{"id":21602,"date":"2025-04-09T11:36:36","date_gmt":"2025-04-09T09:36:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20447"},"modified":"2025-05-19T12:01:25","modified_gmt":"2025-05-19T10:01:25","slug":"branitelji-ljudskih-prava-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2024\/","title":{"rendered":"Branitelji ljudskih prava"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n
\n

Zna\u010daj branitelja ljudskih prava, pojedinaca i skupina te neovisnih institucija koji djeluju na promicanju i za\u0161titi ljudskih prava i sloboda, suzbijanju diskriminacije te ja\u010danju demokratskih vrijednosti i vladavine prava, prepoznat je na europskoj razini i globalno. Prava i slobode koji omogu\u0107avaju njihovo neometano djelovanje za\u0161ti\u0107eni su me\u0111unarodnim instrumentima poput UN-ova Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima, kao i regionalnima, poput EKLJP-a i Povelje o temeljnim pravima EU. U EU su u protekle dvije godine EK, Europski parlament i Vije\u0107e EU upozorili na njihov zna\u010daj za o\u010duvanje i izgradnju demokracije, vladavine prava i ljudskih prava te na va\u017enost osiguravanja uvjeta za njihovo djelovanje. Uvjete za djelovanje civilnoga dru\u0161tva i neovisnih institucija kao jedan od zna\u010dajnih pokazatelja vladavine prava EK redovno uklju\u010duje u svoja izvje\u0161\u0107a o stanju vladavine prava u dr\u017eavama \u010dlanicama, u sklopu kojih posljednjih godina dr\u017eavama upu\u0107uje i preporuke. Kada se govori o braniteljima ljudskih prava, na umu treba imati i sve brojnije neformalne skupine i\/ili inicijative koje djeluju u fizi\u010dkim, ali i online <\/em>prostorima, poput dru\u0161tvenih mre\u017ea. Ipak, iz izvje\u0161\u0107a UN-ovih mehanizama, poput onoga posebnoga izvjestitelja o pravu na udru\u017eivanje i okupljanje, posebnoga izvjestitelja o pravima branitelja ljudskih prava, te posebnog izvjestitelja za branitelje okoli\u0161a prema Konvenciji o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu\u010divanju i pristupu pravosu\u0111u u pitanjima okoli\u0161a (Aarhu\u0161ka konvencija), kao i regionalno, iz izvje\u0161\u0107a Agencije EU za temeljna prava, proizlazi da se branitelji ljudskih prava suo\u010davaju\u00a0 s pritiscima, napadima te su\u017eavanjem prostora i uvjeta za djelovanje. Agencija EU za temeljna prava tako u izvje\u0161\u0107u o stanju temeljnih prava u EU za 2024. godinu navodi da je oko 65% konzultiranih OCD-a izvijestilo o prijetnjama i preprekama, odnosno negativnom medijskom prikazivanju, verbalnim prijetnjama i maltretiranju putem Interneta ili u\u017eivo, pretjeranom administrativnom optere\u0107enju, ali i politi\u010dki motiviranom smanjenju financiranja. To je sli\u010dno prethodnoj godini, s iznimkom porasta u\u010destalosti online <\/em>prijetnji, koja je s 44% u 2022. porasla na preko 60% u 2023. godini.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 116. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da usvoji Nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnog dru\u0161tva<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

S obzirom na va\u017enost uloge branitelja ljudskih prava u za\u0161titi ljudskih prava, na dr\u017eavama je\u00a0 obveza za\u0161tite prava i sloboda koje omogu\u0107avaju njihovo neometano djelovanje te upravo dr\u017eave\u00a0 trebaju osigurati uvjete za njihov rad. U RH je posljednji nacionalni strate\u0161ki dokument usmjeren stvaranju povoljnoga okru\u017eenja za djelovanje civilnoga dru\u0161tva istekao 2016. godine, a premda je radna skupina osnovana 2021. godine novi dokument jo\u0161 nije donesen. Prema informacijama Ureda za udruge Vlade RH, izra\u0111en je prijedlog nacrta dokumenta za razdoblje 2024. do 2030. godine te je a\u017euriran statisti\u010dkim podacima krajem 2024. godine, no jo\u0161 nije pro\u0161ao fazu o\u010ditovanja tijela dr\u017eavne uprave. Pritom radna skupina nije bila sazivana posljednje dvije godine, pa nije niti bila u mogu\u0107nosti eventualno dopuniti dokument, niti je bila izvje\u0161tavana o tijeku procesa, a razvidno je i da je prva godina planirane provedbe ve\u0107 protekla.<\/p>\n

