u0111ivanje broja i vrste vatrogasnih postrojbi na podru\u010dju jedinice lokalne samouprave te njihovom operativnom djelovanju na podru\u010dju za koje su osnovane<\/em><\/a>, pu\u010dka pravobraniteljica je ukazala da je u\u010dinkovitost sustava vatrogastva i civilne za\u0161tite klju\u010dna za za\u0161titu ljudskih prava pri rizi\u010dnim doga\u0111ajima poput poplava, po\u017eara ili potresa. Podsjetila je da su u <em>Posebnom izvje\u0161\u0107u o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji <\/em>iz 2014. godine dane preporuke za sve rizi\u010dne doga\u0111aje \u010dije posljedice mogu utjecati na ostvarivanje ljudskih prava.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong><span style=\"color: #ffffff;\">\u00a0Preporuka 119.<\/span><\/strong><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu gospodarstva, da se Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH 2021.-2030. godine (NECP) uskladi s postizanjem cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine<\/span><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prihva\u0107en je prijedlog pu\u010dke pravobraniteljice iz studenoga 2024. godine da se u Prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i za\u0161titi ozonskog sloja doda &#8220;na\u010delo jednakosti&#8221;, a pozitivno je i uvo\u0111enje cilja postizanja uglji\u010dne neutralnosti do 2050. godine, s obzirom da to nije propisano u postoje\u0107em Zakonu niti u Strategiji niskouglji\u010dnog razvoja iz 2021. godine.<\/p>\n<p>Na va\u017enost uvo\u0111enja ovoga cilja ukazala je i u mi\u0161ljenju na Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP). Pozdravila je izradu NECP-a te je ukazala na ranije pritu\u017ebe OCD-a zbog nedostatka transparentnosti i ka\u0161njenja javne rasprave, radi \u010dega je Hrvatsku i 12 dr\u017eava \u010dlanica opomenula EK u studenome 2024. godine. Pri tome se predlo\u017eeni NECP oslanja na prirodni plin \u0161to ote\u017eava postizanje cilja klimatske neutralnosti. Izvje\u0161\u0107e javnog savjetovanja u vrijeme pripreme ovoga Izvje\u0161\u0107a nije bilo objavljeno.<\/p>\n<p>\u0160tetne posljedice klimatskih promjena ne poznaju dr\u017eavne granice, \u0161to prepoznaje i praksa ESLJP-a. U travnju 2024. godine je Veliko vije\u0107e ESLJP-a u predmetu KlimaSeniorinnen protiv \u0160vicarske (br. 53600\/20) potvrdilo povredu prava na po\u0161tivanje privatnog i obiteljskog \u017eivota starijih \u017eena iz \u0160vicarske zbog izostanka provedbe dovoljnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena. ENNHRI je pozdravio presudu te je pri intervenciji u postupku istaknuo odgovornost dr\u017eava za u\u010dinkovitu borbu protiv klimatskih promjena i za\u0161titu prava iz Europske konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP).<\/p>\n<p>U slu\u010daju Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i 32 dr\u017eave (br. 39371\/20), me\u0111u kojima i RH, tu\u017eitelji su tvrdili da su veliki \u0161umski po\u017eari, posebice iz 2017. godine, i toplinski valovi, posljedica nepostupanja tu\u017eenih dr\u017eava da sukladno obvezama iz Pari\u0161kog sporazuma prosje\u010dnu temperaturu zadr\u017ee na razini 2\u00b0C ni\u017eoj nego u predindustrijsko vrijeme. Iako je zahtjev progla\u0161en nedopu\u0161tenim, utjecao je na osvje\u0161tavanje o posljedicama po\u017eara izazvanih klimatskim promjenama te odgovornosti dr\u017eava za poduzimanje u\u010dinkovitih mjera protiv klimatskih promjena, kako bi se \u0161titilo pravo na \u017eivot i pravo na po\u0161tivanje privatnog i obiteljskog \u017eivota, zajam\u010deno EKLJP-om.<\/p>\n<p>Unato\u010d sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, nije provedena preporuka pu\u010dke pravobraniteljice dana Hrvatskom saboru da proglasi klimatsku i ekolo\u0161ku krizu te uvede procjenu utjecaja zakona i prora\u010duna na klimu i ljudska prava, koja je prvi puta dana u (posebnom) <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdrav-zivot-i-klimatske-promjene-u-rh-posebno-izvjesce\/\">Izvje\u0161\u0107u o pravu na zdrav \u017eivot i klimatskim promjenama u RH (2013.- 2020.)<\/a>. U odgovoru na ovu preporuku Vlada RH<a id=\"crnetocke\"><\/a> je navela da je Hrvatski sabor razmatrao ovu temu pri raspravi o Prijedlogu rezolucije o klimatskoj i okoli\u0161noj krizi, na koji je Vlada RH dala mi\u0161ljenje o njegovu neprihva\u0107anju te ga nije podr\u017eao ni Odbor za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode. Ukazuje se da stoga Prijedlog nije bio prihva\u0107en te da ni ova preporuka nije u planu provedbe.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Crne to\u010dke<\/span><\/h3>\n<p>Nastavili smo pratiti sanaciju svih osam crnih to\u010daka iz Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.-2028. godine, \u0161to smo na vlastitu inicijativu zapo\u010deli 2023. godine. Radi se o lokacijama na kojima je dugotrajno i neprimjereno gospodareno proizvodnim (tehnolo\u0161kim) otpadom te su i dalje visoko optere\u0107ene njime.<\/p>\n<p>U blizini Obrovca jo\u0161 nije sanirana crna to\u010dka \u201eBazeni crvenog mulja i otpadne lu\u017eine biv\u0161e tvornice glinice u Obrovcu\u201c, koja se sastoji od dva bazena ispunjena navedenim sadr\u017eajem zaostalim nakon zatvaranja tvornice glinice Jadral. Prema podacima Hrvatskih voda u 2024. godini je do\u0161lo do one\u010di\u0161\u0107enja vodotoka Zrmanje i vodnog okoli\u0161a u Obrovcu zbog ispiranja ugljikovodika iz o\u0161te\u0107enih spremnika napu\u0161tene tvornice. Hrvatske vode su prema rje\u0161enju DIRH-a sanirale one\u010di\u0161\u0107enje. U vezi sanacije ove crne to\u010dke Fond za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost (FZOEU) navodi da je u tijeku postupak utvr\u0111ivanja \u010dinjenica s pravnog i tehnolo\u0161kog aspekta jer su na lokaciji izgra\u0111eni elektrana i vjetropark te se planiraju druga energetska postrojenja.