{"id":21601,"date":"2025-04-09T11:33:30","date_gmt":"2025-04-09T09:33:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20445"},"modified":"2025-05-19T12:01:30","modified_gmt":"2025-05-19T10:01:30","slug":"umjetna-inteligencija-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/umjetna-inteligencija-2024\/","title":{"rendered":"Umjetna inteligencija"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n
\n

Razvijanje i kori\u0161tenje algoritama te sustava utemeljenih na umjetnoj inteligenciji (UI) sve je u\u010destalije, kako u privatnom i javnom sektoru, tako i u dr\u017eavnoj upravi. Po\u010dele su se provoditi edukacije o UI, a gra\u0111ani su svjesniji mogu\u0107nosti koje UI donosi te sve vi\u0161e koriste njezine alate. U 2024. godini sudjelovali smo na vi\u0161e doga\u0111anja s temom UI, a pu\u010dka pravobraniteljica je odr\u017eala i nekoliko gostuju\u0107ih predavanja koja su nai\u0161la na velik odaziv.<\/p>\n

Rezultati drugog po redu ispitivanja \u201ePercepcije UI u RH\u201c, provedeni na uzorku od 2.200 ispitanika, pokazali su pove\u0107anje pismenosti o UI s 19% u 2023. na 24% u 2024. godini. Dok je 2023. godine 42% ispitanika isku\u0161alo alate UI ili se njima koristilo, 2024. godine ih je to u\u010dinilo 35%. Istra\u017eivanje je pokazalo da ve\u0107ina korisnika nije zainteresirana pla\u0107ati kori\u0161tenje naprednih alata UI. I dalje su asocijacije na UI vi\u0161e negativne nego pozitivne, iako je najve\u0107i broj ispitanika neopredijeljen. Percepcija gra\u0111ana o kori\u0161tenju osobnih podataka u sustavima UI tako\u0111er je negativna te ih ve\u0107ina smatra da se njihovi podaci ionako ve\u0107 koriste bez dopu\u0161tenja. 49% gra\u0111ana strahuje od nestanka poslova u idu\u0107ih pet do deset godina zbog UI.<\/p>\n

Prema OECD-ovom izvje\u0161\u0107u o utjecaju generativne UI (GAI) na tr\u017ei\u0161te rada na globalnoj razini, UI ima potencijal u rje\u0161avanju problema nedostatka radne snage i pove\u0107anju produktivnosti. No vjerojatno je da \u0107e radna mjesta u gradovima biti vi\u0161e pogo\u0111ena od onih u ruralnim regijama.<\/p>\n

Provedeno je i istra\u017eivanje o percepciji UI u hrvatskim medijima, na 45 \u010dlanaka objavljenih od travnja do rujna 2023. godine s temom UI u kontekstu inovacija i transformacije dru\u0161tva. Zaklju\u010deno je da mediji imaju pozitivan do neutralan stav prema UI, a prednosti UI se isti\u010du u medicini, sigurnosti i obrazovanju.<\/p>\n

Slijedom primjene UI u obrazovanju, AEM je u suradnji s UNICEF-om razvila priru\u010dnik za u\u010ditelje. Sveu\u010dili\u0161ta su prepoznala potrebu za odgovornom uporabom alata UI u u\u010denju i pou\u010davanju, kao i potrebu za edukacijama o potencijalima i izazovima UI, kako bi se mogle donositi informirane oduke u svakodnevnom radu. Tako je Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci donijelo Politiku kori\u0161tenja alata UI te priprema smjernice za odgovorno kori\u0161tenje alata UI, dok je Sveu\u010dili\u0161te u Zadru u suradnji s Hrvatskom udrugom za UI (CroAI) provelo edukaciju naziva “AI se educiraj”, s ciljem upoznavanja sudionika s osnovama UI, njezinim mogu\u0107nostima te eti\u010dkim izazovima, posebice u kontekstu obrazovanja. Na fakultetima je sve prisutnija upotreba alata UI. FER primjerice koristi alat Branku<\/em> za olak\u0161avanje upisa studenata na fakultet, dok se na filozofskim fakultetima u velikoj mjeri koriste razli\u010diti alati za pomo\u0107 u pisanju i kreiranju sadr\u017eaja. Prepoznata je i potreba za pokretanjem obrazovnih programa o primjeni UI. U akademskoj godini 2024.\/2025. Pravni fakultet u Zagrebu zapo\u010deo je s izvo\u0111enjem Programa cjelo\u017eivotnog obrazovanja \u201eKoristi i rizici modernih tehnologija za starije osobe\u201c, namijenjenog stru\u010dnjacima koji rade u sustavu skrbi, a u planu je i uvo\u0111enje programa \u201eUI u pravu i praksi\u201c. Sveu\u010dili\u0161te Sjever je uvelo kolegij \u201eUI u odnosima s javno\u0161\u0107u\u201c, koji omogu\u0107uje stjecanja znanja o primjeni UI alata u komunikacijskim strategijama.<\/p>\n