OCD-i i dalje ukazuju na nedostatnu funkcionalnost institucionalnoga okvira za razvoj civilnog dru\u0161tva, posebice Savjeta za razvoj civilnog dru\u0161tva, ka\u0161njenja u raspisivanju natje\u010daja i isplati sredstava, definiranje aktivnosti prihvatljivih za financiranje u pojedina\u010dnim natje\u010dajima koje ponekad ne odgovaraju stvarnim potrebama na terenu, nedostatno u\u010dinkovitu i sadr\u017eajnu mogu\u0107nost sudjelovanja u procesima dono\u0161enja odluka, kao i nedostatno financiranje, osobito aktivnosti poput zagovaranja i pra\u0107enja stanja ljudskih prava i diskriminacije te s time povezane te\u0161ko\u0107e u odr\u017eavanju kontinuiteta rada i kvalitetne radne snage.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 117.<\/strong><\/span><\/p>\n

Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da nastavi rad na uvo\u0111enju dugoro\u010dnog institucionalnog i programskog financiranja aktivnosti organizacija civilnog dru\u0161tva u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Vezano uz financiranje, aktivnost iz Akcijskog plana za suzbijanje diskriminacije za 2025. godinu uklju\u010duje financiranje aktivnosti udruga aktivnih u podru\u010dju suzbijanja diskriminacije, uklju\u010duju\u0107i i zagovara\u010dke. No, planom natje\u010daja nije predvi\u0111ena za 2025. godinu. Uzimaju\u0107i u obzir navedeno i svjesni \u010dinjenice da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru\u0161tva na godi\u0161njoj osnovi OCD-ima odobrava odre\u0111eni broj institucionalnih potpora, preporu\u010dujemo nastavak aktivnosti usmjerenih na uspostavu sustava dugoro\u010dnoga institucionalnog i programskog financiranja aktivnosti OCD-a u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.<\/p>\n

Sredinom svibnja uvedene su izmjene u funkcioniranju portala e-savjetovanja koje su, kako MPUDT-u i Povjerenici za informiranje u otvorenom pismu navodi \u010detrdesetak OCD-a, udrugama bitno ote\u017eale sudjelovanje u ovome procesu, \u0161to zbog tehni\u010dkih pote\u0161ko\u0107a, \u0161to zbog obveze komentiranja putem sustava e-gra\u0111ani prijavom osobe ovla\u0161tene za zastupanje. OCD-i su naveli da ove promjene nisu prethodno bile najavljene ni komunicirane s njima i drugim pravnim subjektima kojih se izravno ti\u010du. Udruga GONG ponovno je javno reagirala u kolovozu, a odgovor MPUDT-a s poja\u0161njenjima kako mogu sudjelovati u javnom savjetovanju te kako prijaviti tehni\u010dke pote\u0161ko\u0107e zaprimila je tek u listopadu. Informacije udrugama o ovim izmjenama na sustavan na\u010din nije osigurao niti Ured za udruge. Potencijalne negativne u\u010dinke ovakve situacije oslikavaju podaci Ureda za zakonodavstvo, prema kojima je, uz relativno sli\u010dan ukupni broj e-savjetovanja provedenih tijekom posljednjih nekoliko godina broj udruga\/predstavnika koje su sudjelovale u e-savjetovanjima i broj njihovih komentara u 2024. primjetno ni\u017ei.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n
SUDJELOVANJE UDRUGA U E-SAVJETOVANJIMA <\/strong><\/span><\/p>\n

podaci Ureda za zakonodavstvo<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/span><\/td>\n