<\/p>\n<p>Jo\u0161 nije sanirana niti crna to\u010dka \u201eObalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u ste\u010daju \u2013 Kosica\u201c u Vranjicu, one\u010di\u0161\u0107ena azbestom. Ve\u0107 dulje vrijeme ukazujemo da ne samo da nije ogra\u0111ena ve\u0107 se koristi kao gradska pla\u017ea, po\u0161ljun\u010dana je te ima tu\u0161 i kabinu za presvla\u010denje. Izra\u0111en je elaborat kako bi se izvr\u0161ila sanacija, \u010diji je nositelj FZOEU, MZOZT je izdalo potvrdu o suglasnosti elaborata sa Zakonom o za\u0161titi okoli\u0161a, a u tijeku je izrada i prikupljanje ostale dokumentacije. S po\u010detkom radova na sanaciji planira se ogra\u0111ivanje lokacije i ozna\u010davanje kao crne to\u010dke.<\/p>\n<p>U Ka\u0161tel Su\u0107urcu se uz obalu nalazi nesanirana crna to\u010dka \u201eLokacija na kojoj se nalaze ve\u0107e koli\u010dine \u0161ljake i pepela: odlagali\u0161te \u0161ljake u Ka\u0161telanskom zaljevu\u201c, zaostalih od biv\u0161e tvornice Jugovinil. MZOZT je 2024. godine donijelo odluku o sanaciji, dok FZOEU ugovara izradu Plana dodatnih istra\u017enih radiolo\u0161kih radova te istra\u017enih geotehni\u010dkih radova, nu\u017enih za utvr\u0111ivanje na\u010dina sanacije. Na lokaciji se planira izgradnja luke nauti\u010dkog turizma.<\/p>\n<p>Na \u201eLokaciji praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu\u201c su, izme\u0111u ostaloga, prani vagoni cisterne za prijevoz kemikalija. Ova crna to\u010dka nije sanirana, a nije odre\u0111en ni obveznik sanacije.<\/p>\n<p>Crna to\u010dka \u201eTvrtka DIV d.o.o. &#8211; mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu\u201c u naravi je laguna koja se nalazi uz tvornicu, a one\u010di\u0161\u0107ena je mazutom koji je iscurio iz spremnika biv\u0161e tvornice TVIK, neobra\u0111enim tehnolo\u0161kim vodama iz tvornice DIV d.o.o. te oborinskim i gradskim otpadnim vodama. Lokacija nije sanirana, a izrada i prikupljanje dokumentacije su u tijeku.<\/p>\n<p>Lokacija crne to\u010dke \u201eOdlagali\u0161te fosfogipsa \u2013 Petrokemija Kutina\u201c u privatnom je vlasni\u0161tvu te nismo zaprimili tra\u017eene informacije o sanaciji. S obzirom da je u blizini Park prirode Lonjsko polje, MZOZT navodi da je odlagali\u0161te ogra\u0111eno zemljanim nasipima koje \u0161tite okolno podru\u010dje od prodora one\u010di\u0161\u0107ene vode. Prema navodima DIRH-a u nadzora u listopadu 2024. godine zbog puknu\u0107a gipsovoda za transport suspenzije obra\u0111ene vode i kalcij fluorida prema odlagali\u0161tu fosfogipsa koji se nalazi na lokaciji ekolo\u0161ke mre\u017ee, nije utvr\u0111eno stradavanje ciljanih vrsta ptica.<\/p>\n<p>Nije sanirana niti crna to\u010dka \u201eOdlagali\u0161te kamenog agregata (\u201ecrno brdo\u201c) &#8211; Biljane Donje\u201c na podru\u010dju Grada Benkovca, koja se nalazi u neposrednoj blizini obiteljskih ku\u0107a. FZOEU je proveo postupak javne nabave, odabrana je ponuda za uklanjanje troske i postupak oporabe R5 (recikliranje anorganskih materijala) na lokaciji oporabitelja u Sisku te se o\u010dekuje sklapanje ugovora s izvo\u0111a\u010dem. U o\u017eujku 2025. godine Sud EU je donio presudu u predmetu EK protiv RH, C-315\/23, jer RH nije sanirala odlagali\u0161te, kojom se RH nala\u017ee platiti kaznu u iznosu od milijun eura pau\u0161alno te 6.500 eur dnevno za svaki dan zaka\u0161njenja.<\/p>\n<p>Na lokaciji crne to\u010dke \u201eJama Sovjak kod Rijeke\u201c, one\u010di\u0161\u0107ene katranom, muljem, otpadnim uljima i drugim vrstama otpada, provodi se sanacija. Prema navodima FZOEU-a u 2024. godini su izgra\u0111ene prometno-manipulativna povr\u0161ina i radna zona za smje\u0161taj privremenih gra\u0111evina i opreme te je u tijeku isho\u0111enje uporabne dozvole, nakon \u010dega mo\u017ee zapo\u010deti va\u0111enje otpada iz jame.<\/p>\n<p>Jedine dvije ozna\u010dene i ogra\u0111ene crne to\u010dke su lokacije \u201eOdlagali\u0161te fosfogipsa \u2013 Petrokemija Kutina\u201c i \u201eJama Sovjak kod Rijeke\u201c. Nastavno na preporuku (tada\u0161njem) MGOR-u da u suradnji s FZOEU-om te JLP(R)S-ima propi\u0161e obvezu ozna\u010davanja crnih to\u010daka te da ih se ogradi, MZOZT je navelo da \u0107e to uzeti u obzir pri izmjeni Zakona o gospodarenju otpadom.<\/p>\n<p>Iako se vide odre\u0111eni pomaci, MZOZT u 2024. godini nije provelo niti jedan sanacijski postupak putem tre\u0107e osobe na tro\u0161ak operatera, \u0161to je mogu\u0107e na temelju ovlasti iz Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a,<a id=\"otpad\"><\/a> koja omogu\u0107uje sanaciju \u0161tete u okoli\u0161u ukoliko ju operater nije izvr\u0161io prema odobrenom sanacijskom programu i u danome roku. Ova ovlast nije zna\u010dajna samo za crne to\u010dke ve\u0107 i za druge lokacije one\u010di\u0161\u0107ene otpadom, odnosno za njihovu sanaciju u dogledno vrijeme, o \u010demu pi\u0161emo dalje u tekstu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Centri za gospodarenje otpadom (CGO-i) i odlagali\u0161ta otpada<\/span><\/h3>\n<p>U srpnju 2024. godine EK je slu\u017ebeno opomenula (INFR(2024)2133) dr\u017eave \u010dlanice, uklju\u010duju\u0107i i RH, koje nisu ispunile ciljeve prikupljanja i recikliranja otpada predvi\u0111ene u vi\u0161e EU Direktiva.<\/p>\n<p>Od kraja 2024. godine na snazi je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o gospodarenju otpadom, kojim su precizirane mjere usmjerene dovr\u0161etku sanacija, za\u0161titi poljoprivrednog zemlji\u0161ta i tla, spre\u010davanju \u0161irenja neugodnih mirisa, za\u0161titi od po\u017eara i za\u0161titi na radu na lokacijama na kojima se gospodari otpadom. Nadamo se da \u0107e mjere biti realizirane i nadzirane kako bi se zaista i ostvarili ciljevi izmjena i dopuna Pravilnika.