Tijekom 2024. godine UI se po\u010dela uvoditi i primjenjivati u dr\u017eavnim tijelima. MPUDT je uvelo sustave UI kod anonimizacije i objave sudskih odluka (sustav ANON dostupan je od 1. sije\u010dnja 2025. na poveznici https:\/\/odluke.sudovi.hr\/<\/a> s ciljem pove\u0107anja transparentnosti rada pravosu\u0111a. Koristi se i \u00a0sustav za automatsku dodjelu spisa, a raspisana je i javna nabava sustava tonskog snimanja i automatske transkripcije sudskih rasprava. Najavljen je i projekt \u201ePredvidive sudske odluke\u201c u kojemu \u0107e gra\u0111ani uno\u0161enjem klju\u010dnih rije\u010di i \u010dinjenica mo\u0107i dobiti odgovor o mogu\u0107oj uspje\u0161nosti u sporu s ciljem smanjenja broja novih predmeta na sudovima. HZZ kroz NPOO razvija sustav kojim bi se ubrzao i automatizirao proces uparivanja posloprimaca s objavljenim oglasima, a \u010dime bi se bolje prognoziralo zapo\u0161ljavanje te sprje\u010davala dugotrajna nezaposlenost. HZMO je automatizirao postupak ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe.<\/p>\n

U prosincu 2024. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se, izme\u0111u ostaloga, ure\u0111uje obavljanje djelatnosti automatiziranog cestovnog prijevoza putnika bez voza\u010da, tzv. autonomnih vozila, koju funkciju u potpunosti preuzima UI. Ova vozila imaju za cilj smanjiti broj prometnih nesre\u0107a uzrokovanih ljudskim gre\u0161kama te pobolj\u0161ati mobilnost i kvalitetu \u017eivota ljudi koji ne mogu voziti, poput starijih i nemo\u0107nih, osoba s invaliditetom ili bez voza\u010dke dozvole.<\/p>\n

Digitalni asistent koji daje podr\u0161ku klijentima uz pomo\u0107 UI (chatbot<\/em>) razvijen je za \u0161est e-usluga u pravosu\u0111u te za interne potrebe Porezne uprave, a koristi se i u financijskom i sektoru osiguranja, \u010dime je automatizirana korisni\u010dka podr\u0161ka, ubrzano je vrijeme potrebno za dobivanje odgovora te je omogu\u0107ena stalna dostupnost. Prema podacima HNB-a, kreditne institucije koriste jednostavne modele strojnog u\u010denja pri dono\u0161enju odluka u svrhu otkrivanja prijevara, procjene kreditnog rizika i otkrivanja pranja novca, ali su sustavi obja\u0161njivi i uklju\u010duju ljudski nadzor. Isto je va\u017eno jer kori\u0161tenje ovih (polu)automatiziranih sustava za nadzor transakcija u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, zbog mogu\u0107ih gre\u0161aka u sustavu mo\u017ee dovesti do negativnih posljedica za gra\u0111ane.<\/p>\n