2021.<\/strong><\/span><\/td>\n\u00a02022.<\/strong><\/span><\/td>\n2023.<\/strong><\/span><\/td>\n <\/p>\n

2024.<\/strong><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n

Ukupno savjetovanja<\/strong><\/span><\/td>\n823<\/strong><\/span><\/td>\n1.028<\/strong><\/span><\/td>\n822<\/strong><\/span><\/td>\n <\/p>\n

896<\/strong><\/span><\/p>\n

 <\/td>\n<\/tr>\n

Broj udruge\/predstavnika udruge koje su sudjelovale<\/strong><\/span><\/td>\n274<\/strong><\/span><\/td>\n371<\/strong><\/span><\/td>\n325<\/strong><\/span><\/td>\n <\/p>\n

127<\/strong><\/span><\/p>\n

 <\/td>\n<\/tr>\n

\u00a0Broj komentara upu\u0107enih od stane udruga<\/strong><\/span><\/td>\n2.165<\/strong><\/span><\/td>\n3.270<\/strong><\/span><\/td>\n2.314<\/strong><\/span><\/td>\n <\/p>\n

582<\/strong><\/span><\/p>\n

 <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Premda je bez detaljnije analize te\u0161ko utvrditi izravnu korelaciju, mo\u017ee se pretpostaviti da postoji mogu\u0107nost da su izmjene sustava s jedne te nedostatak pravovremenih informacija s druge strane djelovali ograni\u010davaju\u0107e na mogu\u0107nost participacije OCD-a u postupcima javnih savjetovanja.<\/p>\n

Ku\u0107a ljudskih prava jo\u0161 je u izvje\u0161taju Branitelji ljudskih prava: izazovi i prepreke iz 2022. godine, prepoznala problem uklju\u010divanja OCD-a u procese dono\u0161enja odluka i savjetovanja, koja su iz njihove perspektive \u010desto vi\u0161e formalna nego sadr\u017eajna, \u0161to slabi mogu\u0107nosti participacije i negativno utje\u010de na kvalitetu javnih politika. Ukazano je i na \u010desto netransparentnu praksu imenovanja OCD-a u radna i savjetodavna tijela, pri \u010demu je i istaknuto da se u imenovanjima putem Savjeta za razvoj civilnog dru\u0161tva ne odabiru uvijek nu\u017eno i najkvalificiraniji kandidati.<\/p>\n

Vi\u0161e o mogu\u0107nostima gra\u0111ana i OCD-a vezano uz sudjelovanje u odlu\u010divanju, uklju\u010duju\u0107i sudjelovanje u javnim savjetovanjima, pi\u0161emo u poglavlju o dobrom upravljanju.<\/p>\n

Kao i ranijih godina, pojedine udruge izvje\u0161tavaju o uvredama i klevetama koje zaprimaju na dru\u0161tvenim mre\u017eama i u privatnim porukama. Ovakvim su pritiscima osobito \u010desto pogo\u0111eni OCD-i koji se bave pravima \u017eena, migracijama, pravima LGBTIQ+ osoba, suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u, kao i okoli\u0161nim aktivizmom.<\/p>\n

Upravo su okoli\u0161ni aktivisti posljednjih godina sve \u010de\u0161\u0107e metom napada na razli\u010ditim razinama i od strane razli\u010ditih vrsta aktera, na \u0161to u svome izvje\u0161\u0107u iz velja\u010de 2024. godine upozorava i UN-ov posebni izvjestitelj o okoli\u0161nim braniteljima ljudskih prava. Posebni izvjestitelj primje\u0107uje da su reakcije dr\u017eava na okoli\u0161ne proteste i izraze gra\u0111anskoga neposluha sve \u010de\u0161\u0107e represivne, u mnogim slu\u010dajevima disproporcionalne i u suprotnosti s odredbama Aarhu\u0161ke konvencije i me\u0111unarodnoga prava ljudskih prava. Analiziraju\u0107i situaciju okoli\u0161nih aktivista u RH, dr.sc. Kruno Kardov s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu zaklju\u010dio je kako su zagovara\u010dke i protestne okoli\u0161ne organizacije i inicijative u RH izlo\u017eene sistemskoj represiji koja se ogleda u uskra\u0107ivanju financijskih resursa i njihovu kanaliziranju u aktivnosti koje ne propituju odluke i politike vlasti, u ograni\u010denosti mogu\u0107nosti sudjelovanja u oblikovanju politika i planova za\u0161tite okoli\u0161a kao i dono\u0161enju odluka o konkretnim projektima, osobito na lokalnoj razini, kao i ciljanoj represiji u vidu SLAPP tu\u017ebi, kori\u0161tenja inspekcijskog nadzora kao sredstva pritiska i represije, ali i putem prijetnji, stigmatizacije, simboli\u010dkog nasilja, ograni\u010davanja pristupa prirodnom podru\u010dju radi dokumentiranja stanja u okoli\u0161u i sli\u010dno.<\/p>\n