<\/p>\n<p>Prema podacima FZOEU-a CGO Biljane Donje je u probnom radu, a CGO-i Babina Gora, Le\u0107evica, Lu\u010dino Razdolje i Pi\u0161kornica su u izgradnji. U pripremi je dokumentacija za CGO-e \u0160agulje i Orlovnjak.<\/p>\n<p>Nastavili smo postupati po ranijim pritu\u017ebama gra\u0111ana na lo\u0161u kvalitetu zraka, neugodne mirise i ugrozu zdravlja u blizini CGO-a Mari\u0161\u0107ine i Ka\u0161tijuna. Radi uvida u stanje obi\u0161li smo CGO Ka\u0161tijun, ali i CGO Bikarac, za koji nismo zaprimili pritu\u017ebe. Pri terenskim obilascima utvrdili smo da CGO Bikarac, za razliku od Mari\u0161\u0107ine i Ka\u0161tijuna, nema bioplinsko postrojenje ve\u0107 se biootpad izdvaja iz mije\u0161anog komunalnog otpada (MKO), a ostali otpad odvaja se strojevima i ru\u010dno. Napominjemo da bi CGO-i koji su u izgradnji trebali koristiti tehnologiju koja \u0107e imati najmanje \u0161tetnih utjecaja na okoli\u0161 i ljude.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 120. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu zdravstva, \u017eupanijama i zavodima za javno zdravstvo, da za lokacije centara za gospodarenje otpadom, crnih to\u010daka, industrijskih postrojenja i drugih zahvata s emisijama one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u okoli\u0161, izrade programe za\u0161tite zdravlja i provode kontinuirani biolo\u0161ki monitoring lokalnog stanovni\u0161tva<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Zaklju\u010dak Ekolo\u0161ke studije utjecaja CGO-a Mari\u0161\u0107ina na zdravlje mje\u0161tana Mar\u010delja i okolice, iz 2021. godine, ukazao je na potrebu daljnje provedbe kontinuiranog biolo\u0161kog monitoringa izlo\u017eenosti te pra\u0107enja zdravlja ljudi koji \u017eive u neposrednoj blizini. Prema podacima NZJZ PG\u017d-a u 2024. godini nije provodio biolo\u0161ki monitoring te \u010dekamo odgovor PG\u017d-a o njegovom nastavku. \u010cekamo i podatke o rezultatima analize tla na te\u0161ke metale te o mogu\u0107im planovima za dugoro\u010dno pra\u0107enje kemijskih pokazatelja u tlu i poljoprivrednim kulturama u blizini CGO-a Mari\u0161\u0107ina, \u0161to je PG\u017d zatra\u017eila od NZJZ PG\u017d, a isti naru\u010dio od ovla\u0161tenog laboratorija. U prethodnim izvje\u0161\u0107ima smo preporu\u010dili da je to potrebno provoditi u blizini svih CGO-a i drugih sli\u010dnih lokacija. Isto se djelomi\u010dno provodi na podru\u010djima PG\u017d-a, BP\u017d-a, SD\u017d-a i I\u017d-a. etiri \u017eupanije nisu o\u010ditovale o preporuci, \u0161est ih je navelo da ju ne provodi, uglavnom iz razloga jer nemaju crnih to\u010daka i sli\u010dnih lokacija, \u0161est ju provodi djelomi\u010dno, a jedna \u017eupanija planira provedbu i priprema program za zdravlje gra\u0111ana, u koji \u0107e ista biti uklju\u010dena.<\/p>\n<p>Nastavili smo pratiti<a id=\"ilegalnaodlagalista\"><\/a> stanje na odlagali\u0161tu Jaku\u0161evec\/Prudinec nakon odrona u 2023. godini, povodom \u010dega je u Hrvatskom saboru odr\u017eana tematska sjednica na kojoj je razmatrano odr\u017eivo gospodarenje otpadom na podru\u010dju Grada Zagreba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #990000; font-size: 18px;\">Ilegalna odlagali\u0161ta otpada<\/span><\/h3>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-20656 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/2-6-300x210.png\" alt=\"\" width=\"460\" height=\"322\" \/><\/p>\n<p>Foto &#8211; Izvor: Zelena akcija<\/p>\n<p>Gra\u0111ani nam se sve \u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju zbog ilegalnih odlagali\u0161ta otpada na koja nailaze u sredinama u kojima \u017eive, a o takvim odlagali\u0161tima nerijetko izvje\u0161tavaju mediji. Postupamo u predmetima ilegalnog odlagali\u0161ta raznog otpada u \u0161umi u Je\u017edovcu, koja je dijelom u vlasni\u0161tvu Grada Zagreba i RH; ilegalnog odlagali\u0161ta otpada u Kosnici kod Velike Gorice, na zemlji\u0161tu u vlasni\u0161tvu RH; kao i ilegalnog odlagali\u0161ta na podru\u010dju Dugog Sela, na kojemu su nepoznati po\u010dinitelji posjekli \u0161umu, a zatim zakopali gra\u0111evinski i drugi otpad. Unato\u010d postupanjima DIRH-a, Hrvatskih \u0161uma, Grada Zagreba i Grada Velike Gorice te postavljanju tabli s upozorenjem, nadzornih kamera i vi\u0161e sanacija, otpad se i dalje nepropisano odla\u017ee. Dodatni je problem i nedostatak prihvatnih kapaciteta postoje\u0107ih odlagali\u0161ta na koja bi se odlo\u017eio otpad prilikom sanacije.<\/p>\n<p>Jo\u0161 nije rije\u0161en problem nezakonitog odlaganja vi\u0161e tisu\u0107a tona otpada u biv\u0161oj tvornici Istraplastike u Pazinu, koji je 2020. godine uvezen iz Italije. Nakon \u0161to smo upozoravali da je otpad odlo\u017een u prostoru bez uporabne dozvole za tu namjenu, da se ne provode mjere za\u0161tite od po\u017eara, da nema revizije procjene ugro\u017eenosti i plana za\u0161tite od po\u017eara, kao i da nema vatrogasnog de\u017eurstva<a id=\"zraktlo\"><\/a>, u travnju 2024. godine je izbio po\u017ear kojeg je uzrokovalo varenje u susjednoj prostoriji. Ukazujemo da nepostupanje po upozorenjima i preporukama ne vodi pobolj\u0161anju ve\u0107 dapa\u010de, doprinosi odgovornosti nadle\u017enih ukoliko potom do\u0111e do po\u017eara, a pri \u010demu je nemogu\u0107e isklju\u010diti i budu\u0107e po\u017eare.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Za\u0161tita zraka i tla<\/span><\/h3>\n<p>Na odlagali\u0161tima otpada i u krugu industrijskih postrojenja poja\u010dana je opasnost od one\u010di\u0161\u0107enja zraka i tla, posebice u slu\u010daju po\u017eara, pa su potrebne ja\u010de mjere opreza.