S ciljem unaprje\u0111enja u\u010dinkovitosti rada lije\u010dnika te boljih ishoda operativnih zahvata i ve\u0107e kvalitete lije\u010denja, u KBC Zagreb je u 2024. godini nabavljen novi robotski kirur\u0161ki sustav \u201eDa Vinci\u201c utemeljen na UI. Koristi se i aplikacija za analizu podataka za rani probir karcinoma plu\u0107a i specijalizirani onkolo\u0161ki sustav za preciznu pripremu primjene radio terapije, kao i sustav za unaprje\u0111enje rada lije\u010dnika patologa. Projektima iz NPOO-a su u KBC-u Sestre milosrdnice implementirani robotizirani ure\u0111aji, ali se ne koriste automatizirani procesi lije\u010denja.<\/p>\n

O istra\u017eiva\u010dkim aktivnostima na podru\u010dju UI u medicini i biomedicini, ogla\u0161avanju i glazbi, robotici te primjeni vi\u0161erobotskih sustava za operacije nadzora i intervencija na moru, bilo je rije\u010di na 2. hrvatskom simpoziju o UI u organizaciji HAZU-a. Na Simpoziju je predstavljen projekt konzorcija AI4Health.Cro naziva \u201eUmjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu\u201c. U njemu su razvijeni sustavi UI za primjenu u zdravstvu koji ubrzavaju upis medicinske dokumentacije, sustav za automatsko otkrivanje anomalija u EKG signalima te za pomo\u0107 pacijentima u pridr\u017eavanju terapije za kroni\u010dnu hipertenziju. Na Simpoziju je istaknuto da nedostaje edukacija o UI koje nisu samo tehni\u010dke prirode te da postoji potreba za stvaranjem multidisciplinarnih timova, kao i kreiranjem kvalitetnih podataka.<\/p>\n

AZOP i HGK su u 2024. godini provodile edukacije o UI za poduzetnike radi podr\u0161ke u digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva.<\/p>\n

Kako sustavi UI mogu imati posljedice na prava gra\u0111ana, potrebno je o rizicima UI na ljudska prava i nediskriminaciju educirati slu\u017ebenike i zaposlenike koji koriste ove alate, ali i osobe zadu\u017eene za uvo\u0111enje ovih sustava.<\/p>\n

Vrlo zna\u010dajno je \u0161to je 1. kolovoza 2024. godine stupila na snagu Uredba (EU) 2024\/1689 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 13. lipnja 2024. o utvr\u0111ivanju uskla\u0111enih pravila o umjetnoj inteligenciji (Uredba o UI). U velja\u010di 2025. godine po\u010dinju biti obvezuju\u0107e njezine odredbe koje se odnose na zabranjene prakse, kao \u0161to su primjerice biometrijska kategorizacija, prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u obrazovnim ustanovama, dru\u0161tveno bodovanje i sustavi za manipulaciju ljudskim pona\u0161anjem. EK je objavila neobvezuju\u0107e smjernice u cilju uskla\u0111ivanja s Uredbom te mjere koje se odnose na promociju pismenosti o UI. Rok za implementaciju Uredbe je 26. svibanj 2025. godine, a Zakon o provedbi Uredbe o UI planira se uputiti u proceduru Vlade RH do kraja prvog tromjese\u010dja 2025. godine. U trenutku pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a pu\u010dka pravobraniteljica dobila je poziv za imenovanje \u010dlana i zamjenika \u010dlana radne skupine koja \u0107e raditi na izradi Zakona.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 113. <\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da tijelima u RH nadle\u017enim za za\u0161titu temeljnih prava iz \u010dl. 77. st. 2. Uredbe o umjetnoj inteligenciji osigura ljudske, financijske i tehni\u010dke resurse za adekvatno i pravodobno izvr\u0161avanje obveza<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Zbog u\u010dinkovitog izvr\u0161avanja ovlasti tijela navedenih u \u010dl. 77 Uredbe, definirani su novi mehanizmi suradnje tijela javne vlasti u pogledu visokorizi\u010dnih sustava UI, koji se odnose na za\u0161titu temeljnih prava, uklju\u010duju\u0107i pravo na nediskriminaciju. MPUDT je, ispunjavaju\u0107i obvezu iz \u010dl. 77. st. 2. Uredbe, EK dostavilo popis tijela nadle\u017enih za za\u0161titu temeljnih prava, te su, osim pu\u010dke pravobraniteljice,\u00a0 kao tijelo iz \u010dl. 77. st.2. imenovani PzD, POSI, PRS, AZOP, DIP i AEM. U skladu s Uredbom, pri ispunjavanju mandata ta tijela su ovla\u0161tena zatra\u017eiti i pristupiti svoj dokumentaciji izra\u0111enoj ili vo\u0111enoj na temelju Uredbe te ju dobiti na pristupa\u010dnom jeziku i u pristupa\u010dnom formatu.\u00a0 S obzirom na specifi\u010dna znanja i kompetencije koje Uredba zahtijeva vezano uz kori\u0161tenje visokorizi\u010dnih sustava UI, potrebna je suradnja izme\u0111u navedenih institucija, ali i osiguranje adekvatnih ljudskih, financijskih i tehni\u010dkih resursa za adekvatno i pravodobno izvr\u0161avanje obveza temeljem ove Uredbe.<\/p>\n