Tijekom 2024. godine mediji su izvje\u0161tavali o upotrebi prekomjerne sile od strane policije i za\u0161titara prema aktivistima koji su prosvjedovali protiv LNG terminala na otoku Krku, kao i o\u00a0 uhi\u0107enju aktivista gra\u0111anske inicijative Walter u Puli nakon \u0161to su poku\u0161ali sprije\u010diti sje\u010du \u0161ume koja je navodno nezakonito privatizirana. U medijima je izvje\u0161tavano i o nenajavljenom inspekcijskom nadzoru udruge Suncokret u kojoj je zaposlena vode\u0107a osoba inicijative koja se u Vrginmostu zalagala za zatvaranje pogona za preradu plastike. U sva tri slu\u010daja pokrenuli smo ispitne postupke, koji su jo\u0161 u tijeku.<\/p>\n

Postupamo i po pritu\u017ebi organizacije mladih koja se bavi tranzicijskom pravdom i suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u, \u010dijim se aktivistima prijetilo nakon javne akcije na Trgu bana Jela\u010di\u0107a u Zagrebu, u kojoj su na bo\u017ei\u0107nu jelku izvjesili kuglice s porukama sukladnima tematici svoga djelovanja.<\/p>\n

Obratila nam se i udruga koja je provodila aktivnosti u odgojnom zavodu, a nastavak provo\u0111enja aktivnosti joj je onemogu\u0107en nakon \u0161to su njeni suradnici policiji prijavili da su pravosudni policajci nasilno postupali prema jednoj od \u0161ti\u0107enica. MPUDT nas je izvijestilo da je razlog suspendiranja suradnje upravo podnesena prijava te da \u0107e odluka o eventualnom nastavku aktivnosti ili povla\u010denju suglasnosti biti donesena po provo\u0111enju radnji iz nadle\u017enosti DORH-a i zaprimanju informacije o statusu kaznene prijave. MPUDT smo podsjetili na va\u017ee\u0107e odredbe nacionalnog zakonodavstva, me\u0111unarodnih dokumenata i prakse ESLJP te upozorili na neprihvatljivost sankcioniranja udruge zbog prijave kaznenoga djela koja je, sukladno pozitivnom zakonodavstvu RH, ujedno bila i zakonska obaveza njenih suradnika.<\/p>\n

Pratili smo i pokretanje prekr\u0161ajnog postupka protiv dvoje aktivista Inicijative za slobodnu Palestinu jer su na zgradu izraelskog veleposlanstva u Zagrebu projicirali svjetlosni natpis “Free Palestine”. Aktivisti su oslobo\u0111eni, no i samo pokretanje prekr\u0161ajnog postupka mo\u017ee djelovati obeshrabruju\u0107e na daljnje sli\u010dno djelovanje.<\/p>\n