<\/p>\n<p>U 2024. godini izbilo je nekoliko po\u017eara na lokacijama gospodarenja otpadom. U lipnju je izbio po\u017ear u skladi\u0161tu dru\u0161tva Eko-Flor Plus d.o.o. u Zapre\u0161i\u0107u, a DIRH je utvrdio da su gra\u0111evine u kojima je izbio kori\u0161tene bez uporabne dozvole, protivno namjeni, kao i da otpad nije bio uskladi\u0161ten sukladno Elaboratu gospodarenja otpadom i dozvoli za gospodarenje otpadom.<\/p>\n<p>Nakon velikog po\u017eara u tvornici za preradu plastike \u201eDrava International\u201c u 2023. godini, po\u017ear manjih razmjera je izbio u kolovozu 2024. godine. Vezano za po\u017ear iz 2023. godine MUP je u travnju 2024. godine donio Rje\u0161enje o razvrstavanju gra\u0111evina, gra\u0111evinskih dijelova i prostora tvrtke \u201eDrava International\u201c u II A kategoriju ugro\u017eenosti od po\u017eara, te je tvrtki nalo\u017eeno provo\u0111enje odre\u0111enih preventivnih mjera u roku od \u0161est mjeseci, koje su prema podacima MUP-a provedene u velja\u010di 2025. godine. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je u 2024. godini preporu\u010dila daljnje pra\u0107enje te je sanitarna inspekcija DIRH-a utvrdila da su ispitanih 12 uzoraka bili sukladni s Uredbom (EU) 2023\/915 o najve\u0107im dopu\u0161tenim koli\u010dinama odre\u0111enih kontaminata u hrani. Time je djelomi\u010dno ispunjena preporuka pu\u010dke pravobraniteljice upu\u0107ena DIRH-u, Gradu Osijeku i NZJZ OB\u017d-u da nastave uzorkovati tlo, hranu i vodu radi utvr\u0111ivanja posljedica po\u017eara.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201cOtpad od djelatnosti klaonice koji se mo\u017ee klasificirati kao otpadno \u017eivotinjsko tkivo (KB 02 02 02), biolo\u0161ki i kemijski otpad s lokacije tvrtke ispu\u0161ta se putem fleksibilnog crijeva (koje nakon ispu\u0161tanja uklone) u obli\u017enji potok, nakon \u010dega su na potoku vidljivi debeli slojevi krvi i \u017eivotinjskih ostataka a jaki miris amonijaka koji se \u0161iri i zaga\u0111uje okoli\u0161 postao je nesnosan za lokalno stanovni\u0161tvo. Ne samo da ovakvo okru\u017eenje predstavlja nepodno\u0161ljive uvjete za \u017eivot, ve\u0107 i potencijalno izaziva ozbiljne zdravstvene probleme za sve nas i na\u0161u djecu. Sva nezakonita ispu\u0161tanja provode se u podru\u010dju kaptiranog izvori\u0161ta vode&#8230;koji slu\u017ei kao izvor pitke vode a koji je u neposrednoj blizini klaonice.\u201d<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>U rujnu 2024. godine je izbio po\u017ear u recikla\u017enom dvori\u0161tu na Pehlinu u Rijeci, povodom \u010dega je DIRH utvrdio da dio prostora za skladi\u0161tenje otpada nije u skladu s uvjetima iz Elaborata gospodarenja otpadom pa je zbog te nepravilnosti izdan prekr\u0161ajni nalog.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-20657 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4-4-300x227.png\" alt=\"\" width=\"402\" height=\"304\" \/><\/p>\n<p>Obratili su nam se i stanovnici manjeg mjesta na podru\u010dju Zagreba\u010dke \u017eupanije zbog nezakonitog zbrinjavanja otpada od strane klaonice, navode\u0107i da se time ugro\u017eava tlo i voda. DIRH je u nadzoru utvrdio vi\u0161e povreda Zakona o gospodarenju otpadom, Zakona o klimatskim promjenama i za\u0161titi ozonskog sloja te Zakona o vodama. Po nalozima DIRH-a je dio nepravilnosti uklonjen, pokrenuto je nekoliko prekr\u0161ajnih postupaka te je izre\u010deno vi\u0161e nov\u010danih kazni. Nastavit \u0107emo pratiti postupanje nadle\u017enih tijela do otklanjanja svih utvr\u0111enih nepravilnosti.<\/p>\n<p>U 2024. godini mje\u0161tani Vrginmosta okupljeni u gra\u0111anskoj inicijativi pritu\u017eili su se na rad tvornice u vlasni\u0161tvu Phaten Plastic Recycling d.o.o., ukazuju\u0107i na prekomjernu buku, one\u010di\u0161\u0107enje zraka zbog taljenja i drobljena plastike, poja\u010dan promet teretnih kamiona, neadekvatno izra\u0111en Elaborat gospodarenja otpadom, ispu\u0161tanje otpadnih voda u prirodu, naru\u0161avanje zdravlja, ugrozu od po\u017eara i druge potencijalne opasnosti, povodom \u010dega smo obi\u0161li lokaciju. Navedeno dru\u0161tvo posluje i u Slatini te je na obje lokacije DIRH utvrdio brojne nepravilnosti iz podru\u010dja rada i gospodarenja otpadom. U srpnju 2024. godine MZOZT je ukinulo dozvolu za gospodarenje otpadom za pogon u Vrginmostu, dok je za pogon u Slatini DIRH zabranio obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom. Radi provjere obavlja li se i dalje djelatnost gospodarenja otpadom, zatra\u017eili smo nove podatke od DIRH-a o stanju na obje lokacije.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani Pule su se pritu\u017eili na pra\u0161inu i neugodne mirise iz cementare Calucem d.o.o., no\u00a0 Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a DIRH-a utvrdila je da su izmjerene vrijednosti one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari ispod propisanih vrijednosti. Grad je temeljem zahtjeva Inspekcije za\u0161tite okoli\u0161a donio Odluku o provedbi mjerenja posebne namjene koja \u0107e ovla\u0161teni laboratorij provoditi \u010detiri puta godi\u0161nje u trajanju od po dva tjedna. Mjerenja su zapo\u010dela u studenom 2024. te \u0107e trajati do zavr\u0161etka ljeta 2025. godine. Kona\u010dna ocjena o kvaliteti zraka znat \u0107e se po zavr\u0161etku predvi\u0111enih mjerenja.<\/p>\n<p>Nastavili smo postupati po vi\u0161e pritu\u017ebi gra\u0111anske inicijative Mjesto koje ho\u0107e \u017eivjeti, u kojima se ukazuje na one\u010di\u0161\u0107enja zraka, tla i mora na podru\u010dju Vranji\u010dko-solinskog bazena.