Ured za UI pri EK objavio je dokument radi lak\u0161e interpretacije pojedinih odredaba Uredbe, a obzirom da Uredba omogu\u0107ava kompanijama samoprocjenu visine rizika za temeljna prava. To je problemati\u010dno zbog nedostatka stru\u010dnog znanja programera o ljudskim pravima i ishoda koje bi primjena UI imala na njih. Zbog toga EK razvija tehni\u010dke standarde s ciljem lak\u0161eg uskla\u0111ivanja s obvezama iz Uredbe, kao i smjernice za provedbu procjene rizika i u\u010dinaka visokorizi\u010dnih sustava na ljudska prava, tzv. FRIA. S obzirom na potencijalno \u0161tetne u\u010dinke UI na ljudska prava, dr\u017eavna tijela i privatne kompanije, odnosno trgova\u010dka dru\u0161tva, trebali bi provoditi procjenu rizika pri izradi sustava, prije uvo\u0111enja tehnologije, te periodi\u010dno tijekom kori\u0161tenja UI. Po\u0161tuju\u0107i pravo gra\u0111ana na pristup informacijama o na\u010dinu rada i rizicima koje takvi sustavi predstavljaju, ove je procjene potrebno javno objaviti.<\/p>\n

Pritom je va\u017eno naglasiti da je u procjenu u\u010dinaka na ljudska prava potrebno uklju\u010diti tzv. nulto pitanje, \u00a0koje se odnosi na svrhu i cilj uvo\u0111enja sustava UI odnosno pitanje koja treba postaviti je treba li za ne\u0161to uop\u0107e koristiti UI. Tijela koja razvijaju i uvode sustav trebala bi razmotriti njegovu prikladnost i adekvatnost za svrhu za koju je namijenjen, odnosno utvrditi je li automatizacija bolja opcija od neautomatiziranog procesa, kao i prednosti te eventualne posljedice kori\u0161tenja. Ukoliko sustav UI ne slu\u017ei svrsi ili nije u skladu s ljudskim pravima, trebalo bi odustati od njegova kori\u0161tenja.<\/p>\n

EU je 23. listopada 2024. godine usvojila Direktivu (EU) 2024\/2853 Europskog parlamenta i Vije\u0107a o odgovornosti za neispravne proizvode i stavljanju izvan snage Direktive Vije\u0107a 85\/374\/EEZ, koju je EK u velja\u010di 2025. godine povukla, \u0161to je zabrinjavaju\u0107e. Nova pravila trebala su izri\u010dito pokrivati proizvode poput softvera, sustava UI ili digitalnih usluga povezanih s proizvodima te bi potro\u0161a\u010di lak\u0161e ostvarivali naknadu \u0161tete na sudu.<\/p>\n

Od lipnja 2024. godine po\u010dela su se primjenjivati i nova pravila EU o stavljanju na raspolaganje visokovrijednih skupova podataka za poticanje UI i inovacija (geolokacijski, prometni, meteorolo\u0161ki, podaci iz podru\u010dja okoli\u0161a itd.) te je sukladno planu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu u IV. tromjese\u010dju predvi\u0111eno dono\u0161enje izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, kojima bi se transponirala navedena Direktiva.<\/p>\n