U kontekstu branitelja ljudskih prava mogu\u0107e je promatrati i slu\u010daj V.A., tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, koji je azil u RH zatra\u017eio radi straha od progona zbog svoga aktivizma u mati\u010dnoj dr\u017eavi. Me\u0111u razlozima za odbijanje priznavanja me\u0111unarodne za\u0161tite navodi se i da je naru\u0161io privatnost i pravo na za\u0161titu osobnih podataka drugih tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite snimiv\u0161i i javno objaviv\u0161i snimke iz unutra\u0161njih prostorija prihvatili\u0161ta, te da je u svojim objavama iznio neosnovane tvrdnje o nedostatnoj prehrani i zdravstvenoj skrbi za tra\u017eitelje u RH, \u010dime nije pokazao dovoljnu razinu po\u0161tovanja prema institucijama RH i naru\u0161io je njen me\u0111unarodni ugled. U srpnju 2024. godine V.A. je prosvjedovao na Markovom trgu u Zagrebu protiv postupanja sigurnosnih institucija RH prema tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite, nakon \u010dega je osu\u0111en za prekr\u0161aj iz \u010dl. 17. ZPPJRM-a te mu je na tri mjeseca ograni\u010dena sloboda kretanja detencijom u Tranzitno-prihvatnom centru za strance Trilju.<\/p>\n

U branitelje ljudskih prava ubrajaju se i neovisne institucije za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije.<\/p>\n

Klju\u010dan zna\u010daj ombudsmanskih institucija, \u0161to je u Hrvatskoj institucija pu\u010dke pravobraniteljice, u promicanju i za\u0161titi ljudskih prava, vladavine prava i dobrog upravljanja ponovno je potvr\u0111en 2024. godine na globalnoj razini te je tako UN-ova Op\u0107a skup\u0161tina u prosincu 2024. godine usvojila Rezoluciju o Ombudsmanima kojom poziva na prepoznavanje va\u017enosti ovih dionika i osiguravanja uvjeta potrebnih za njihovo optimalno djelovanje.<\/p>\n

S tim je ciljem u svibnju 2024. godine EK usvojila dvije direktive o standardima za tijela za jednakost, kao prve pravno obvezuju\u0107e instrumente u podru\u010dju standarda za neovisna tijela koja djeluju u podru\u010dju promicanja jednakosti i suzbijanja diskriminacije, a \u0161to ovim putem nagla\u0161avamo s obzirom da je institucija pu\u010dke pravobraniteljice sredi\u0161nje tijelo nadle\u017eno za suzbijanje diskriminacije u RH odnosno sredi\u0161nje tijelo za jednakost u RH. Direktive, u \u010dijem je razvoju sudjelovala i institucija pu\u010dke pravobraniteljice, uz aktivno vi\u0161egodi\u0161nje sudjelovanje i same pu\u010dke pravobraniteljice Tene \u0160imonovi\u0107 Einwalter, osobito kao predsjedavaju\u0107e EQUINET-om, definiraju minimalne uvjete koje \u0107e dr\u017eave \u010dlanice biti obavezne osigurati u pogledu njihovih mandata, neovisnosti, dostatnih sredstava za rad, u\u010dinkovitosti i dostupnosti, unaprje\u0111uju\u0107i time dodatno u\u010dinkovitost njihova rada i ujedna\u010davaju\u0107i razinu za\u0161tite od diskriminacije \u0161irom EU.<\/p>\n