<\/p>\n<p>Povodom pritu\u017ebi na one\u010di\u0161\u0107enje zraka zbog rasutog tereta iz Sjeverne luke, u o\u017eujku 2024. godine NZJZ SD\u017d je izradio Godi\u0161nji izvje\u0161taj o ispitivanju kvalitete zraka te su vrijednosti arsena u UTT od listopada 2023. do velja\u010de 2024. godine bile ispod propisanih vrijednosti. Grad Split je u velja\u010di 2024. godine godine izradio Kratkoro\u010dni akcijski plan s mjerama za smanjenje pra\u0161ine u zrak koje treba provoditi Luka d.d., za koje je Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a nadzorom u travnju 2024. godine utvrdila da se provode. Zemljani dio za rasute terete je betoniran, me\u0111utim, unato\u010d planiranom, nisu napravljena zatvorena skladi\u0161ta za rasute terete. Grad Split je zatra\u017eio od DIRH-a informacije o provedenim inspekcijskim nadzorima nad Lukom d.d. i na lokaciji Sjeverne luke, no DIRH je naveo da te informacije predstavljaju slu\u017ebenu tajnu. U kona\u010dnici je Visoki upravni sud presudom Us II-170\/2024-9 od 28. studenoga 2024. odlu\u010dio da je one\u010di\u0161\u0107enje zraka jedno od prioritetnih pitanja u dana\u0161njem dru\u0161tvu te da tijelo javne vlasti ne mo\u017ee odbiti zahtjev za informacijom o okoli\u0161u pozivaju\u0107i se na inspekcijsku tajnu. Presuda je zna\u010dajan pomak naprijed u informiranju javnosti o procesima dono\u0161enja odluka vezanih uz okoli\u0161.<\/p>\n<p>Gra\u0111anska inicijativa Mjesto koje ho\u0107e \u017eivjeti, iz Vranjica, pritu\u017eila se na one\u010di\u0161\u0107enje zraka, buku i svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje zbog nadogradnje i na\u010dina kori\u0161tenja pomo\u0107nog nogometnog igrali\u0161ta na lokaciji saniranog odlagali\u0161ta azbestnog otpada \u201eVranji\u010dke kave\u201c, pri \u010demu je do\u0161lo do rasipanja azbesta i geotekstila koji je kori\u0161ten za sanaciju. Nogometno igrali\u0161te je udaljeno dvadesetak metara od naselja, a na navedenoj lokaciji je u planu gradnja jo\u0161 dva igrali\u0161ta. Ispitni postupak koji provodimo je u tijeku te smo radi uvida u stanje na terenu, obi\u0161li ovu lokaciju.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-20658 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/5-3-300x201.png\" alt=\"\" width=\"407\" height=\"273\" \/><\/p>\n<p>Od 2011. godine u Dugom Ratu u moru i uz obalu stoji odlo\u017eena troska, ostala nakon zatvaranja tvornice ferolegura. MZOZT je u 2024. godini s Institutom Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 ugovorilo analizu sastava odlo\u017eene troske i ostatnog materijala te se priprema dokumentacija kako bi se ishodila dozvola za sanaciju. Osim provo\u0111enja sanacije potrebno je i prikupiti podatke o mogu\u0107em utjecaju troske na zdravlje mje\u0161tana.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 121. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu zdravstva i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Brodsko-posavske \u017eupanije, da evaluiraju i objedine podatke o zdravlju gra\u0111ana prikupljene od 2016. do 2024. godine i nastave provoditi biolo\u0161ki monitoring gra\u0111ana Slavonskog Broda i u 2025. godini<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prema podacima Europske agencije za okoli\u0161 (EEA) Slavonski Brod je u kolovozu 2024. godine ponovno bio grad s najzaga\u0111enijim zrakom u EU. Na kvalitetu zraka utje\u010du razni \u010dimbenici, od geografskog polo\u017eaja, industrije u gradu i okolici, \u010dinjenice da je Slavonski Brod prometno i grani\u010dno \u010dvori\u0161te, do na\u010dina grijanja ku\u0107anstava tijekom zimskih mjeseci. U Izvje\u0161\u0107u za 2017. godinu smo preporu\u010dili da se u Studiji o utjecaju okoli\u0161nih \u010dimbenika na zdravlje gra\u0111ana Slavonskog Broda uz analizu koncentracije metala u krvi, kosi i urinu te plu\u0107ne infekcije, uvrste i parametri lebde\u0107ih \u010destica i plinova, \u0161to je prihva\u0107eno. Studija koju je provodio NZJZ BP\u017d u suradnji s HZJZ-om trebala je biti zavr\u0161ena 2020. godine, no nije rezultirala izradom zavr\u0161nog dokumenta s objedinjenim rezultatima za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Prikupljanje podataka nastavljeno je kroz projekt \u201eUtjecaj one\u010di\u0161\u0107enja zraka na biomarkere izlo\u017eenosti i u\u010dinka u populaciji ljudi<a id=\"morevodapriroda\"><\/a> u Slavonskom Brodu\u201d. Objedinjuju\u0107a analiza s rezultatima te dono\u0161enje plana ili strategije za unapre\u0111enje za\u0161tite zdravlja gra\u0111ana Slavonskog Broda na temelju dobivenih rezultata te smanjivanje vrijednosti polutanata, bili bi koraci ka dugoro\u010dnom rje\u0161enju problema.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #990000; font-size: 18px;\">Za\u0161tita mora, vode i prirode<\/span><\/h3>\n<p>Hrvatskoj i jo\u0161 trima dr\u017eavama \u010dlanicama EU u velja\u010di 2024. godine se obratila EK zbog ka\u0161njenja u uskla\u0111ivanju s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, kojoj je klju\u010dni cilj prevencija, za\u0161tita i o\u010duvanje morskog okoli\u0161a. Stoga je u travnju donesen Akcijski program Strategije upravljanja morskim okoli\u0161em i obalnim podru\u010djem: Program mjera za\u0161tite i upravljanja morskim okoli\u0161em i obalnim podru\u010djem RH do 2027. Pu\u010dka pravobraniteljica je u javnom savjetovanju MMPI-u ukazala na pojedine slu\u010dajeve one\u010di\u0161\u0107enja i daljnje ugoze morskog okoli\u0161a i obalnog podru\u010dja, kako bi Program doprinio njihovom br\u017eem i u\u010dinkovitijem rje\u0161avanju.<\/p>\n<p>Prema podacima MMPI-a u 2024. godini je obavljeno 3.729 inspekcijskih nadzora sigurnosti plovidbe, a u 1.052 slu\u010daja utvr\u0111ena je povreda propisa. Obavljen je 791 inspekcijski nadzor pomorskog dobra, a povreda propisa utvr\u0111ena je u 71 slu\u010daju.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, podacima MMPI-a preko 50% pomorskog prometa \u010dini opasni teret. Na podru\u010dju epikontinentalnog pojasa RH nalaze se i tri eksploatacijska polja ugljikovodika pa postoji opasnost od pomorskih nesre\u0107a koje mogu dovesti do one\u010di\u0161\u0107enja morskog okoli\u0161a. Podrtine i potonule stvari mogu predstavljati prijetnju sigurnosti plovidbe i mogu\u0107i su izvor one\u010di\u0161\u0107enja morskog okoli\u0161a i obalnog podru\u010dja.