Sustavi UI mogu pomo\u0107i i u postizanju ciljeva odr\u017eivosti, ali istovremeno modeli koji su trenirani s velikom koli\u010dinom podataka tro\u0161e puno energije i emitiraju veliku koli\u010dinu CO2, \u0161to zabrinjava zbog odr\u017eivosti i utjecaja na okoli\u0161. Stoga je potrebno uspostaviti standarde mjerenja potro\u0161nje energije, CO\u2082 emisija, vode, upotrebe minerala za hardver i stvaranja elektroni\u010dkog otpada te pove\u0107ati transparentnost sustava UI, o \u010demu su preporuke dali UNESCO i OECD.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 114.<\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Okvirnu konvenciju o UI, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava Vije\u0107a Europe<\/strong><\/span><\/p>\n

Preporuka 115.<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da izradi Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

VE je u svibnju 2024. godine usvojilo Okvirnu konvenciju o UI, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, prvi pravno obvezuju\u0107i me\u0111unarodni instrument o UI, a 5. rujna ju je potpisalo sedam dr\u017eava \u010dlanica (Velika Britanija, Norve\u0161ka, Island, Andora, Gruzija, Moldavija i San Marino), EU, zatim SAD i Izrael, koje nisu \u010dlanice VE, te naknadno Crna Gora. S obzirom da Konvencija nadopunjuje postoje\u0107e me\u0111unarodne standarde o ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava te pravne praznine koje mogu proiza\u0107i iz brzog tehnolo\u0161kog napretka, radi uskla\u0111ivanja s njezinim na\u010delima i obvezama preporu\u010da se da RH ratificira Okvirnu konvenciju.<\/p>\n

Odbor za UI VE donio je u studenom neobvezuju\u0107e smjernice za strukturirani pristup procjeni rizika i u\u010dinaka UI sustava na ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava (HUDERIA), koje mogu koristiti javni i privatni akteri tijekom cijelog \u017eivotnog ciklusa sustava UI, a Odbor stru\u010dnjaka za UI, jednakost i diskriminaciju (GEC\/ADI-AI) zapo\u010deo je s izradom nacrta preporuka o utjecaju UI na jednakost. Preporuke se temelje na \u201eStudiji o utjecaju sustava UI, njihovom potencijalu za promicanje jednakosti, uklju\u010duju\u0107i ravnopravnost spolova i rizicima koje mogu izazvati u vezi s diskriminacijom\u201d, o kojoj smo pisali u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu, i rezultatima rada Odbora za umjetnu inteligenciju (CAI), a posebno Okvirne konvencije. Rok za izradu preporuka je kraj 2025. godine.<\/p>\n

Na nacionalnoj razini 2024. godine je usvojen Program Politike \u201ePut u digitalno desetlje\u0107e 2030.\u201c s ciljem digitalne transformacije dru\u0161tva, posebice digitalnih vje\u0161tina gra\u0111ana i slu\u017ebenika, javnih usluga te pove\u0107anja primjene digitalnih tehnologija i uspostavljanja \u0161irokopojasne infrastrukture u svim naseljenim podru\u010djima. U e-Savjetovanju smo istaknuli da je potrebno posvetiti pozornost na rizike od diskriminacije, osobito kod primjene strojnog u\u010denja i UI, te razvijati svijest o UI, prednostima i potencijalnim rizicima na ljudska prava. Na\u0161i prijedlozi i mi\u0161ljenja nisu prihva\u0107eni, s obrazlo\u017eenjem da \u0107e se svi izazovi UI definirati Nacionalnim planom za UI. Unato\u010d na\u0161im vi\u0161egodi\u0161njim preporukama te \u010dinjenici da je Uredba o UI stupila na snagu, RH jo\u0161 nije donijela Nacionalni plan o UI.<\/p>\n

\n

Povezane teme u <\/em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/em><\/a>:<\/em><\/h4>\n

Pravo na zdravlje<\/a>, Pravo na privatnost<\/a>, Pravo na dobro upravljanje<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/em><\/a> ili u <\/em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice. Razvijanje i kori\u0161tenje algoritama te sustava utemeljenih na umjetnoj inteligenciji […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2107,2106,1959],"class_list":["post-21601","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-umjetna-inteligencija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21601","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21601"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21601\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21601"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21601"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}