Naime, iako pravo EU-a ve\u0107 dugi niz godina propisuje obvezu dr\u017eavama \u010dlanicama da uspostave tijela za jednakost, dodu\u0161e samo za neke diskriminacijske osnove, njihove odredbe pokazale su se nedostatnima. Direktive 2000\/43\/EZ, 2004\/113\/ 175 EZ, 2006\/54\/EZ i 2010\/41\/EU su sadr\u017eavale nedovoljno razra\u0111ene odredbe te su dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a bile ostavljene \u0161iroke mogu\u0107nosti u pogledu strukture i ovlasti tijela, kao i osiguravanja potrebnih uvjeta za rad. Ovo je dovelo do vrlo razli\u010ditog ure\u0111enja ovlasti, nadle\u017enosti i resursa diljem EU, a to je pak posljedi\u010dno dovelo i do neujedna\u010denih razina i kvalitete antidiskriminacijske za\u0161tite. Osim toga, i zbog razli\u010ditih ugroza za rad ovih tijela, poput politi\u010dkih pritisaka ili smanjivanja bud\u017eeta, postalo je razvidno da im je potrebno osigurati neovisnost, pristupa\u010dnost, ovlasti i resurse potrebne za u\u010dinkovit rad.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 118. <\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da, u suradnji s tijelima za jednakost, u hrvatski pravni poredak transponira DIREKTIVU VIJE\u0106A (EU) 2024\/1499 od 7. svibnja 2024. o standardima za tijela za jednakost u podru\u010dju jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etni\u010dko podrijetlo, jednakog postupanja u pitanjima zapo\u0161ljavanja i rada prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju, jednakog postupanja prema \u017eenama i mu\u0161karcima u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu i nabavi robe, odnosno pru\u017eanju usluga, te o izmjeni direktiva 2000\/43\/EZ i 2004\/113\/EZ, i DIREKTIVU (EU) 2024\/1500 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJE\u0106A od 14. svibnja 2024. o standardima za tijela za jednakost u podru\u010dju jednakog postupanja prema \u017eenama i mu\u0161karcima te njihovih jednakih mogu\u0107nosti u pitanjima zapo\u0161ljavanja i rada te o izmjeni direktiva 2006\/54\/EZ i 2010\/41\/EU<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Svrha je ovih direktiva utvr\u0111ivanje minimalnih zahtjeva za funkcioniranje tijela za jednakost, a kako bi se pobolj\u0161ala djelotvornost i zajam\u010dila neovisnost radi ja\u010danja primjene na\u010dela jednakog postupanja koje proizlazi iz postoje\u0107ih antidiskriminacijskih direktiva. Propisana je i obveza dr\u017eavama da osiguraju neovisnost tijela za jednakost te je bitno da ta tijela u obavljanju svojih zada\u0107a budu slobodna od vanjskog utjecaja izvr\u0161ne i zakonodavne vlasti ili bilo kojeg drugog tijela. Neovisnost tijela za jednakost tako\u0111er podrazumijeva institucionalnu neovisnost, posebice kada je rije\u010d o pravnoj strukturi, odgovornosti, prora\u010dunu, osoblju i organizacijskim pitanjima. S obzirom na to da su odgovaraju\u0107i resursi preduvjet za u\u010dinkovit rad, dr\u017eave \u010dlanice du\u017ene su tijelima za jednakost osigurati ljudske, tehni\u010dke i financijske resurse potrebne za obavljanje svih poslo va iz njihove nadle\u017enosti, uklju\u010duju\u0107i situacije u kojima se pove\u0107avaju njihove nadle\u017enosti, broj pritu\u017ebi, tro\u0161kovi sudskih postupaka i dr. Dr\u017eave \u010dlanice du\u017ene su uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa zahtjevima iz direktiva do 19. lipnja 2026. godine.<\/p>\n

Zna\u010daj neovisnih institucija za ljudska prava ogleda se i u \u010dinjenici da uvjete za njihovo djelovanje EK uzima kao jedan od kriterija svoje procjene stanja vladavine prava u EU dr\u017eavama \u010dlanicama i to od samih po\u010detaka svoga izvje\u0161tavanja na ovu temu. Po\u010dev\u0161i od 2022. godine daje i preporuke pa je tako 2024. godine RH ponovno preporu\u010dila da dodatno pobolj\u0161a provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve za informacije upravo pu\u010dke pravobraniteljice. Vi\u0161e o provedbi ove preporuke, pi\u0161emo u poglavlju o Suradnji i javnom djelovanju u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n

\n

Povezane teme u <\/em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/em><\/a>:<\/em><\/h4>\n

Pravo na dobro upravljanje<\/a>, Pravosu\u0111e<\/a>, Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a>, Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti, <\/a>Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>, Policijski sustav<\/a>, Izra\u017eavanje u javnom prostoru, <\/a>Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti.<\/a><\/em><\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/em><\/a> ili u <\/em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice. Zna\u010daj branitelja ljudskih prava, pojedinaca i skupina te neovisnih institucija […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2036,2107,2106],"class_list":["post-21602","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-branitelji-ljudskih-prava","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21602"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21602\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}