<\/p>\n<p>Nakon potonu\u0107a u Sjevernom Jadranu 2020. godine plinske platforme IVANA D investitora INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., 2021. godine je energetski inspektor za naftno rudarstvo nalo\u017eio sanaciju bu\u0161otine i povezane infrastrukture te njezino uklanjanje s morskog dna unutar godine dana. No potonula platforma jo\u0161 nije uklonjena jer se razmatraju dvije opcije sanacije, potpuna &#8211; koja podrazumijeva va\u0111enje platforme iz mora, i djelomi\u010dna \u2013 po kojoj bi platforma ostala u moru i slu\u017eila kao umjetni greben. Od trenutno 20 platformi u hrvatskom Jadranu, IVANA D je najmanja i jedina je potonula, no odluka o njenoj sanaciji zna\u010dajna je i zbog eventualnog budu\u0107eg postupanja s plinskim platformama. U skladu s mi\u0161ljenjem energetske inspekcije za naftno rudarstvo DIRH-a, MMPI-a te Uprave vodnog gospodarstva i za\u0161tite mora tada\u0161njeg MGOR-a, pu\u010dka pravobraniteljica se zala\u017ee za potpunu sanaciju, odnosno uklanjanje IVANE D s morskog dna i odvoz na kopno radi ponovnog kori\u0161tenja, u skladu s najvi\u0161im standardima za\u0161tite morskog okoli\u0161a.<\/p>\n<p>Hrvatske vode navode 22 iznenadna one\u010di\u0161\u0107enja voda, od kojih je 16 nastalo uslijed djelatnosti industrije, iz sustava javne odvodnje, s farmi, zbog puknu\u0107a naftovoda, havarije spremnika i pogona i sl., a u \u0161est slu\u010dajeva uzroci one\u010di\u0161\u0107enja su nepoznati. U deset slu\u010dajeva su anga\u017eirane ovla\u0161tene tvrtke za sanaciju one\u010di\u0161\u0107enja dok su sanaciju u ostalim slu\u010dajevima snosili sami po\u010dinitelji. Institut za vode Josip Juraj Strossmayer je krajem 2024. godine pokrenuo postupak javne nabave ure\u0111aja za odre\u0111ivanje mikroplastike, koja je velik problem za okoli\u0161 i prirodu.<\/p>\n<p>Od srpnja 2024. godine postupamo po vi\u0161e pritu\u017ebi gra\u0111ana zbog devastacije podru\u010dja oko izvora rijeke Une i nepravilnosti pri odobravanju projekta izgradnje male hidroelektrane. Inspekcija za\u0161tite prirode DIRH-a je u kolovozu zabranila obavljanje radova bez provedene ocjene prihvatljivosti za podru\u010dje ekolo\u0161ke mre\u017ee, dok je vodopravna inspekcija zabranila daljnje odlaganje i nasipavanje materijala u vodotok i po njegovim rubovima te je naredila uspostavu prija\u0161njeg stanja. No, prema podacima DIRH-a iz sije\u010dnja 2025. godine, jo\u0161 nisu izvr\u0161eni radovi povrata lokacije u prija\u0161nje stanje. Inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a je utvrdila da nije proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli\u0161 prije izmjene i dopune lokacijske dozvole. Predstavnici lokalne zajednice predla\u017eu progla\u0161enje ovog podru\u010dja Parkom prirode, \u0161to nastavljamo pratiti.<\/p>\n<p>Nije osnovana javna ustanova Park prirode \u201eDinara\u201c, o \u010demu smo pisali u izvje\u0161\u0107ima za 2022. i 2023. godinu.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su nam se krajem 2022. godine pritu\u017eili zbog kamenoloma Veliki Siljevec na brdu Ivan\u0161\u010dica te smo nastavili pratiti postupak ocjene njegove prihvatljivosti za ekolo\u0161ku mre\u017eu. Krajem 2024. godine predstavljen je Prijedlog Zakona o progla\u0161enju Parka prirode \u201cZagorske gore\u201d koji obuhva\u0107a i Ivan\u0161\u010dicu. Progla\u0161enje ovih podru\u010dja parkovima prirode trebalo bi osigurati za\u0161titu od radnji \u0161tetnih za prirodu.<\/p>\n<p>U 2024. godini je zamije\u0107en napredak u prevenciji nepropisnog odlaganja otpada u jamama i \u0161piljama, koje ugro\u017eava i podzemne vode koje su glavni izvor pitke vode u RH. Inspekcija za\u0161tite prirode DIRH-a obavila je 14 nadzora speleolo\u0161kih objekata u kojima nije utvrdila nepravilnosti, a FZOEU je u listopadu 2024. godine objavio novi javni poziv za neposredno su\/financiranje uklanjanja otpada odba\u010denog u okoli\u0161, koji obuhva\u0107a i speleolo\u0161ke objekte.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 122. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskim vodama, da izrade analizu u\u010dinkovitosti mjera za\u0161tite izvori\u0161ta i vodocrpili\u0161ta<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Gra\u0111ani su osporavali zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potro\u0161nju na podru\u010dju javnog isporu\u010ditelja Vodovod i kanalizacija d.o.o. u Gradu Karlovcu. Naime, zbog gra\u0111evinskih radova na obnovi komunalne infrastrukture i rekonstrukcije vodoopskrbne mre\u017ee, dolazilo je do zamu\u0107enja vode, a gra\u0111ani su ukazivali i na povi\u0161ene vrijednosti mangana. Problem je prisutan vi\u0161e godina, a javni isporu\u010ditelj vodnih usluga je u 2022. godini zaprimio 150 pritu\u017ebi, u 2023. godini 346 pritu\u017ebi, a do kraja studenog 2024. godine 626 pritu\u017ebi, od kojih je 562 bilo opravdano. Naj\u010de\u0161\u0107i povod pritu\u017ebi je \u017euta boja vode, a ponekad i njezin miris. Nakon ispiranja magistralnog cjevovoda krajem listopada 2024. godine i planskog jednosmjernog ispiranja u pojedinim dijelovima grada, broj pritu\u017ebi se smanjio. U jednom ku\u0107anstvu je izvr\u0161eno mjerenje mangana na vlastiti zahtjev te je utvr\u0111eno deseterostruko pove\u0107anje dozvoljenih vrijednosti. Prema slu\u017ebenim podacima uzrok su cijevi u zgradi, no gra\u0111anska inicijativa smatra da su uzrok pove\u0107ane vrijednosti mangana u vodocrpili\u0161tu na Gazi 1. Odr\u017eana je i tematska sjednica Odbora za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode u Hrvatskom saboru na kojoj su gra\u0111ani iskazali sumnju u zdravstvenu ispravnost zamu\u0107ene vode. Nastavljamo pratiti mogu\u0107i \u0161tetni u\u010dinak zamu\u0107enja vode na zdravlje gra\u0111ana te poduzimanje mjera radi za\u0161tite vodnog okoli\u0161a i vodocrpili\u0161ta.<\/p>\n<p>Potrebni su daljnji napori za u\u010dinkovitu za\u0161titu dijelova prirode koji se nalaze izvan za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja. Iako \u010dl. 216. st. 1. t. 1. Zakona o za\u0161titi prirode ovla\u0161\u0107uje inspektore za\u0161tite prirode da pregledaju za\u0161ti\u0107eni dio prirode, podru\u010dje ekolo\u0161ke mre\u017ee te ostale dijelove prirode, iz ispitnih postupaka koje provodimo proizlazi da se nadzor \u201costalih dijelova prirode\u201d ne provodi. Tako u slu\u010daju nasipavanja morske obale, unato\u010d nalazu i mi\u0161ljenju sudske vje\u0161takinje za za\u0161titu prirode o uni\u0161tenim stani\u0161tima morskih vrsta (i periski) na lokaciji zahvata, inspekcija za\u0161tite prirode nije obavila nadzor po preporuci pu\u010dke pravobraniteljice iz 2022. godine, navode\u0107i da se zahvat nalazi na neza\u0161ti\u0107enom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Ponovno isti\u010demo va\u017enost p\u010dela za o\u010duvanje bioraznolikosti. U 2024. godini do\u0161lo je do pomora p\u010dela u Konavlima, povodom \u010dega je veterinarska inspekcija DIRH-a utvrdila prisutnost nametni\u010dke bolesti kao mogu\u0107eg uzroka uginu\u0107a, no poljoprivredna inspekcija nije postupala pa nije poznato je li do<a id=\"bukasvjetlozracenje\"><\/a> ovog pomora do\u0161lo zbog neprimjerene uporabe pesticida. Kontinuirani inspekcijski nadzori pravilne primjene sredstava za za\u0161titu bilja te suradnja DIRH-a, Ministarstva poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva i p\u010delara nu\u017eni su radi prevencije budu\u0107ih pomora p\u010dela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #990000; font-size: 18px;\">Za\u0161tita od buke, svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja i neioniziraju\u0107eg zra\u010denja baznih stanica<\/span><\/h3>\n<p>Gra\u0111ani, gra\u0111anske inicijative, udruge i JLS-i sve se \u010de\u0161\u0107e pritu\u017euju na prekomjernu buku iz industrijskih pogona, posebice zbog rada no\u0107u, te neadekvatnih ili neprovedenih mjera za\u0161tite od buke. Iskazuju nezadovoljstvo na\u010dinom i uvjetima u kojima ovla\u0161tene osobe mjere buku, odnosno mjerenje u vrijeme kada nije najja\u010da i kada se ne koriste sva oprema i ure\u0111aji koji ju stvaraju te na mjernim mjestima koja nisu najizlo\u017eenija buci. Osim \u0161to onemogu\u0107ava ostvarenje prava na privatan i obiteljski \u017eivot, prekomjerna buka \u0161tetno utje\u010de i na zdravlje. Gra\u0111ani u pritu\u017ebama nerijetko ukazuju da zbog prekomjerne buke trpe glavobolju i pate od nesanice.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u00a0\u201ePonovno mjerenje buke dana 31. 01. 2024. godine na tri lokacije u \u2026 ovog puta proveli su mjeritelji tvrtke \u2026 Pogoni su bili uti\u0161ani, gotovo da nije bilo vanjskog transporta, rad pogona nije bio nadziran od odgovornih osoba &#8211; oba mjeritelja bila su kod nas\u2026 Opet la\u017eirani uvjeti! Spomenula sam to mjeriteljima, no taj razgovor nije slutio na dobro.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Sanitarna inspekcija DIRH-a je u 2024. godini provela 1.033 nadzora prekomjerne buke, prete\u017eno u ugostiteljskim objektima, industrijskim postrojenjima te obrtni\u010dkim proizvodnim pogonima. Na u\u010destalost problema prekomjerne buke ukazuje 317 rje\u0161enja kojima je nare\u0111eno akusti\u010dko mjerenje buke, provedba mjera za za\u0161titu od buke te zabrana uporabe izvora buke do provo\u0111enja mjera za\u0161tite. U nekim se pritu\u017ebama ukazuje da uo\u010di vje\u0161ta\u010denja vlasnici objekata prilago\u0111avaju uvjete rada \u0161to rezultira izmjerenom dozvoljenom razinom buke. U slu\u010dajevima izmjerene prekomjerne buke, sanitarni inspektori ponekad produljuju rokove za izvr\u0161enje mjera za za\u0161titu od buke, kako bi se djelatnost nastavila obavljati. U\u010dinkovita za\u0161tita od buke mogu\u0107a je ukoliko se mjerenja provode u vrijeme i na mjestima na kojima je buka najja\u010da, u razdoblju u kojemu se koriste svi izvori buke, te time da se, po potrebi, izri\u010du i zabrane obavljanja djelatnosti dok se ne izvr\u0161e potrebne za\u0161titne mjere, kao i time da se provode nadzori nad pravnim osobama ovla\u0161tenima za stru\u010dne poslove za\u0161tite od buke.<\/p>\n<p>Svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje je globalni problem koji mo\u017ee imati \u0161tetne posljedice na zdravlje gra\u0111ana, bioraznolikost, ekolo\u0161ki sustav te mo\u017ee dovesti do prevelike potro\u0161nje elektri\u010dne energije. Me\u0111utim, rije\u010d je o one\u010di\u0161\u0107enju koje jo\u0161 nije dovoljno prepoznato, na \u0161to ukazuje podatak da je DIRH u 2024. godini proveo 25 nadzora, pri \u010demu su 24 prijave proslije\u0111ene na nadle\u017eno postupanje komunalnom redarstvu.<\/p>\n<p>Za\u0161titu od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja ure\u0111uju Zakon o za\u0161titi od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopu\u0161tenim vrijednostima rasvjetljavanja i na\u010dinima upravljanja rasvjetnim sustavima, Pravilnik o mjerenju i na\u010dinu pra\u0107enja rasvijetljenosti okoli\u0161a te Pravilnik o sadr\u017eaju, formatu i na\u010dinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i\/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete. Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama radi svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja zamijetili smo neujedna\u010denost u tuma\u010denju i primjeni ovih pravilnika od strane pojedinih JLS-a i DIRH-a. Stoga pozdravljamo tuma\u010denje koje je po\u010detkom 2025. godine MZOZT dostavilo DIRH-u, pu\u010dkoj pravobraniteljici, Udruzi gradova u RH, Zajednici op\u0107ina u RH te op\u0107inama, a vezano za nadle\u017enosti inspekcija DIRH-a i komunalnih redara pri provedbi nadzora.<\/p>\n<p>U 2024. godini zaprimili smo manji broj pritu\u017ebi zbog postavljanja baznih stanica mobilnih operatera u blizini prostora u kojima ljudi \u017eive ili rade, te njihovog mogu\u0107eg \u0161tetnog utjecaja na zdravlje. Prema podacima HAKOM-a svih 36 provedenih mjerenja zadovoljila su uvjete iz Pravilnika o za\u0161titi od elektromagnetskih polja, \u0161to je gotovo isto stanje kao u 2023. godini. Gra\u0111evinska<a id=\"iskustva\"><\/a> inspekcija DIRH-a je zaprimila 11 prijava, obavila je osam nadzora, protiv sedam investitora pokrenula je inspekcijski postupak, donijela je \u010detiri rje\u0161enja o uklanjanju bazne stanice i podnijela tri optu\u017ena prijedloga zbog kori\u0161tenja bazne stanice bez uporabne dozvole, \u0161to je manje prijava i postupanja nego u 2023. godini.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #990000; font-size: 18px;\">Iskustva organizacija civilnog dru\u0161tva (OCD-a)<\/span><\/h3>\n<p>OCD-i imaju zna\u010dajnu ulogu u za\u0161titi okoli\u0161a, no na\u017ealost i dalje se suo\u010davaju s brojnim izazovima u radu. UN branitelje okoli\u0161a definira kao pojedince i skupine koji u svom osobnom ili profesionalnom svojstvu i na miran na\u010din, nastoje za\u0161tititi i promicati ljudska prava u vezi s okoli\u0161em, uklju\u010duju\u0107i vodu, zrak, zemlju, floru i faunu.<\/p>\n<p>Poseban izvjestitelj za branitelje okoli\u0161a prema Konvenciji o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu\u010divanju i pristupu pravosu\u0111u u pitanjima okoli\u0161a (Aarhu\u0161ka konvencija) isti\u010de da bi vlasti, mediji i javnost pa\u017enju trebali vi\u0161e usmjeriti na ono \u0161to poru\u010duju branitelji okoli\u0161a, odnosno na probleme na koje ukazuju, dok se u posljednje vrijeme, puno pa\u017enje posve\u0107uje na\u010dinu na koji iskazuju svoj miroljubivi ekolo\u0161ki aktivizam i gra\u0111anski neposluh, \u0161to je njihovo pravo.<\/p>\n<p>Neki OCD-i ukazuju i na problem izlo\u017eenosti dugotrajnosti sudskog postupanja i neizvjesnosti njegovog ishoda te emocionalnom i financijskom iscrpljivanju i zastra\u0161ivanju, \u0161to sve mo\u017ee imati obilje\u017eja SLAPP tu\u017ebe. Ukazuju i da je u 2024. godini pokrenuto nekoliko postupaka u kojima se omogu\u0107uje sudjelovanje javnosti u okoli\u0161nim postupcima, to\u010dnije, procjeni utjecaja na okoli\u0161 za projekte koji su ve\u0107 u funkciji te se propituje svrsishodnost organiziranja savjetovanja javnosti za \u201enamjeravani zahvat u okoli\u0161\u201c, kada se zahvat radi ve\u0107 nekoliko godina. Na doneseno rje\u0161enje o prihvatljivosti zahvata za okoli\u0161 mogu\u0107e je podnijeti tu\u017ebu upravnom sudu, ali se postavlja pitanje u\u010dinkovitosti takve sudske za\u0161tite.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 123.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Pravosudnoj akademiji, da nastavi provoditi edukaciju sudaca iz okoli\u0161nog prava<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pratimo postupanje prema gra\u0111anskoj inicijativi koja je u 2024. ukazivala na nepravilnosti u radu tvornice dru\u0161tva PhatenPlastic Recycling d.o.o. u Vrginmostu, te je zajedno sa Zelenom akcijom vi\u0161e puta prosvjedovala ispred tvorni\u010dkog pogona zbog one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a. Pratimo postupanje prema okoli\u0161nim aktivistima koji su prosvjedovali protiv LNG terminala na otoku Krku te aktivistima gra\u0111anske inicijative u Puli nakon poku\u0161aja sprje\u010davanja sje\u010de \u0161ume u Valkanama, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o braniteljima ljudskih prava.<\/p>\n<p>Udruga Sunce iz Splita je u 2023. godini podnijela tu\u017ebu za za\u0161titu javnog interesa protiv tada\u0161njeg MGOR-a, radi za\u0161tite prava na zdrav \u017eivot i okoli\u0161 mje\u0161tana Dugog Rata zbog izlo\u017eenosti odlo\u017eenoj troski, a sudski postupak je u tijeku.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/em><\/a><em>:<\/em><\/h4>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2024\/\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/javno-okupljanje-2024\/\">Javno okupljanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/graditeljstvo-2024\/\">Graditeljstvo<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2024\/\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti,<\/a> <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2024\/\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\"><em>PDF formatu<\/em><\/a><em> ili u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a><em>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Klimatske promjene Crne to\u010dke [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[696,1913,2107,1909,2118,2106,2120,1985,2119,2115,2116,2117,1715,2121],"class_list":["post-21603","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-zastita-okolisa","tag-centri-za-gospodarenje-otpadom","tag-javno-okupljanje","tag-klimatske-promjene","tag-ombudsman","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-pravo-na-privatnost","tag-pravo-na-zdrav-zivot","tag-registar","tag-standardi","tag-tijela-za-jednakost","tag-vijece-europske-unije","tag-voda","tag-zastita-osobnih-podataka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21603"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21603\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}